Home Blog Page 1102

Otvorene ponude za javno-privatno partnerstvo za deponiju u Vinči

Foto: Gradska čistoća
Foto: Gradska čistoća

U Starom dvoru danas su otvorene ponude za dodelu ugovora za javno-privatno partnerstvo za tretman i odlaganje komunalnog otpada na deponiji u Vinči, a na ovaj obavezujući javni poziv stigla je ponuda francusko-japanskog konzorcijuma Suez – Itochu.

Tenderska komisija će doneti odluku u vezi sa ponudom u zakonski propisanom roku, a ukoliko ona bude prihvaćena, uslediće potpisivanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu, koji zatim treba da odobri Skupština Beograda. U tom slučaju bi radovi mogli da počnu u drugoj polovini 2018. godine.

Grad Beograd je odlukom Skupštine grada u julu 2015. godine odlučio da pitanje upravljanja otpadom reši kroz javno-privatno partnerstvo na najsavremeniji način i najbezbedniji po životnu sredinu, a koji će pritom dovesti i do proizvodnje obnovljive toplotne i električne energije.

Sam projekat obuhvata remedijaciju i zatvaranje postojeće deponije, iskorišćenje deponijskog gasa za proizvodnju energije, tretman procednih voda, izgradnju postrojenja za tretman komunalnog otpada i kogenerativnu proizvodnju toplotne i električne energije, izgradnju postrojenja za reciklažu građevinskog otpada i izgradnju deponijskih ćelija po EU standardima.

PRIJEPOLJE: Požar na deponiji u Stanjevinama (FOTO)

Foto: Prijepolje info
Foto: Prijepolje info

Deponija smeća u Stanjevinama od jutros gori, a jak dim prekrio je dolinu Lima, posebno naselje Zalug. Na terenu su vatrogasci i ekipa JKP „Lim“ koji nastoje da požar lokalizuju.

– Mi smo intervenisali cisternama i natopili vodom deo deponije koji je zahvaćen požarom. Potrebno je da komunalci prekriju taj deo zemljom kako bi bilo više efekta od naše intervencije – rekao je za list „Polimlje“ komandir Vatrogasne jedinice u Sektoru za vanredne situacije Policijske uprave Vujadin Kovačević.

Kako piše isti list, ekipe komunalaca su na terenu, ali je još uvek teško govoriti o obimu požara. Neprijatni miris i dim iz Stanjevina za sada odlaze nizvodno Limom čemu pogoduje lagani vetar koji povremeno duva.

Radnici JKP „Lim“ sa dve i vatrogasci sa jednom cisternom od ranog jutra gase iznenadni požar na deponiji Stanjevine.

– Jutros oko 4 sata javljeno je da gori deponija u Stanjevinama. Mi smo preduzeli odmah sve mere usmerene ka lokalizovanju i gašenju požara a u pomoć su pritekli i vatrogasci Sektora za vanredne situacije Policijske uprave iz Prijepolja. Požar je pod kontrolom i ako ne bude nepredvidljivih situacija za očekivati je da se do kraja dana potpuno ugasi, rekao je za portal „Prijepoljske“ direktor JKP „Lim“ Enis Memišahović.

Foto: Prijepolje info

Po preporuci vatrogasaca komunalci su nasuli deo deponije zemljom, a tri cisterne uporno dovlače vodu kojom se gase delovi deponije zahvaćeni požarom.

– Požar je izbio na strani deponije prema Bistrici, na jedinom mestu koje je zbog terena nešto slabije zaštićeno ogradom. Ulaz na deponiju se zaključava i mi smo jutros pronašli zaključanu kapiju – kaže rukovodilac Radne jedinice Komunalni opbjekti u JKP „Lim“ Dževad Beganović.

Problem pričinjava lagani vetar koji menja pravac pa su delovi grada bliži lokaciji privremene deponije Stanjevine pod dimom.

Foto: Prijepolje info

Saobraćaj na magistralnom putu koji prolazi neposredno uz deponiju se odvija povremeno jednom kolovoznom trakom. Prisutna je patrola Saobraćajne policije koja naizmenično propušta vozila.

Limska dolina je, jutrošnjim požarom na Stanjevinama, okružena vatrom i dimom sa deponija. Naime, već nekoliko dana gori deponija smeća u Priboju a sve se to uklapa na neki način u tužnu istinu Srbije: deponije su sve češće u plamenu.

FOND ZA INOVACIONU DELATNOST: Od 80.000 do 300.000 evra za razvoj inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga (FOTO)

Foto: PKV
Foto: PKV

U zajedničkoj organizaciji Udruženja usluga Privredne komore Vojvodine (PKV), Fonda za inovacionu delatnost i Razvojne agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća „Alma Mons“ u četvrtak, 13. jula 2017. godine u PKV prezentovani su Program ranog razvoja i Program sufinansiranja inovacija Fonda za inovacionu delatnost.

Kroz ove programe, dodeljuje se finansijska pomoć za razvojne projekte inovativnih preduzeća u Republike Srbije (RS). Finansiranje za sprovođenje programa u visini od 2,7 miliona evra obezbeđeno je iz budžeta RS sa razdela Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a kroz Projekat za unapređenje konkurentnosti i zapošljavanje koji, zajedno sprovode RS i Svetska banka.

– Program ranog razvoja namenjen je privatnim mikro i malim preduzećima u ranim fazama razvoja, koja razvijaju tehnološku inovaciju i imaju potencijal za stvaranje nove intelektualne svojine, kao i jasnu tržišnu potrebu. A Program sufinansiranja inovacija namenjen je privatnim mikro, malim i srednjim preduzećima, osnovanim u RS, koja razvijaju tehnološku inovaciju sa konkurentnom pozicijom na lokalnom/svetskom tržištu i jasnom tržišnom potražnjom, pojasnio je v.d. direktora Fonda za inovacionu delatnost dr Ivan Rakonjac.

Prisutne je pozdravio predsednik PKV Boško Vučurević izrazivši zadovoljstvo što je Fond prepoznao PKV kao instituciju koja podržava razvoj inovativnog preduzetništva.

– Mikro, mala i srednja privredna društva pokretači su evropske ekonomije. Oni su glavni oslonac za razvoj privrede u razvijenim ekonomijama sveta, jer predstavljaju ekonomsku snagu. Konkurentnost privrede trebalo bi da se gradi na inovacijama, razvoju novih ideja, proizvoda i proizvodnih procesa. Inovativnost se zasniva na znanju, ali zahteva podršku okoline, rekao je Vučurević.

Da su inovacije, uz  preduzetničke ideje, osnova savremenog preduzetništva, složila se i Slavica Hajder rekavši da je „nivo inovativnosti ovih privrednih društava još uvek nizak, a oporavak ovog sektora trebalo bi da se bazira na razvoju inovativnosti“.

– Ipak, sektor mikro, malih i srednjih privrednih društava prepoznat je od strane Vlade RS kao jedan od stubova ekonomije, te je decenija ispred nas označena kao decenija preduzetništva. Potrebno je kontinuirano raditi na unapređenju celokupnog poslovnog okruženja i pružati kako finansijsku, tako i svaku drugu podršku malim i srednjim privrednim društvima, kako bi se iskoristio njihov pun potencijal za razvoj, rekla je Hajder.

Foto: PKV

Da je timski rad važan, naglasila je Milica Vračarić, direktor RA „Alma Mons“ istakavši da timski rad u preduzetništvu može da se svrstava na dva nivoa.

– Jedan bi bio rad institucija na promociji preduzetništva, a kasnije i u stavljanju na raspolaganje svih onih mera koje su u Evropi, odnosno u svetu na raspolaganju. Kada je u pitanju timski rad preduzetnika, odnosno njihova međusobna saradnja, tu situacija nije često najbolja zbog toga što još uvek postoji jedan osećaj konkurencije. To je nešto na šta institucije sasvim sigurno moraju da se fokusiraju i moraju mnogo više da rade. Mislim da je sadejstvo institucija i njihova koordinacija, kako na pokrajinskom, tako i na nacionalnom nivou od ključne uloge zbog toga što je država u poslednjem periodu stvorila institucije podrške, stvorila je ambijent, rekla je Milica Vračarić.

Fond dodeljuje sredstva do 80.000, odnosno do 300.000 evra po projektu za razvoj inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga sa tržišnom primenom koje poseduju veliki potencijal za komercijalizaciju.

Rok za prijavu je 1. septembar 2017. godine, a prijava se podnosi putem portala www.inovacionifond.rs gde se nalazi set neophodne dokumentacije i Priručnik sa svim detaljima procesa. Kontakt adrese su: minigrants@inovacionifond.rs i matchinggrants@inovacionifond.rs.

Izrađen nacrt integrisane dozvole za NIS-ovu rafineriju nafte u Pančevu

Foto: NIS
Foto: NIS

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine uradio je nacrt integrisane dozvole za operatera Nafta industrija Srbije a.d. (NIS a.d.) Novi Sad – Rafinerija nafte Pančevo  iz Novog Sada,  za rad postrojenja Rafinerija nafte Pančevo i obavljanje aktivnosti proizvodnje, prerade, distribucije i prometa nafte i naftnih derivata na lokaciji u Pančevu.

Uvid u nacrt može se izvršiti u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine ili na sajtu Sekretarijata u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Zainteresovana javnost može dostaviti mišljenje na nacrt integrisane dozvole ovom organu u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja u skladu sa članom 11. stav 5. Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.

Nacrt možete pogledati OVDE.

Kinezi zainteresovani za izgradnju HE Dabar

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić razgovarao je juče u Banja Luci s predstavnicima kineske kompanije CWE (China International Water and Electric Corporation) s kojom je potpisan Memorandum o razumevanju za HE Dabar i druge hidroelektrane na Gornjim horizontima u tom entitetu, o mogućnostima finansiranja projekta izgradnje Hidroelektrane Dabar.

Đokić je istakao da su predstavnici kineske kompanije CWE dostavili konkretnu ponudu za finansiranje 85 odsto projekta izgradnje HE Dabar, te da je veoma značajno da su kineski partneri zainteresovani da učestvuju i u realizaciji drugih energetskih projekata u RS-u. Kako je naveo, Vlada Republike Srpske će razmotriti dostavljenu ponudu kineske kompanije i izjasniti se o okvirnim uslovima, nakon što budu obavljeni detaljni razgovori o ovoj ponudi s predstavnicima preduzeća HE Dabar, koje je vlasnik koncesije za izgradnju HE Dabar.

On je naglasio da je RS već uložila značajna finansijska sredstva za realizaciju projekta HE Dabar, u okviru čega su ugovoreni i započeti radovi na izgradnji tunela i drugih objekata i podsetio da ovaj projekat predstavlja jedan u nizu velikih energetskih projekata kojim će biti znatno podstaknut razvoj energetskog sektora u entitetu, saopšteno je iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a.

Predstavnici kineske kompanije CWE upoznali su ministra s mogućnostima kreditiranja projekta od EXIM banke i drugih banaka koje nude povoljan plasman kredita, ističući da ponuda koju su dostavili predstavlja najbolju tehničku i komercijalnu ponudu za projekat izgradnje HE Dabar i da očekuju uspešnu saradnju Kine i Republike Srpske na realizaciji navedenog projekta.

HE Dabar pripada sistemu hidroelektrane Gornji horizonti. Instalisana snaga HE Dabar iznosi 159,15 MW, a vrednost investicije iznosi 352 miliona KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Počinje realizacija projekta energetske efikasnosti u OŠ Hrasno u BiH

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Načelnik Opštine Novo Sarajevo gospodin Nedžad Koldžo i Sukhrob Khoshmukhamedov, zamenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH 12. jula 2017. godine potpisali su Ugovor za izvođenje radova na povećanju energetske efikasnosti na objektu Osnovne škole Hrasno.

Radovi će se izvoditi u okviru UNDP BiH projekta Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Švedske i Fond za zaštitu životne sredine Federacije BiH, a opština Novo Sarajevo će pomoći realizaciju ovog projekta zajedno sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo.

Gospodin Koldžo istakao je da se radi o jednom jako važnom projektu, posebno zbog činjenice da je objekat OŠ Hrasno koju pohađa više od 700 učenika zbog starosti dotrajao, tako da je ova sanacija neophodna. Analizirajući stanje objekata osnovnih škola na području Opštine Novo Sarajevo utvrđeno je da je objekat ove škole jedan od najstarijih. Opština je preuzela na sebe obavezu i izradila projektnu dokumentaciju i sprovela Energetski audit što je neophodno prilikom apliciranja na projekat UNDP-a BIH Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Švedske.

Predviđeno je da se u okviru radova za povećanje energijske efikasnosti na objektu OŠ Hrasno izvrši popravak oštećene krovne konstrukcije uz postavljanje termoizolacije, zameni fasadna stolarija, izradi termička fasada i ugrade termostatski ventili.

Projekat ukupne vrednosti 459.975 KM finansiraće Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo u iznosu od 166.715 KM, UNDP BiH i Vlada Švedske u vrednosti od 153.715 KM i opština Novo Sarajevo u vrednosti od 140.180 KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Slovenija se pridružila međunarodnom istraživačkom projektu za elektromobilnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Sloveniji je u sredu predstavljen savez za projekat Edison, strateški međunarodni evropski projekat elektromobilnosti u jugoističnoj Evropi, koji okuplja 40 partnera koji će posvećeno raditi na razvoju indukcionog bežičnog sistema punjenja električnih vozila, razvoju efikasnog pogona i novih aplikacija za elektromobilnost.

Inicijator projekta u Sloveniji je firma Hidria iz automobilske branše, a glavni partner mu je Kolektor. Slovenački cilj projekta, kog je ličnim prisustvom na predstavljanju podržao i premijer Miro Cerar, jeste razvoj domaćih tehnologija koje će prvo biti implementirane u Sloveniji i zatim ponuđene u inostranstvo.

Nalik na nemački projekat Industrija 4.0, ova država ima ambiciju da postane lider u novim tehnologijama. Reč je o povezivanju partnera koji rade na rešenjima s predstavnicima firmi koje proizvode vozila u konzorcijum, a među njima su Cluster GIZ ACS + D, Sieva, Petrol, kao i brojna slovenačka start-up preduzeća i međunarodni partneri.

Jedan od prvih poteza biće uvođenje električnih autobusa u Kopru za paralelno testiranje novih tehnologija punjenja, distribucija e-bicikala i gradnja inovacijskog centra za zelenu mobilnost.

Predsednik uprave Hidrije Iztok Seljak Sloveniju zbog svoje veličine i položaja vidi kao prirodni demonstracioni laboratoriju za zelenu mobilnost, a kao dobar primer navodi Zelenu Keltiku, u sklopu kojeg je u Bovcu, Kobaridu i Tolminu postavljeno 10 punionica za električna vozila u cilju ozelenjavanja prometa u NP Triglav.

U sklopu projekta Edison Slovenija već se priprema zahtev za evropski istraživački projekat u saradnji sa Austrijom i Mađarskom, a u martu iduće godine, kada se u Ljubljani sastaju evropski ministri saobraćaja, Slovenija se nada već nešto pokazati.

– Nemamo sve odgovore, ali znamo sve ključne problem – kaže Seljak i izražava nadu da bi elektromobilnost mogla stvoriti i do hiljadu radnih mesta.

Cilj je postavljanje punionica na autoputevima koje povezuju Minhen, Salcburg, Ljubljanu, Zagreb, Beograd, Skopje, Atinu i Istanbul, objavili su slovenački mediji, prenosi portal Energetika-net.

Kroz partnerstvo Edison je i deo projekta Zelena Balkanika koje podrazumeva gradnju punionica na koridoru Ljubljana – Zagreb – Beograd – Priština – Tirana – Dubrovnik –Zadar – Kopar i nazad. Projekat podržavaju predsednici devet država Jugoistočne Evrope i evropska komesarka za transport Violeta Bulc.

Nastavljene akcije uređenja javnih površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Akcija uređenja javnih površina u Leskovcu nastavljena je u centru grada u ulici Nikole Skobaljića, ispred stambenih zgrada u Mesnoj zajednici Stojan Ljubić.

Na ovom prostoru uređene su površine ispred ulaza zgrada, očišćen građevinski i komunalni otpad, pokošena je trava i oprane su ulice.

Akciju su organizovali Odeljenje za zaštitu životne sredine i JKP Komunalac uz podršku kompanije Por Verner Veber i Komunalne policije, a uređenju javnih površina pridružili su se i stanovnici pomenute mesne zajednice.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Počela realizacija projekta „Energetska obnova višestambenih zgrada“ u Hrvatskoj

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Ministar građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske gospodin Predrag Štromar potpisao je i uručio korisnicima prve Ugovore o dodeli bespovratnih sredstava u okviru Poziva „Energetska obnova višestambenih zgrada“.

Potpisana su prva 32 Ugovora o dodeli bespovratnih sredstavaa, a ukupan iznos bespovratnih sredstava koji će se na osnovu navedenih Ugovora dodeliti korisnicima iznosi preko 66 miliona kuna iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Gospodin Štromar je naglasio kako je primljeno 649 prijava, od kojih kriterijume zadovoljava 596. Dodao je i da je ukupna investicija preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić rekao je da je rok za realizaciju projekta 18 meseci, kao i da je javni poziv trajao od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

PARKOVIJADA NA KOPAONIKU: Saznajte koji nacionalni park je pobedio na takmičenju (FOTO)

Foto: PZZP
Foto: PZZP

Javno preduzeće „Nacionalni park Kopaonik“ bio je domaćin XVIII po redu Parkovijade koja je održana na Kopaoniku od šestog do devetog jula.

Zaposleni u Nacionalnim parkovima: „Tara“, „Đerdap“, „Kopaonik“, „Fruška Gora“ i „Kozara“, kao i zaposleni u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Srbije, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode i Zavodu za zaštitu prirode Srbije i predstvanici upravljača SRP “Zasavica“ su se nadmetali u više sportskih disciplina.

Prvo mesto u ukupnom plasmanu osvojio je NP „Tara“, drugo NP „Kopaonik“, a Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je zauzeo izuzetno treće mesto.

Pored sportskog takmičenja organizovan je i okrugli sto na kome su stručnjaci – zaštitari, predstavnici svih učesnika diskutovali o aktuelnim temama iz oblasti zaštite prirode i životne sredine.

Foto: PZZP

Organizator Parkovijade je za sve učesnike obezbedio obilazak manastira Gradac, Gradačke banje, Pančićevog vrha, najvišeg vrha Kopaonika (2017. m) kao i arheološki lokalitet Nebeske stolice. Pored toga, na putu do Kopaonika, učesnici Parkovijade su obišli i Prirodnjački centar u Svilajncu kao i manastir Studenicu.

Na Exitu sakupljeno oko 60 tona otpada

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iz JKP „Čistoća“ Novi Sad saopšteno je da je tokom Exit festivala sa Petrovaradinske tvrđave sakupljeno i otpremljeno oko 60 tona otpada.

Kako navodi direktor JKP „Čistoća“ gospodin Vladimir Zelenović, sav otpad prispeo sa ovog prostora odnešen je na trake u reciklažnom centru na dalju separaciju i preradu. Velika količina reciklažnog otpada sa Egzita podrazumeva limenke, karton, PET ambalažu, plastiku… Uz održavanje Petrovaradinske tvrđave, naš prioirtet je zaštita životne sredine i na ovaj način to pokazujemo, istakao je gospodin Zelenović.

Tokom pet festivalskih dana, samo na Petrovaradinskoj tvrđavi, podgrađu i keju, aktivno je radilo 80 radnika JKP „Čistoća“, dok je neposredno ili posredno, u kompletnoj organizaciji posla, bilo uključeno oko 150 zaposlenih u JKP „Čistoća“.

izvor: danas.rs

Sandra Jovićević

Uskoro rekonstrukcija hidroelektrane „Potpeć“

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia/Javno vlasništvo

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Elektroprivreda Srbije“, Sektor za ključne investicione projekte iz Beograda, podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu Projekta rekonstrukcije proizvodnih agregata i pripadajuće opreme hidroelektrane „Potpeć“, instalisane snage 3 x 20 MW, na reci Lim u opštini Priboj i projekta izgradnje dodatnog agregata na hidroelektrani „Potpeć“ instalisane snage 13,3 MW.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Oduzeta dozvola za skladištenje otpada privrednom društvu YUCRON

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao pravni sledbenik Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, na osnovu člana 67. stav 6. Zakona o upravljanju otpadom objavljuje obaveštenje o oduzimanju Dozvole za skladištenje neopasnog otpada na lokacijama u Negotinu i Kragujevcu privrednom društvu „YUCRON“ d.o.o. Niš, sa sedištem u Nišu.

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, zabranjuje dalji prijem otpada u skladište otpada i obavezuje da se primene obavezne mere zaštite životne sredine, zdravlja ljudi i materijalnih dobara po prestanku rada i obavljanja aktivnosti upravljanja otpadom u skladištu otpada.

Više informacija o ovoj odluci možete dobiti ako klinete na sledeći LINK.

MAJA TODOROVIĆ: Mašinski fakultet se oduvek bavio energetskom efikasnošću, a sada obučavamo i energetske menadžere

Photo: EP
Foto: Privatna arhiva

U junu prošle godine počela je sa radom organizacija za obuku energetskih menadžera i ovlašćenih energetskih savetnika, odnosno započete su obuke za energetske menadžere. Prvi polaznici su stekli potrebna znanja i o zakonskim okvirima Sistema energetskog menadžmenta i standardu ISO 50001:2012. Zakon o efikasnom korišćenju energije (Sl.glasnik RS 25/2013) je predvideo da postoje organizacije koje mogu da sprovode obuke za energetske menadžere. Kada je konkurs raspisan 2015. godine, na osnovu dostavljene dokumentacije o tehničkim i kadrovskim potencijalima, doneta je odluka da Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu postane ovlašćena organizacija.

Centar je deo Projekta „Pomoć za unapređivanje sistema energetskog menadžmenta u svim sektorima potrošnje energije u Republici Srbiji”. Ovaj projekat, od kraja 2013. godine, zajedno realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i Japanska agencija za međunarodnu saradnju (Japan International Cooperation Agency – JICA). Na otvaranju Centra za energetsku efikasnost u oktobru 2016. godine , ministar rudarstva i energetike, gospodin Aleksandar Antić, podsetio je da se Srbija obavezala da do 2018. godine smanji ukupnu potrošnju energije za devet odsto. Tom prilikom je naglasio da je proteklih godina ostvarena ušteda od skoro šest odsto. Povodom svih ovih noviteta, imali smo čast da porazgovaramo sa zamenicom rukovodioca Centra- gospođom, profesorkom i doktorom nauka Majom Todorović. Proces nije lak, ali, kako kaže naša sagovornica, preduzimaju se pravi koraci.

EP: Moglo se čuti povodom otvaranja Centra za energetsku efikasnost da je za Srbiju značajnija ušteda energije, nego investicije u nove energetske objekte. Kako Vi lično gledate na otvaranje ovog centra?

Maja Todorović: Mašinski fakultet se oduvek bavio energetskom efikasnošću, pogotovo Katedre čije su matične naučne oblasti usko vezane za energetiku. Lično sam angažovana na Katedri za Termotehniku, a uža struka mi je grejanje i klimatizacija. Kao obrazovna institucija, mi smo i ranije imali osnovan jedan regionalni centar za energetsku efikasnost, što nas čini prepoznatljivom institucijom u ovoj oblasti. Možda je iz tog razloga Ministarstvo odlučilo da Centar za energetske menadžere i ovlašćene energetske savetnike bude otvoren ovde. Mi smo se i javili na poziv koji je Ministarstvo raspisalo, a odnosio se na dodeljivanje ovlašćenja za obuke energetskih menadžera.

Sam zakon o efikasnom korišćenju energije je predvideo uvođenje sistema energetskog menadžmenta. Taj sistem je organizovan po ugledu na sistem koji postoji u Japanu. Tako da je Vlada Japana, ponudila našem ministarstvu izvesnu podršku u uvođenju tog sistema, preko angažovanja JICA, japanske agencije za međunarodnu saradnju. U skladu sa tim donet je i Pravilnik koji se odnosi na same obuke. Pravilnikom je definisan svaki tip obuke. Imamo energetske menadžere za opštinsku energetiku, za industrijsku energetiku i energetiku zgrada.

EP: Šta su tačno zaduženja energetskog menadžera, da li se ove licence obnavljaju i za kakve poslove su nakon obuke spremni energetski menadžeri?

Maja Todorović: Energetski menadžer treba da doprinese jednom sinhronizovanom, metodičnom pristupu u praćenju tokova energije u svojoj oblasti. Tačnije, oni po zakonu treba da prate potrošnju kod velikih potrošača.U industriji, opštinama, zgradarstvu… On treba da sistematizuje podatke o tokovima energije i potrošnji energije na odgovarajući način. Potrebno je i da uradi godišnji ,energetski balans o čemu će obavestiti Ministarstvo. Na osnovu bilansa može da se uradi godišnji program unapređenja energetske efikasnosti. Energetski menadžer može, u svojoj oblasti ili firmi, da predloži mere koje će rezultirati uštedom energije. To je osnovni zadatak menadžera. A sa druge strane, Ministarstvo će imati precizne informacije o potrošnji energije, imajući u vidu sve mere koje treba da budu uvedene. Ne samo da se prati ukupna potrošena energija, već po vrsti, nameni i energentima koji se koriste.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Srbija je na listi zemalja koje neefikasno troše energiju u samom vrhu. Da li uz ovu novu instituciju Energetskog menadžera možemo da očekujemo napredak i promenu u realnim okvirima?

Maja Todorović: Proces nije lak. On je započeo još 2009. godine kada je uveden Zakon o planiranju i izgradnji u oblasti energetike zgrada. Uvođenjem člana 4. postala je obaveza uvođenje energetskih sertifikata za zgrade, ili kako ih zovemo popularno: energetskih pasoša. Kada tako posmatramo, urađeno je već dosta kampanja u tom procesu. Pretežno je akcenat bio na rezidencialnom sektoru, iako bi lider u tom pogledu trebalo da bude javni sektor. Svakako je dosta urađeno. Tu je i značajna podrška Ministarstva građevinarstva i infrastrukture, zatim nemačke agencije za međunarodnu saradnju i razvoj GIZ-a. Rađene su u međuvremenu i studije o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu.

Jednu takvu studiju finansirala je Svetska banka. Kod nas je najveći problem upravo razviti modele finansiranja projekata unapređenja energetske efikasnosti.

Treba obezbediti različite modalitete, kako bi različiti subjekti mogli da nađu onaj koji im najviše odgovara. I naravno, treba podstaknuti razvoj ESCO kompanija koje pružaju energetske usluge. Tako da u startu ne morate da uložite sredstva, već ESCO kompanija ulaže sredstva umesto vas, a naplatiće svoje usluge iz ušteda koje je ostvarila iz projekata koji je finansirala. Ti modeli finansiranja nisu kod nas na dovoljno visokom nivou razvijeni i mislim da bi država morala da ramotri i još neke podsticajne mere. Na primer: smanjene carinske stope za opremu i uređaje koji doprinose smanjenoj potrošnji energije.

EP: Već su prošla tri kruga obuke od osnivanja Centra, koliko trenutno ima energetskih menadžera u Srbiji, na koji način se zainteresovani kandidati prijavljuju za obuku?

Maja Todorović: Mi smo u junu 2016. sproveli prvu obuku, ona je bila namenjena opštinskoj energetici. Tada smo imali 40 polaznika. U jednom ciklusu obuke koji traje 6 dana, mi možemo imati najviše 40 polaznika. To je maksimum i zbog ograničavajućih kapaciteta za praktični deo nastave. U oktobru je ponovljen ciklus za opštinsku energetiku, imali smo 3 ciklusa za industriju i u februaru 2017. prvi ciklus za energetske menadžere u zgradarstvu. Za opštinsku obuku energetiku ukupno smo imali 70 polaznika, za industrijske menadžere oko 100, i jedna grupa od 40 polaznika je prijavljena za energetske menadžere u zgradarstvu. Nakon završene obuke, polaznici su u obavezi da urade samostalni rad.Tačnije moraju da urade plan i program energetske efikasnosti, a to prati njihov mentor. Nakon tog dela, smatra se da su uspešno završili obuku i mogu da polažu ispit. Posle položenog ispita, mi rezultate prosleđujemo ministarstvu, a nakon toga kandidati apliciraju za licencu kod Ministarstva. Videćemo da li će se obnavljati licenca. Kad je reč o prijavljivanju kandidata, Ministarstvo je održalo redovne seminare obaveštavajući one koji su zakonski obveznici ovog sistema da će se obuke organizovati. Trenutno je Mašinski fakultet jedina institucija koja je dobila ovlašćenje. Mi imamo i na našem sajtu objavljene pozive za obuku, pa opštine i zainteresovane kompanije mogu poslati kandidate. Zakon je definisao da su obveznici veliki potrošači. Za opštine je kriterijum broj stanovnika, a za industrijska postrojenja količina potrošene energije.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Ovaj intervju prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala broj 7, pod nazivom Energetska efikasnost, koji je izašao 1. aprila 2017. godine.

Nakon čišćenja brane, Zaječarci će uživati na čistoj i uređenoj Popovoj plaži (FOTO)

Foto: Zajecar.info
Foto: Zajecar.info

Popova plaža u Zaječaru ovih dana dobija novi izgled. Završeno je čišćenje i postavljanje brane. Postavljeni su suncobrani i uređeni pločnici.

Radnici Sportsko poslovnog centra „Timok“, JKP Vodovod, Javnog komunalno-stambenog preduzeća „Kraljevica“, JKP Higijena sa građanima Zaječara očistili su branu na Timoku, nakon čega je podignuta.

Počeo je sa radom i vodoskok u samom Timoku, piše portal Zajecar.info.

Popova plaža u Zaječaru polako vraća svoj stari izgled, na zadovoljstvo svih građana Zaječara, koji će posle dužeg vremena ponovo moći da uživaju u njenim čarima.

Foto: Zajecar.info

Kompanija Innogy razvija mrežu stanica za punjenje električnih automobila u Kaliforniji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski mediji su saopštili da je nemačka energetska kompanija Innogy osnovala američku podružnicu koja će se baviti razvojem mreže stanica za punjenje električnih vozila u Kaliforniji.

Nova firma pod nazivom Innogy E-Mobility US trebalo bi da postane glavni konkurent američkoj kompaniji ChargePoint.

Kompanija Innogy još od 2015. godine učestvuje u poslovanju sa električnim vozilima u SAD-u, kada je započeta saradnju sa Univerzitetom Kalifornije u San Dijegu (UCSD). Firma je do sada širom sveta otvorila oko 5.700 stanica za punjenje električnih automobila i među najvećim je njihovim operatorima u Evropi.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević