Home Blog Page 1114

Nema prekoračenja zagađujućih materija u Vinči

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Zamenik gradonačelnika Beograda gospodin Andreja Mladenović izjavio je za TV Pink da prema izveštaju Gradskog zavoda za javno zdravlje, koji na dnevnom nivou vrši monitoring u deponiji u Vinči, nema naznaka da ima bilo kakvog povećanja zagađujućih materija u vazduhu i nisu prekoračene gornje granice.

On je podsetio da Grad Beograd ima samo jednu deponiju i da je to veoma komplikovana situacija. Godinama je pokušavano da se još jedna lokacija urbanistički odredi za deponiju. Deponija je jedno veliko smetlište, ona nije uređena i koristi se tako da se otpad samo odlaže, ne postoje drugi procesi kao što se to radi u svetu. Dodao je da je 2015. godine raspisan međunarodni tender kako bi se na moderan način modernim pristupom rešavalo ovo pitanje. To podrazumeva da se otpad reciklira, sređuje i iz njega proizvodi energija. Taj projekat je još u toku i prijavilo se 11 ozbiljnih kompanija iz različitih delova sveta i došli smo do 5, od kojih očekujemo da početkom jula daju konačnu ponudu, nakon čega ćemo izabrati kompaniju koja će kroz javno-privatno partnerstvo preuzeti brigu o deponiji.

Nadam se da ćemo izabrati partnera koji će izdržati tržišnu utakmicu, a mi ćemo imati koristi u smislu proizvodnje energije, uređenja deponije i konačnog rešenja odlaganja otpada koji se sada taloži na mestu koje nije adekvatno, a u blizini je Dunava i stambenog naselja – rekao je Mladenović, dodajući da je vrednost investicije oko 300 miliona evra i da će se na na taj način konačno rešiti problem deponije u Vinči.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Puštena u rad fabrika vode u Zrenjaninu

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Puštanjem sirove vode iz bunara u sistem postrojenja za prečišćavanje vode, danas je fabrika vode u Zrenjaninu počela s probnim radom. Već za nedelju dana voda u gradskom vodovodu biće primetno boljeg kvaliteta, a po završetku svih testiranja opreme, tehnološkog procesa i hemijskih analiza, voda će dostići kvalitet predviđen standardima i propisima.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić, koji je sa saradnicima i brojnim gostima danas prisustvovao početku probnog rada postrojenja, rekao je da je ovo istorijski dan za Zrenjanin i za Zrenjanince. On je podsetio da je 2012. godine nasledio projekat po kome su Grad, odnosno građani, morali da plate 25 miliona evra za postrojenje i onda još svaki kubik vode po 37 centi, a da je ova fabrika napravljena bez ikakvog ulaganja.

Predstavnik investitora Nenad Obradović, objasnio je šta praktično predstavlja i znači današnje puštanje postrojenja za prečišćavanje vode u probni rad. Kako je naveo, pušta se sirova voda iz bunara u sistem predtretmana i počinje sa hidrauličkim testiranjem ugrađene opreme. Cev prečnika 500 dovodi sirovu vodu do predtretmana, četiri bazena gde se vrši hemijski tretman, kao prvi korak u prečišćavanju, odnosno pripremi vode za dalje tretmane. Pre mesec dana je urađeno hidrauličko testiranje cevovoda i to je urađeno bez propusta, i sada krećemo sa testiranjem prvog dela tehnološkog procesa. Nakon tri sata od početka punjenja, voda će doći do ultrafiltracije, gde počinje testiranje segment po segment, pre nego što se krene s hemijskim procesom tretiranja same vode. Procene su da će ultrafiltracija trajati od 5 do 7 dana, a kvalitet vode meriće se u saradnji s Vodovodom nakon svakog segmenta tehnološkog procesa. Radiće se između 10 i 15 analiza dnevno, s ciljem da se vidi u kojoj se meri menja kvalitet prečišćene u odnosu na kvalitet dolazne vode.

Govoreći o ceni vode, direktor JKP Vodovod i kanalizacija Ivan Dević je rekao da će ona biti određena u dogovoru sa Gradom, nakon analiza, a da će ona u sebi sastojati sve momente, pa i socijalne. On je pojasnio da će voda iz postrojenja poteći odmah i da će se za nekoliko dana primetiti drastična razlika u kvalitetu vode.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Bačko Podunavlje novi UNESKO rezervat biosfere

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Međunarodni koordinacioni savet UNESKO programa „Čovek i biosfera“, odlučio je na svom ovogodišnjem zasedanju u Parizu da rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ bude upisan u Svetsku listu rezervata biosfere.

Ambasador Republike Srbije pri UNESKO-u profesor Darko Tanasković izjavio je da je veliko zadovoljstvo i čast što je UNESKO prepoznao izuzetne vrednosti i potencijal „Bačkog Podunavlja“. Ovo je drugi rezervat biosfere u Srbiji pored rezervata „Golija-Studenica“, što je od velikog značaja za zemlju, jer program „Čovek i biosfera“ ne samo da promoviše koncept održivog razvoja, već i u praksi pokazuje da je on moguć. Ovo proglašenje će znatno pomoći očuvanju prirode Srbije, jedne od najraznovrsnijih u Evropi. „Bačko Podunavlje“ se isto tako odlikuje veoma bogatom kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti i susretanja brojnih naroda i kultura na ovom prostoru.

Direktorka WWF programa u Srbiji Duška Dimovć dodala je da se rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ pridružio svetskoj mreži koju čine ukupno 669 rezervata biosfere priznatih od strane UNESKO-a, osmišljenih sa ciljem očuvanja prirodnog bogatstva od izuzetnog značaja, dok u isto vreme promovišu održivi razvoj lokalnih zajednica na tim područjima. Uspostavljanje rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ je veoma značajan korak ka formiranju prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”, prvog zaštićenog područja u svetu koje se prostire u pet zemalja – Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. WWF već duži niz godina sarađuje sa partnerima iz ovih pet zemalja na zaštiti prirodnih i kulturnih vrednosti Evropskog Amazona, trenutno u okviru projekta „coopMDD“ koji finansira Evropska unija .

Direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode dr Biljana Panjković navela je da je upisom „Bačkog Podunavlja“ na listu rezervata biosfere načinjen presudan i odlučujući korak u daljem prožimanju zaštite prirode i njenog održivog korišćenja na područjima uz Dunav i Mostongu u Bačkoj. Izuzetno mi je drago što je nominacija koju je pripremio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode pozitivno ocenjena od strane delegata Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO programa „Čovek i biosfera“. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je intenzivno radio sa WWF i ostalim partnerima na nominaciji ovog područja u proteklih pet godina. Izuzetan doprinos i podršku je pružila Komisija Republike Srbije za saradnju sa Uneskom. Sada predstoji veliki posao na mudrom upravljanju područjem kroz saradnju sa upravljačima zaštićenih područja, korisnicima prirodnih resursa, lokalnim upravama i zajednicama na području rezervata biosfere, istakla je ona.

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ se nalazi na severozapadu Vojvodine i deo je „Evropskog Amazona“, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na čitavom toku Dunava. Ovaj jedinstveni rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su prostrane plavne šume, ade, rukavci i peščane rečne obale.

U okviru rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ koji se prostire na područjima opština Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha, nalaze se četiri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“.

U „Evropskom Amazonu“, zahvaljujući očuvanoj dinamici plavnih područja, postojanju prirodnih aluvijalnih šuma i brojnih vlažnih staništa, utočište nalazi veliki broj zaštićenih vrsta životinja i biljaka. Među najznačajnijim retkim vrstama životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

EVROPA ODLUČILA: Oznake energetske efikasnosti vraćaju se na staro

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Evropski parlament glasao je o predlogu Uredbe za označavanje energetske efikasnosti. Uredba vraća energetske oznake na skalu od A do G, jer su postojeće energetske oznake – od A + do A +++ – veoma zbunjujuće za potrošače.

Ispadalo je da su gotovo svi proizvodi na tržištu su bili u nekom od A razreda i pritom su bili pogrešno označeni. Povratkom na jednostavniju skalu će se omogućiti veća ušteda energije. Sada će se potrošačima omogućiti jednostavniji odabir efikasnijih proizvoda, pomoću kojih bi smanjili potrošnju energije i račune za energiju, a proizvođači se podstiču na inovaciju i ulaganje u energetski efikasnije proizvode.

Kupci proizvode s novim oznakama u prodavnicama mogu da očekuju najranije 2019. godine. Ako bude bilo potrebe za tim, predlog nove klasifikacije pokrenuće se onda kada 30 odsto proizvoda koji se prodaju na tržištu EU budu pripadali najvišoj klasi energetske efikasnosti A ili kada 50 odsto tih proizvoda bude pripadalo prvim dvema klasama energetske efikasnosti A i B.

Oznake će na proizvodu biti u štampanom obliku, ali će biti dostupna i online verzija informacija o proizvodu. U slučaju izmena koje bi uticale na energetsku efikasnost već kupljenog proizvoda, dobavljač je u obavezi da obavesti kupca.

Evropska komisija je izračunala da će svako domaćinstvo merama energetske efikasnosti uštedeti oko 480 evra godišnje, dok će revidiranom oznakom energetske efikasnosti proizvođači i evropski trgovci na malo povisiće svoje prihode za više od 10 milijardi evra  godišnje.

ABB učestvovao na 33. Savetovanju za velike električne mreže CIGRE i predstavio najmodernija rešenja (FOTO)

Foto: ABB
Foto: ABB

Kompanija ABB učestvovala je na 33. Savetovanju CIGRE u organizaciji srpskog nacionalnog komiteta Međunarodnog saveta za velike električne mreže. Savetovanje je održano u periodu od petog do osmog juna 2017. godine na Zlatiboru.

ABB kao tehnološki lider u oblasti elektroenergetske opreme, robotike i elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i elektroenergetskih mreža, podržao je CIGRE Savetovanje kao Veliki sponzor i predstavio svoja rešenja, tehnička znanja i iskustva iz oblasti proizvodnje, prenosa i potrošnje električne enegije, kao i obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Drugog dana Savetovanja, na održanoj poslovnoj prezentaciji, Mirjana Žegarac Škokljev, rukovodilac prodaje ABB segmenta Energetika, predstavila je pregled ABB-ovih projekata i referenci u Srbiji u oblasti obnovljivih izvora energije. Predstavljena je oprema i primenjena rešenja za vetroparkove, hidroelektrane, solarne elektrane, kombinovane elektrane kao i elektrane na biomasu.

Istaknute su neke od referenci vetroparkova sa ugrađenom ABB opremom za priključenje elektrana na mrežu, kao i solarnih elektrana na zamlji gde su ugrađeni ABB-ovi invertori.

– Investitori se odlučuju za ABB opremu iz više razloga, a neka od njih su pre svega pouzdanost, mogućnost servisne podrške i održavanja, kao i reference ABB opreme primenjene u EPS-ovim i EMS-ovim objektima – istakla je Škokljev.

Tokom trajanja Savetovanja, na studijskom komitetu „Zaštita i automatizacija“, Milorad Jovičić, inženjer prodaje ABB segmenta Energetika, predstavio je zajednički rad autora M.Jovičić, M.Rakić, V. Vuković „Rekonstrukcija sistema zaštite i upravljanja za TS Bajina Bašta, TS Kruševac i TS Smederevo 3“. Tokom izlaganja, predstavljena su rešenja, primenjena metodologija i pristup inženjeringu kod realizacije imenovanog projekta koji je obuhvatao projektovanje kompletnog sistema zaštite i upravljanja, izradu ormana, konfiguraciju i inicijalnu parametrizaciju uređaja, kao i fabričko prijemno ispitivanje.

– S obzirom na izuzetno kratak rok za implementaciju projekta, poseban izazov je bio iskoristiti prednosti novih alata za konfiguraciju sistema zaštite i upravljanja kao i implementaciju komunikacije po standardu IEC 61850 – izjavio je Jovičić.

33. Savetovanje održano je pod pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, JP Elektroprivreda Srbije i JP Elektromreže Srbije.

ŠANSA ZA STUDENTE, PROFESORE, ISTRAŽIVAČE: Privredna komora Vojvodine i Fakultet tehničkih nauka potpisali sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji (FOTO)

Foto: PKV
Foto: PKV

Predsednik Privredne komore Vojvodine (PKV) Boško Vučurević i dekan Fakulteta tehničkih nauka (FTN), Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Rade Doroslovački potpisali su u četvrtak, 15. juna 2017. godine u PKV Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji radi uspostavljanja dugoročne poslovne saradnje.

– Cilj današnjeg potpisivanja je povezivanje visokog obrazovanja, nauke i privrede, kao i intenziviranje primene naučno-istraživačkih rezultata u poslovanju subjekata koji obavljaju privrednu delatnost i javnu funkciju. Smatram da je obrazovanje od primarne važnosti za pametan privredni rast i zbog toga PKV radi na uvezivanju nauke i privrede na teritoriji AP Vojvodine – rekao je predsednik PKV Boško Vučurević.

FTN je, prema rečima dekana Fakulteta, najveći ne samo u Srbiji, već i u Jugoistočnoj Evropi sa 1200 zaposlenih i preko 14 000 studenata.

– Ove školske godine upisali smo 2420 i mi smo formalno fakultet, a suštinski smo tehnički univerzitet, što ćemo uskoro i biti. Mi imamo 13 departmana koji formiraju 10 fakulteta – Elektrotehnički, mašinski, Građevinski, Saobraćaji, Arhitektura, Industrijsko inženjerstvo, Zaštita životne sredine, Mehatronika, Robotika. Fakulteti tehničkih nauka treba da forsiraju nauku radi primeni, a ne nauka radi nauke i sveto trojstvo FTN-a je obrazovanje, nauka i saradnja sa privredom – rekao je Doroslovački.

Foto: PKV

Kako kaže, iz FTN-a izniklo je preko stotinu kompanija, uglavnom u IT sektoru, koji zapošljavaju preko 4000 inženjera u Novom Sadu.

– Mi sada želimo, zahvaljujući PKV da proširimo to i na ostale domene – mašinstvo, građevina, saobraćaj i time postignemo što veću saradnju sa privredom. Nadam se da ćemo sada i u ostalim oblastima, kao što smo uspeli u IT sektoru, poboljšati tu simbiozu između privrede, nauke i obrazovanja i u ostalim segmentima – naglasio je Doroslovački.

– Koliko je uvezivanje privrede i nauke važno kako za PKV, tako i za privredu uopšte, prepoznala je i Pokrajinska vlada, koja je napravila organizacioni odbor za formiranje sajma privrede i nauke. U tom smislu, mi sada institucionalizujemo odnose između PKV i nauke i nastavljamo dalje kontinuiranu saradnju, a prvi korak je formiranje akcionog plana – istakao je Vučurević.

Foto: PKV

Na radnom sastanku održanom nakon potpisivanja Sporazuma, pored potpisnika, prisustvovali su i prodekan FTN-a za nauku i međunarodnu saradnju prof. dr Dragan Šešlija, prodekan FTN-a za nastavu prof. dr Dragiša Vilotić, koordinator rada udruženja PKV Dragomir Đukić, a tema sastanka bio je akcioni plan.

FTN i PKV zajedno će realizovati različite projekte, u planu su i zajednički nastupi na tržištu, primena naučnih dostignuća, zajednička istraživanja, specijalizacija inženjerskog kadra, organizacija stručnih i naučnih skupova, sertifikacija istraživačkog kadra.

Počela izgradnja MHE Preliv u BiH

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Načelnik opštine Čajniče gospodin Goran Karadžić ozvaničio je juče sa vlasnikom kompanije Kredo iz Banjaluke gospodinom Danielom Dobrotom i ambasadorom Slovačke u BiH gospodinom Јanom Pšenicom početak izgradnje male hidroelektrane Preliv na reci Vrelo, a ukupna vrednost projekta iznosi 600.000 evra.

Gospodin Karadžić je rekao novinarima da bi hidroelektrana trebalo da bude puštena u rad do kraja godine i da će opština ostvariti dobit od 3,5 odsto, koliko je dogovoreno sa investitorom. On je istakao da je investitor uzeo u koncesiju i deo reke Јanjine, gde je planirana izgradnja još dve male hidroelektrane.

Gospodin Pšenica je rekao da će izgradnja male hidroelektrane predstavljati investiciju od koje će imati koristi i Čajniče i cela BiH.

Gospodin Dobrota kaže da je nominalna snaga male hidroelektrane 249 kW, kao i da će hidroelektrana biti izgrađena na 80 odsto trase stare hidroelektrane.

izvor: energetika.ba

Sandrav Jovićević

Srbija dobija treći vetropark

Photo-illustration: Pixabay
Photo: Pixabay

Kompanija MK Fintel Wind počela je juče izgradnju prve faze trećeg vetroparka Košava u blizini Vršca, koji će činiti 20 vetrenjača i u čiju izgradnju će uložiti 124 miliona evra.

Kako je rečeno na polaganju kamena temeljca, planirano je da ovi radovi budu završeni do kraja 2018 godine, snaga vetroparka biće 69 MW, a proizvodiće električnu energiju za oko 40.000 domaćinstava.

Nakon izgradnje ove prve faze vetroparka Košava koji se nalazi u mestu Izbište, kako je najavljeno, planirana je i druga faza koja predviđa gradnju još 19 vetrogeneratora u koje će biti uloženo više od 100 miliona evra.

Izvršni direktor kompanije Fintel Energia Spa i MK Fintel Wind gospodin Ticiano Ðovaneti kazao je da je vetropark Košava do sada najveća investicija u Srbiji u oblasti obnovljivih izvora energije. On je istakao da je kompanija, nakon otvaranja prva dva vetroparka u Srbiji, još više posvećena daljim investicijama i ulaganjima u obnovljive izvore energije u Srbiji u nameri da se potencijal koji ova zemlja ima što više iskoristi.

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić dodao je da je ova investicija veoma značajna i pomoći će Srbiji da ispuni obavezu iz Nacionalnog akcionog plana za OIE koji predviđa da do 2020. godine učešće te energije u bruto finalnoj potrošnji energije bude 27 odsto. Kako je naveo, trenutno je to učešće blizu 23 odsto, a očekuje se da udeo OIE u finalnoj potrošnji u budućnosti bude i veće. Antić je podsetio da se u ovom trenutku realizuju projekti koji će omogućti proizvodnju oko 500 MW energije iz OIE, kao i da je u Srbiji u proteklih nekoliko godina već izgrađeno i na mreži više od 80 MW iz OIE i to su mahom mini hidroelektrane.

izvor: novosti.rs

Sandra Jovićević

Izdata dozvola za rad regionalne deponije Vrbak u Lapovu

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto rešenje o izdavanju integrisane dozvole za operatera FCC EKO d.o.o. ogranak Lapovo, za rad regionalne deponije Vrbak u Lapovu.

Uvid u doneto rešenje o izdavanju integrisane dozvole može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na službenom sajtu Ministarstva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu skladištenje otpadnih ulja u Pirotu

Foto: Wikimedia/Miljan Simonović
Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo poljopivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto rešenje da je potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat skladištenja otpadnih ulja u opštini Pirot, nosioca projekta LUBRIKA DOO iz Pirota-Sukovo.

Uvid u doneto rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva, u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu izjaviti žalbu Vladi Republike Srbije na doneto rešenje putem ovog organa, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Urbana mobilnost zahteva multidisciplinarnost

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

Ekspertska radionica i drugi Upravni odbor projekta CityWalk – „Ka energetski odgovornim mestima: uspostavljanje pešačkih zona u gradovima Dunavskog regiona”održani su u Beogradu, od 6. do 8. juna 2017. godine, a domaćin partnerima iz Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske i Rumunije bila je Privredna komora Srbije.

Više od četrdeset učesnika ekspertske radionice pozdravio je Aleksandar Kemiveš, direktor Odeljenja za strateško planiranje, razvoj i analize PKS, koji je predstavio investicioni potencijal Srbije, ulogu Komore kao zastupnika interesa privrede i trenutno aktuelne projekte.

Béla Kézy, ekspert iz Mađarske u oblasti urbanog razvoja istakao je da je osnovna funkcija urbane mobilnosti u kretanju – pešačenju ljudi, a ne u kretanju automobila, dok je dr Plamen Petrov sa Univerziteta u Varni objasnio da iz ugla arhitekte, planiranje održive urbane mobilnosti podrazumeva multidisciplinarno angažovanje i udruživanje i arhitekata i lokalnih donosioca odluka u kreiranju novih pešačkih zona, kako bi se napravio balans između različitih modaliteta prevoza.

Partneri na projektu imali su prilike da čuju i o realizovanim projektima, ali i planovima vezanim za urbanu mobilnost od glavnog urbaniste Grada Beograda, Milutina Folića. Folić je predstavio projekat „IME – identitet, mobilnost, ekologija“, kao i projekat „Beograd biciklom“ istakavši da oba projekta imaju za cilj uspostavljanje nove, ekološki prihvatljive hijerarhije učesnika u saobraćaju.

Deo projekta „IME” je i proširenje pešačke zone Knez Mihailove ulice, u centru Beograda, započeto još 1980. godine. Na ovaj način, grad nastoji da razvija „zelenu mrežu” pešačkih prostora u centru grada kojom bi se povezali postojeći otvoreni javni gradski prostori i ambijent od šireg značaja za identitet grada. Cilj je smanjenje korišćenja automobila kao prevoznog sredstva i stvaranja zelenijeg, zdravijeg i prijatnijeg mesta za život.

Projekat „Beograd biciklom” ima za cilj da bicikl postane prevozno sredstvo i da se biciklom ide na posao, fakultet i obavljaju sve druge dnevne aktivnosti. Strategija razvoja saobraćaja u Beogradu i projekat „Beograd biciklom“, bazirani su na ideji da pešaci i biciklisti, zajedno sa javnim gradskim prevozom dobiju prioritet u odnosu na vozače automobila – rekao je Folić.

U četvrtak, 8. juna, organizovana je poseta gostiju iz osam podunavskih zemalja Valjevu, jednom partnerskih gradova na projektu. Gostima su predstavljene kulturne i istorijske znamenitosti, kao privredni i turistički potencijal grada Valjeva. Ovom prilikom održan je i sastanak projektnog konzorcijuma svih partnera na projektu i radionica na temu upravljanja projektom i finansijskih i administrativnih pitanja. Po završetku radnog dela sastanka, domaćini i gosti su prošetali pešačkom zonom grada, koja će biti jedan od rezultata projektnih aktivnosti.

U okviru ovog projekta grad Valjevo će promovisati urbane i biciklističke staze, biće postavljena nova turistička i druga signalizacija, organizovane i mnogobrojne aktivnosti i događaji sa ciljem da se poveća svest građana o značaju usvajanja zdravih stilova života i kretanja, urbane mobilnosti i zaštite životne sredine.

Domaćin trećeg Upravnog odbora partnera na projektu predvidjenog za novembar 2017. godine, biće vodeći partner na projektu – Istraživački centar Bistra Ptuj.

izvor: pks.rs

ANA BULOS: Srbija troši samo trećinu svojih potencijala u oblasti OIE

Photo: EP
Foto: Privatna arhiva

Tokom sajma energetike i investicija u Novom Sadu, redakcija Energetskog portala imala je zadovoljstvo da prisustvuje izlaganju gospođe Ane Bulos, ekonomske savetnice u Ambasadi SAD u Beogradu, na konferenciji „Energetske perspektive i izazovi„. Njeno izlaganje uglavnom je bilo posvećeno fosilnim gorivima, gasu i činjenici da Srbija zavisi od uvoza gasa iz Rusije što je, prema njenim saznanjima, čini energetski nesigurnom. Srbija se, prema njenim rečima, nalazi u najnižoj D kategoriji energetske nezavisnosti. S obzirom na ovaj podatak, zamolili smo gospođu Bulos da specijalno za Energetski portal kaže nešto više o obnovljivim izvorima energije i kako u tom pogledu SAD vide Srbiju.

EP: Ministar za rudarstvo i energetiku, gospodin Aleksandar Antić, nedavno je rekao da će uskoro biti usvojena regulativa koja će obezbediti korišćenje energije iz obnovljivih izvora. Planirano je da nivo korišćenja energije iz obnovljivih izvora dostigne 27% do 2020. godine. Kako komentarišete ovu najavu i postavljene rokove?

Ana Bulos: Kao deo Energetske zajednice, Srbija se obavezala da joj 27 procenata ukupne finalne potrošnje energije do 2020. godine bude iz obnovljivih izvora, a trenutno je na oko 22 procenta. Za dve godine tokom kojih sam bila u Beogradu, Srbija nije značajno povećala udeo obnovljive energije u svom energetskom sistemu. Međutim, apsolutno verujem da je ovo realističan cilj za Srbiju, pod uslovom da Vlada preduzme neophodne korake kako bi promovisala obnovljivu energiju.

Za početak, Srbija ima značajne potencijale za korišćenje obnovljive energije, ali koristi samo oko jednu trećinu ovih potencijala. Dakle, ukoliko Vlada može da pospeši investicije u obnovljivu energiju, bilo bi veoma lako za Srbiju da do 2020. godine ne samo dostigne taj cilj, već i da postane regionalni lider. Zbog ovoga je ohrabrujuća izjava ministra da vredno radi na završavanju neophodne regulative koja bi dozvolila Srbiji da razvije svoj potencijal za obnovljivu energiju. Kada Vlada usvoji investiciono prihvatljiv i održiv model ugovora o otkupu električne energije za elektrane sa instaliranim kapacitetima preko 50MW, investitori u oblasti obnovljive energije će početi da razvijaju krupnije projekte u Srbiji.

Drugi razlog zbog koga verujem da je cilj za 2020. godinu moguć je zato što je Srbija, nažalost, energetski neefikasna. Iako je povećanje proizvodnje obnovljive energije važno i neophodno da bi Srbija postigla svoje ciljeve za 2020. godinu, postoji još jedan način da se postigne ovaj cilj, a to je da se poveća energetska efikasnost. Srbija troši 2,7 više energije po jedinici potrošnje nego prosečna zemlja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Kada bi Srbija ulagala u mere energetske efikasnosti, kao što je modernizovanje lokalnih grejnih sistema sa tehnologijom koja je energetski efikasnija, ili koristila efikasnije materijale i bolje izolacije u zgradama, onda bi smanjila svoju potrošnju energije i napravila značajan napredak ka ciljevima za 2020. godinu.

EP: Koja je razmera korišćenja energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora u SAD? Znate li da li postoji nekakva saradnja između ministarstava i služba u SAD-u i Srbiji i postoji li razmena iskustava u polju obnovljivih izvora?

Ana Bulos: U 2015. godini obnovljivi izvori su predstavljali otprilike 11 procenata ukupne proizvodnje energije u SAD-u, a nuklearna energija je predstavljala oko osam procenata. Fosilna goriva i dalje predstavljaju veći deo naše proizvodnje i potrošnje energije, ali kada pogledate kapacitete za novu energiju u SAD, obnovljivi izvori preovlađuju. Obnovljiva energija zauzima 68 procenata svih novoinstaliranih kapaciteta u SAD u 2015. godini, a naša emisija CO2 je pala na najniži godišnji nivo od sredine devedesetih. Naš energetski sektor dobio je dodatnih 8,5 GW elektrana na vetar, i novih 7,3 GW solarnih elektrana. SAD takođe beleže povećanje ulaganja u oblasti obnovljive energije. Investicije u čistu energiju su dostigle 56 milijardi dolara u 2015. godini, tako da mislim da se može reći da investitori u SAD shvataju da je čista, obnovljiva energija – energija budućnosti.

Foto – ilustracija: Pixabay

Naša Ambasada je, kroz USAID, finansirala programe razmene za Agenciju za energetiku Republike Srbije. Na primer, u 2007. godini Nacionalna asocijacija regulatora SAD (NARUC) je pomogla Vladi Srbije da uspostavi Agenciju za energetiku Republike Srbije (AERS). USAID je potom pomogao AERS-u da uspostavi partnerstvo sa Kompanijom za komunalne usluge Pensilvanije u SAD. Ovo partnerstvo je trajalo do 2011. godine i pomoglo je jačanju kapaciteta AERS-a. Pored programa razmene, USAID je pružio značajnu tehničku pomoć Vladi Srbije u oblasti energetike. Pružio je smernice za povećanje efikasnosti i performansi lokalnih grejnih sistema prelaženjem na održivu biomasu, a koje smanjuju zagađenje i promovišu održivo šumarstvo. USAID takođe spaja dve regionalne radne grupe – jednu za planiranje regionalne električne transmisije i drugu za sigurnost snabdevanja energijom, a kako bi razvile dobre prakse i pojačale energetsku infrastrukturu, posebno u vezi sa integrisanjem obnovljivih izvora energije. EMS, EPS i AERS učestvuju u ovim radnim grupama.

EP: Da li fondovi Ambasade i SAD podržavaju reformu zakonodavstva u oblasti energetike u Srbiji i na koji način?

Ana Bulos: Da. Naša Ambasada je, ponovo putem USAID-a, radila sa Vladom na zakonodavstvu u oblasti energetike u Srbiji. Kao što sam pomenula, USAID je pomogao Vladi da osnuje AERS. Takođe, naša Nacionalna asocijacija regulatora SAD (NERUC) podržava AERS, kao i druge energetske regulatore u regionu, u identifikovanju regulatornih i legislativnih promena koje su neophodne za liberalizaciju tržišta struje, a koje zahteva Ugovor o osnivanju Energetske zajednice. USAID je u januaru 2015. godine Ministarstvu rudarstva i energetike pomogao u analizi modela ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije.

EP: Postoje li planovi za investicije iz SAD u obnovljive izvore u Srbiji, u vetroparkove ili solarnu energiju?

Ana Bulos: Da, apsolutno! Američka kompanija „Continental Wind Partners“ (CWP) spremna je da nastavi projekat kojim će razviti vetropark snage 158,4 MW čim Vlada usvoji investiciono prihvatljiv i održiv model ugovora o otkupu električne energije iz energije vetra. CWP će investirati preko 40 miliona evra i zaposliti oko 400 ljudi na izgradnji vetroparka.

CWP je takođe, putem kompanije „River Power Solutions“, zainteresovan za ulazak u javno-privatno partnerstvo sa gradom Beogradom, kao i drugim gradovima u Srbiji, kako bi proizvodili toplotu korišćenjem energije rečnog toka putem toplotnih pumpi. CWP-ove toplotne pumpe bi preuzimale energiju rečnog toka, od svega par toplotnih stepeni, i koristile je kao održivu alternativu upotrebi prirodnog gasa. U pitanju je veoma interesantna tehnologija koja radi slično hlađenju, gde se hladnoća iz vazduha koristi za hlađenje predmeta. Mislim da je ovo brilijantan način da Srbija iskoristi svoje prirodne resurse i neverovatno je što postoji tehnologija koja koristi hladnu vodu iz reka kako bi zagrejala vaše domove!

Takođe, uzevši u obzir koliko potencijala Srbija ima u oblasti obnovljive energije, i da, nažalost, Srbija koristi samo jednu trećinu svog potencijala, ne bih se začudila kada bi više međunarodnih investitora, uključujući američke kompanije, počelo da dolazi ovde čim Vlada usvoji zakonodavni okvir koji podržava investicije u oblasti obnovljive energije.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Ovaj tekst je prvobitno izašao u biltenu Energetskog portala „Obnovljivi izvori energije“ objavljenom 1. juna 2016. godine.

BiH dobija 19 miliona evra za ekologiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet ministara BiH utvrdio je Predlog osnova za zaključivanje Nota sporazuma o finansijskoj saradnji između Saveta ministara BiH i Vlade Nemačke, kojim se BiH na raspolaganje daje dotacija u iznosu od oko 19 miliona evra.

Sredstva su namenjena za dodatne mere zaštite životne sredine u energetskom sektoru u iznosu od 5,5 miliona evra, te odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda u Zenici i prateće mere uz ovaj projekat u iznosu od 13,5 miliona evra.

Predlog sporazuma biće dostavljen Predsedništvu BiH u dalju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak, saopšteno je iz Saveta ministara BiH.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Francuska smanjuje udeo nuklearne energije na 50 odsto u korist OIE

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Francuski ministar za ekologiju i energetiku gospodin Nicolas Hulot potvrdio je u ponedeljak vladine namere da smanji udeo nuklearne energije u energetskom miksu sa postojećih 75 odsto na 50 odsto.

Krajem prošle godine vlada je podržala veću primenu fotonapona, a proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana nastavlja sa padom. Zakon bi mogao naterati EDF da zatvori 18 do 20 nuklearnih reaktora, od postojećih 58 do 2025. godine, što predstavlja veću promenu energetske politike u toj zemlji koja se snažno oslanja na jeftinu energiju iz nuklearnih elektrana.

Inače, novi francuski predsednik je u kampanji obećao investicije od 15 milijardi evra u energetsku tranziciju prema obnovljivoj energiji, kako bi se kapaciteti OIE do 2022. udvostručili.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Deponija Smiljevići postaje regionalni centar za upravljanje otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Kantona Sarajevo je na sednici dala saglasnost na Program aktivnosti u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići u 2017. godini i zadužila Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine i Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo za njegovu realizaciju.

Kako je saopšteno iz Vlade KS, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period od 2015. do 2020. godine deponija Smiljevići treba biti transformisana u Regionalni centar za upravljanje otpadom. Program sadrži razrađene aktivnosti, nosioce aktivnosti, rokove i potrebna finansijska sredstva i predlog nužnih radova na izgrađenoj infrastrukturi, posebno na otplinjavanju i tretmanu procednih voda, kao i predloge za održavanje deponije i izgradnju novih sadržaja neophodnih za smanjenje količina otpada za odlaganje.

Ukupna procenjena vrednost realizacije programa u ovoj godini iznosi 1.150.000 KM, a prema specifikaciji ova sredstva će biti usmerena na ugradnju novih sondi za metan i izgradnju sistema za otplinjavanje centralne plohe, za merenje količina i sastava procednih voda, praćenje monitoringa procednih voda, za instalaciju pilot uređaja i ekspertize rezultata rada, za ispitivanje stabilnosti deponije i izradu elaborata o mogućnostima njenog proširenja. Program predviđa i izradu projekta izvedbenog stanja za otplinjavanje, kao i izvođenje radova na izgradnji deponije inertnog materijala s reciklažom građevinskog otpada.

izvor: klix.ba

Sandra Jovićević

Crna Gora dobija berzu električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odbori direktora Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog operatora tržišta električne energije i Crnogorskog elektroprenosnog sistema doneli su odluke kojima su odobrili ugovor o osnivanju i statut preduzeća Berza električne energije. Iz Ministarstva ekonomije Crne Gore je saopšteno da je naredni korak potpisivanje ugovora o osnivanju između tri ugovorne strane, nakon čega će se početi sa procedurom registrovanja preduzeća u Centralnom registru privrednih subjekata.

Kako je navedeno u saopštenju, Berza električne energije osniva se u cilju obezbeđivanja neophodnog pravnog, organizacionog, operativnog i tehničkog okvira za formiranje i rad berze električne energije, trgovinu električnom energijom i posredovanje u njenoj trgovini. Formiranje organizovanog tržišta, odnosno berze električne energije je korak ka formiranju slobodnog veleprodajnog tržišta električne energije, koji obezbeđuje sigurnu i transparentnu trgovinu i formiranje referentne veleprodajne cene, te pospešivanje konkurencije.

Istaknuto je i da proces razvoja tržišta električne energije predstavlja implementaciju propisa EU. Na Samitu u Beču je odlučeno da zemlje zapadnog Balkana uspostave regionalno energetsko tržište kroz uspostavljanje nacionalnih energetskih berzi, a koje će se na kraju integrisati u jedinstveno evropsko tržište. U skladu sa tim, Vlada Crne Gore je u junu prošle godine zadužila EPCG, COTEE i CGES da osnuju društvo sa ograničenom odgovornošću u cilju uspostavljanja berze električne energije u Crnoj Gori.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević