Home Blog Page 1177

Gasprom nudi antimonopolska rešenja

news-2014-march-gazprom_energetika_143615122Kako sputniknews.com navodi,  „Gasprom“ je dostavio Evropskoj komisiji predloge za rešavanje antimonopolske istrage, navedeno je u saopštenju te kompanije.

Predstavljeni predlozi ’Gasproma‘ rezultat su ozbiljnog rada i pokazuju našu spremnost da uzmemo u obzir primedbe evropske strane u vezi sa pitanjima gasnog tržišta tamo gde su one zasnovane i moguće“, naveo je zamenik predsednika uprave kompanije Aleksandar Medvedev.

„Nadamo se da će Evropska komisija, a potom i tržište, pozitivno reagovati na naše predloge koji bi trebalo da omoguće postizanje napretka u okviru tog slučaja i da dovedu do njegovog okončanja u najbližoj budućnosti“, zaključio je Medvedev.

U saopštenju je, takođe, navedeno da bi sledeća etapa, pošto Evropska komisija prouči predloge „Gasproma“, trebalo da bude njihovo tržišno ispitivanje. Evropska komisija je u avgustu 2012. godine pokrenula istragu o tome da li je „Gasprom“ narušio antimonopolsko zakonodavstvo Evropske unije.

U aprilu 2015. godine Evropska komisija je usvojila saopštenje o primedbama u okviru te istrage. Evropska komisija je istakla zvanične optužbe na račun kompanije u vezi sa narušavanjima u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Slovačkoj. Evropska komesarka za konkurentnost Margaret Vestger je ranije u decembru rekla da je malo verovatno da će Evropska komisija završiti istragu tokom ove godine, precizirajući da se istraga vodi u dva pravca — uz mogućnost dogovora sa „Gaspromom“ o rešenjima ili bez te mogućnosti.

Izvor: sputniknews.com

V.V.

Hidroelektrane na Kutskoj i Mojanskoj reci u administrativnim nelogičnostima

1923852_origCrnogorske “Vijesti” u tekstu čiji je autor M. Milošević donose nove informacije o malim hidroelektranama u Crnoj Gori. Nešto nije u redu sa saglasnostima Ministarstva održivog razvoja u vezi sa izdavanjem građevinskih dozvola za male hidroelektrane (MHE) na Kutskoj i Mojanskoj reci. To  smatraju predstavnici NVO Perućica.

Oni su istakli da je “prosto neverovatno kako je efikasan Direktorat za građevinarstvo kada je posedovni list izdat 12. 12. 2016. godine uvrstilo u rešenje izdato istog dana”.

Preduzeća „Small Hydro Power Plant Mojanska“ i „Small Hydro Power Plant Kutska“ dobila su 12. decembra građevinske dozvolu za gradnju ovih malih hidroelektrana.

Oni su naveli i da se deo dokumentacije za gradnju male hidroelektrane Mojanska 3, odnosi na ime koncesionara „Small hidro power plant Kutska“, drugo pravno lice, dok se prilog rešenja za „Small hidro power plant Mojanska“ odnosi na objekat Kutska 2.

 “Zaboravljaju da se ta elektrana nalazi u zoni Nacionalnog parka Komovi i jednim delom pripada opštini Podgorica. Iako je Direktorat za građevinarstvo tražio od Agencije za zaštitu životne sredine 21. 10. 2016. godine da mu se dostavi Elaborat o proceni uticaja na životnu sredinu, kojeg očigledno nema, nije mu smetalo da se pozove, na rešenje za projektovanje male hidroelektrane Mojanska 3, pod nekim brojem koji je nemoguće naći na bilo kojoj adresi Agencije. Očigledno za njih je projektovanje i izgradnja isto”, dodali su Kastratović i Kočanović.

Oni su napomenuli da je “efikasna administracija obavila upis zemljišta u novembru 2016. po ugovoru između vlade i konzorcijuma“ Kutska i Mojanska“ od 12. 05. 2016. godine”, a da je rešenje izdato “na osnovu kocesionog ugovora izdatog dvije godine ranije 2014. godine na pravno lice „Green Solutions“, a glasi na „Small Hidro power plant Mojanska”.

Osnivači ova dva konzorcijuma su „Hidroenergija Berane“, „Green Solutions“ i „Popović elektro sistem“. Vlasnici „Hidroenergije“ su Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović i Hemera Capital, dok je ovlašćeni zastupnik Oleg Obradović vlasnik Hemere Capital. Osnivač „Green Solutionsa“ je „Popović elektro sistem“ Slobodana Popovića.

Izvor: vijesti.me

V.V.

Održana radionica o praćenju tokova otpada u Republici Srbiji

tokoviotpada_22dec2016

U Privrednoj komori Beograda prošle nedelje održana je radionica u okviru projekta „Praćenje tokova otpada u Republici Srbiji”.

U okviru radionice predstavljeni su postignuti rezultati projekta „Praćenje tokova otpada u Republici Srbiji”, čiji je osnovni zadatak uspostavljanje sistema za kvantitativno praćenje svih tokova otpada u Srbiji. Prikazana su i softverska rešenja i njihova unapređenja koja će biti na raspolaganju preduzećima u Srbiji, a predstavljena je i zakonska regulativa u oblasti upravljanja otpadom i novi Geografski informacioni sistem koji je sastavni deo sistema Nacionalnog registra izvora zagađivanja.

Organizator radionice bila je Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu Centralne i istočne Evrope, kancelarija u Srbiji (REC).

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Javna rasprava o upravljanju otpadom u Kragujevcu u februaru 2017. godine

novilist.hr otpad

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće „Belkal” podnelo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje reciklažnog kompleksa za skladištenje i tretman opasnog otpada, u okviru kojeg je planirana promena namene postojećeg postrojenja za tretman otpadnih voda nekadašnje fabrike za preradu kože „Partizan” u postrojenje za tretman industrijskih otpadnih voda; izgradnja postrojenja za skladištenje i tretman ambalažnog otpada koji u sebi sadrži opasne materije metodom mehaničkog čišćenja suvim ledom, kao i izgradnja postrojenja za regeneraciju rastvarača.

Uvid u podnetu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na službenom sajtu Ministarstva i u prostorijama grada Kragujevca, u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana u prostorijama grada Kragujevca 24. februara 2017. godine sa početkom u 12 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: novilist.hr

Sandra Jovićević

Nacrt Trećeg nacionalnog izveštaja o sprovođenju Arhuske konvencije

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine pokrenulo je postupak izrade trećeg nacionalnog Izveštaja o sprovođenju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine (Arhuska konvencija), u skladu sa obavezama koje Republika Srbija ima kao članica Konvencije.

Nacrt trećeg nacionalnog Izveštaja o sprovođenju Arhuske konvencije sačinili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u saradnji sa predstavnicima nadležnih organa i organizacija. Tokom izrade Izveštaja zatražena su mišljenja od svih relevantnih državnih i drugih organa u Republici Srbiji na republičkom, pokrajinskom, gradskom nivou. Takođe, zatražena su mišljenja nadležnih stručnih organizacija, agencija, zavoda, itd. koji se bave pitanjima od značaja za sprovođenje Arhuske konvencije kao i Beogradske kancelarije Regionalnog centra za životnu sredinu (REC).

Primedbe i sugestije na tekst Nacrta trećeg izveštaja mogu se podneti do 27. januara 2017. godine.

Tekst Nacrta trećeg nacionalnog izveštaja o sprovođenju Arhuske konvencije možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Otvorena nova trafostanica u Nikšiću

nikshishPredsednik Odbora direktora CGES-a, Dragan Laketić, kazao je da su pre tri godine počeli pripremu tog zahtevnog projekta kako u tehničkom, tako i u finansijskom smislu.

Završetkom trafostanice 110/10 kV „Nikšić 2“ i puštanja u pogon 110 kV kablovskog voda stvoriće se preduslovi za ekonomski i društveni razvoj za izgradnju ostalih infrastrukturnih projekata, saopštili su iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Iz te kompanije su kazali da je ukupna vrednost investicije preko devet i po miliona evra“, kaže se u saopštenju. Na svečanosti povodom završetka radova saopšteno je da se značaj izgradnje trafostanice, čije je postrojenje zatvorenog tipa, po najsavremenijoj GIS tehnologiji, ogleda pre svega u sigurnijem i kvalitetnijem napajanju električnom energijom konzuma Nikšića.

Predsednik Odbora direktora CGES-a, Dragan Laketić, kazao je da su pre tri godine počeli pripremu tog zahtevnog projekta kako u tehničkom, tako i u finansijskom smislu.

„Ukupan projekat podrazumevao je izgradnju trafostanice 110/10 KV, snage 2×31,5 MVA, 110 KV-nog kabla od Kličeva do Željezare kojim je trafostanica priključena na postojeću prenosnu mrežu, kao i izgradnju dalekovodnog polja u trafostanici Nikšić“, precizirao je Laketić.

„Trafostanica je izvedena u GIS tehnologiji i kompletno razvodno postrojenje je smešteno u zgradi, što je sa stanovišta očuvanja prostora i vizuelne prihvatljivosti znatno bolje rešenje od klasičnog“, kazao je Laketić.

Takođe su, kako je naveo, umesto standardnog nadzemnog visokonaponskog voda, ugradili visokonaponski kabal dužine četiri kilometra, čime je sačuvan dragoceni prostor na užem području grada za neku drugu namenu.

Iz CGES-a su kazali da su ugrađeni aparati i oprema proizvodi renomiranih evropskih kompanija ABB i Prizmijan, a radove su izvodile domaće kompanije Volvoks, Bemaks i Energomontaža sa partnerima.

Gradonačelnik Nikšića, Veselin Grbović, kazao je da je završetkom još jedne trafostanice obogaćena prenosna mreža u Crnoj Gori.

Izvor: vijesti.me

V.V.

Počela izgradnja naučnog centra za OIE u Osijeku

27.12.2016., Osijek - Gradonacelnik Osijeka Ivan Vrkic i Zeljko Turkalj, rektor osjeckog sveucilista polozili su kamen temeljac za izgradnju Centra za obnovljive izvore energije u poslovnoj zoni Nemetin. Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL

27.12.2016., Osijek - Gradonacelnik Osijeka Ivan Vrkic i Zeljko Turkalj, rektor osjeckog sveucilista polozili su kamen temeljac za izgradnju Centra za obnovljive izvore energije u poslovnoj zoni Nemetin. Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL

U utorak 27. decembra 2016. godine u Nemetinu u Osijeku u Hrvatskoj počela je izgradnja naučnog centra za obnovljive izvore energije sa kogeneracionim biogasnim postrojenjem.

Kako je navedeno, električna energija koju će proizvoditi ovaj centar biće prodavana, a novac dobijen ovim putem investiraće se u dalja istraživanja u oblasti obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine. Toplotna energija iz kogeneracionog postrojenja će se isporučivati korisnicima industrijske zone u Nemetinu.

Prva faza radova koštaće oko 450 hiljada evra, dok će vrednost celog projekta biti oko 50 miliona kuna. U planu je da centar bude u funkciji do 2019. godine.

izvor: poslovni.hr

Sandra Jovićević

Dubrovnik dobio solarne sisteme za upravljanje otpadom

bigbelly_pile-smart-sustav-otpada-555x370

U Dubrovniku u Hrvatskoj danas su postavljeni sistemi za pametno upravljanje sa solarnim napajanjem.

Kako je saopšteno, ovakvi sistemi biće postavljeni na osam najfrekventnijih lokacija, a reč je o dvostrukim stanicama za prikupljanje sitnog i selektivnog otpada.

Navedeno je da će ovakav sistem za upravljanje otpadom Dubrovnik svrstati u red gradova koji na pametan način smanjuju otpad.

izvor: dulist.hr

Sandra Jovićević

Javna rasprava o MHE „Moravica” u februaru sledeće godine

hidro3

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće JP „Elektroprivreda Srbije” podnelo zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije male hidroelektrane „Moravica”.

Hidroelektrana se nalazi u vlasništvu EPS-a, a njena instalisana snage je 0,16 MW.

Uvid u podnetu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na službenom sajtu Ministarstva i u prostorijama opštine Ivanjica u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana u prostorijama opštine Ivanjica 23. februara 2017. godine sa početkom u 13 i 30 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Proširenje deponije kod Užica počinje 2017. godine

17ktkqturbxy8zmdhkmjq5yjgzmdkznwq5nmyxnjzjm2jizjg1n2jimc5qcgvnk5uczqmuamldlqlnadyawsovb9kyl3b1bhnjbxmvturbxy8xzdc0y2i0mtcwntk1mdqznjyyownhymq2mdzmntbmni5wbmchwgaRadovi na proširenju Regionalne deponije Duboko kod Užica počeće na proleće, a njihovim završetkom rok trajanja deponije biće produžen za 10 do 12 godina.

Direktor deponije gospodin Nedeljko Milosavljević izjavio je da projekat predviđa stabilizaciju postojećeg tela deponije koje ugrožava klizište i adaptaciju još 4 hektara za skladištenje otpada. Posao je poveren jednoj italijanskoj firmi koja će uskoro početi sa pripremnim radovima, a na proleće i sa konkretnim poslom. On je naveo da postojeće telo deponije treba stabilizovati, a proširenjem deponije za 4 hektara stvoriće se prostor za novih 580.000 kubika, čime će, prema količinama koje se sada odlažu, deponija Duboko steći kapacitete za skladištenje otpada za najmanje jednu deceniju.

Vrednost investicije je 4,5 miliona evra, od čega je 2,5 miliona evra donirala Švedska razvojna agencija SIDA, a ostatak Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Toplani garancije na pet miliona KM

blSkupština grada Banjaluke sinoć je na vanrednoj sednici jednoglasno usvojila odluku o izdavanju garancija banjalučkoj „Toplani“ na iznos do pet miliona KM.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da je ova odluka bila neophodna da bi se obezbedio nastavak sezone grejanja u Banjaluci, saopšteno je sinoć iz Gradske uprave.

„S obzirom na to da su pred nama praznici kada snabdevači mazuta mahom ne rade morali smo hitno intervenisati i preduzeću `Toplana` izdati garancije na iznos do pet miliona KM da bi mogli nabaviti mazut i finansirati postojeće obaveze“, naveo je Radojičić.

On je napomenuo da ovaj novac neće biti dovoljan za okončanje tekuće sezone grejanja, ali da je, među više loših, ovo rešenje bilo najmanje loše.

„Sve druge varijante bile su još lošije jer su podrazumevale podizanje još većih kredita“, rekao je Radojičić.

On je naglasio da ova odluka neće dugoročno rešiti problem grejanja u Banjaluci i gradska vlast ubrzo će morati da se opredeli, te na osnovu razgovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i drugih potencijalnih partnera izabere model za trajno restrukturisanje ovog preduzeća.

Izvor: srna.rs

V.V.

 

Tender za profesionalni menadžment RTB Bor 29. decembra

borTender za izbor profesionalnog menadžmenta Rudarsko topioničarskog basena u Boru biće raspisan 29. decembra, najavio je danas generalni direktor Blagoje Spaskovski, što je, kako je rekao, i poslednja obaveza RTB-a u ovoj godini.

Spaskovski je za Tanjug rekao da je RTB uprkos objektivnih teškoća u radu usled ledene kiše u Majdanpeku i požara u novoj fabrici sumporne kiseline, kao i pada cene bakra na svetskom tržištu, RTB Bor ostvario pozitivne poslovne rezultate u ovoj godini. Dodao je i da su prognoze poslovanja RTB-a u narednoj godini povoljne.

Prema njegovim rečima, operativni troškovi poslovanja su mu za oko osam miliona dolara niži od prihoda i prodaje proizvoda, dakle ostvarena je dobit iz tekućeg poslovanja, bez amortizacije.

Plan proizvodnje bakra u 2016. je ispunjen, a ukupna produkcija je čak 20 odsto veća nego što je to bilo u 2015. godini. Ove godine prerađeno je 326.400 tona koncentrata bakra i proizvedeno ukupno 64.146 tona katodnog bakra, 805 kilograma zlata, 11 i po tona srebra i 300.000 tona sumporne kiseline.

Plaćene su sve obaveze za javne prihode (rudna renta, ekološka taksa, prihodi lokalnim samoupravama Bora i Majdanpeka), a redovno se, pored zarada i tekućih obaveza dobavljačima, izmiruje i rata kredita uzetog od kanadske EDC banke za izgradnju nove topionice u Boru.

Od obaveza preuzetih iz UPPR-a ostalo nam je da u ovoj godini objavimo tender za profesionalni menadžment, i to ćemo uraditi u četvrtak, 29. decembra, ali i nastaviti da ispunjavamo ostale obaveze.

U prilog toj tvrdnji Spaskovski kaže da su prognoze poslovanja RTB-a Bor u narednoj godini povoljnije jer su sa prosečnom cenom bakra od 5.500 dolara za tonu rezultati iz tekućeg poslovanja pozitivni, a planirana dobit RTB-a, sa amortizacijom, u 2017. godini 50 miliona dolara.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

„Gasprom” povećava proizvodnju do 5 odsto u sledećoj godini

294126Ruski proizvođač nafte „Gasprom Njeft” najavio je da će povećati proizvodnju u narednoj godini za 4,5 do 5 odsto.

To je manje u odnosu na ranije najavljeno povećanje, koje je prethodilo pridruživanju Rusije dogovoru koji su postigle članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o smanjenju globalne proizvodnje nafte.

Kako je dodao, „Gasprom Njeft” očekuje da će u ovoj godini proizvesti 85,8 milion tona ugljovodonika i da će neto profit kompanije značajno porasti. Takođe je rekao da će kompanija dostići nivoe proizvodnje od 150.000 barela dnevno u svom iračkom nalazištu Badra u 2018. godini, a ne u 2017. godini, kao i da se budžet kompanije za narednu godinu bazira na prosečnoj ceni nafte od 48 dolara za barel.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Uručeni ugovori za dodelu sredstava za uklanjanje divljih deponija sa obradivog zemljišta, opremanje poljočuvarske službe i pošumljavanje

27122016_ugovori_2

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo gospodin Vuk Radojević uručio je ugovore o dodeli sredstava iz pokrajinskog budžeta, koja su korisnici ostvarili na osnovu tri konkursa. To su konkursi za sufinansiranje uklanjanja divljih deponija s poljoprivrednog zemljišta, za opremanja poljočuvarske službe, i konkurs za dodelu sredstava iz godišnjeg programa korišćenja sredstava iz Budzetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2016. godinu.

Gospodin Radojević je izjavio da je ova mera podrške uvedena zbog toga što smo prepoznali potrebu uklanjanja divljih deponija sa državnog poljoprivrednog zemljišta. Ukupna vrednost investicija je na nivou od oko 11,5 miliona dinara, a učešće Pokrajinskog sekretarijata je oko 8 miliona dinara. Na ovaj način, u 8 lokalnih samouprava koje su dobile ova sredstva biće uklonjeno blizu 20 hiljada kubnih metara otpada. Time će biti obezbeđeno 17 hektara novog obradivog zemljišta, koje će moći da se po godišnjem programu lokalnih samouprava daje u zakup i da se tako ostvare prihodi i za Republiku, Pokrajinu i za lokalne samouprave. On je istakao da će Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu nastaviti da sprovodi ove mere i u narednoj godini, te da će se i u narednoj godini za uklanjanje divljih deponija sa poljoprivrednog zemljišta obezbediti 15 miliona dinara.

Kada je reč o konkursu za razvoj šumarstva, danas su potpisani ugovori o dodeli bespovratnih sredstava u vrednosti većoj od 120 miliona dinara. Sredstva su izdvojena, pre svega, za pošumljavanje, melioraciju degradiranih šuma, širenje mreže šumskih puteva i unapređivanje rasadničke proizvodnje. Sredstva su ostvarila javna preduzeća, kao što su „Vojvodinašume“, Nacionalni park Fruška gora i Institut za nizijsko šumarstvo, ali to pravo su iskoristila i druga pravna, koja će na svom zemljištu i zemljištu fizičkih lica da podignu nove šume. Koncipirane su mere za povećanje šumovitosti i za narednu godinu i tim povodom je pokrajinski sekretar za poljoprivredu pozvao sve lokalne samouprave da aktivnije pristupe merama pošumljavanja.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpada u Beogradu

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Yunirisk” iz Beograda podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za skladište opasnog i neopasnog otpada preduzeća „Yunirisk”.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite prirodnog područja „Tolinci”

tolinciuredba-212x300

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II kategorije, kao Zaštićeno stanište „Tolinci”.

Buduće prirodno područje Zaštićeno stanište „Tolinci“ nalazi se na jugoistoku Srema na oko 30 km od Beograda. Ukupna površina Zaštićenog staništa „Tolinci“ iznosi 700 8312 ha i nalazi se na teritoriji grada Beograda i obuhvata delove područja katastarskih opština Progar i Petrovčić, na teritoriji opštine Surčin. U okviru Zaštićenog staništa „Tolinci“ oko 98% ukupne površine prirodnog dobra se nalazi u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu Mnistarstva nadležnog za poslove poljoprivrede. Na području Zaštićenog staništa „Tolinci“ utvrđeni su režimi zaštite II i III stepena.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Zaštićeno stanište „Tolinci“ se svrstava u II (drugu) kategoriju – zaštićeno područje regionalnog, odnosno velikogznačaja.

Imajući u vidu postojeće stanje, očekivane aktivnosti na zaštićenom području, postojeće imovinsko pravne odnose, kao i mere koje je potrebno preduzeti u cilju očuvanja karakteristika zaštićenog staništa, Zavod kao upravljača predlaže Udruženje „Asocijacija odgajivača starih rasa stoke Pastir“ iz Kupinova.

Postupak zaštite prirodnog područja Zaštićenog stanište „Tolinci” je pokrenut 21. decembra 2016. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije, dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs