Home Blog Page 1163

Kragujevac dobio set za merenje potrošnje svih energenata u realnom vremenu

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Grad Kragujevac je prva lokalna samourava u Srbiji koja je zahvaljujući donaciji firme CRC iz Bačkog Petrovca, u prilici da prati potrošnju energije, u realnom vremenu, u zgradi Gradske uprave. U Srbiji postoje samo tri javne zgrade – zgrada UNDP-a, zgrada Privredne komore Srbije i Mašinskog fakulteta u Beogradu, gde postoji ovakvo merenje.

Tim povodom, Radomir Nikolić, gradonačelnik Kragujevca priredio je prijem za vlasnika firme CRC, Rodoljuba Čairovića i ovom prilikom potpisan je ugovor o donaciji. Prijemu su prisustvovali Vladimir Maksimović, član Gradskog veća za komunalne delatnosti, ravnomerni i održivi razvoj i predstavnici Odeljenja za energetsku efikasnost grada Kragujevca.

Vrednost seta za merenje, balansiranje i optimizaciju potrošnje energenata u zgradi Gradske uprave koju je donirala firma CRC je 1,4 miliona dinara i omogućiće praćenje potrošnje energenata u realnom vremenu. Hardverska jedinica instalirana je u zgradi Grada, a softver je u Odeljenju za energetsku efikasnost, gde se svakodnevno prati trenutna potrošnja svih energenata i daju sugestije u cilju ušteda u pogledu potrošnje energenata.

Prema rečima Rodoljuba Čairovića, ovaj uređaj osmišljen je tako da pokaže realne parametre potrošnje na osnovu kojih je moguće napraviti velike uštede. Pokazalo se, posebno u velikim korporacijama, da primenom ovih sistema i ljudi počinju da menjaju svoje ponašanje i da se ponašaju racionalnije i odgovornije.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Rekordan tranzit gasa preko Ukrajine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tranzit prirodnog gasa preko ukrajinskog gasnog transportnog sistema u 2017. godini dostigao je 93 milijarde metara kubnih, što je za 13 odsto više nego u 2016. godini, objavila je ukrajinska naftna i gasna kompanija Naftogaz.

Kako je istaknuto, reč je o rekordnoj količini gasa u tranzitu preko Ukrajine nakon 2011. godine i puštanja u rad gasovoda Severni tok.

Naftogaz je objavio i da pet evropskih gasnih kompanija skladišti svoj gas u ukrajinskim podzemnim skladištima. To je omogućeno nakon što su uvedena carinska skladišta u kojima trgovci sada mogu držati gas i više od 1000 dana bez naplaćivanja poreza i carinskih taksi.

Inače, prema važećem ugovoru o tranzitu ruskog prirodnog gasa preko Ukrajine, ruska kompanija Gasprom dužna je transportovati 110 milijardi metara kubnih gasa godišnje preko Ukrajine, javlja ukrajinska novinska agencija UNIAN.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Smanjeno aerozagađenje u Kantonu Sarajevo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline Kantona Sarajevo Čedomir Lukić izjavio je za Fenu da je tokom ove zime evidentno smanjena zagađenost vazduha u odnosu na prošlu godinu na području Kantona Sarajevo.

Prema njegovim rečima postoje dva razloga za potvrde takvih navoda, a to su povoljni meteorološki uslovi bez magle koja doprinosi povećanju zagađenja, ali i realizacija planskih aktivnosti tog ministarstva u koje spadaju realizacija projekta povećanje energetske efikasnosti na javnim objektima i objektima stanovanja, zatim monitoring zagađenja vazduha, kao i povećan broj korisnika prirodnog gasa.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine tokom zimskih meseci prošle godine kvalitet vazduha je bio veoma loš za zdravlje građana. Vlada Kantona Sarajevo je u decembru 2016. godine donela Odluku o proglašenju Treće epizode – uzbune, nakon što su pokazatelji merenja zagađujućih materija u vazduhu pokazali alarmantno prekoračenje dozvoljenih vrednosti čvrstih čestica PM 10.

Prema procenama Ujedinjenih nacija, stepen zagađenosti vazduha u BiH viši je za oko četiri i po puta od granične vrednosti koju je postavila Svetska zdravstvena organizacija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gradsko veće Sombora odobrilo sufinansiranje projekta „Razvoj turizma zasnovanog na lokalnim, kulturnim i prirodnim vrednostima“

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Marcin Szala

Gradsko veće Sombora je na 96. sednici odobrilo sufinansiranje projekta „Razvoj turizma zasnovanog na lokalnim, kulturnim i prirodnim vrednostima“ Mesne zajednice „Svetozar Miletić“ u istoimenom selu.

Cilj projekta je poboljšanje turističke atraktivnosti gradova, a glavna aktivnost projekta je izrada studije izvodljivosti za revitalizaciju Lemeške banje.

Za navedeni projekat odobreno je za sufinansiranje i predfinansiranje ukupno 55.031,20 evra, a po odobravanju sredstva od strane Pokrajinskog sekretarijata za finansije, u skladu sa zaključkom Veća,  ukupan iznos biće vraćen u budžet grada Sombora.

Na istoj sednici odobreno je i sufinansiranje projekta „Baja-Sombor zelene staze“, koji se realizuje  u okviru prioritetne ose 3 „Stimulisanje saradnje u oblasti turizma i očuvanja kulturnog nasleđa“ i predstavlja saradnju grada Sombora, grada Baje i Turističke organizacije grada Baje.

Grad Sombor je vodeći partner, a glavna aktivnost na projektu je adaptacija objekta „Kajak centar“ Sombor, izgradnja odmorišta za bicikliste sa toaletom i nadstrešnice u Somboru i Bezdanu, izrada mobilne aplikacije sa ponudom turističkog sadržaja dva prekogranična regiona, sportski i turistički događaji sa obe strane granice.

Ukupna vrednost projekta je 403.971,56 evra, a grad Sombor za sufinansiranje i predfinansiranje trebalo bi da izdvoji 51.273,00 evra. Deo navedenih sredstava vratiće se u budžet grada Sombora posle odobravanja sredstava od strane Pokrajinskog sekretarijata za finansije, a ukupan iznos nakon realizacije projekta.

Milisav Pajević

Zagreb dobio podzemne kontejnere

Foto: zagreb.hr
Foto: zagreb.hr

Na tri lokacije u Zagrebu postavljeni su prvi kompleti podzemnih kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada. Na lokaciji u Kranjčevićevoj predstavljeno je funkcionisanje i pražnjenje jednog kompleta koji se sastoji od pet kontejnera – dva za plastiku i po jedan za papir, staklo i tekstil.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić izjavio je da je potrebno vreme da građani steknu ekološku kulturu i naviku odvajanja otpada, dok je zadatak grada, osim edukacije, raditi na osiguravanju potrebne infrastrukture. On je naglasio da će se podzemni kontejneri postavljati gde god će to biti moguće, a biće ugrađivanu i u okviru rekonstrukcija ulica zbog njihove funkcionalnosti.

Predstavnica Čistoće Marina Lovrečki istakla je da su podzemni kontejneri bolja opcija jer zauzimaju manje mesta iznad zemlje, nema neugodnih mirisa i nema mogućnosti vandalizovanja i pomeranja kontejnera.

izvor: zagreb.hr

Sandra Jovićević

Novogodišnje odluke kojima ćete pomoći u borbi protiv globalnog zagrevanja

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Nova Godina je odlično vreme da se osvrnemo na prethodnu godinu i razmislimo o sebi, svojim odlukama i navikama, kao i da unesemo neke promene u svoj život kako bismo u narednoj godini bili još bolji i ispunjeniji. Ako vam se dopada kako ovo zvuči a pritom ste i zaljubljenik u prirodu i ne biste voleli da za 30 godina svi živimo pod zemljom ili na Marsu evo nekih navika koje možete usvojiti u narednoj godini i time doprineti kvalitetu svog života i očuvanju planete Zemlje.

  1. Krećite se više

Umesto što ćete ići kolima ili prevozom bilo gde, učinite sebi uslugu, krenite ranije i pođite biciklom ili peške. Svi znamo koliko fizička aktivnost može povoljno uticati na naše psihofizičko zdravlje, a dobra vest je da time smanjujemo emisije gasova staklene bašte i činimo uslugu sebi i budućim generacijama.

  1. Podržite lokalne proizvođače

Pre nego što ušetate u još jedan od velikih lanaca supermarketa gde vam je sve što vam je potrebno na dohvat ruke, razmislite o tome koliko energije je potrošeno za proizvodnju, pakovanje i transport svih tih namirnica dok pritom sav novac odlazi velikim korporacijama.  Umesto toga možete kupovati deo onoga što vam je potrebno na lokalnim pijacama i kod lokalnih proizvođača. Budite sigurni da ćete tako dobiti hranu boljeg kvaliteta, smanjiti pritisak na životnu okolinu i pomoći malim preduzetnicima i njihovim porodicama. Kupovinom od lokalnih proizvođača takođe bolje planiramo svoju prehranu i smanjujemo svoj doprinos rasipanju hrane.

  1. Zavrnite slavinu

Ovo možda zvuči jednostavno, ili neobično, ali mnogi ljudi nisu svesni koliko se rasipno ophode kada je reč o pijaćoj vodi. Dok perete sudove, zube, kola, dok se tuširate ili zalivate baštu, setite se da pijaća voda postaje sve dragoceniji resurs i zavrnite slavinu dok radite sve ono za šta vam u tom trenutku nije potrebna voda.

  1. Koristite manje električne energije

Gasite elektronske uređaje kada ih ne koristite. Zamenite obične sijalice u prostorijama sa štedljivim. Možete čak investirati i u novije uređaje koji imaju eko princip rada i troše manje. Vaš račun za struju će biti osetno manji kao i negativni uticaj koji kao pojedinac imate na okolinu.

  1. Pričajte o tome!

Veliki udeo u neodgovornom ponašanju prema životnoj sredini ljudi ima neznanje. Ako smatrate da je ova tema bitna (a jeste), vaša je dužnost kao savesnog građanina ove planete da ukažete na greške svojim komšijama. Obratite pažnju na ton, ne želite da zvučite nadmeno već jednostavno objasnite svakome ko ne zna na koji način štete svojoj okolini i koliko je bitno da svi učestvujemo u borbi za očuvanje jedinog doma koji imamo.

Milan Zlatanović

Tesla povećala proizvodnju svojih automobila za 33 odsto u 2017.

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Tesla napravila je 101.312 vozila u 2017. godini, što je 33 odsto više nego u odnosu na prethodnu 2016.

Tesla je uspela da ispuni svoj minimalna očekivanja uprkos problemima sa proizvodnjom novog sedana srednje veličine, Modela 3.

Kompanija je saopštila da je u poslednjem kvartalu godine proizvela 15.200 modela S, 13.120 Modela X i 1.550 Modela 3, što je ukupno 29.870 jedinica, odnosno 27% više nego za isti period 2016, a devet odsto više nego u prethodnom kvartalu 2017.

Tesla je saopštila i da će do marta 2018. isporučiti već proizvedenih 2.520 jedinica modela S i X i 860 jedinica Modela 3, pa će to biti uključeno u prvi kvartal nove godine.

Period od januara do marta će biti ključan za kompaniju koja pokušava da reši probleme koji su drastično usporili proizvodnju Modela 3, jer je plan da do proleća Tesla nedeljno pravi 5.000 jedinica.

Ukoliko to postigne, Tesla će konačno moći da se predstavi kao masovni proizvođač automobile.

Izvor: b92.net

Odobreno preko 200 kredita u okviru programa Energy Wood III

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore saopštilo je da je u okviru treće faze programa Energy Wood, koji je počeo u oktobru prošle godine, ostalo još 10.000 evra.

Ukupan budžet za Energy Wood III program iznosio je 85.000 evra, a u protekla skoro tri meseca odobreno je nešto više od 200 beskamatnih kredita za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase (pelet i briket).

Program Energy Wood III građanima omogućava da apliciraju za beskamatne kredite u iznosu do 3.500 evra, sa periodom otplate do 5 godina, za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje, tj. peći i kotlova, na moderne oblike biomase (pelet i briket).

U prethodne dve faze ovog programa, koje su realizovane uz podršku luksemburške agencije za razvojnu saradnju, odnosno na osnovu granta Vlade Kraljevine Norveške, ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na pelet i briket širom Crne Gore.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Zapalio se iranski naftni tanker, opasnost od izlivanja nafte

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Iranski naftni tanker, koji se zapalio posle sudara sa teretnjakom u blizini istočne obale Kine može da eksplodira i potone, javili su kineski mediji.

Spasioci iz tri zemlje pokušavaju da pronađu nestale članove posade tankera “Sanči”, među kojima je 30 Iranaca i dvoje državljana Bangladeša, i spreče izlivanje nafte iz olupine u plamenu.

Kineska centralna televizija (CCTV) prenela je da niko od nestalih članova posade trajekta koji se u subotu sudario sa teretnjakom nije pronađen.

Potragu otežavaju vatra i otrovni gasovi koji su zahvatili tanker i okolne vode, navodi CCTV.

Tanker registrovan u Panami plovio je iz Irana ka Južnoj Koreji kada se sudario sa hongkonškim teretnjakom “CF Kristal” 257 kilometara od obale Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo saobraćaja.

Dodaje se da je 21 član posade teretnjaka spasen i da su svi kineski državljani. Još nije poznat uzrok sudara.

Izvor: N1

Kroz treću fazu „Solarnih katuna“ biće ugrađeno 54 fotonaponskih sistema u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, realizuje treću fazu projekta Solarni katuni u okviru koje će biti ugrađena 54 fotonaponska sistema na katunima u Crnoj Gori.

Realizacija treće faze projekta, za koju su izdvojena budžetska sredstva u iznosu od skoro 55.000 evra je u toku. Navedeni iznos odnosi se na 70 odsto ukupne vrednosti projekta, dok je 30 odsto učešće korisnika. Za potrebe realizacije ove faze projekta, a u skladu sa raspisanim Javnim pozivom za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku i instalaciju fotonaponskih sistema na katunima u Crnoj Gori, angažovana je firma BB Solar iz Podgorice.

U okviru prve dve faze projekta, koje su realizovane 2012. i 2013. godine, ugrađeno je ukupno 189 fotonaponskih sistema na katunima u Crnoj Gori, za šta je iz budžeta izdvojeno 154.400 evra. Završetak treće faze projekta očekuje se u prvoj polovini ove godine, nakon čega će ukupan broj ugrađenih fotonaponskih sistema na crnogorskim katunima biti 243.

Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2011. godine realizuju projekat Solarni katuni, koji ima za cilj da se što većem broju domaćinstava, koji borave na katunima, omoguće bolji uslovi života i rada kroz zadovoljenje osnovnih potreba za električnom energijom, kao i da se stvore uslovi za povećavanje broja stočara na katunima.

Projekat Solarni katuni predstavlja jedan od pionirskih projekata u oblasti valorizacije značajnog solarnog potencijala u Crnoj Gori i primer je uspješne međuresorske saradnje i koordinacije u Crnoj Gori. Ugradnjom fotonaponskih solarnih sistema rešavaju se problemi snabdevanja električnom energijom, što smanjuje potrebu za elektrifikacijom određenih područja, a energija dobijena na ovaj način je besplatna za korisnike objekata.

Projektom se promovišu strateški principi promocije energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kao i osnovna načela regionalnog razvoja Crne Gore, sa posebnim fokusom na razvoj sjevernog regiona kroz primjenu nisko-karbonskih tehnologija i održivi razvoj poljoprivrede.

Za realizaciju tri faze projekta Solarni katuni iz budžeta je u proteklih 7 godina izdvojeno ukupno skoro 210.000 evra.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Zrenjanin: Izmena odluke o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i otpadnih voda

Foto: ilovezrenjanin.com
Foto: Zrenjanin/Alexzr88

Odbornici zrenjaninske skupštine su na poslednjoj prošlogodišnjoj sednici izglasali izmenu odluke o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i otpadnih voda.

Korisnicima usluga je već od 1. januara ove  godine ukinuta mogućnost da sa Javno komunalnim preduzećem “Vodovod i kanalizacija” sklope ugovore o samoočitavanju vodomera, a razlog je uvođenje sistema očitavanja i kontrole vodomera koji će se obavljati daljinski, elektronskim putem.

Odbornici zrenjaninske skupštine su doneli ovu odluku da se sistem modernizuje, a da podsetimo, kroz zrenjaninske česme još uvek ne teče zdrava, ispravna, čista pijaća voda.

Milisav Pajević

Predstavljena knjiga „Atlas ptica gnezdarica Zasavice” autora Marka Šćibana

Foto: milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode nedavno je predstavljena knjiga „Atlas ptica gnezdarica Zasavice” autora Marka Šćibana.

Prisutne na promociji je pozdravio dr Oliver Fojkar, načelnik Odeljenja za promociju, edukaciju i odnose sa javnošću Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i istakao da je izdanje ove knjige još jedan veliki uspeh upravljača SRP „Zasavica” u godini kada ovaj rezervat obeležava 20 godina postojanja.

Ova knjiga je rezultat petogodišnjeg istraživačkog rada i prikazuje sve potvrđene, verovatne i moguće gnezdarice Zasavice, njihovu rasprostranjenost i brojnost.

Na osnovu prikazanih podataka u knjizi mogu se uočiti promene i procesi koji su zadesili faunu ptica Zasavice – pojedine osobenosti lokalne faune ostale su očuvane, pojavile su se nove vrste, a neke gnezdarice verovatno su trajno iščrzle tokom poslednjih 120 godina. Na osnovu ranije objavljenih podataka o pticama Zasavice, između 1995 i 2010. Godine, autor je bio u mogućnosti da uporedi dva preseka stanja, kao i da ukaže na pozitivne promene po faunu ptica, nakon zaštite ovog područja 1997. godine. Ova knjiga je osnov za dalja istraživanja i praćenje ornitofaune na području SRP „Zasavica”, istovremeno reprezent za faunu Mačve uopšte.

Na istraživanom području utvrđeno je 214 vrsta ptica. Prema broju do sada evidentiranih vrsta gnezdarice su, sa 110 vrsta, brojnija grupa (52 %) u odnosu na negnezdarice (48%).

Na promociji knjige su govorili dr Slobodan Puzović, recenzent knjige, Marko Šćiban, autor i Slobodan Simić, urednik knjige.

Knjiga sadrži 160 strana i odštampana je u 500 primeraka, izdavač knjige je Pokret gorana Sremske Mitrovice upravljač SRP „Zasavica”, a izdata je uz finansijsku pomoć Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Milisav Pajević

Veće ministara BiH usvojilo Predlog strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018 – 2021)

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Veće ministara BiH je na 128. sednici usvojilo Predlog strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018 – 2021), koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri.

Njegovim usvajanjem stvaraju se uslovi da poljoprivredni proizvođači iz BiH, putem projekata, dobiju milionska sredstva iz fondova Evropske unije, što će biti još jedna pozitivna vest koja odražava ukupan napredak u Bosni i Hercegovini.

Strateški plan će osigurati široki okvir koji će voditi postepenom usklađivanju poljoprivrede i ruralnog razvoja u okviru BiH sa najboljim praksama Evropske unije.

Strateški plan ruralnog razvoja u potpunosti poštuje nadležnosti entiteta, a u njegovoj izradi ravnopravno su učestvovali predstavnici entitetskih vlada, čiji su zahtevi maksimalno uvaženi.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović o usvajanju ovog strateškog dokumenta u Veću ministara BiH obavestio je Evropsku komisiju i nadležne organe u Briselu.

Milisav Pajević

Slow food – za očuvanje autentične tradicionalne hrane i zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Novosadski konvivijum je nedavno obeležio Dan majke zemlje (Terra madre day) u prestižnom novosadskom restoranu “Stratus”, koji će uskoro postati prvi restoran s ponudom Slow food menija.

Posetioci će tako svakodnevno biti u prilici da probaju autentičnu, ukusnu i kvalitetnu hranu i istovremeno pomognu opstanak proizvođača koji tu hranu proizvode.

Radi se o proizvođačima kozjeg sira, fruškogorskog lipovog meda, futoškog kupusa, mesa i prerađevina od autohtone rase svinja mangulica, hleba i testenine od stare žitarice spelta, leskovačkog ajvara, rakije od šljive crvene ranke i drugih.

– Cilj našeg pokreta je da sačuvamo autohtone biljke, životinje, proizvode i jela koja svaka zajednica pravi na specifičan način, a većini, nažalost, preti zaborav. Cilj organizovanja Dana majke zemlje (Terra madre day) je upravo da se ovo tradicionalno bogatstvo predstavi široj publici i ukaže na važnost njegovog očuvanja, istakao je Dejan Budić, predsednik Novosadskog konvivijuma i napomenuo da Slow food širom sveta ima više od milion aktivista.

Građanima je poručeno da razmisle šta jedu i kako taj njihov izbor utiče na lokalnu sredinu i proizvođače koji od toga žive. Savetovano im je da jedu manje, ali kvalitetnije, jer na taj način doprinose lokalnom razvoju, ali i čuvaju životnu sredinu, biodiverzitet  i, što je najvažnije, svoje zdravlje.

Slow food je globalni pokret, koji je nastao 1989. godine kao kontrateža brzoj industrijskoj hrani i ubrzanom načinu života, i sve više se širi u svetu. Svoje zajednice, takozvane konvivijume, ovaj pokret trenutno ima u 160 zemalja, među kojima je i Srbija, a njegova osnovna uloga je da se bori za opstanak tradicionalne hrane, lokalne kulture i običaja, uz, naravno, očuvanje životne sredine.

Milisav Pajević

Sednica Grupacije za organsku proizvodnju Privredne komore Vojvodine

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

U Privrednoj komori Vojvodine, u Novom Sadu, krajem decembra održana je druga sednica Grupacije za organsku proizvodnju PKV, koja je nedavno osnovana s ciljem da se povežu svi učesnici u lancu organske proizvodnje, prerade, plasmana, ali i predstavnici vladinog sektora koji donose odluke u ovoj oblasti.

Sastanku Grupacije prisustvovali su predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Gradske uprave za privredu Grada Novog Sada, Privredne komore Srbije, Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede, Udruženja “Organski sad Novi Sad”, Udruženja “Luka znanja” i brojni proizvođači.

Na sednici se govorilo o stanju i perspektivama organske poljoprivrede i tom prilikom istaknuto je da su površine pod ovim proizvodima male i iznose svega oko 15.000 hektara, odnosno 0,4 odsto obradivih površina u Srbiji. Loša je situacija i kada je u pitanju stočarska organska proizvodnja, jer se samo mali broj proizvođača odlučuje za ovakav način uzgoja životinja. Razlog za to je, u najvećoj meri, mala podrška države, odnosno subvencije, koje su beznačajne u poređenju s podsticajima koji se u ovu svrhu dodeljuju u EU. Visina podsticaja u Evropi kreće se od 250 do 700 pa čak i više evra po hektaru.

Milisav Pajević

Potpisano 529 ugovora za energetsku sanaciju objekata u Hrvatskoj

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U okviru poziva Energetska obnova višestambenih zgrada dosad je potpisano 529 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Podsetimo, na poziv Ministarstva koji je bio otvoren u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, primljeno je 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević