Home Blog Page 1002

Sredstva iz Budžetskog fonda za šume AP Vojvodine za 21 korisnika

Foto: http://vojvodina.gov.rs/
Foto: http://vojvodina.gov.rs/

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević uručio je juče 21 ugovor korisnicima, koji su na godišnjem konkursu ostvarili pravo na bespovratna sredstva iz Budžetskog fonda za šume AP Vojvodine.

Devet ugovora namenjeno je za podizanje novih šuma u Vojvodini, dok je 12 uručeno za unapređivanje rasadničke proizvodnje.

Njihova ukupna vrednost iznosi oko 21,5 miliona dinara, u čemu je učešće resornog sekretarijata oko 14 miliona dinara.

– Na septembarskom zasedanju Skupštine AP Vojvodine usvojena je izmena godišnjeg programa za šume, u okviru koje smo, usled većeg interesovanja korisnika za unapređivanje rasadničke proizvodnje i pošumljavanje mekim lišćarima, opredelili i nova sredstva za ove namene, podsetio je Radojević.

Novi konkurs je raspisan, i kako je resorni sekretar ovom prilikom naveo, očekuje se da će uskoro po ovom novom konkursu biti potpisani i ugovori. On je ukazao na značaj činjenice da se konkursi i godišnji program za šume usklađuju sa potrebama potencijalnih korisnika, što je poslovni pristup u radu Sekretarijata.

Radojević je podsetio na realizaciju prethodnih konkursnih aktivnosti u ovoj oblasti, te potpisivanje tri ugovora za izgradnju šumskih puteva, u ukupnoj vrednosti oko 160 miliona dinara, u čemu je učešće Sekretarijata bilo oko 100 miliona dinara.

Kako je resorni sekretar još ukazao, kada se uzmu u obzir potpisani ugovori iz prvobitnog godišnjeg programa za šume, ukupna vrednost ugovora za ove namene je 182 miliona dinara, pri čemu je Sekretarijat izdvojio sredstva u visini oko 114 miliona dinara.

Dr Radojević je poručio da Sekretarijat, u skladu sa merama koje je preduzeo, ima dovoljno sredstava na raspolaganju, i pozvao korisnike da se jave na aktuelan konkurs.

Milisav Pajević

Sistemske kontrole rečnih tokova širom Crne Gore

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je sa nadležnim organima u proteklom razdoblju preduzela brojne mere sistemske kontrole rečnih tokova širom zemlje, kao i aktivnosti na sprečavanju dalje devastacije rečnih korita usled prirodnog meandriranja kao i nelegalne eksploatacije peska i šljunka, a isto će postupiti i u slučajevima nelegalnih delatnosti na vodotocima, posebno u donjem delu Morače i zoni vodoizvorišta Bolje sestre – saopštio je juče potpredsednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović.

– Nakon uvida i analize stanja rečnih tokova početkom prošle godine registrovali smo: devastaciju rečnih korita, nedostatak ili potrebu revizije postojećih projekata regulacije, istekle ugovore o koncesijama i nelegalnu eksploataciju šljunka i peska, rekao je potpredsednik Milutin Simović na konferenciji za medije održanoj u Upravi za vode dodajući da je već tada konstatovana potreba dodatnog unapređenja brige o zaštiti rečnih tokova i zaštiti od voda, poboljšanja prihoda države po ovom osnovu i suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada.

Saopšteno je da su regulacioni radovi sprovedeni i na rekama Grnčaru, Limu, Tari.

– Uz izveštaje stručne Komisije, u saradnji sa lokalnim samoupravama, uz kontrolu inspektora i imenovanog stručnog nadzora, sprovedene su regulacione mere i kontrola izvađenog viška materijala, dok su nelegalne aktivnosti sankcionisane. Interventne mere sprovedene su ciljano na mestima na kojima je postojala mogućnost ugrožavanja ljudi i imovine,rekao je potpredsednik Vlade.

Potpredsednik Simović je, govoreći o regulaciji donjeg dela toka reke Morače rekao da je, zbog nelegalne eksploatacije peska i šljunka, među ostalim, izdato 15 prekršajnih naloga na licu mesta, podnijeto sedam zahteva nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka kao i da je podneto osam krivičnih prijava. Posebno istakao aktivnosti građana koji su pomogli državnim organima u suzbijanju nelegalne eksploatacije peska i šljunka.

– U cilju suzbijanja neplanske i nelegalne eksploatacije šljunka i peska, devastacije prostora, zaštite životne sredine, kao i poboljšanja stanja rečnih tokova, u proteklom periodu su obavljene brojne kontrole. Od strane Odseka za inspekciju za vode, u dosadašnjem periodu trajanja Moratorijuma, ukupno su izvršene 353 inspekcijske kontrole. Treba istaći da su i građani odgovorno učestvovali u suzbijanju nelegalne eksploatacije, te je na kontakt telefon i e-mail adresu, u Upravi za vode, a sve u cilju efikasne komunikacije i uključivanja javnosti, zainteresovanih organizacija i pojedinaca, pristigla 31 prijava, rekao je potpredsednik Simović.

Govoreći o stanju na donjem toku Morače potpredsjednik Vlade je rekao da su registrovani i nelegalni radovi u zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se vodom snabdeva Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i najavio da će u saradnji sa Glavnim gradom, inspekcijom, Upravom policije i tužilaštvom biti preduzete konkretne mere na suzbijanju ovog nekontrolisanog procesa.

Potpredsednik je kazao i da planiranom dinamikom teku radovi na regulaciji desnog rukavca reke Bojane, kako se ne bi ponovila situacija od prošle godine kada je tri puta bio zaustavljen tok reke Bojane kroz desni rukavac.

– Cilj je da se obezbedi protočnost od 20 odsto koliko je predviđena Projektom, a u skladu i sa međudržavnim ugovorom sa Albanijom gde je dozvoljena protočnost desnog rukavca do 25 posto ukupnog toka Bojane, kazao je Simović.

Milisav Pajević

Najveća japanska „plutajuća solarna biljka’’

Foto: Youtube (Printscreen)

U Japanu je početkom ove godine počela sa radom plutajuća solarna mega-stanica sa najvećim proizvodnim kapacitetom ovog tipa. Čudesna „biljka na jezeru”, kako nazivaju seriju solarnih panela na jezeru Yamakura Dam u Išihari, projektovana je za proizvodnju 16.170 megavati godišnje što je dovoljno energije za otprilike 4.970 standardnih domaćinstava. Tvorac ove genijalne ‚‚plutajuće solarne biljke” je kompanija Kyocera TCL Solar sa sedištem u Tokiju koja je svoja ulaganja podredila ovom projektu. Interesantno je da plutajuće solarne stanice funkcionišu na nižim temperaturama od konvencionalnih solarnih elektrana što ih čini efikasnijim.  Sa druge strane, Kyocera naglašava da je Japan potpuno okrenut solarnim panelima na vodi zbog oskudice zemljišta za solarnu energiju.

Foto: Youtube (Printscreen)

Nalik Sjedinjenim Američkim Državama, Japan je takođe podeljen na podjedinice i oblasti, i njegov ubrzani razvoj zahteva sve veću primenu obnovljivih izvora energije kako bi ekonomija bila isplativa. Plutajuća solarna biljka, ili skup platformi u obliku stabla drveta, predstavlja jedan od obećavajućih japanskih pogona koji bi mogao pomoći  industriji. Deo plutajućih platformi čine solarni paneli koji mogu da budu instalirani na svim vodenim površinama kao što su reke, kanali i rezervoari vode. Postrojenje se prostire na površini od 18 hektara pri čemu je samo 1,5 hektara na kopnu, a ostalih 50.904 panela se nalazi na 16,5 hektara vode.

Nakon ekološke katastrofe u Fukušimi 2011. godine, Japan konstantno ulaže napore da uključi što više obnovljivih izvora u proizvodnju energije, što je dobar početak u smanjenju emisije štetnih gasova i upravo zatvaranjem nuklearnih postrojenja, ova zemlja se sve više oslanja na uvoz fosilnih goriva. Po ugledu na Japan, i druge zemlje teže stvaranju plutajućih solarnih elektrana. Velika Britanija počela je sa izgradnjom „plutajuće biljke” na vodenoj površini Velikog Mančestera što bi bilo najveće solarno postrojenje u Evropi.

Sofija Nikolić

Šta je ekološka ekonomija?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Da li želiš da budeš kauboj ili astronaut? Ovo zvuči kao pitanje koje biste postavili detetu na dečijem rođendanu, no možda je to pitanje koje treba postaviti ekonomistima.

Tako je barem tvrdio Kenet Boulding, britanski ekonomista u svom eseju iz 1966. godine. On je smatrao da ljudi svetsku ekonomiju vode poput kauboja na preriji, uzimajući i koristeći sve što im se nađe na putu i očekujući da nas čekaju nepregledna prostranstva resursa iza horizonta. No, istina je da je planeta Zemlja mnogo više nalik na svemirski brod nego na nepregledni pašnjak. Zemlja je zatvoreni sistem, jedinstven u svemiru koji nosi sa sobom vrlo ograničene resurse. “Mi kao ekonomisti moramo ozbiljno da razumemo ideju naših prirodnih ograničenja”, rekao je u svom radu.

Pola veka nakon što je njegov esej objavljen, novi pokret odgovorio je na njegova razmatranja. Pristalice “Ekološke ekonomije” ne žele samo da razmatraju različite ekonomske koncepte, već žele da donesu revoluciju načinu na koji posmatramo ekonomiju.

Pobornici ovog pravca smatraju da ekološka ekonomija nije ni sušta ekonomija ni ekologija, već suptilna mešavina oba. Njihova glavna pretpostavka jeste prepoznavanje činjenice da je ljudska ekonomija deo prirodnog sveta. Naša životna sredina je izvor resursa i mesto skladištenje otpada. Nažalost, ta činjenica je ignorisana u savremenim udžbenicima u kojima je iznova i iznova prikazan protok kapitala između kompanija, domaćinstava i vlada kao da priroda nema ništa sa time. To je greška, tvrde ekološki ekonomisti. “Prirodni kapital” nam pruža neophodne “usluge” poput snadbevanja vodom, oprašivanja i tako dalje. U radu koji je objavljen 1997. godine ekonomisti su izračunali koliko bi te usluge koje nam pruža priroda koštale i složili su se oko cifre od 33 triliona dolara, što je u tom momentu bilo 1.8 puta više od globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Naša ekonomija može rasti samo na dva načina: kroz tehnološki napredak ili kroz intenzivniju upotrebu resursa. Samo je prva opcija održiva. Ekološki ekonomisti takođe smatraju da je glavna mera ekonomskog rasta, BDP neprikladna jer ne uzima u obzir iscrpljivanje resursa, neplaćeni posao i niz drugih faktora. Oni se zalažu za novu meru koja bi bila više holistička a definišu je kao “Istinski indikator napretka” , koja bi uzela u obzir cenu zagađenja, deforestacije, klimatskih promena, saobraćajnih nesreća i dr. Oni smatraju da iako BDP raste, zapravo ljudi postaju siromašniji jer uništavamo svoju životnu sredinu. Rešenje za ovaj problem, tvrdi Herman Deli, bivši ekonomista Svetske banke, jeste „mirno stanje“, tj. stanje u kome je upotreba materijala i energije konstanta.

Iako se tradicionalni ekonomisti protive ovoj novoj meri, jer tvrde da je isuviše subjektivna, jasno je da je preko potrebna promena. U poslednje vreme sve više istraživanja pokazuje da su ljudske aktivnosti dovele do prekoračenja granica planete i da trošimo mnogo više nego što možemo da platimo i zato je poželjno da naša ekonomija postane malo više astronautska a malo manje kaubojska.

Milan Zlatanović

Izvor: economist

Primenom mera uštede energije do rekonstrukcije i održavanja javnog osvetljenja u Bogatiću

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na 31. sednici Opštinskog veća Opštine Bogatić utvrđen je predlog odluke o davanju saglasnosti i usvajanju Projekta javno–privatnog partnerstva – rekonstrukcije i dugogodišnjeg održavanja javnog osvetljenja na teritoriji opštine Bogatić, primenom mera uštede energije.

Članovi Opštinskog veća razmatrali su razmatrali i doneli zaključak o usvajanju konsolidovanog devetomesečnog izveštaja – izveštaj o ostvarenju budžeta opštine Bogatić za period od 01.01.2018. godine do 30.09.2018. godine.

Takođe, utvrđen je predlog zaključka o usvajanju operativnog plana zimskog održavanja puteva i ulica na području opštine Bogatić za zimski period 2018. i 2019. godina.

Milisav Pajević

Banatska platforma razmatrala trenutno stanje u procesu pregovora u poglavlju 11

U Lukinom Selu blizu Zrenjanina nedavno je održan zajednički sastanak Banatske platforme, na kojem su učestvovali predstavnici nevladinih organizacija, članica ove mreže.

Teme sastanka bile su istorija, razvoj i značaj zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije, trenutno stanje u procesu pregovora u poglavlju 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), stanje finansiranja poljoprivrede u Srbiji u kontekstu EU integracija, IPARD komponenta, sociološki aspekt krize ruralnih zajednica i putevi oporavka, kao i dogovor oko nastavka rada Banatske platforme.

Predstavljena je i knjiga „Finansiranje poljoprivede i ruralnog razvoja u Srbiji“ u izdanju Ekološkog centra „Stanište“.

Domaćin sastanka bilo je Društvo za negovanje tradicije i ekologije „Feher to“ (Belo jezero) iz Lukinog Sela.

Milisav Pajević

Kompanija NIS dobitnik plakete Fakulteta tehničkih nauka u Čačku

Foto: www.nis.eu
Foto: www.nis.eu

Kompanija NIS dobitnik je plakete Fakulteta tehničkih nauka u Čačku, kojom je ova visokoobrazovna ustanova zvanično izrazila zahvalnost NIS-u za unapređivanje kvaliteta rada studenata i zaposlenih na fakultetu, zaštitu životne sredine u akademskoj četvrti Grada Čačka i poboljšanje kvaliteta vazduha u lokalnoj zajednici.

Plaketa NIS-u je uručena kao zahvalnost za završetak projekta pod nazivom „Unapređenje energetske efikasnosti Fakulteta tehničkih nauka u Čačku sa ciljem poboljšanja kvaliteta rada i vazduha u lokalnoj zajednici”, koji je podrazumevao zamenu starih metalnih fasadnih prozora aluminijumskim. Projekat je podržala kompanija NIS kroz svoj program društveno-odgovornog poslovanja „Zajednici zajedno“.

Ovo značajno priznanje NIS je dobio na svečanosti priređenoj povodom Dana fakulteta tehničkih nauka u Čačku, tokom koje su nagrađeni najbolji studenti fakulteta i uručena priznanja privrednim subjektima.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici grada Čačka, profesori i studenti Fakulteta tehničkih nauka u Čačku, Univerziteta u Kragujevcu, predstavnici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i predstavnici kompanije NIS. Stari prozori na zgradi fakulteta bili su energetski neefikasni, što je direktno uticalo na potrošnju uglja za grejanje zgrade, a samim tim na povećanje emisije štetnih gasova u okolinu.

Rezultat merenja emisije gasova, koje je realizovao Zavod za zaštitu zdravlja u Čačku, pokazao je da su emisije prelazile granične vrednosti i samim tim nepovoljno uticale na ekološku situaciju i javno zdravlje građana Čačka.

Kompanija NIS, kojoj je među prioritetima poslovanja odgovornost prema resursima i zaštita životne sredine, podržala je ovaj projekat kroz svoj program društveno-odgovornog poslovanja „Zajednici zajedno“ u iznosu od milion i po dinara.

Program društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“ kompanija NIS sprovodi već deset godina zaredom u 12 gradova i opština širom Srbije, i u okviru tog programa je uloženo preko milijardu dinara za realizaciju više od 900 projekata koji su pomogli razvoj lokalnih zajednica.

Milisav Pajević

Održana republička skupština Sindikata komunalnih delatnosti

Foto: Grad Požarevac
Foto: Grad Požarevac

U Požarevcu je nedavno održana republička skupština Sindikata komunalnih delatnosti.

Na samom početku skupštine prisutne goste je pozdravio gradonačelnik Grada Požarevca Bane Spasović koji je istakao da je grad dosta uložio u javna komunalna preduzeća i da je odradio racionalizaciju zaposlenih u skladu sa zakonom u saradnji sa sindikatima i da je taj process urađen na najblaži mogući način u interesu radnika.

– Iluzorno je verovati da je uređenje bilo koje oblasti života u bilo kom gradu, bez obzira na njegovu veličinu, moguće bez jakih i organizovanih komunalnih preduzeća. Isto tako, uprkos razvoju mehanizacije i modernih tehnologija, ljudstvo je apsolutno nezamenjivo u procesu rada i njegove organizacije komunalnih preduzeća.

Znamo da su pojedini članovi vaših sindikata često izloženi izuzetno teškim uslovima. Znamo, da neretko čitavo radno vreme provode na otvorenom i da svoje poslove obavljaju i po vetru, kiši, snegu. Znamo i to da su vaše kolege u pojedinim zemljama bolje plaćene od vas i zato što znamo,

Požarevcu je izuzetno drago da i na ovaj način, kroz pružanje gostoprimstva ovom uvaženom skupu, može da pomogne da se stanje u oblasti komunalnih delatnosti barem malo popravi.Naš drugi način je dobra saradnja sa predstavnicima komunalnih preduzeća u Požarevcu, osluškivanje njihovih potreba i napor da, u skladu sa mogućnostima uložimo u njihov razvoj i modernizaciju.

Ulažući u komunalna preduzeća, znamo da ulažemo u osnovne civilizacijske tekovine i norme, u zadovoljne građane i život dostojan ljudskog bića u 21. veku, rekao je Bane Spasović, gradonačelnik Požarevca.

Milan Grujić predsednik Sindikata komunalnih preduzeća Srbije pohvalio je Grad Požarevac za saradnju sa ovim sindikatom i što su uvek imali sluha za njihove potrebe i zahteve.

Sednici je prisutvovao i Ljubisav Obrović predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Izvor: Grad Požarevac

Milisav Pajević

Završena sanacija divlje deponije u Mihajlovcu kod Smedereva

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Preduzeće JKP “Zelenilo i groblja” iz Smedereva je nedavno pokrenulo program čišćenja i uklanjanja divljih deponija u okolnim selima.

Očišćene su deponije u Saraorcima, Osipaonici, Lugavčini i Skobalju, a nedavno je završena sanacija divlje deponije i u Mihajlovcu.

Ovim programom čišćenja divljih deponija biće obuhvaćena i ostala sela: Udovice, Mala Krsna, Suvodol, Vučak, Vranovo.

Milisav Pajević

Izrael na čisti pogon: Zabrana dizelaša i benzinaca od 2030. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash

Kada 31. decembra 2030. godine otkuca ponoć na izraelskim časovnicima, simbolično bi mogao da otkuca i poslednji čas vozilima na dizel i benzin u granicama ove bliskoistočne države.

Foto-ilustracija: Unsplash

Izrael nastoji da smanji eksploataciju fosilnih goriva – dizela, benzina i uglja. Očekuje se da će vlada, s tim težnjama na umu, do kraja 2018. godine da donese odluku o zabrani prodaje dizelaša i benzinaca od 2030.

“Prljava” vozila biće zamenjena automobilima na električni pogon i komprimovani prirodni gas (KPG).

Ministar energetike Juval Stajnic izjavio je da će najveći izazov za uspešan zaokret Izraela ka čistom pogonu predstavljati kreiranje kritične mase ekoloških prevoznih sredstava. “Već podstičemo tranziciju kroz finansiranje 2 hiljade novih stanica za punjenje širom zemlje”, istakao je on.

Pored toga, vlasti će oporezivanje električnih automobila sniziti da bude gotovo ravno nuli. Pretpostavlja se da će posledično niža cena “zelenih” četvorotočkaša da motiviše Izraelce da se odluče da umesto dizelaša i benzinaca kupe upravo njihove alternative.

Iako su se u prošlosti oslanjali na uvoz zemnog gasa, nedavno otkrivene rezerve ovog energenta omogućile su Izraelcima da od dotadašnjih uvoznika postanu njegovi izvoznici.

Država planira da sve svoje elektrane na ugalj pretvori u postrojenja na gas. Uprkos tome što on nije jednako čist kao obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca, njegove emisije štetnih materija niže su nego kada se sagoreva ugalj. U cilju zaštite životne sredine i neutralisanja uticaja klimatskih promena, čak i javni prevoz Izraela “prelazi” na struju.

Da li su očekivanja izraelske vlade da se broj električnih automobila sa trenutnih sto popne na 177 hiljada do 2025. suviše ambiciozna?

Do 2030. godine i konačne zabrane uvoza dizelaša i benzinaca, predviđa se da će na putevima Izraela da bude 1,5 miliona vozila na elektro-pogon.

Jelena Kozbašić

 

NVO pozivaju Evropsku komisiju da ne menja Direktivu o vodama

Foto: WWF
Foto: WWF

Preko 80 nevladinih organizacija pokrenulo je kampanju kojom pozivaju Evropsku komisiju da odbrani propis koji štiti vodne resurse poput reka, potoka, jezera, močvara i podzemnih voda.

Do sada je preko 100.000 Evropljana potpisalo peticiju protiv izmene Okvirne direktive o vodama i time poručilo Evropskoj komisiji da treba da odustane od revizije tog propisa i da umesto osigura bolje sprovođenje postojeće verzije.

Takav odziv građana rezultat je kampanje #ProtectWater, koju su pokrenuli WWF i partnerske organizacije iz koalicije Living Rivers Europe, u saradnji sa brojnim lokalnim nevladinim organizacijama.

Potpisivanjem peticije građani su se usprotivili izmeni Okvirne direktive o vodama, koju pojedine vlade žele da oslabe, a koja predstavlja najsnažniji alat kojim se osigurava zaštita i obnova evropskih reka, jezera i močvara za generacije koje dolaze.

Slatkovodni ekosistemi su najugroženiji na planeti, a situacija nije drugačija ni u Evropi. Čak 60 odsto voda Evropske unije je u lošem stanju, jer države članice odobravaju njihovo iskorišćavanje na načine koji ostavljaju trajnu štetu – izgradnjom brana i druge infrastrukture, te neodrživom poljoprivrednom proizvodnjom.

Kroz Okvirnu direktivu o vodama, države članice Evropske unije obavezale su se da će prestati sa takvom praksom i da će se „dobro stanje“ voda postići najkasnije do 2027. godine. Prvobitni rok postavljen za 2015. godinu odavno je prekoračen.

Okvirna direktiva o vodama osigurava efikasan pravni okvir za rešavanje glavnih pritisaka sa kojima se susreću naše vode, a zemlje članice moraju značajno intenzivirati svoje napore i finansiranje, kako bi se zacrtani ciljevi ostvarili do 2027. godine.

Rezultata na poboljšanju stanja voda je malo, zbog čega pojedine vlade u okviru Evropske unije raspravljaju o tome kako da oslabe ovaj dokument, uvođenjem veće fleksibilnosti.

Milisav Pajević

Turističku nagradu “Golden Interstas 2018” dobilo JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Foto: Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore
Foto: Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore

Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore dobilo turističku nagradu “Golden Interstas 2018” dobilo je međunarodnu turističku nagradu “Golden Interstas 2018” – „Za izvrsnost u doprinosu sklada čoveka, biljnog i životinjskog sveta, a time i razvoja turizma Crne Gore“, na jubilarnom 25. međunarodnom turističkom sajmu u Solinu (Split, Hrvatska).

– Kao zemlja Dinarskog luka, Crna Gora je ponosna na svojih pet prirodnih dragulja, pet zaštićenih područja, čije su vrednosti i lepote prepoznate kako na nacionalnoj, tako i međunarodnoj turističkoj mapi.

Iz godine u godinu, NPCG unapređuju turističku ponudu zasnovanu na principima održivog razvoja, prirodi i aktivnom odmoru.

Ove godine ostvarili smo rekordnu turističku posetu i povećanje broja posetilaca od preko 30 posto. Očekujemo da će se trend rasta posete nastaviti i u budućem periodu, čemu će doprineti i promocija crnogorskih parkova kako na Sajmu u Solinu, tako i učestvovanje na značajnim međunarodnim turističkim sajmovima u prvom kvartalu sledeće godine, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica povodom dobijanja turističke nagrade.

Prestižnu međunarodnu nagradu Golden Interstas već dugi niz godina dodeljuju FEST i FIJET/Evropska i Svetska federacija turističkih novinara i INTERSTAS. Nagrada je dodeljena u okviru tri manifestacije 25. INTERSTAS/Međunarodna smotra turizma, filma i krajobraza, 21. ITF ‘CRO/ Međunarodni festival turističkog filma, i 16. KEA-CRO/Takmičenje hrvatskih gradova i mesta za „Međunarodni Zlatni Cvijet“.

Celokupna manifestacija je održana u Gradu Solinu od 7-9. novembra 2018. godine, pod pokroviteljstvom resornih ministarstava Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i grada Solina, te visokim pokroviteljstvom predsednice Republike Hrvatske.

Nagradu Golden Interstas, direktoru JPNPCG Elviru Klici uručili su direktor Interstasa Vojko Pleština i gradonačelnik grada Solina Dalibor Ninčević.

Milisav Pajević

IPARD program u Crnoj Gori omogućio spoj darova prirode, preduzetničke energije i državne podrške

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore mr Milutin Simović, nakon posete Bijelom Polju, posetio je Rožaje, gde je obišao preduzeće “INTERFOOD 35” koje je u ovoj godini uspešno realizovalo investiciju podržanu kroz IPARD program.

Preduzeće “Interfood 35” d.o.o Rožaje osnovano je pre 11 godina i bavi se otkupom, preradom i izvozom šumskih plodova, sa područja Crne Gore, uglavnom severa.

Kompanija je tokom prethodnih godina, uz podršku kroz programe i projekte sa nivoa države, među kojima i poslednji IPARD, povećala i modernizovala proizvodnju, značajno povećala izvoz pečurki, borovnica, malina, jagoda i drugih plodova, a broj radnika dostigao je više od 130, stalno i sezonski zapošljenih.

Potpredsednik Vlade Milutin Simović ocenio je da ovo preduzeće predstavlja spoj darova prirode, preduzetničke energije i Vladine podrške.

– Slika govori mnogo više od reči. Pogoni su puni proizvoda, i sirovine i gotovih prozvoda, a ono što je najvažnije videli smo pune pogone zaposlenih. U najkraćem, Interfoood je idealan spoj darova prirode, ne samo Rožaja, nego i celog severa, zatim preduzetničke energije mendžmenta i vlasnika preduzeća i Vladine kontinuirane podrške.

U sinergiji ova tri bitna elementa možemo da konstatujemo da imamo uspešan privredni subjekt.

To je subjekt koji će u ovoj godini da izveze proizvode u vrednosti od tri miliona evra i to na zahtevno evropsko tržište, od Švajcarske, Španije, Italije, Francuske, Nemačke do Kipra i drugih zemalja, kazao je Simović.

Milisav Pajević

Skupština grada Beograda donosi odluku o postavljanju sistema javnih bicikala

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay.com

Na sednici Skupštine grada Beograda, u sredu, 14. novembra, između ostalog, na dnevnom biće i odluka o postavljanju sistema javnih bicikala kojom se otvara mogućnost za instaliranje stanica za iznajmljivanje bicikala i pravljenje mreže u gradu, po ugledu na druge evropske prestonice.

Tako će sugrađani moći na jednom mestu da „uzmu“ bicikl, uz pokazivanje lične karte i da se prvih pola sata voze besplatno, a zatim da ga ostave na nekoj drugoj stanici.

– Nastavićemo da razvijamo biciklistički saobraćaj u gradu. Kada smo počeli s tim projektom, imali smo 80 kilometara biciklističkih staza, koje nisu bile u sjajnom stanju. Uspeli smo veliki deo staza da saniramo i obnovimo, da izgradimo još 20 kilometara, a u planu je izgradnja još 100 kilometara staza u naredne tri godine, rekao je Nikola Nikodijević, predsednik Skupštine grada Beograda.

Prema njegovim rečima, bicikl koristi oko jedan odsto stanovništva, a želja nadležnih je da ga u narednih nekoliko godina koristi pet odsto.

Milisav Pajević

Stižu nam održivi klima uređaji iz budućnosti!

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kako temperature budu nastavljale da rastu, upotreba klima uređaja širom sveta će se povećavati. No, klima uređaji doprinose klimatskim promenama jer zahtevaju veliku količinu električne energije koja se uglavnom dobija iz sagorevanja fosilnih goriva a takođe hlade pomoću hidrofluorokarbonata (HFC), hemijskih jedinjenja koji su jedan od gasova staklene bašte.

I tako paradoksalno, što temperature budu veće ljudi će više koristiti klima uređaje da se rashlade a to će dovesti do daljeg povećavanja temperature i upotrebe klima uređaja. Ali, šta ako bismo mogli da koristimo hladnoću iz svemira kako bismo rashladili prostor? Ovo zvuči kao koncept iz naučnofantastičnog filma, ali upravo je to princip na kome trenutno rade naučnici sa Stanford univerziteta u Americi.

Većina toplote koju objekti emituju u formi ultracrvenog svetla se zbog čestica u vazduhu zadržava u atmosferi, ali, da nema prepreka sva toplota bi otišla u svemir. To je proces koji omogućava površinama koje emituju veliku količinu infracrvene radijacije da postanu hladnije od njihovog okruženja.

Novi princip „radijativnog hlađenja“ koristi upravo ovaj proces. Naučnici su osmislili aparat koji ne emituje gasove staklene bašte već velike količine infracrvenog zračenja. Ono što je bitno napomenuti jeste da bi ova tehnologija mogla da se kombinuje sa solarnim panelima u jedinstvenom aparatu koji proizvodi energiju i hladi prostor.

„Poznato je da je Sunce savršeni prirodni izvor toplote za Zemlju,“ rekao je Žen Čen, kineski naučnik koji je i autor ovog koncepta. „Ali, manje je poznato da priroda ima i savršeni hladnjak, svemir!“

Čen i njegove kolege osmislili su napravu koja kombinuje tehnologiju solarne apsorpcije i radijativnog hlađenja. Ona se instalira na krov kuće i pomoću energije Sunca je napaja električnom energijom a istovremeno hladi njenu unutrašnjost tako što ispušta infracrvenu radijaciju koja prolazi kroz uređaj koji je transparentan.

Ono što je sledeći korak jeste da se uređaj prilagodi za komercijalnu upotrebu. Trenutni problem jeste da su delovi ovog uređaja, poput prozora koji propušta infracrvene zrake napravljeni od veoma skupih materijala što čini i sam sistem veoma skupim. No, ako se nađu alternative ova tehnologija doneće revoluciju u naše domove i potpuno promeniti način na koji prikupljamo energiju i hladimo svoj životni prostor.

Ako želite da saznate više o ovom principu pogledajte TED tok poznatog astrofizičara na ovu temu klikom na ovaj link.

Milan Zlatanović

Kragujevcu 11,3 miliona dinara za energetsku sanaciju OŠ “Prota Stevan Popović“ u Čumiću

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Grad Kragujevac je iz Budžetskog fonda za energetsku efikasnost Ministarstva rudarstva i energetike, na osnovu Javnog poziva, kao jedna od 14 lokalnih samouprava, dobio 11,3 miliona dinara za potpunu energetsku sanaciju Osnovne škole “Prota Stevan Popović“ u Čumiću.

Pored zamene stolarije, postavljanja izolacije i unutrašnje LED rasvete, biće zamenjen i način grejanja odnosno prelazak sa električne energije na biomasu.

Ugovor o dodeli sredstva potpisali su prošlog četvrtka Aleksandar Antić ministar rudarstva i energetike i Ivica Momčilović zamenik gradonačelnika Kragujevca.

Dobijena sredstva iz Budžetskog fonda za energetsku efikasnost upotrebićemo za energetsku sanaciju najstarije škole u Šumadiji, osnovane 1792. godine, rekao je Ivica Momčilović, zamenik gradonačelnika Kragujevca zahvaljujući se Vladi Republike Srbije i resornom ministarstvu što su prepoznali značaj tog projekta.

Osim što je najstarija, škola koju pohađa 119 učenika, nalazi se na seoskom području što je za nas veoma važno jer želimo da obezbedimo jednake uslove školovanja za svu decu.

Momčilović je podsetio da je ovo drugi projekat sa kojim je Kragujevac aplicirao i dobio sredstva. Prethodno je odobreno 15 miliona dinara za unapređenje energetske efikasnosti Osnovne škole “Stanislav Sremčević“ sa preko 1000 učenika.

Rezultat zamene stolarije, unapređenja sistema za grejanje i unutrašnjeg osvetljenja, je ušteda u potrošnji električne energije od 50 posto dok su troškovi toplotne energije manji za 25 procenata.

Milisav Pajević