Home Blog Page 1056

Privodi se kraju izrada Strategije održivog razvoja grada Kragujevca

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U okviru izrade Strategije održivog razvoja za period od 2018. do 2028. godine, u organizaciji grada Kragujevca i Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja održana je radionica na kojoj su predstavljeni alati odnosno način na koji će svi zainteresovani moći da dostave projekte za realizaciju Strategije.

Posle godinu dana rada na izradi Strategije održivog razvoja grada Kragujevca revidirana je vizija, definisani su prioriteti i strateški ciljevi, među kojima su smanjenje nezaposlenosti, zaštita životne sredine, unapređenje infrasturkture i usluga Gradske uprave prema stanovništvu.

Strategija održivog razvoja je izuzetno bitan dokument, ne samo za Gradsku upravu i sistem lokalne samouprave, nego i za javni sektor, privredu i građane, rekla je Minja Obradović član Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima.

Strategija je polazni dokument za naše budžete, poslovne politike, za sve ono što nas čeka u narednih deset godina kako bi ostvarili viziju razvoja grada definisanu na prethodnim radionicama. Stigli smo do završne faze koja podrazumeva definisanje konkretnih aktivnosti odnosno projekata od kojih očekujemo da doprinesu ostvarenju postavljenih prioriteta.

Grad Kragujevac je izradu Strategije i kooridinaciju poverio Regionalnoj agenciji za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja.

Osim o postignutim rezultatima, direktor te agencije Nenad Popović predstavio je metodologiju koja je korišćena za izradu baze podataka u koju će se u naredna dva meseca slivati idejni projekti. Ideja ima puno, na nekima smo već započeli rad, neki projekti su već daleko odmakli, a neki su još uvek u fazi ideja.

Poziv za dostavljanje projekata je upućen svim organizacijama, institucijama, preduzećima i nevladinom sektoru, od kojih se očekuje da predstave ideje i svoje viđenje razvoja Kragujevca u narednih deset godina od infrastrukture pa do soft programa. Rok za dostavljanje projekata je kraj septembra.

Milisav Pajević

Prvi pa najveći: Prvi solarni park u Egiptu biće najveći na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 90 odsto električne energije u Egiptu nastaje eksploatacijom fosilnih goriva. Kako bi neobnovljivi energetski izvori bili pristupačna opcija za 96 miliona Egipćana, vlada pomenute afričke države ih subvencioniše. Ipak, u narednoj godini učiniće otklon od neodržive prakse. I to u velikom stilu!

Foto-ilustracija: Pixabay

U Egiptu se gradi najveći svetski solarni park. Kompleks Benban smešten je u Zapadnoj pustinji, na oko 650 kilometara od prestonice Kaira. U rad će biti pušten 2019.

“Pustinjski” projekat, vredan 2,4 milijarde evra, podstaknut je, između ostalog, i nedavnim saznanjima Svetske zdravstvene organizacije da je glavni grad Egipta drugi najzagađeniji veliki svetski grad. Namera egipatske vlade je da do 2025. godine prepolovi potrošnju prirodnog gasa i da 42 odsto korišćene energije bude “čistog” porekla.

U skladu sa tim ciljevima, u Sueckom kanalu niknuće i vetroelektrane.

Benban kompleks obuhvataće čak trideset solarnih elektrana kojima će upravljati 4000 radnika. Proizvodiće 1,8 gigavata struje koja će se sprovoditi do hiljada domaćinstava i postrojenja.

Da bi ovaj ambiciozni projekat ugledao svetlost dana, Egipat su podržale i druge nacije. Sjedinjene Američke Države podstiču obuku stručnjaka u oblastima energije Sunca i vetra u tehničkim školama na pustinjskom tlu ove države.

Jelena Kozbašić

Karlovački dunavac- potencijal održivog razvoja

 

Foto: Pokret gorana Vojvodine
Foto: Pokret gorana Vojvodine

Od pre četiri godine, Pokret gorana Vojvodine zajedno sa upravljačem JP „Vojvodinašume“ i imaocem prava JVP „Vode Vojvodine“, opštinom Sremski Karlovci i uz uslove Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, radi na uklanjanju invazivnih vrsta biljaka i uređenju staze na Karlovačkom dunavcu, sa ciljem restauracije, održavanja i unapređenja prirodnih ekosistema i predela, očuvanja ekološke celovitosti i održivog korišćenja prirodnih resursa za boravak građana u prirodi.

– Radovi se realizuju u okviru Međunarodnog volonterskog kampa „Sačuvajmo rit“ u Sremskim Karlovcima koji je jedna od aktivnosti u okviru projekta Pokreta gorana Vojvodine „Karlovački dunavac- potencijal održivog razvoja“, kaže Aleksa Jeftić, predsednik Pokreta gorana Vojvodine.

Podršku su pružili Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo omladine i sporta preko programa „Mladi su zakon“ i Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a na kampu učestvuje 12 stranih i domaćih volontera, zajedno sa radnicima JKP „Belilo“ iz Sremskih Karlovaca. Kamp „Sačuvajmo rit“ se realizuje već četiri godine u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije, a prošle godine je bio proglašen najuspešnijim radnim kampom u Srbiji.

Milisav Pajević

Podrška u implementaciji i monitoringu upravljanja vodama u Crnoj Gori

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Direkcija javnih radova u Crnoj Gori obaveštava o nameri da dodeli ugovor za usluge za implementaciju projekta “Podrška u implementaciji i monitoringu upravljanja vodama’” čiji je cilj jačanje institucionalnih, administrativnih i kapaciteta za monitoring u institucijama koje su deo sektora nadležnog za upravljanje vodama, u svrhu unapređenja stanja u životnoj sredini, a koji će biti finansiran iz predpristupnih sredstava Evropske unije obezbeđenih kroz Godišnji akcijski program za 2016. godinu.

Tenderski dosije je dostupan na web adresi Direkcije, a biće objavljen i na EuropeAid sajtu ovde.

Rok za podnošenje ponuda je 8. oktobar ove godine, do 15 časova po centralnoevropskom vremenu.

Moguće dodatne informacije ili razjašnjenja/pitanja će biti objavljena na EuropeAid sajtu ovde.

Milisav Pajević

Obeležena Evropska godina kulturne baštine u NP Durmitor

 

Foto: JP "Nacionalni parkovi Crne Gore"
Foto: JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Nacionalni parkovi Crne Gore obeležili su Evropsku godinu kulturne baštine u NP Durmitor  prikazom dokumentarnog etnografskog filma „Durmitor“ iz 1930. godine, na otvaranju prvog dana međunarodnog festivala „Green Montenegro International Film Fest” 2018.

– Filmovi su osim dokumenta prvog reda, dobar i u vremenu primeren način prezentacije i promocije kulturnog nasljeđa, a posebno jednog njegovog vrednog segmenta kulturnog pejzaža. Zato su Nacionalni parkovi Crne Gore, prikazom Filma „Durmitor“ iz 1930. godine (Branimira i Marijane Gušić), proveli „Kroz prostor i vrijeme“, sve posetioce, učesnike i goste četvrtog izdanja Green Montenegro Film festa na Crnom jezeru. Pored filma, upriličena je i prezentacija Nacionalnog parka Durmitor kroz izložbu starih fotografija Durmitora, autora Milana Pešića. Takođe, svim prisutnima je bio dostupan promotivni materijal Nacionalnih parkova Crne Gore gde su mogli da se upoznaju sa ponudom svih Parkova, kazala je Snežana Vukotić, etnolog u JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Cilj programa „Kroz prostor i vrijeme“ je podizanje svesti javnosti o značaju čuvanja kulturnog pejzaža kao sastavnog dela kulturne baštine.

Film iz 1930. godine odražava sveukupnost života ovog područja i nosi njegovu kulturološku posebnost i poseduje dokumentarno- etnografsku i umetničku vrednost.

Bračni par Branimir i Marijana Gušić su dali veliki doprinos u naučnom radu na proučavanju Durmitorskog kraja i sakupljanju vrednih eksponata koji predstavljaju reprezentativne primerke, a koje su zaveštali NP Durmitor.

Program „Kroz prostor i vrijeme“ kojim se obeležava Evropska godina kulturne baštine u NP Durmitor osmislila je etnolog Snežana Vukotić iz JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Milisav Pajević

Vladan Vasić: O izgradnji malih hidrocentrala na Staroj planini odlučuju državne institucije

 

Foto: Kabinet gradonačelnika Pirota
Foto: Kabinet gradonačelnika Pirota

Gostujući u emisiji Presing Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota, govorio je i o, u poslednje vreme aktuelnoj temi, izgradnji malih hidrocentrala na Staroj planini.

Vasić je istakao i nekoliko puta ponovio da osim  Ministarstva zaštite životne sredine saglasnost i dozvole izdaju Vodoprivreda Srbije, Elektroprivreda Srbije i Zavod za zaštitu prirode.

Ukoliko bilo koja od ovih nadležnih institucija proceni situaciju i u skladu sa tim ne da saglasnost, dozvola neće biti izdata.

Gradska uprava dužna je da poštuje zakone koje donosi Država Srbija.

Taj zakon može da promeni samo Vlada Republike Srbije, dok lokalna samouprava postupa u skladu sa važećim zakonima i nije nadležna za izdavanje dozvola.

Takođe, napominje Vasić, to što su pojedine lokacije za izgradnju predviđene Prostornim planom, ne znači automatski  da će se tamo i graditi.

Izvor: Plusonline

Milisav Pajević

U Srbobranu Eko kamp za decu sa posebnim potrebama

????????????????????????????????????

 

Foto: Opština Srbobran
Foto: Opština Srbobran

Predsednik opštine Srbobran Radivoj Paroški, zajedno sa saradnicima, posetio je decu koja ovih dana borave na Eko kampu Društva za pomoć MNRO “Biser”.

On se sastao sa polaznicima Eko kampa i stručnim licima koja brinu o njima, prisustvovao jednoj od brojnih radionica organizovanih u cilju što uspešnije inkluzije dece sa posebnim potrebama u svakodnevni život, i razgovarao sa predsednicom “Bisera” Slavkom Popić o načinima unapređenja podrške radu Društva i zaštite njihovih članova.

Predsednik opštine Srbobran Radivoj Paroški izrazio je zadovoljstvo zbog dobre atmosfere na kampu i brojnosti učesnika, što je najbolja potvrda da je podrška usmerena u značajnu aktivnost.

– Za našu sredinu veoma je važno da osobama koje imaju određene potrebe pružimo podršku i razne usluge na dobar i organizovan način. Mi to imamo kroz “Biser”, veoma organizovano i licencirano društvo koje je zbog svog dobrog rada izraslo u instituciju. Baš zato značajno podržavamo njihove aktivnosti, jer smo svedoci da upravo stručnjaci “Bisera” uključuju u zajednicu sva lica sa posebnim potrebama. Oni su kod nas sastavni deo društva, nema više nikakvih predubeđenja o njima, uključeni su u broje aktivnosti, učestvuju u javnim radovima i mi smo svedoci njihovog dobrog rada. Prepoznajemo dobar rad “Bisera” i zato smo spremni da uvek podržimo njihove projekte”, rekao Radivoj Paroški.

Kao jedan od budućih koraka u podršci deci sa posebnim potrebama, Paroški vidi i mogućnost da štićenici “Bisera” letuju u srbobranskom odmaralištu u Sutomoru.

– Ono što su gradili građani opštine Srbobran, oni treba i da koriste. Nekada su to koristili odlični učenici ili dobri sportisti, a ove godine smo boravak u Sutomoru obezbedili i za jedan broj penzionera. Pronaći ćemo načina da to učinimo i za druge grupe građana, svakako treba to učiniti i za štićenike “Bisera”. Uvek može da se pronađe toliko novca da neko ko je to zaslužio, oseti blagodeti nekog odmora, ekskurzije ili izleta. Nedavna reakcija jedne srbobranske penzionerke, koja nam je prilikom susreta zahvalila sa odlazak u Sutomore, uz reči da toga nije bilo možda nikada ne bi videla more, najbolja je potvrda da smo doneli pravu odluku, rekao je Paroški.

Milisav Pajević

Suzbijanje komaraca večeras na Novom Beogradu i Zemunu

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ukoliko vremenske prilike budu povoljne, ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju danas će od 19 sati vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca na teritoriji opština Novi Beograd i Zemun, saopšteno je iz ovog Zavoda.

Iz zavoda apeluju na pčelare da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana.

Milisav Pajević

Takmičenje za odvažne: Provedite noć sa zmajevima na Kineskom zidu

Foto: Airbnb
Foto: Airbnb

“Ćao! Zovem se Kineski zid. Neki me znaju kao jedno od sedam svetskih čuda novog sveta. Star sam na hiljade godina. Svedočio sam ooogromnom broju izlazaka i zalazaka Sunca, pretrpeo nebrojene uspone i padove ove veličanstvene zemlje i upoznao svakakve ljude iz različitih krajeva naše planete. Mogli biste reći da sam doživeo sve. Radujem se da vas ugostim u svom domu. Imam toliko toga da vam pokažem, uvaženi gosti. Dobro došli!”

Ovako glasi oglas koji je najveća građevinska tvorevina sveta “okačila” na internet stranici kompanije Airbnb. Ona je namenjena turistima u potrazi za smeštajem širom Zemlje.

Foto: Airbnb

Iako je hiljadama godina ranije izgrađen u svrhe razgraničavanja, Veliki zid danas simbolizuje zajedništvo milijardi svojih posetilaca. Najsrećniji od njih u septembru ove godine dobiće priliku da u njegovim zidinama i prespavaju.

Do sada niko, sem legendarnih zmajeva, nije imao čast da ovo zadivljujuće utvrđenje nazove svojom kućom. Makar i na jednu noć.

Airbnb će četiri pobednika svog takmičenja i njihovo društvo nagraditi upravo boravkom na najdužem svetskom zidu, za koji pojedini veruju da se vidi čak i sa Meseca.

Foto: Airbnb

Baš kao i svaki dom postavljen na Airbnb, i ovaj ima svoja pravila i uslove korišćenja.

  • Poštujte komšije, svih 1,38 milijardi njih.
  • Ne puštajte glasnu muziku koja bi mogla da smeta drevnim čuvarima građevine.
  • Bez penjanja, preskakanja, puzanja i trčanja zidinama!
  • Ukoliko vidite zmajeve, ne uznemiravajte ih ali podelite snimke sa svima na društvenim mrežama.

Moram da vas razočaram. Jedinstvena mogućnost ukazala se samo stanovnicima Kine, Sjedinjenih Američkih Države, Ujedinjenog Kraljevstva, Indije, Japana, Koreje, Australije, Nemačke, Italije, Španije i Francuske, za koje je nadmetanje otvoreno.

Njima za osvajanje Kineskog zida treba mnogo manje truda nego Mongolima. Od učestvovanja u nagradnoj igri deli ih klik na “Enter to Win” na adresi: https://www.airbnb.com/night-at/TheGreatWall.

Foto: Airbnb

Pored udobnog kreveta, Airbnb će pobednicima obezbediti i večeru tokom koje će moći da uživaju u gurmanlucima kineske kuhinje. Izlazak Sunca moći će da posmatraju sa najvišeg tornja. Kako bi zaokružili ovaj neobičan i magičan susret sa kulturom Kineza, “osvajači” Zida učiće se kineskoj kaligrafiji.

Dok kao stanovnici Srbije ne dobijemo sličnu priliku, ostaje nam samo da im zavidimo. Ili nabavimo nemački pasoš.

Jelena Kozbašić

Lemuri, najugroženiji primati na svetu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Otprilike je 94% od 111 vrsta i podvrsta lemura pod pretnjom izumiranja na Madagaskaru, jedinom mestu na svetu gde oni žive. Od preostalih grupa jedino njih 6 nije pod velikim rizikom od izumiranja. Ove informacije nalazimo na Crvenoj listi ugroženih vrsta Internacionalne Unije za konzervaciju prirode (IUCN).

Predsednik grupe specojalizovane za primate unutar Globalne organizacije za konzervaciju prirode, Rus Mitermir izjavio je da ugroženost lemura sa sobom povlači ugroženost biodiverziteta čitavog Madagaskara. Gubitak staništa trenutno je najveća opasnost za lemure. Ilegalna seča šuma i spaljivanje šuma za svrhe poljoprivrede, kao i rudarstvo odlučujući su faktori za sudbinu ove vrste.

Lemure takođe ugrožava industrija trgovine životinjama a i dalje postoje ljudi koji ih jedu. Nekada meso lemura bilo je smatrano za pravu poslasticu ali više se ne može naće na menijima restorana na Madagaskaru ali stopa ilegalnog lova na lemure viša je nego ikada u proteklih 15 godina.

Iako ova situacija deluje beznadežno, mnogi stučnjaci su optimistični. „Ljudi bi trebalo da budu glasni prilikom izražavanja svog nezadovoljstva oko ovih problema,“ izjavio je Švicer, profesor sa Univerziteta u Bristolu. „Kada smo objavili svoj plan akcije za spasavanje lemura mediji su nas podržali i ubrzo ljudi su počeli da nas kontaktiraju nudeći svoju pomoć, da doniraju novac ili druge resurse. Tako nešto stvarno pravi razliku.“

Oni su već otpočeli sa realizacijom svog plana. Neka staništa sa najgušćom populacijom lemura su zaštićena a dugoročno će pomoći u razvijanju ekološkog turizma na Madagaskaru i pomoći mnogima da izađu iz siromaštva. Pomažući lokalnoj zajednici ekonomski, ove aktivističke grupe planiraju da smanje izlovljavanje i druge destruktivne aktivnosti u tropskim prašumama u kojima žive ove ugrožene životinje.

Milan Zlatanović

Izvor: inhabitat

Od sinoć “zeleni pauk” na ulicama Beograda

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Na inicijativu Komunalne policije, u koordinaciji sa Komunalnom inspekcijom, Saobraćajnom policijom i JKP „Parking servis”, sinoć je sprovedena velika akcija uklanjanja nepropisno parkiranih vozila sa šetališta i zelenih površina na Ušću i ispred Muzeja savremene umetnosti, saopštavaju iz „Parking servisa”.

Patrola Komunalne policije napisala je preko 160 prekršajnih naloga nesavesnim vozačima.

Tehničku podršku u organizaciji ove akcije pružio je „Parking servis” sa deset dizalica koje su uklanjale nepropisno parkirana vozila po nalogu Komunalne inspekcije i Saobraćajne policije. Tokom noći uklonjeno je oko 130 bahato parkiranih automobila.

Ivan Divac, v. d. načelnika Komunalne policije Grada Beograda, izjavio je da je neophodno sankcionisati neprimerno ponašanje vozača kako bi se očuvao komunalni red.

– Komunalna policija inicirala je akciju uklanjanja nepropisno parkiranih automobila u priobalnom delu grada, jer je tokom letnjih meseci, u sezoni kada su aktivni noćni klubovi na vodi, veliki broj onih koji redovno zanemaruju pravila lepog ponašanja koristeći park na Ušću kao parking. Na redu je da ovi uporni i bahati pojedinci budu kažnjeni na adekvatan način odnošenjem vozila i izdavanjem kazni na licu mesta u vidu prekršajnih naloga. Na taj način jasno stavljamo do znanja svim vozačima da nema povlašćenih i da komunalni propisi moraju da se poštuju. Odlučni smo u nameri da očuvamo tek obnovljene zelene površine u ovom parku, koji je predviđen za rekreaciju i uživanje, kao i za igru najmlađih u prirodi, izjavio je Divac.

Direktor JKP „Parking servis” Beograd Andrija Čupković rekao je da se svakog dana ovom preduzeću obraća veliki broj majki s decom, biciklista, starijih sugrađana, koji ne mogu da prođu od bahato parkiranih automobila.

–  Odazvali smo se pozivu Komunalne policije da pružimo tehničku podršku u akciji suzbijanja nesavesnog parkiranja. Večeras smo prošli kroz uređeni deo parka i zatekli staze i zelene površine pune nepropisno parkiranih automobila. To je slika koja narušava ugled Beograda, koji je u ovom periodu pun turista, a da ne govorimo o ugroženoj bezbednosti svih posetilaca ovog dela grada. Ovom prilikom apelujem na vozače da ne parkiraju na zelenim površinama i verujem da ćemo velikim akcijama uklanjanja nepropisno parkiranih vozila uticati na promenu svesti građana da park nije parking, već da je namenjen šetačima, deci i biciklistima. Dok god bude bilo bahato parkiranih vozila, dizalice „Parking servisa” će pomagati nadležnim organima u njihovom uklanjanju. Vratićemo parkove deci, zelene oaze šetačima, rekao je Čupković.

Podsećamo, nepropisno parkirane automobile građani mogu da prijave na besplatni broj „Beokom servisa” 0800-110-011 i Korisničkom servisu „Parking servisa” na telefon 011/3035-400.

Akcija uklanjanja nepropisno parkiranih vozila, organizovana tokom noći, sprovedena je bez većih problema zahvaljujući dobroj koordinaciji i komunikaciji gradskih službi.

Milisav Pajević

Realizovana ekološka kampanja “Rock & recycle”

 

Foto: Pivara “Trebjesa“
Foto: Pivara “Trebjesa“

Ekološka kampanja Pivare “Trebjesa“ Rock & recycle, realizovana je ove godine prvi put na Bedem festu.

– Posetioci su mogli da sakupljaju iskorišćene plastične čaše i odlažu ih na za to predviđeno mesto, a za prikupljenih 20 plastičnih čaša nagrađeni su majicom, saopštili su organizatori.

Tokom tri dana festivala, prikupljeno je oko 6.000 plastičnih čaša.

– U saradnji sa Ekološkim pokretom Ozon, kampanja Rock & recycle će ove godine šesti put biti organizovana i na predstojećem “Lake Fest-u“, uz brojne aktivnosti u kampu i na festivalskom prostoru, najavljeno je u saopštenju.

Milisav Pajević

Ministar rudarstva i energetike čestitao Dan rudara

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić čestitao je danas svim zaposlenima u rudarskom sektoru Srbije, u kojem radi približno 25.000 ljudi, Dan rudara – 6. avgust.

– Koristim priliku da, uz izraze iskrenog poštovanja svim ljudima koji obavljaju jedan od najtežih poslova na svetu, poručim da rudarstvo ima budućnost u Srbiji, s obzirom na to da će se u ovom sektoru realizovati veliki broj investicija.

Činjenica je da uveliko modernizujemo rudarstvo, napravili smo vidljive pomake i to bi trebalo da ohrabri zaposlene u rudarskom sektoru i najavi im svetliju i sigurniju budućnost.

Vlada Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike ulažu velike napore kako bi se investicije u rudarstvu povećale, samim tim i broj uposlenih radnika i njihove zarade, kao i ekološki standardi.

Nama je izuzetno važno i da ispunimo prioritetnu potrebu rudara – da im osiguramo veću bezbednost i zaštitu zdravlja na radu, jer znamo da rade u teškim uslovima, sa određenim rizikom i duboko smo svesni da zaraditi „hleb sa sedam kora“, nije nimalo lako.

Imajući u vidu značajna geološka otkrića na teritoriji naše zemlje, poput ležišta u Jadru kod Loznice, kao i nalazišta Čukaru Peki kod Bora, a uzimajući u obzir da se radi na intenzivnim geološkim istraživanjima u Timočkom kompleksu, kao i rudarske sisteme poput Kolubare, Kostolca, RTB-a Bor i Resavice, s ponosom možemo da konstatujemo da Srbija poseduje sigurnu bazu za povećanje proizvodnih kapaciteta koji će u budućnosti uticati na povećanje njegovog učešća u BDP-u zemlje.

Čitav niz drugih aktivnosti domaćih i stranih rudarskih kompanija svakako će dati zamajac razvoju rudarstva u Srbiji, što će dodatno unaprediti čitave regione.

Mogu slobodno da kažem da sa dubokim uverenjem očekujem dodatne investicije u rudarstvo, otvaranje novih rudnika, dodatna istraživanja, a za tako nešto su potrebne velike investicije koje treba obezbediti kroz strateška partnerstva.

Vlada Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike postavili su cilj od kojeg neće odustati – zaštitu prava radnika, da rudari budu bezbedni na radnim mestima i zadovoljni uslovima rada i na tome ćemo raditi kontinuirano i predano, jer su upravo oni nosioci energetske stabilnosti i stub ove strateške privredne grane.

Uz rudarski pozdrav – Srećno!, navodi se u čestitki  Aleksandra Antića.

Milisav Pajević

Beč: Prva vožnja autobusom bez vozača

Foto: Wiener Linien
Foto: Wiener Linien

U okviru programa „Mobilnost budućnosti“ i projekta „auto.Bus“ koji je podržalo austrijsko Ministarstvo saobraćaja održana je prva probna vožnja dva gradska samovozeća autobusa. Posle tri meseca intenzivnih priprema u autobuskom pogonu Leopoldbau u Beču prva probna vožnja uspešno je izvedena. Nova bečka linija bez vozača imaće prve putnike na proleće 2019. godine.

Dva autobusa bez vozača su prvi put u realnim uslovima uspešno vozili ulicama Beča. Autobusi su u prisustvu operatera prevezli oduševljene putnike rutom od oko 2 kilometra – od stanice metroa U2 do Tehnološkog centra Aspern i nazad.

Foto: Wiener Linien

Do kraja 2018. godine autobusi će biti detaljno ispitivani. Početkom sledeće godine ova linija počinje da vozi svakodnevno i do tada će njena tačna ruta biti poznata. Na liniji će postojati fiksne stanice, a sve vožnje će nadgledati obučeni operater. Predviđeno je da minibus pored operatera može da preveze još 11 putnika. Ukoliko prevoz zbog vremenskih nepogoda ili tehničkih problema izostane, na liniji neće biti zamenskih vozila. Vožnja autobusom biće besplatna, a trenutno iz zakonskih razloga nije dozvoljen ulaz u autobuse sa dečjim ili invalidskim kolicima.

Za saradnike projekta „auto.Bus“ ova probna vožnja je bila odlučujuća za njihov dalji rad – u Austriji je prvi put ostvarena „komunikacija“ između vozila i semafora na kojima je radila firma „Siemens“. Siemens je radio i na razvoju komunikacije autobusa sa saobraćajnim znakovima.

Foto: Wiener Linien

Autonomna vožnja je veliki trend, koji ima potencijal da promeni gradove i učini ih održivim. Kao Gradsko saobraćajno preduzeće bićemo među prvima u tome“, izrazio je svoje zadovoljstvo direktor Bečkog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“, Ginter Štajnbauer. Planiranim tehnološkim inovacijama ovaj projekat treba da omogući pomak kada su u pitanju samovozeće autobuske linije. „Želimo da se poveća efikasnost i bezbednost autonomnih vozila“, naglasio je Štajnbauer.

Naselje Aspern je idealno okruženje u Beču za ovakav eksperiment, jer je novo naselje u kome se vozila lakše kreću nego u centru grada. Aspern je na dobrom glasu kao inovativna, urbana i ispitivačka „laboratorija“ za razvoj Beča kao pametnog grada.

Više informacija možete da pronađete na sledećem linku: www.wienerlinien.at/auto-bus-seestadt.

 

U toku najobimniji zemljani radovi na reci Crnici kod Paraćina

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Duž toka reke Crnice, na više lokacija na teritoriji Paraćina, u toku su najobimniji zemljani radovi.

Dok reka Crnica u delu toka od auto-puta do ulaza u Paraćin dobija novo korito, u krugu Štofare u toku je izgradnja betonskih odbrambenih zidova.

Oni će, kako je predviđeno, delom biti napravljeni i kroz grad, u kombinaciji sa drugim rešenjima predviđenim projektom.

Sa JVP “Srbijavode” je dogovoreno da se kroz izgradnju novog korita reke Crnice omogući prolaz pešaka ispod železničkog mosta.

Na taj način bi se, u budućnosti, povezala pešačka staza kroz grad sa delom kroz Štofaru.

Novim Planom generalne regulacije lokacija štofarskih vila i park su proglašeni zonom od javnog interesa, pa  je stvorena mogućnost da se, rešavanjem imovinskih odnosa na ovom prostoru, uz poprilične troškove za Opštinu Paraćin, u budućnosti uredi novi park u Dankovu.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

U Blacu otkrivene zabranjene elektronske vabilice za prepelice

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Članovi Tima za borbu protiv krivolova iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije juče su u okolini Blaca otkrili tri lokacije na kojima su korišćene zakonom zabranjene elektronske vabilice za prepelice.

O ovim saznanjima odmah je obaveštena policijska stanica u Blacu, čiji su službenici postavili dve zasede, po jednu u selima Krivaja i Kaševar.

Ubrzo posle svitanja na lokacijama gde su radile vabilice pojavilo se ukupno 18 naoružanih osoba.

Nakon što su započeli nezakonit lov, policija je intervenisala i sve ih privela u stanicu. Pronađene su dve vabilice, četiri nezakonito ubijene prepelice, a policija je privremeno oduzela veliki broj pušaka i municije. Nekoliko osoba čak nije posedovalo ni validne dozvole za lov toga dana, a neki su posedovali neodgovarajuće poluautomatsko oružje.

Događaj iz Blaca samo je jedan u nizu slučajeva krivolova prepelica koje ornitolozi u Srbiji prijavljuju u poslednjih 18 godina. I pored evidentnog i učestalog krivolova na ptice selice odgovor inspekcijskih i pravosudnih organa je spor i mlak, što nepovoljno utiče na sprečavanje masovnog stradanja ptica.

Sezona lova na prepelice traje od 1. avgusta do 30. septembra, a širom Srbije, prema podacima kojima raspolaže Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, više od 800 elektronskih vabilica emituju oglašavanje prepelica i mame ih u sigurnu smrt. Korišćenje ovih nelegalnih uređaja krivolovcima osigurava do deset puta više ubijenih ptica nego u legalnom lovu, kao i ilegalan profit nakon što se meso prepelica prokrijumčari preko granice.

U Srbiji se svake godine krivolovi više od 60.000 prepelica, a kada se tom broju pridoda i oko 45.000 zvanično odstreljenih jedinki, jasno je da se populacija ove male koke selice masovno i bezobzirno uništava u Srbiji. Situacije nije bolja ni u drugim balkanskim državama, na Bliskom Istoku i severu Afrike gde tokom seobe stradaju milioni ptica, kažu u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Društvo za zaštitu ptica apeluje na građane koji se kreću kroz prirodu da prijave sve slučajeve ugrožavanja i stradanja divljih ptica i tako pomognu napore za njihovo očuvanje.

Milisav Pajević