Home Blog Page 1104

Predstavljeni rezultati laboratorije za solarnu energiju u RS

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odlukom Saveta Evrope da do 2020. godine u ukupnoj proizvodnji energije bude zastupljeno 20 odsto iz obnovljivih izvora, pridržila se i Republika Srpska. U Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske predstavljen je rezultat petogodišnjeg rada laboratorije za solarnu energiju.

U solarnoj laboratoriji Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske osposobljen je i stavljen u funkciju dvoosni rotirajući fotonaponski sistem, odnosno mehanizam koji proizvodi energiju u svako doba dana.

Predsednik ANURS-a gospodin Rajko Kuzmanović objasnio je da mehanizam prati kretanje sunca od izlaska do zalaska. Kako je naveo, ovo je veliki napredak i značajno je ne samo za Akademiju, već i za Republiku Srpsku i šire. Kuzmanović je istakao da su naučne organizacije u svetu usmjerene na pronalazak alternativnih izvora energije, kao i u Republici Srpskoj, gde su u planu određeni projekti u tom smislu, poput izgradnje eko-toplane u Banjaluci, ali i primena energetske efikasnosti u objektima. Ministarstvo nauke i tehnologije, koje je u poslednjih šest godina izdvojilo 5 miliona maraka za istraživanje, od početka pruža podršku i ovom projektu. Za 13 opština i gradova u Srpskoj, već je urađeno merenje za mogućnosti u korišćenju solarne energije.

Akademik Dragoljub Mirjanić, koordinator projekta, smatra da je moguće uraditi solarni atlas“ za celu Republiku Srpsku, kako bi investitori, prvenstveno iz Austrije, mogli znati gde je najbolje i najefikasnije iskoristiti sunčevu energiju. Prema njegovim rečima, najpovoljnije je u Trebinju i okolini. Sa druge strane, ako je prevelika temperatura i neadekvatno strujanje vetra onda je manja proizvodnja električne energije.

Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske gospodin Јasmin Komić rekao je da ovakvi projekti imaju podršku Ministarstva, te naveo da su prethodnih godina uložili oko 5 miliona KM u primenjena razvojna istraživanja i oko 1,4 miliona KM u opremanje naučnoistraživačkom opremom.

Solarna laboratorija otvorena je 2012. godine kao rezultat rada na naučno-istraživačkim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije, posebno solarne. Dobijeni rezultati se mogu koristiti za tehnoekonomske analize isplativosti izgradnje solarnih elektrana u realnim uslovima.

izvor: rtrs.tv

Sandra Jovićević

Konkursi Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj u oblasti OIE, EE i ZŽS

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj raspisao je konkurse za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi, primene solarne energije u zalivnim sistemima, projekata korišćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u javnim ustanovama, projekata rekultivacije napuštenih kopova bez titulara, projekata korišćenja solarne energije za pripremu tople potrošne vode u objektima javne namene.

Potrebnu dokumentaciju i obrasce za prijavu možete pronaći na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Rok za podnošenje prijave na konkurse je 21. jul 2017. godine.

izvor: psemr.vojvodina.gov.rs

Neslaganja u EU oko parking mesta za punjenje elektromobila

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministri energetike EU trebalo bi 26. juna u Luksemburgu da usvoje pozicije članica o predlogu Evropske komisije, kojim se dopunjuju propisi EU o štednji energije u zgradama. Komisija je predložila da od 2025. sve novoizgrađene nestambene zgrade sa više od deset parking mesta postave punjače za punjenje električnih vozila na 10 odsto izgrađenog broja parking mesta.

Kako prenosi Euractiv, predlog komisije nije dočekan sa dobrodošlicom i članice, ali i evroposlanici, nastoje da ga ublaže. Očekuje se da će inicijalni predlog biti odbijen.

Nestambenim zgradama smatraju se građevine u kojima se manje od polovine ukupne površine koristi za stanovanje. Isto pravilo primenjivaće se za postojeće nestambene zgrade koje prolaze kroz značajno renoviranje, koje podrazumeva radove čija je cena u visini najmanje 25 odsto vrednosti zgrade ili koji obuhvataju više od 25 odsto građevinskih radova na zgradi na zidovima, krovovima, temeljima.

Nove odredbe trebalo bi da pomognu da se reši problem koji onemogućava brzi prelazak vozila koje imaju motore sa unutrašnjim sagorevanjem na električne automobile. Naime, ako ne bude postojao dovoljan broj stanica za punjenje, ljudi neće kupovati električna kola a sve dok je tako, neće biti ni podsticaja za instalaciju stanica za punjenje.

U izmenjenom tekstu predloga uvodi se zahtev postavljanja infrastrukture, odnosno provodnika za električne kablove, koja će kasnije omogućiti postavljenje punjača na svakom trećem parking mestu.

Pre nego što novi propisi o štednji energije postanu zakon, potrebno je da ih odobre članice i Evropski parlament. Ključni čovek za navedena pitanja u Parlamentu, Bendt Bendtsen, ipak je za ublaženu verziju ovog zakona. U njegovom nacrtu izveštaja predlaže se da izvođači radova na novim nestambenim zgradama samo opreme svako deseto parking mesto adekvatnom opremom, koja će omogućiti instaliranje stanice za punjenje ali ne i da postave punjač.  Bendtsen takođe kaže da, kada je reč o postojećim nestambenim zgradama, propis bi trebalo da važi samo za one kod kojih će biti značajno renovirani elektroinstalacije ili parkinzi. To je uža definicija od one koju je predložila Komisija. Moguće su i izmene u kasnijim nacrtima ovog izveštaja.

Inače, nastojanja usmerena na štednju energije u sektoru zgradarstva, u sklopu su obaveze koju je preuzela EU, a koja podrazumeva da kroz energetsku efikasnost smanji potrošnju energije za najmanje 27 odsto. To obećanje dali su lideri EU na samitu u oktobru 2014. godine, a zatim ga potvrdili u Parizu, na pregovorima o klimatskim promenama koji su krajem 2015. završeni usvajanjem globalnog sporazuma.

Izvor: EUObserver.com

PORAŽAVAJUĆE: Do 2050. morima i rekama će plivati više plastike nego riba

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko uskoro ne prestanemo da upotrebljavamo plastičnu ambalažu i kese za jednokratnu upotrebu, do 2050. godine u vodama širom sveta biće više plastike nego ribe, alarmantno je upozorenje Ujedinjenih nacija koje su ove godine na okeanskom samitu na Baliju objavile rat plastici pozvavši vlade širom sveta na smanjenje upotrebe plastične ambalaže, više recikliranja, a ljude na promene navika.

Do sredine veka 99 odsto morskih ptica biće zatrovano plastikom, a već sada ih zbog nje godišnje umire na desetine miliona riba i morskih sisara.

Ne samo da se iz postojeće plastike otpušta niz kancerogenih sastojaka, već mikroplastika u moru deluje kao supermagnet koji na sebe vezuje teške metale, viruse i bakterije iz mora, prenosi portal Prijatelji životinja.

Prema procenama UN-a, već danas je 30 odsto riba puno plastike koju su progutale. Veruje se da su reproduktivne mane zbog toksične mikroplastike razlog drastičnom smanjenju kitova perjara u Sredozemlju zadnjih dvadesetak godina.

KINA: Proradila najsimpatičnija solarna elektrana na svetu (FOTO) (VIDEO)

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Prethodne sedmice na elektroenergetsku mrežu povezana je prva solarna elektrana u obliku pande. Postrojenje se nalazi u gradu Datung, provinciji Šansi, u Kini.

Kako bi pokrenuli globalnu primenu i razvoj zelene energije, UNDP i Panda Green Energy grupa, 1. septembra 2016. godine, započeli su promotivnu kampanju za solarna postrojenja u obliku pande.

Panda Green Energy grupa vodeći je kineski investitor i operater koji  posluje sa solarnim panelima. Ova solarno postrojenje, čiji izgled se bazira na nacionalnom simbolu Kine, kapaciteta je 50 MW i pokriva ukupnu površinu od 248 hektara. Kako bi ovaj izgled bio postignut, korišćene su dve vrste solarnih panela – bele tanke fotonaponske ćelije i crne monokristalne silicijumske ćelije.

UNDP i kompanija Panda Green Energy osmislili su ovu kampanju za probuđivanje svesti javnosti o ekološki prihvatljivim tehnologijama i održivom razvoju, kao i za podsticanje učešća mladih u inovativnom i socijalnom preduzetništvu. Vođe kampanje nadaju se da će ona inspirisati mlade u Kini i ostatku sveta da promovišu ciljeve održivog razvoja (SDG) i da će pružiti platformu za razvoj ideja za rešavanje ozbiljnih razvojnih izazova.

Izvor: cn.undp.org

Da li je pesak iz Afrike kriv za topljenje glečera?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pustinjski pesak iz Afrike koji nošen jakim vazdušnim strujama ponekad dolazi do Evrope predstavlja jedan od dodatnih faktora smanjivanja glečera u Evropi, pokazala su merenja koja je ovih dana obavio slovenački pilot, fotograf i naučnik Matevž Lenarčič s ekipom saradnika.

Merenja instrumentima koji se nalaze na meteorološkim stanicama “Sonnblick” u Austriji i “Jungfrau” u Švajcarskoj, upoređena sa rezultatima merenja koncentracije pustinjskog peska, sprovedenim na letu Lenarčičevog aviona od Slovenskih Konjica do Bukurešta u Rumuniji, trasom preko Grosglokner i slovačke gore Prjevidza daju naslutiti da se evropski glečeri ne rastvaraju samo zbog globalnog zagrevanja nego i zbog taloženja pustinjskog peska.

– Pesak, nošen vetrom dovoljno velike brzine, može vazduhom da prevali više hiljada kilometara – objavili su slovenački mediji koji se pozivaju na Lenarčičeva ispitivanja, prenosi portal kliX.

Naučnici i ekološki stručnjaci svoje istraživanje nameravaju da dovrše do jeseni ove godine, kad će rezultate u obliku studije predstaviti u Evropskom parlamentu.

Lenarčič, kako javljaju mediji u Sloveniji, trenutno čeka povoljne vremenske okolnosti da bi iz aviona obavio merenja nad centralnim i zapadnim Alpima.

Foto: NASA

To će biti i najizazovniji deo njegove ovogodišnje misije nazvane “Green Light World Flight” koja ima zadatak da meri koncentracije štetnih materija u vazduhu koje utiču na degradiranje klime i čovekove okoline.

Ovogodišnju misiju Lenarčič je započeo 24. marta letom od Portoroža do Malte, završivši je u zapadnom Sredozemlju. Lenarčič ekipa meri koncentracije pustinjskog peska i ugljenika, u saradnji sa kompanijom Aerosol.

Uprkos sjajnim podsticajima, Nemci ne kupuju električne automobile

Photo-ilustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ko kupi električni automobil, taj dobije novac od države. To pravilo uvedeno je u Nemačkoj pre godinu dana – ali ono nije donelo željeni rezultat? Zašto to funkcioniše u Norveškoj ili Kini, a u Nemačkoj ne? Na ovo pitanje pokušao je da odgovori portal DW.

EKO-MOBILNOST u Srbiji

Savezna nemačka vlada je, uvođenjem takozvanog ekološkog bonusa, želela da podstakne kupovinu električnih automobila. Na taj način trebalo je da bude ostvaren cilj da do 2020. na nemačkim putevima bude milion električnih automobila. Ali čini se da će to ostati pusta želja. Od 45 miliona privatnih automobila u Nemačkoj, u januaru ove godine dve trećine je vozilo na benzin, a nešto manje od trećine na dizel. Samo 165.000 su hibridni automobili (na benzin i električni pogon), a samo 34.000 čisti električni automobili.

Razlog je sigurno to što, uprkos bonusu koji nudi država, postoji čitav niz argumenata protiv elektro-automobila. Prvo, e-auto je mnogo skuplji od običnog. Tu razliku državni podsticaj samo malo smanjuje. Osim toga, mnoge plaši mala razdaljina koju mogu da pređu električni automobili. I još uvek ima suviše malo punjača, iako su gotovo svi nemački proizvođači automobila najavili da će duž nemačkih autoputeva da izgrade oko 400 brzih punionica.

Foto-ilustracija: Pixabay

Neiskorišćena sredstva

Savezna vlada stavila je na raspolaganje 600 miliona evra za podsticajna sredstva. Do januara 2017. podneseno je 11.652 zahteva za elektro-automobile i 8.972 za hibridne. Tako je na raspolaganju još uvek 560 miliona evra, a to su sredstva koja mogu da se zatraže do 30. juna 2019. godine. Kad je pre nekoliko godina uvedena premija za kupovinu novih automobila, uz uslov da se stari baci u staro gvožđe, svake nedelje je u Nemačkoj podnošeno prosečno 40.000 zahteva.

Onaj ko vozi električni automobil, stiče i druge privilegije – recimo u prvih pet godina ne plaća porez na motorna vozila. Osim toga, opštine mogu da odluče da električni automobili smeju da voze trakama rezervisanima za gradske autobuse, da mogu besplatno da parkiraju, itd.

Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška prednjači

Norveška ima najviše elektro-automobila po glavi stanovnika. Od oko 2,5 miliona automobila u toj zemlji, 110.000 ih je na električni pogon, što je više od četiri odsto. U Nemačkoj je 0,07 odsto e-automobila. Od novih automobila registrovanih prošle godine, u Norveškoj trećina je bila na električni pogon.

Zašto u Norveškoj uspeva ono što u Nemačkoj ne uspeva? Jednostavno: tamo je povoljnije voziti elektro-automobil. Obični automobili su u Norveškoj skuplji nego u Nemačkoj između 50 i 100 odsto. I još: na električne automobile se ne plaća PDV od 25 odsto, ali ni carina, kao ni nadoknada za izduvne gasove. Tako je recimo Folksvagenov E-Golf u Norveškoj najjeftiniji od svih modela tog automobila.

I to nije sve. Za električne automobile se ne plaća ni registracija koja u Norveškoj za obične automobile može da bude i više hiljada evra. Osim toga, u brojnim norveškim gradovima vlasnici električnih automobila mogu besplatno da parkiraju, da koriste trake za autobuse, besplatno da koriste autoputeve i trajekte. Takođe, porez na motorna vozila je niži nego za obične automobile, a i broj punionica brzo se povećava. Već sad ih ima oko 7.500, a do 2020. godine bi trebalo da ih bude 25.000. I punjenje baterija je besplatno.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kina najveće tržište

I u Kini se kupuje sve više električnih automobila. Samo 2016. prodato je gotovo 400.000 komada. I Kina ima premiju za kupovinu elektro-automobila, u gradovima kao što su Peking ili Šangaj korisnici brže dobiju licencu za automobile. „Znatno brže se gradi i mreža punionica, a i javne ustanove često koriste električne automobile“, kaže Jost Vibeke iz Instituta za kineske studije Merkator (MERICS). Mnogo je i gradskih autobusa na električni pogon. Ipak, subvencije su ove godine smanjene, a 2020. će biti potpuno ukinute.

Sa druge strane, Kina namerava da obaveže proizvođače automobila da od 2018. osam procenata automobila koje prodaju moraju da budu električni, a 2020. već 12 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

Problem sa stanicama za punjenje

Štefan Bracel, šef instituta CAM, smatra da bi trebalo više investirati u izgradnju punionica. Nemačka vlada je planirala da u to do 2020. investira 300 miliona evra i ministar saobraćaja Aleksander Dobrint računa da će ih biti izgrađeno 15.000. To deluje mnogo, ali procenjuje se da je potrebno 70.000 običnih punionica i 7.100 brzih punionica – a trenutno ih je u Nemačkoj 6.500 običnih i 230 brzih.

Problem su i različiti standardi. Da bi se, recimo, mogla da se puni auto-baterija u svim delovima Berlina, potrebno je najmanje pet kartica za različite ponuđače. Stručnjaci kritikuju i nedoslednost političara. „Šizofreno je to što se, paralelno s elektroautomobilima, u velikoj meri subvencionišu i dizel-potrošači“, ukazuje Ferdinand Dudenhefer, profesor na Univerzitetu Duizburg-Esen.

Stručnjaci ipak veruju da će cena elektro-automobila i u Nemačkoj da padne, naročito cena baterija, koje su najveći problem električnih automobila. I da će onda i nemačke puteve konačno da osvoje električni automobili.

(izvor: DW Srbija)

Pokrajina ulaže u bolji kvalitet pijaće vode

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo mr Vuk Radojević uručio je juče šesnaest ugovora predsednicima trinaest lokalnih samouprava, koje su ostvarile pravo na bespovratna sredstva putem konkursa za sufinansiranje izgradnje i rekonstrukciju vodnih objekata u javnoj svojini.

Radojević je istakao da je osnovni interes resornog sekretarijata, kada je u pitanju realizacija ovog konkursa, bio da se utiče na poboljšanje kvaliteta životnih uslova na teritoriji AP Vojvodine. Stoga će, kako je naveo, ugovorima biti omogućena rekonstrukcija i izgradnja vodovodne mreže u seoskim naseljima: Bođani, Vajska, Kovačica, Novo Orahovo, Adorjan, Bačko Petrovo Selo, Šajkaš i Pivnice. Na ovaj način, kroz podršku ruralnog razvoja, doprineće se poboljšanju snabdevanja kvalitetnom vodom za piće na teritoriji Vojvodine, a za koju se zna da nije zadovoljavajućeg kvaliteta zbog nedovoljnog ulaganja u ovu oblast u prethodnom periodu.

Ukupna vrednost projekata, koji će biti realizovani u okviru ovog konkursa je oko 280 miliona dinara. Učešće Sekretarijata je oko 190 miliona dinara, što je 68 odsto od ukupne vrednosti investicije. Lokalne samouprave će izdvojiti za ove namene oko 90 miliona dinara, što zapravo čini 32 odsto učešća, izjavio je Vuk Radojević predstavnicima medija pred početak dodele ugovora.

Radojević je rekao da je nova Pokrajinska vlada prepoznala izuzetan značaj ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju vodnih objekata time što je najpre rebalansom budzeta za 2016. godinu izdvojila blizu 300 miliona dinara za ovaj konkurs. Ukoliko se tome doda ovogodišnjih 350 miliona dinara za vodovodnu i kanalizacionu mrežu, evidentno je da se radi o prioritetu u kontekstu programa ruralnog razvoja.

Resorni sekretar je sumirao da se očekuje, kad se uzmu u obzir potpisani ugovori iz 2016. i 2017. godine, između resornog sekretarijata i lokalnih samouprava, da vrednost investicije u izgradnju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže na teritoriji AP Vojvodine iznosi oko jednu milijardu dinara.
Kako je još Radojević istakao, ova ulaganja će i dalje biti značajna. Podsetio je i na činjenicu da, pored resornog sekretarijata, i Upravu za kapitalna ulaganja takođe izdvaja određena finansijska sredstva za ove namene.

Pokrajinska vlada je nedavnim rebalansom opredelila novih 150 miliona dinara za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže u okviru kapitalnih ulaganja. Vuk Radojević je rekao da lokalne samouprave imaju tako dodatnu priliku da konkurišu i ostvare pravo na bespovratna sredstva za realizaciju projekata po ovom osnovu.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Završeno takmičenje „Dunavski umetnik“ – pobednici osnovci iz Perleza

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

I ove godine su Globalno partnerstvo za vode Centralne i Istočne Evrope (GWP CEE) i Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (ICPDR) organizovali takmičenje „Dunavski umetnik“.

Radove je ocenjivao žiri sastavljen od predstavnika Direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Opštine Zemun i Mladih istraživača Srbije, a ukupni pobednik konkursa je grupa učenika II razreda OŠ „Đura Jakšić“ iz Perleza sa radom „Čuvajmo Dunav da nam bude plavlji“, u formi videa.

Rang listu najuspešnijih radova možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mis.org.rs

Sandra Jovićević

BRAVO ZA TATJANU, MIHALJA I ANU: Upoznajte dobitnike Studentske nagrade za najbolji rad na temu “Održivi razvoj u doba digitalizacije” (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

Tatjana Vujović, studentkinja treće godine Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dobitnica je ovogodišnje Studentske nagrade Francusko-srpske privredne komore u iznosu od 1.000 evra čiji je pokrovitelj Schneider Electric. Drugu nagradu od 800 evra koju je uručila kompanija Elektrovat osvojio je Mihalj Bakator, doktorant Tehničkog fakulteta „Mihailo Pupin“ u Zrenjaninu. Treća nagrada i 600 evra pokrovitelja Enel PS pripala je Ani Nikolić, studentkinji treće godine Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Na upravo završenom finalu petoro finalista je pred žirijem prezentovalo svoje disertacije na temu „Održivi razvoj u doba digitalizacije“. Pobednica Tatjana Vujović žiriju je predstavila smeo rad pod nazivom „Kada san o besmrtnosti postane stvarnost“, u kojem je pokazala model održivog razvoja na primeru zdravstva, kroz primenu ERP softvera (e-zdravstvo) i primenu nove farmacije, odnosno načine plasiranja savremenih lekova na domaće tržište, registraciju novih lekova i slično.

Radove su branile i Gordana Gligor, studentkinja treće godine Ekonomskog fakulteta u Subotici i Anđela Arsović, studentkinja prve godine Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Svaki od kandidata imao je pet minuta da prezentuje svoj rad, nakon čega su odgovarali na pitanja žirija. Ove godine, bilo je šest članova žirija među kojima su bili : prof. dr Maja Levi-Jakšić sa Fakulteta organizacionih nauka, prof. Vladimir Filipović sa Matematičkog fakulteta u Beogradu, prof. Đorđe Mitrović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, zatim predstavnici kompanija pokrovitelja: Sonja Aleksandrić iz Schneider Electric, Vladimir Marković iz Elektrovata i Miodrag Šepa iz Enel PS.

Foto: Promo

Francusko-srpska privredna komora već sedmu godinu zaredom organizuje Studentsku nagradu, sa ciljem da animira studente i podigne njihovu svest o važnosti održivog razvoja i trendovima u korporativnom svetu. Konkurs se otvara svake godine početkom marta meseca, a od studenata se traži da napišu esej na zadatu temu vezanu za održivi razvoj. Današnje finale je bilo organizovano u Francuskom institutu u Beogradu.

Veliki koralni greben neće biti na listi ugrožene baštine

Foto: 50reefs.org
Foto: 50reefs.org

Odbor za svetsku baštinu UNESCO-a ocenio je da nije nužno upisati Veliki koralni greben na listu ugrožene baštine.

Kako prenosi agencija Reuters, u odluci usvojenoj u sredu Odbor beleži izbeljivanje i smrtnost korala koji su pogodili greben 2016. i 2017. godine, ali procenjuje da takvo stanje ipak ne zahteva upisivanje na listu ugrožene baštine. Kako je navedeno, Odbor pozitivno gleda na napredak u pokretanju i realizaciji inicijativa koje je preduzela Australija za zaštitu grebena, u okviru Plana dugoročne održivosti Reef 2050.

Naučnici su već upozorili na propust australijskih vlasti da se uhvate u koštac sa klimatskim promenama koje najozbiljnije ugrožavaju taj najpoznatiji australski prirodni fenomen.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Mostar dobija berzu električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

CROPEX je objavio da je održan sastanak između najviših predstavnika JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne iz Mostara, Nezavisnog operatora sistema NOSBiH Sarajevo i Hrvatske berze električne energije CROPEX iz Zagreba.

Poseban naglasak stavljen je na aktivnosti vezane za osnivanje berze električne energije Bosne i Hercegovine, odnosno kompanije Berza električne energije BiH sa sedištem u Mostaru uz operatora prenosa NOSBiH Sarajevo kao glavnog pokretača i nosioca aktivnosti prema nadležnim zakonodavno-regulatornim institucijama i telima BiH.

Generalni direktori EPHZHB, NOSBiH-a i CROPEX-a definisali su smernice pojedinačnih i zajedničkih aktivnosti u budućem razdoblju na formiranju berzovnog trgovanja unutar Bosne i Hercegovine na spot tržištu (dan unapred i unutardnevno trgovanje), s ciljem da se sa električnom energijom proizvedenom u BiH najvećim delom trguje unutar Bosne i Hercegovine čemu će u velikoj mjeri doprineti povezivanje berzovne trgovine BiH berze sa susednom berzom iz EU CROPEX. Istaknuto je i da uspostava prekograničnog povezivanja susednih tržišta dan unapred Hrvatske i Bosne i Hercegovine može postati projekat i od EU CESEC važnosti. Realizacijom projekta prekogranične tržišne saradnje između Hrvatske i BiH ostvarili bi se strateški evropski ciljevi uspostave organizovanih tržišta u državama regije jugoistočne Evrope i njihovog povezivanja s EU tržištem preko susednih EU berzovnih tržišta.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Nova trasa gasovoda Turski tok

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Budimpešta i Gasprom potpisali su sporazum o produžetku gasovoda Turski tok preko teritorije Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema rečima mađarskog ministra inostranih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rešenje od trase koja je trebalo da ide preko Rumunije i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi gasovodu do kraja 2019. godine.

U junu je saopšteno da je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji Južnog toka, iako je ranije Moskva više puta saopštavala da se neće vraćati na taj projekat. Takođe, saznalo se da Bugarska računa na ruski gas koji će puniti gasni čvor koji finansira Evropska komisija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Primeniti što pre evropske standarde u oblasti ekologije

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar za zaštitu životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da će našoj zemlji za primenu evropskih ekoloških standarda biti potrebno približno 15 milijardi evra, upozorivši na to da za dostizanje tih standarda treba utvrditi razumne rokove.

Trivan je u Skupštini Srbije, na sastanku Pregovaračke grupe 27 sa organizacijama civilnog društva u okviru Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, naglasio da se u međunarodnoj zajednici cene napori i rezultati koje smo postigli u toj oblasti proteklih godina. On je dodao da naša zemlja u oblasti zaštite životne sredine može da napravi snažan ne samo praktični, već i politički iskorak, što će i učiniti. Srbija u tome može da računa na pomoć susednih zemalja regiona, koje su spremne na to da joj prenesu iskustva, ukazao je ministar i naglasio da je najvažnije u kom roku ćemo ispregovarati primenu evropskih ekoloških standarda, kao i kako doći do novca za to. Rokovi treba da budu što duži da bismo ih dostigli, a ako budemo zacrtali kraće rokove koji nisu realni, nećemo životnu sredinu dovesti u red, niti ćemo ispuniti obaveze prema EU, tako da ćemo doći u situaciju da plaćamo penale, objasnio je Trivan.

Koordinator Radne grupe Konventa za Poglavlje 27 Nataša Đereg upozorila je na to da Srbija više uopšte nema vremena za gubljenje u primeni usvojenih zakona i standarda u oblasti životne sredine i za podizanje nivoa krivično-pravne zaštite. Prema njenim rečima, nevladine organizacije koje čine Konvent o EU zalažu se za to da se uvede stroži inspekcijski nadzor i kaznena politika, da se otvori i podrži rad Zelenog fonda i da se u toj oblasti ne smanjuje broj zaposlenih, već da se u javnoj administraciji njihov broj poveća, naročito na lokalu.

Šef Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 Stana Božović ukazala je na to da će do kraja 2018. godine ova grupa biti u obavezi da pripremi 94 pravna akta, kako bi se nacionalno zakonodavstvo u oblasti životne sredine uskladilo sa EU. Generalni stav Evropske komisije o tranzicionom periodu biće poznat nakon podnošenja pregovaračke pozicije, ali su Srbija i Pregovaračka grupa dobili pohvale za posvećenost i znanja u dosadašnjoj pripremi pregovora u Poglavlju 27, napomenula je ona.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljeni suncobrani i klupe od recikliranog materijala

Foto: Promo
Foto: Promo

Apatinska pivara, u saradnji sa Fakultetom primenjenih umetnosti, a u okviru edukativnog projekta Reciklirajte i vi – Artiklaža 2017, predstavila je prve suncobrane i klupe napravljene od reciklažnog materijala. Idejni tvorac postavke je profesor Marko Lađušić koji već godinama unazad, zajedno sa svojim studentima, kroz stvaralaštvo u okviru ovog projekta spaja umetnost i reciklažu.

Gospodin Lađušić je izjavio da je ovo je četvrti projekat koji ima za cilj ukazivanje na važnost recikliranja ambalaže i očuvanja životne sredine. Nakon postavke u Beogradu, namera je da se suncobrani i klupe napravljene od reciklažnog materijala postave kod skulptura od PET ambalaže u Apatinu, kako bi i građani Apatina mogli da ih uživaju u njima.

Mendžerka korporativnih poslova Apatinske pivare gospođa Slobodanka Cucić dodala je da u Apatinskoj pivari posebnu pažnju posvećuju održivosti i zaštiti životne sredine, racionalnijem korišćenju resursa i smanjenju količine otpada. Kompanija Molson Coors i mi kao njena članica, ostvarujemo značajne uštede kroz programe za uštedu vode i energije. Cilj nam je da kroz upravljanje otpadom, reciklažu i ponovnu upotrebu do 2020. godine postanemo kompanija koja neće praviti otpad.

Kroz kampanju Reciklirajte i vi koja se realizuje od 2008. godine, Apatinska pivara nastoji da podigne svest javnosti i edukuje građane ukazujući na korist koju svi imamo od reciklaže, ali i da pokaže upotrebnu vrednost ambalaže. Do sada su realizovane akcije poput Reciklažnog triatlona, Koša za reciklažu, akcije prikupljanja limenki na Beer Fest-u i Guči, kao i edukativne radionice na kojima su se građani upoznali sa prednostima reciklaže. Osim toga, realizovane su i izložba umetničkih dela od recikliranih PET boca Deset za 260 i izložbu radova od recikliranih limenki studenata Fakulteta primenjenih umetnosti u okviru manifestacije Aprilski susreti.

izvor: blic.rs

HRVATSKA: Usvojena strategija za radiološku i nuklearnu sigurnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Hrvatske je na današnjoj sednici donela Strategiju radiološke i nuklearne sigurnosti za period 2017-2025. godine, kao i izmene i dopune Zakona o održivom upravljanju otpadom.

Donesena je i odluka o pripajanju Agencije za ugljovodonike Hrvatskoj agenciji za obavezne rezerve nafte i naftnih derivata, čime se računa na uštede u menadžmentu i najmu prostora.

Takođe se napominje da bi novom subjektu u kasnijoj fazi trebalo da se pripoji i Hrvatski operater tržišne energije (HROTE).

(izvor: Energetika-net)