Home Blog Page 1057

Ekipe JP „Vojvodinašume” i JP „Srbijašume” treće na svetu

 

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

Reprezentacija Srbije treća na svetskom prvenstvu sekača motorista (od 02. do 06. avgusta) koju su činile ekipe JP “Vojvodinašume” i JP “Srbijašume” i stručni timovi,  izborila se  u jakoj konkurenciji takmičara iz 28 zemalja sveta i osvojila bronzanu medalju u  disciplini  štafetna trka.

Treći u svetu,  je veliki uspeh naših reprezentativaca s obzirom na to da su rezultati ostvareni u sportu koji karakteriše vrhunska veština, koji se meri desetinkama sekundi, gde se radi na sirovini za koju nikad ne znate kako će reagovati.

Takmičenje je okupilo  150 takmičara iz celog sveta. Srbiju su predstavljali: takmičari Marko Nešković, Goran Čamagić (JP “Srbijašume”), Milan Zujić i Ljuban Žilić (JP “Vojvodinašume”).

Boban Milovanović  selektor a Ivan Tomašević tim lider ovog sastava.

Podsećamo da će Srbija biti domaćin narednog svetskog prvenstva i to 50. godina nakon organizacije prvog takmičenja za profesionalce koji rade sa motornom testerom (1970. SFRJ je sa Mađarskom organizovala prvi šampionat za sekače).

Milisav Pajević

Završena prva faza radova na sanaciji leve obale reke Save kod Hrtkovaca

 

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Završena je prva faza radova na sanaciji leve obale reke Save u zoni arheološkog lokaliteta Gomolava kod naselja Hrtkovci.

Radovi su koštali 137 miliona dinara, a u ovoj fazi sanirano je 250 metara obale.

Na ovom delu reke Save zabeležena je pojava pomeranja, odnosno, erodiranja i rušenja obale i približavanja reke naselju.

Kako bi se takav trend definitivno zaustavio, započeti su radovi na sanaciji obale reke Save u zoni lokaliteta Gomolava, koji će sprečiti dalje obrušavanje obale.

Cilj sanacije je stabilizacija obale i zaštita kako arheološkog nalazišta, tako i samog naselja Hrtkovci od povišenih voda reke Save.

U okviru ovih radova, započetih u septembru 2017. godine, urađena je obaloutvrda od kamenog nabačaja, dok je u gornjem delu obale postavljen geopokrivač – poseban materijal kojim se stabilizuje kosina obale.

Radove je izvelo Vodoprivredno preduzeće „Regulacije“, Sremska Mitrovica.

Kompletna sanacija obale reke Save u zoni Gomolave u ukupnoj dužini od 930 metara.

Lokalitet Gomolava kod naselja Hrtkovaca, Opština Ruma, jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Republike Srbije i pod zaštitom je države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja.

Milisav Pajević

EPS investira u razvoj istočne Srbije

 

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ nastavlja investicije u opštini Majdanpek, u kojoj je u poslednje dve godine uloženo 17 miliona dinara u rekonstrukciju niskonaponske mreže i 30 miliona dinara u TS „Donji Milanovac“ za pouzdano snabdevanje električnom energijom oko 10.000 potrošača, kazao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS prilikom nedavne posete Majdanpeku.

EPS u poslednjih nekoliko godina pokušava da uradi nešto što se decenijama nije radilo širom Srbije. Investiramo velika sredstva u proizvodne i distributivne kapacitete. I u opštini Majdanpek, kojoj pripadaju i Donji Milanovac i Lepenski Vir, u prethodnih godinu i po, dve unapredili smo mrežu. Radimo i projekat za snabdevanje lokaliteta Lepenski Vir, uzimajući u obzir planove koje država ima za ovaj deo Srbije, rekao je Grčić.

Rekonstrukcija trafostanica i obnova distributivne mreže omogućile su i smanjenje gubitaka električne energije na teritoriji Majdanpeka, a nova ulaganja doprineće ekonomskom razvoju.

Grčić je sa rukovodstvom opštine posetio više lokacija na kojima su završeni ili planirani radovi i dogovorena je sanacija jednog dela niskonaponske mreže od Debelog Luga do železničke stanice.

U planu je i da se radi niskonaponska linija na Miroču, potez prema Mihajlovu, kao i investicije koje će stabilizovati napajanja pojedinih naselja na području opštine Majdanpek, pre svega mesta Rudna Glava.

Dogovoreno je da se osigura kvalitetno napajanje i za arheološki lokalitet Lepenski Vir, koji je izuzetno veliki potencijal za razvoj turizma.

Grčić je istakao da EPS ulaže značajna sredstva u taj deo Srbije sa ciljem da se svakom korisniku obezbedi sigurno snabdevanje električnom energijom.

– Bez infrastrukture i stabilnog snabdevanja električnom energijom nema razvoja nijednog dela Srbije. Cilj EPS-a je da doprinese stvaranju boljih uslova za život i poslovanje, otvaranje novih fabrika i radnih mesta. Da ljudi ne razmišljaju da odu, već da shvate da se ovde može lepo živeti, rekao je Grčić.

Dejan Vagner, predsednik opštine Majdanpek je zahvalio Grčiću na poseti i istakao da do sada direktor EPS-a nije bio u toj opštini.

– Napravili smo značajne dogovore i razmotrili stanje trafostanica i srednjenaponske i niskonaponske mreže na području Majdanpeka i precizirali aktivnosti koje će da krenu koliko sutra. Sve što je dogovoreno moglo bi da se reši najkasnije u naredne tri do četiri godine, istakao je Vagner.

Na području opštine Majdanpek zajedno sa Donjim Milanovcem ima oko 10.000 potrošača, a mreža je duga više od 1.000 kilometara na izuzetno nepristupačnom terenu.

Ulaganjem u unapređenje distributivne mreže EPS gradi infrastrukturu koja je osnova za razvoj privrede i turizma i time otvaranje novih radnih mesta na području Majdanpeka.

Milisav Pajević

Deponija na brdu Goveđak dnevno primi 16 tona otpada iz sjeničkih domaćinstava

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Na obroncima Zlatara, uz magistralni put između Nove Varoši i Sjenice, na brdu Goveđak, okružena nepreglednim pašnjacima i četinarskim šumama, smeštena je divlja deponija, na koju se od 2007. godine odlaže komunalni otpad iz 12 kilometara udaljene Sjenice.

Prema Regionalnom planu upravljanja otpadom za opštine Prijepolje, Priboj, Nova Varoš i Sjenica, kamioni JKP „Vrela“ svakodnevno ovde istovara u proseku oko 16 tona komunalnog otpada iz sjeničkih domaćinstava i poslovnih objekata.

Dugoročno rešenje problema odlaganja otpada u opštini Sjenica, ali i u Novoj Varoši, Priboju i Prijepolju trebalo bi da bude izgradnja Regionalne deponije Banjica, u koju je do sada uloženo nešto više od milion evra, dok cela investicija vredi oko 10 miliona evra.

Dok se ne obezbede sredstva za nastavak izgradnje Banjice prema, u junu usvojenoj Odluci Vlade Republike Srbije, komunalni otpad iz sve četiri opštine trebalo bi da se vozi na Regionalnu sanitarnu deponiju „Duboko“ u Užicu, sa pretovarom na transfer stanici koja bi trebalo da bude izgrađena u Novoj Varoši.

– Poslednja Odluka Vlade trebalo bi da ubrza rešavanje problema svih divljih deponija, na način da se to smeće odlaže tako što će se vršiti selekcija. Sam reciklažni centar to i podrazumeva, da samo ono što se mora vozi na deponiju Banjica, kaže predsednik opštine Sjenica Hazbo Mujović.

Međusobna prava i obaveze biće uređeni sporazumom koji treba da usvoje lokalne skupštine, a realizaciju sporazuma pratiće Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Šta je sve u nadležnosti lokalnih samouprava?

– Projekti za rekultivaciju i zatvaranje trenutnih divljih deponija u svim opštinama, kao i obezbeđivanje neophodnih resursa za transport smeća do opštine Nova Varoš u nadležnosti je ove četiri lokalne samouprave, kaže Mujović.

Kako priča o izgradnji regionalne deponije Banjica traje već 15 godina, Sjeničaci su pokušali da nađu i alternativno rešenje ovog problema.

Predsednik opštine kaže da su razmatrali mogućnost saradnje sa gradom Novim Pazarom i opštinama Tutin, Raška i Zubin Potok u kojima živi mnogo više stanovnika nego u ove četiri opštine, ali da je već dosta novca uloženo u Banjicu i da će nastojati da tu priču završe.

Iako JKP „Vrela“ iz Sjenice raspolaže relativno novijim kamionima i pratećom mehanizacijom, naročito u zimskim mesecima, problem bi mogao da nastane sa odvoženjem smeća u transfer stanicu u Novoj Varoši, jer bi umesto sadšnjih 12 kilometara, put do krajnjeg odredišta bio bar duplo duži.

Izvor: Forum Info

Milisav Pajević

Uklanjanje nacionalnih prepreka za razvoj regionalnog tržišta električne energije

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je na 87. sednici  usvojila Informaciju o aktivnostima na integraciji regionalnog energetskog tržišta u 2018. godini.

Države Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa su se obavezale da u period do 2016. i do 2020. godine sprovedu set mera za regionalnu i nacionalnu reformu, a koje imaju za cilj razvoj tržišta električne energije i koje se između ostalog bave dodelom i obračunom kapaciteta, spajanju tržišta i balansnim tržištima.

Regionalne mere se fokusiraju na jačanje regionalnih institucija i saradnje, dok nacionalne mere imaju za cilj uklanjanje nacionalnih prepreka za razvoj regionalnog tržišta električne energije.

U cilju integracije regionalnog energetskog tržišta neophodno je sprovesti niz sinhronizovanih aktivnosti koje se odnose na bliže definisanje nacionalnog pravno-regulatornog okvira kroz zakonska i podzakonska akta i kreiranje setova harmonizovanih regionalnih metodologija i pravila, što zahteva koordinisanu saradnju relevantnih institucija i energetskih subjekata kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.

Informacija sadrži pregled aktivnosti značajnih za povezivanje Crne Gore sa regionalnim energetskim tržištem u prethodnom periodu, sa trenutnim statusom.

Milisav Pajević

Projekat „Jadar“ od važnosti za Loznicu i Srbiju

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa predstavnicima multinacionalne rudarsko-metalske grupacije Rio Tinto“ o projektu „Jadar“, koji obuhvata istraživanje i razvoj ležišta litijuma u okolini Loznice.

U delegaciji ove kompanije bili su izvršni direktor proizvodne grupe za energiju i minerale Bold Batar i izvršni direktor „Rio Tinta“ za razvoj i inovacije Stiven Mekintoš.

Predsednica Vlade i predstavnici kompanije „Rio Tinto“ složili su se da je projekat „Jadar“ izuzetno važan i za kompaniju i za našu zemlju, jer se očekuje da će nalazište u okolini Loznice omogućiti iskorišćenje jadarita u proizvodnji litijuma i borata.

„Projekat „Jadar“ može značajno uticati na razvoj Loznice i čitavog regiona zbog čega je Vlada i napravila međuresornu radnu grupu koja radi sa investitorom na svim aspektima razvoja ovog projekta kako bi obezbedili da lokalna ekonomija ima maksimalnu korist od ove važne investicije i da ga ima u svakoj fazi implementacije ovog projekta, objasnila je ona.

Takođe, kako je naglasila, posebno je važno to što su na projektu, pored svetskih, angažovani i domaći stručnjaci.
Predstavnici „Rio Tinto“ su istakli da Srbiju vide kao atraktivnu investicionu destinaciju, i izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Vlade Srbije i lokalne samouprave.

Vlada i kompanija „Rio Tinto“ potpisali su u julu 2017. godine Memorandum o razumevanju, nakon čega je formirana zajednička Radna grupa koja se bavi implementacijom projekta „Jadar“.

Brnabić se sastala sa predstavnicima ove kompanije i tokom posete Londonu, u aprilu ove godine, kada je razgovarala o dinamici realizacije projekta „Jadar“.

Kompanija „Rio Tinto“ je do sada uložila više od 100 miliona dolara u projekat „Jadar“, a planirano je da proizvodnja počne 2023/2024. godine.

„Rio Tinto“ posluje u Srbiji od 2001. godine pod lokalno registrovanom podružnicom “Rio Sava Exploration” d.o.o., koja radi na razvoju projekta „Jadar“.

Kompanija je osnovala i odvojeno pravno lice za sprovođenje geoloških istraživanja u Srbiji i regionu “Rio Tinto Explorations Dunav” doo.

Litijum ima široku mogućnost primene u izradi raznih proizvoda, od kojih se izdvajaju baterije za hibridna i vozila na električni pogon.

Milisav Pajević

Mikrotalasne Evrope emituju CO2 kao i 7 miliona automobila

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Najveći uticaj ima električna energija koja napaja mikrotalasne ali ovo istraživanje skreće pažnju i na posledice naše potrošačke kulture.

Brzinsko pristavljanje zaleđenog graška u mikrotalasnu na nekoliko minuta deluje sasvim bezazleno ali na nivou Evrope ove male navike doprinose emisijama ugljen dioksida skoro kao i 7 miliona automobila. Problem postaje sve veći, kako mikrotalasne postaju sve jeftinije a posedovanje jedne je praktično status, potrošači odbacuju stare uređaje nakon prosečno 8 godina upotrebe što doprinosi povećanju proizvodnje i prodaje.

Istraživanje je sprovela grupa naučnika sa Univerziteta u Mančesteru koja je procenila emisiju ugljen dioksida, glavnog gasa staklene bašte odgovornog za klimatske promene, u svakoj fazi života ovog uređaja, od njegove proizvidnje do odbacivanja.

“Potrošnja električne energije ima najveći uticaj na životnu sredinu,” kažu autori, koji su izračunali da su emisije 19 mikrotalasni jednake jednom automobilu na godišnjem nivou.
“Napori koje je potrebno uložiti treba da se fokusiraju na potrošače i podizanje njihove svesti kako bi ove uređaje koristili ekonomičnije.”

Svake godine, potražnja za mikrotalasnom raste i na teritoriji EU proda se više mikrotalasni nego bilo kojg drugog uređaja ovog tipa a očekuje se da će prodaja dostići cifru od 135 miliona uređaja do kraja ove decenije.

Dejvid Rej, profesor menadžmenta ugljenika na Univerzitetu u Edinburgu, istakao je da je šteta prouzrokovana upotrebom mikrotalasnih i dalje mali deo u poređenju sa onom koju prouzrokuju automobili. “Da, u EU se koristi mnogo mikrotalasnih i one zaista troše mnogo energije. Ali njihova štetnost je daleko manja od one koju stvaraju automobili. Postoji 30 miliona automobila samo u Velikoj Britaniji. Poslednji podaci pokazuju da su putnički automobili 2015. godine emitovali 69 miliona tona ugljen dioksida u atmosferu. To je 10 puta više nego što doprinose mikrotalasne u čitavoj EU.”

Energija koju mikrotalasne troše najniža je od svih električnih uređaja za kuvanje. Autori studije se slažu da bi trebalo da koristimo svoje uređaje ekonomičnije i kažu da cilj ove studije nije bio da predstavi mikrotalasne kao problem već da ukaže na to da bi uređajima koje koristimo svakodnevno trebalo pospešiti dizajn kao i upotrebni ciklus kako bi postali održiviji i smanjili pritisak na životnu sredinu.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Informacija o inicijativi za izgradnju vetroelektrane Brajići

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Vlada Crne Gore je na 87. sednici usvojila Informaciju o inicijativi za izgradnju vetroelektrane Brajići.

U Informaciji se navodi da je u komunikaciji sa potencijalnim investitorima izraženo interesovanje za raspisivanje tendera za izbor investitora za izgradnju vetroelektrane i zakupa zemljišta na lokalitetu Brajići – opštine Budva i Bar.

Iskazana je spremnost za realizaciju vetroelektrane ukupne instalisane snage od 75 MW, čime se očekuje iznos direktnih ulaganja preko 100 miliona evra.

Tim povodom zaduženo je Ministarstvo ekonomije da formira Komisiju, u čijem sastavu će učestvovati predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva ekonomije, za izradu tenderske dokumentacije za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj imovini u cilju izgradnje vetroelektrane na teritoriji opština Budva i Bar.

Milisav Pajević

Na sastanku EPS-a i EBRD-a razmatrani saradnja i projekti

 

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ razgovarao je sa Žužanom Hargitaj, novom direktorkom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju i region Zapadnog Balkana.

Na sastanku su razmatrani dosadašnja saradnja i budući projekti.

Hargitaj je prvi put posetila EPS od izbora na novu poziciju u junu.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji sa oko 4,8 milijardi evra uloženih u 220 projekata.

Prema podacima EBRD, u okviru aktuelnog portfelja vrednog 2,2 milijarde evra, oko 20 odsto odnosi se na projekte iz oblasti energetike.

Milisav Pajević

Donirano 1.050.000 metalnih čepova za humanitarnu akciju

 

Foto: Udruženje "Čep za hendikep"
Foto: Udruženje “Čep za hendikep”

„Ne bacamo ništa što može da ide na reciklažu” je pravilo Apatinske pivare koja želi da do kraja 2025. godine postigne cilj da ne odvozi otpad na deponije, već na reciklažu.

– Sve čepove iz nagradnih igara koju organizujemo već godinama predajemo Udruženju „Čep za hendikep“ sa kojim imamo dugogodišnju saradnju. Na ovaj način građani učestvuju u nagradnoj igri, ali čine jedno malo dobro delo, kaže Slobodanka Cucić, menadžerka pravnih i korporativnih poslova u Apatinskoj pivari.

I nakon ovogodišnje nagradne igre Jelen piva, Apatinska pivara donirala je Udruženju “Čep za hendikep” oko 1.050.000 metalnih čepova ukupne težine 2,1 tonu. Od prikupljenog novca Udruženje kupuje ortopedska pomagala za osobe sa invaliditetom, a od 2015. do danas na taj način, prikupljeno je više tona krunskih i plastičnih čepova.

Apatinska pivara već godinama svojom kampanjom „Reciklirajte i Vi“ menja svest kako javnosti, tako i zaposlenih o važnosti reciklaže. Osim što svakodnevno razvrstavaju otpad pre odlaganja, zaposleni u pivari aktivno učestvuju i u kampanji „Čep za hendikep“, prikupljajući čepove na različitim muzičkim festivalima, kafićima i prodajnim mestima.

– Zahvaljujući ovakvim akcijama uspeli smo da podignemo svest javnosti o našoj akciji tako da danas čepove prikuplja više od dva miliona građana i preko 620 kompanija u cilju nabavke preko potrebnih ortopedskih pomagala, rekao je Zoran Martinov predsednik Udruženja „Čep za hendikep“ čiji je svaki radni dan posvećen neumornom sakupljanju čepova širom Srbije i odnošenju reciklerima.

– Kada bi svako domaćinstvo sačuvalo samo po jedan čep svakoga dana, prikupilo bi se oko 1,5 tona čepova dnevno. Ta količina bi bila dovoljna da se svakodnevno nabavi najmanje jedno ortopedsko pomagalo, kaže Martinov.

Putem kampanje „Reciklirajte i vi“, Apatinska pivara već punu deceniju edukuje javnost o značaju reciklaže kroz interesantne i edukativne aktivnosti. Pivara će i ovog leta obilazeći letnje muzičke festivale širom Srbije podsticati pre svega mlade ljude da vode računa o pravilnom odlaganju ambalažnog otpada i na taj način zaštite životnu sredinu.

Milisav Pajević

Plovi Dunavska regata

 

Foto: Opština Kladovo
Foto: Opština Kladovo

Trodnevna Dunavska regata krenula je juče u devet časova sa plaže u Tekiji.

Predstavnici lokalne samouprave otvorili su skup i pozdravili učesnike regate a zatim ispratili 13 čamaca niz Dunav.

Turistička organizacija Kladova uz podršku lokalne samouprave učestvovala je u organizaciji regate koja je juče bila na svojoj prvoj stanici u Kladovu a danas plovi svoj put ka Kusjaku.

Milisav Pajević

Projekat „Uhvati čist talas“ na Slovenskoj plaži

 

Foto: Uhvati talas
Foto: Uhvati talas

Kroz projekat „Uhvati čist talas“ koji se sprovodi na potezu Slovenske plaže i šetališta, do 25. jula sakupljeno je više od 200 kilograma plastične ambalaže i limenki, koje će biti reciklirane.

Ambalažni otpad, prikupljan od 15. juna u 30 ugostiteljskih objekata i plaža koji su zakupci Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, odlaže se u namenske posude – posebno staklo, plastika i limenke.

Uskoro se očekuju podaci prikupljene staklene ambalaže koja je privremeno odložena u preduzeću „Komunalno“ Budva.

Projekat, koji traje do 15.septembra, pokrenula je kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora i Ekološki pokret „Ozon“, zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine, Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Opštinom Budva, preduzećem ,,Komunalno“ Budva, i Regionalnom deponijom ,,Možura“ Bar.

Nakon selektivnog razdvajanja otpada i pripreme za reciklažu, u čemu će posebnu ulogu imati preduzeće „Komunalno“ Budva, otpad će biti transportovan na Regionalnu deponiju Možura, odakle se dalje plasira na tržište sekundarnih sirovina.

Prihod ostvaren od plasiranja ambalažnog otpada na tržište biće ustupljen Regionalnoj deponiji „Možura“, kako bi se tim novcem unapredila infrastruktura za reciklažu.

Pored toga što se projektom pokazuje kako zaokruženi sistem upravljanja ambalažnim otpadom koji se generiše u ugostiteljstvu treba da funkcioniše u praksi i koliko je značajna međusektorka saradnja, najvažniji očekivani rezultat je sprečavanje stvaranja morskog otpada koji postaje sve veći problem.

Posebnu vrednost projektu daje edukativna kampanja sa fokusom na domaće i strane turiste i decu, pa su angažovani i promoteri, koji na prepoznatljivim triciklima obilaze Slovensku plažu i šetalište, animirajući posetioce da se uključe u projekat pravilnim odlaganjem ambalaže.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma apeluje na građane da ličnim primerom doprinesu očuvanju čistoće mora i plaža, podnožju planina i reka, kako bi živeli u zdravom prostoru i dočekivali goste sa pozitivnom slikom Crne Gore.

Milisav Pajević

Plastični asfaltni beton- PAC rešava problem plastičnog otpada u Kambodži

 

Foto: Voxfeminae.net
Foto: Voxfeminae.net

Glavni grad Kambodže, Pnom Pen, nekad je bio poznat kao “biser Azije”, a danas je grad smeća u kojem planine otpada kolonizuju životnu sredinu, a prljave ulice zaudaraju po raspadanju.

Ipak, studentkinje Sokanha Ly i Bunhourng Tan imaju optimističnu viziju grada u budućnosti: žele iskoristiti plastični otpad za izgradnju novih puteva.

Sa tim ciljem su 2016. pokrenule start-up Eco Plastic, i ako Ministarstvo javnih radova i prevoza prihvati njihovu ideju, ona bi se uskoro mogla i ostvariti.

– Želimo da Eco Plastic bude ekološki mehanizam za rešavanje problema plastičnog otpada u Kambodži, Jugoistočnoj Aziji i ostatku sveta, kazala je Tan, studentkinja poslovne administracije na Američkom univerzitetu u Pnom Penu.

Tan i Ly već godinama razmišljaju kako “plastični pakao”, kako ga nazivaju, transformisati u “zeleni” proizvod, a njihovo rešenje je PAC (plastični asfaltni beton) – kombinacija komadića plastičnog otpada i bitumena, smese ugljovodonika koja se koristi u putogradnji. U upotrebi s klasičnim asfaltom, PAC je jeftiniji i trajniji.

Podaci Ministarstva zaštite životne sredine pokazuju da se u Kambodži svakog dana proizvodi više od četiri hiljade tona otpada. Samo u glavnom gradu nastaje dve hiljade tona, od čega 17 odsto otpada jeste plastika. Paralelno sa urbanizacijom, povećava se količina plastičnog otpada na odlagalištima.

Stanovnici Pnom Pena svakog dana iskoriste oko 10 miliona plastičnih kesa. Svake godine prosečna osoba u glavnom gradu potroši više od 2000 plastičnih kesa, što je 10 puta više nego u Kini ili zemljama Evropske unije.

Izveštaji pokazuju da se u Aziji odvija gotovo 50 posto globalne proizvodnje plastike, a predvodi Kina sa 28 odsto.
Kako bi smanjila količinu plastičnog otpada, kambodžanska vlada nedavno je zabranila proizvodnju, distribuciju i uvoz plastičnih kesa manjih od 25 centimetara i tanjih od 0,03 centimetra i uvela naplatu kesa u supermarketima i šoping centrima. Cilj je prepoloviti upotrebu plastike do 2019. i za 70 odsto u idućih sedam godina.

– Naš idući korak je istraživanje i razvoj. Proučavamo nove materijale koje možemo dodati PAC-u kako bi ga učinile još više jedinstvenim, isplativim i svrsishodnim, rekla je Ly, studentkinja građevine na Fakultetu Zaman u Kambodži.

Uvođenjem inovativnih tehnologija one žele pomoći vladi da reši goruće probleme, ali i inspirirati i osnažiti žene u STEM područjima.

Izvor: Voxfeminae.net

Milisav Pajević

BiH u životnoj sredini koristi znanja i iskustva svoje dijaspore

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo, u prostorijama Ministarstva, sastala se sa Eminom Pašić, koja u okviru programa Transfer znanja iz inostranstva, a na zahtev Federalnog zaštite životne sredine i turizma, boravi u Sarajevu.

Emina Pašić je Sarajka, koja je zbog rata u Bosni i Hercegovini bila prisiljena napustiti svoj grad i zemlju.

Danas živi u Švedskoj gde je u državnoj agenciji za životnu sredinu zaposlena kao viši savetnik za oblast energetike i klimatskih promena.

Tokom tronedeljnog angažmana u Sarajevu, Pašić će kolegama iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma i drugih institucija predstaviti sistem i način rada u Švedskoj, i im pomoći u usklađivanju legislative sa direktivama Evropske unije.

– Bila sam pozitivno iznenađena da jedna institucija u Bosni i Hercegovini traži ovakvu vrstu pomoći i bez razmišljanja se prijavila za ovaj angažman. Moji prijatelji i poznanici u Švedskoj, kao i drugim zemljama, spremni su pomoći Bosni i Hercegovini i uvek ćemo prihvatiti ovakve i slične pozive, kazala je Pašić.

Ministarka Đapo je istakla kako Bosanci i Hercegovci koji žive i rade u inostranstvu iz dana u dan potvrđuju svoje znanje i sposobnosti, ostvarujući najbolje rezultate u svim oblastima života i rada.

– Mi smo doista ponosni na njih. Odlaskom iz Bosne i Hercegovine oni nisu zaboravili svoju domovinu. Naprotiv, oni konstantno traže i iznalaze načine i mogućnosti da pomognu Bosni i Hercegovini i našim građanima. Osim finansijske pomoći rodbini i prijateljima, vi, evo, i svojim znanjem i iskustvom, radite za dobrobit svoje domovine,  istakla je Đapo i naglasila uverenje da je ovo tek početak dobre prakse i načina saradnje naših institucija sa građanima Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inozemstvu.

– Dijaspora je zaista naš veliki resurs koji možemo i treba da koristimo kako bismo ostvarili zajednički cilj, a to je stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina u kojoj se primenjuju svi najviši međunarodni standardi i savremene tehnologije, kazala je federalna ministarka Đapo, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Obnovljiva energija obara svetske rekorde

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U globalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, energija dobijena iz snage vetra čini 54% a solarna energija iznosi 46%.

Obim energije dobijene iz obnovljivih izvora energije širom sveta postigao je novi rekord tj. 1 teravat energije.

Tako tvrdi novi izveštaj Blumbergove mreže za energiju i finansije. Prema ovom izveštaju predviđa se da će se ova cifra udvostručiti do sredine 2023. godine a drugi teravat će koštati za 46% manje od prvog. Za postizanje ovog cilja bilo je potrebno oko 2.3 triliona dolara izdataka a troškovi ulaganja u ovu industriju do 2023. godine iznosiće oko 1.2 triliona dolara.

Izveštaj predviđa da će solarna energija uskoro prestići energiju dobijenu iz vetra.

Ukupni instalirani kapacitet za oba izvora energije porastao je za 65 puta od 2000. godine i više od ¼ od 2010. godine.

U izveštaju piše: „U napem globalnom pregledu tržišita obnovljivih izvora energije za 2013. godinu procenili smo da će globalne vetroelektrane i solarne farme do kraja 2017. godine dostići 856 gigavata i do kraja 2018. godine blizu 1000 gigavata. U stvari, svet je do kraja 2017. godine postigao proizvodnju od 945 gigavata, što znači da smo prevazišli sopstvena očekivanja za 9% i dostigli cilj od 1000 gigavata oko 6 meseci ranije pre nego što je bilo prognozirano.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Kragujevačko JKP sanira posledice nevremena

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ekipe Javno komunalnog preduzeća „Šumadija“ Kragujevac nastavile su radove na saniranju saobraćajnica posle nevremena i obilnih padavina u naseljima: Grošnica, Stanovu, Maršiću.

U ulici Save Kovačevića nastavljeni su radovi na postavljanju instalacija za osvetljenje, nasipanje partera i obeležavanju ivičnjaka.

Verikalna signalizacija menja se u ulicama: Dr Dragoslava Srejovića, Dr Zorana Đinđića, Kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, Svetozara Markovića, Janka Veselinovića, Luja Pastera, Zmaj Jovinoj, Grada Sirena.

Milisav Pajević