Home Blog Page 1000

Plan za razvoj Beograda kao pametnog grada

Foto: EP

Povodom učešća delegacije Grada Beograda na Svetskom kongresu pametnih gradova u Barseloni, gradonačelnik prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da je važno da se građanima približi taj koncept, i kakvu će korist imati od primene modernih tehnologija u svakodnevnom funkcionisanju komunalnog sistema grada.

On je juče, u Beogradskoj hronici, istakao da je Barselona jedan od gradova koji je najdalje otišao u razvoju pametnih gradova.

– Tako da smo imali šta da vidimo i naučimo, i u budućnosti ih primenimo u našoj prestonici. Takođe, koliko je važno da se grad razvija u tom pravcu, podjednako je važno da se i svest ljudi podiže i bude kompatibilan sa time, ukazao je gradonačelnik.

On je istakao da je potrebno imati viziju razvoja grada i da vlasti u Beogradu imaju plan za razvoj Beograda kao pametnog grada.

– Na primer, celokupan koncept prevoza u Beogradu daje prioritet pešacima, biciklistima, javnom prevozu i na kraju automobilima. U tom konceptu će se razvijati izgradnja javnih garaža u centru grada, dok na opštini Vračar već postoje senzori koji pokazuju koliko ima slobodnih parking mesta, i to su koraci koji idu u tom pravcu, naveo je Radojičić.

Takođe je pohvalio podsticaje Vlade Republike Srbije u tom pravcu, posebno mladim ljudima koji ostvaruju izvrsne rezultate u Naučno-tehnološkom parku „Beograd”.

– Gradovi su sve veći i sigurno je da će sve veći broj svetske populacije u živeti u gradovima. Neke su prognoze da će u narednih desetak godina dodatnih 20-30 odsto svetskog stanovništva živeti u gradovima. To definitivno znači da gradovi na drugačiji način moraju da se uređuju i na drugačiji način funkcionišu, ukazao je gradonačelnik.

On je zaključio da koncept pamentnih gradova podrazumava korišćenje savremenih tehnologija da bi ljudi, kroz bolje funkcionisanje, imali bolji kvalitet života.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

U Bačkom Petrovcu se sprovodi “Eko dizajn naših života”

Foto: Igor Bodiš/ https://www.storyteller.rs

 

Foto: Igor Bodiš/ https://www.storyteller.rs

U Bačkom Petrovcu nedavno je u okviru projekta pod nazivom “Eko dizajn naših života” koji je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama formalizovana saradnja između Instituta za zaštitu životne sredine i održivi razvoj “Zeleni krug” – štampanog časopisa “EKOlist” i online portala “Storyteller” u oblasti medija i zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Saradnja će se odvijati u oblasti unapređenja i povećanja vidljivosti tema zaštite životne sredine i ekologije u oblasti medija i informisanja građana i zajedničko javno zagovaranje promene životnih navika građana i zakonske regulative, ukoliko se steknu uslovi za to.

Sporazum o saradnji su podpisale Vladimira Dorčova Valtnerova i Jadranka Marčok, osnivačice ovih medija, čiji zajednički imenitelj, osim ekološkog osvešćivanja, jeste prezentacija oblasti i životnih priča koje inspirišu na pozitivne promene u celokupnom društvu.

Milisav Pajević

Zatvaranje nuklearnih elektrana moglo bi da nam se obije o glavu i poveća štetne emisije

Foto-ilustracija: Unsplash

Električnu energiju dobijamo iz uglja, vetra, vode, biomase, Sunca i nuklearnom fisijom. Svaki od načina dobijanja struje ima svoje prednosti i mane iz perspektive operativnih troškova, uticaja na životnu sredinu, mogućnosti za neprekidno energetsko snabdevanje, bezbednosti, roka trajanja, cene električne energije i sličnog.

Istraživanje je pokazalo da je najkobniji po našu atmosferu ugalj. U stopu ga prate i druga fosilna goriva: nafta i prirodni gas. Iako se obnovljivi izvori (OIE) i fisija načelno smatraju čistim energetskim resursima, oni kroz procese transporta delova, izgradnje i rastavljanja elektrana i nastanak otpada po okončanju njihovog radnog veka, u određenoj meri prljaju vazduh, ali i prirodu. Ukupna proizvodnja gasova sa efektom staklene bašte od strane elektrana na OIE i nuklearnih postrojenja ipak je više od petnaest puta niža u odnosu na fabrike struje koje izrabljuju prljave resurse.

Jedna trećina nuklearnih elektrana u Sjedinjenim Američkim Državama je neunosna ili u planu za prerano zatvaranje. Ukoliko njihovo mesto u snabdevanju Amerikanaca električnom energijom preuzmu ugalj i prirodni gas, ispuštanja štetnih materija bi u ovoj zemlji mogle da porastu za 6 odsto. Izveštaj je izradila Unija zabrinutih naučnika.

“Ponestaje nam vremena za smanjenje emisija kojim bismo izbegli najgore uticaje klimatske krize”, rekao je Stiv Klemer, direktor istraživanja energije pri Uniji. “Gubitak nisko-ugljeničnog izvora struje poput nuklearne energije otežaće dekarbonizaciju. Iako ova tehnologija nije savršena i nosi rizike, trebalo bi da pravimo kompromise.”

Foto-ilustracija: Unsplash

Grupe za zaštitu životne sredine poput Greenpeace vode kampanje protiv nuklearne energije skrećući pažnju na katastrofe koje su se odigrale u Černobilju 1986. i u Fukušimi 2011. godine.

Pored neprekidne pretnje od oslobađanja radioaktivnosti i štetnosti hemijskog zagađenja i opasnog otpada, dodatni demotivišući faktor za korišćenje nuklearnih reaktora za proizvodnju struje je skupoća nuklearne energije.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, u periodu od 2000. do 2013, preduzetnici su 57 odsto ukupnih sredstava usmerenih ka izgradnji novih postrojenja uložili u sunčane i vetro-kilovate, a tek 3 odsto u nuklearne. Za razliku od troškova nuklearne struje, troškovi obnovljive padaju.

 Jelena Kozbašić

Sud zabranio izgradnju male elektrane na reci Visočici na Staroj planini

Foto-ilustracija: Unsplash

Vrhovni kasacioni sud uvažio je žalbu Ministarstva zaštite životne sredine, poništio presudu Upravnog suda i potvrdio rešenje Ministarstva kojim se zabranjuje gradnja male hidroelektrane “Pakleštica”, na reci Visočici, prenosi Blic.

Foto: Wikipedia/Đorđe Marković

Ministarstvo zaštite životne sredine podnelo je žalbu na odluku Upravnog suda u Beogradu, koji je u aprilu poništio rešenje tog Ministarstva.

Tim rešenjem utvrđeno je da postoje značajne razlike u studiji uticaja na životnu sredinu, koju je izradio investitor, i stanja na terenu, utvrđenog nadzorom Zavoda za zaštitu prirode.

Kako je utvrdio Zavod, u studiji uticaja nije navedeno da u reci postoje zaštićene životinjske vrste, potočna pastrmka i potočni rak, koje su stručnjaci Zavoda našli.

Zbog toga je Ministarstvo odlučilo da gradnje ne može biti, jer dozvola ne bi mogla da bude izdata da su te činjenice bile poznate, kada je data saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Investitor je podneo tužbu Upravnom sudu, koji je, međutim, utvrdio da na pravnoj snazi ostaje ranije rešenje. Međutim, Vrhovni kasacioni sud sada je takvu odluku poništio.

Članovi Udruženja “Odbranimo reke Stare planine” tvrde da ovo nije jedinstven slučaj, te da su stručnjaci i u Rakitskoj reci, gde, takođe, treba da se gradi mala hidroelektrana, našli zaštićene životinjske vrste, koje se ne pominju u studiji uticaja na životnu sredinu.

Aleksandar Jovanović Ćuta, aktivista ovog udruženja, kaže da je slučaj “Pakleštica” završen i da će aktivnosti meštana Stare planine biti preusmerena na druge reke.

– Sada se borimo za Rakitsku reku pre svega. Nećemo odustati od namere da odbranimo naše reke – rekao je Jovanović za “Blic”.

Izvor: Blic

Panel diskusija ”Plastika nije igračka” na Green Festu

Izvor: EP

„Plastika je ušla u sve pore našeg života.“

Upravo je ova metafora bila  povod da se tokom Green  Fest-a održi panel diskusija na temu: ’’Plastika nije igračka.’’

Na samom početku panel diskusije učesnici su se usaglasili da bacanjem plastike činimo veliku štetu  životnoj sredini i svim živim bićima. Upotreba plastike ima svoju cenu o kojoj se ne govori baš često. Tu cenu plaćamo zdravljem.

Izvor: EP

O tome kako plastika utiče na zdravlje i kako naš endokrini sistem reaguje na spoljašnje agense,  govorila je dr Marija Miletić, magistar endokrinologije. Tom prilikom doktorka je istakla da su opisani slučajevi žena sa ozbiljno narušenim zdravljem  kao posledica delovanja štetnih supstanci pronađenih u plastici. Ovakva iskustva i saznanja su povod sve češćih kliničkih istraživanja efekata štetnih supstanci u plastici na endokrini sistem čoveka.

Od plastike pravimo gotovo sve proizvode, od odeće do nameštaja za kuću. Da stvar bude gora, ona se upotrebljava u ogromnim količinama a potrošači nisu upućeni u sastav i bezbednost plastike koju koriste. Nenad Bumbić, predsednik Udruženja za zaštitu potrošača, izjavio je da svest potrošača o sastavu plastike gotovo da ne postoji. Najveću pažnju o bezbednosti plastike trebalo bi posvetiti predmetima namenjenim dečijoj populaciji, kao što su igračke i odeća. Štetne hemikalije sa odeće mogu se lako apsorbovati kroz površinski deo kože deteta koji je vrlo tanak. Štetne posledice nastale usled upotrebe plastike nisu vidljive i lako  prepoznatljive, pa u tom smislu roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji koja podrazumeva primenu bezbednosnih mera.

Jelena Milić, predstavnik ’’Koalicije 27’’, iznela je rezultate istraživanja sprovedenog o štetnim efekima plastike naglasivši da se pojedine štetne hemikalije koriste jer doprinose boljoj strukturi i čvrstoći plastike, ali da one imaju hronične odložene efekte na zdravlje ljudi što ih čini opasnijim.

Nije moguće potpuno izbaciti plastiku iz upotrebe na brz i lak način. Da bi se postigao taj cilj potrebno je znanje i edukacija. Znanje omogućava sprovođenje opsežnijih kliničkih istraživanja novosintetisanih štetnih hemikalija koje utiču na zdravlje ljudi i prirode. Edukacijom dolazimo do saznanja kako možemo preventivno uticati i podstaći  manju upotrebu plastike.

Sofija Nikolić

Velika Britanija zabranila reklamu o zaštiti životne sredine (VIDEO)

Photo: Pixabay

Zabrinjavajuća vest stigla je iz Ujedinjenih nacija: Imamo 12 godina da zaustavimo gotovo nepopravljivu štetu!

Alarmantan izveštaj UN-a o stanju životne sredine inspirisao je marketinški tim lanca supermarketa “Island” u Velikoj Britaniji da snime božićnu reklamu koja prikazuje emotivni “razgovor” devojčice i bebe orangutana. U reklami pod nazivom “Rang-tan” slikovito je predstavljena bolna istina o tome da proizvođači besomučno krče tropske kišne šume kako bi povećali površinu zemljišta za uzgoj palmi i proizvodnju palminog ulja. Ovo ulje je sastojak više od 50 odsto svih proizvoda u supermarketima, a u reklami se pominje jedan od njih – šampon. Animirana reklama je  napravljena u saradnji sa Grinpisom sa željom da podigne svest ljudi o uništavanju prirode, a posebno da opomene moćnu industriju o tome da je kucnuo poslednji čas da sačuvamo  planetu.

Izvor: Youtube/Iceland Foods

Osnivač supermarketa Malkom Volker izjavio je da je reklama šansa da shvatimo da komercijalni interesi moraju biti po strani i da su promene neminovne kako bismo spasili Zemlju, kao što je i navedeno u izveštaju UN-a. Istraživanje Grinpisa pokazuje da je zbog proizvodnje palminog ulja tokom prethodne tri godine uništeno 130.000 hektara prašume.

Međutim, nevladina agencija koja odlučuje o podobnosti reklamnih sadržaja za emitovanje na četiri glavne britanske TV-mreže odlučila je da se ova reklama zabrani. Kako su naveli u svom obzraloženju, reklama sadrži političku konotaciju i nije u skladu sa Zakonom o komunikacijama iz 2003. godine. Mnogi televizijski kanali podržali su ovu odluku i nisu želeli da prenesu važnu poruku milionima gledalaca od kojih mnogi kupuju proizvode koji upravo sadrže palmino ulje.

“Island” je prvi lanac supermarketa u Velikoj Britaniji koji je objavio da će prestati da koristi palmino ulje kao sastojak u svojim proizvodima do kraja 2018. godine.

Zbog zabrane iz političkih razloga, više od 890.000 ljudi potpisalo je peticiju za prikazivanje reklame na televizijskim kanalima. Reklama će u međuvremenu biti emitovana na društvenim mrežama.

Sofija Nikolić

Građani Beograda i Srbije mogu da očekuju stabilnu grejnu sezonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zamenik gradonačelnika Goran Vesić i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić obišli su danas JKP „Beogradske elektrane” i uverili se u stabilnost i dobro funkcionisanje sistema daljinskog grejanja Beograda.

Nikodijević je rekao da ovaj sistem stabilno funkcioniše godinama unazad i dodao da je ključ za dobru grejnu sezonu predsezona, koja traje od marta do septembra, kada se vrši revitalizacija čitave mreže.

– Ove godine smo investirali više od dve milijarde dinara u remont mreže i priključke novih korisnika. Tamo gde je mreža bila najranjivija, Miljakovac, Konjarnik, Mali Mokri Lug, izvršen je remont, a rekontrukcija i povećanje kapaciteta je završeno na magistralnom toplovodu od elektrane „Novi Beograd”. Tako da sada desno od auto-puta možemo da vršimo isključivanje individualnih kotlarnica, pre svega na Senjaku, Partizanovom i Zvezdinom stadionu, i da očekujemo nove priključke na našu mrežu, ali i da do 2021. godine ugasimo sve individualne kotlarnice, najveće zagađivače u Beogradu, pojasnio je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, „Beogradske elektrane” imaju dovoljno gasa, uglja i mazuta, a ono što ovu elektranu razlikuje od drugih u Srbiji jeste to što u slučaju ekstremnih situacija one mogu da pređu sa jednog na drugo gorivo i da budu ispomoć ostalim gradovima.

– Mali broj žalbi pokazuje da smo uradili dobru predsezonu, a najveći broj žalbi se odnosi na individualne popravke, bez konsultovanja stručnjaka. Apelujemo na sugrađane da konsultuju stručnjake iz „Beogradskih elektrana”. U slučaju niskih temperatura, koje za sada nisu najavljene, režim grejanja možemo menjati, naglasio je Nikodijević.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vesić je rekao da je Beograd potpuno spreman za predstojeću zimu i da su „Beogradske elektrane” snabdevene svim energentima.

– U prestonici se greje oko 310.000 stanova, što je polovina svih stanova i kuća u gradu, oko 17 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i oko četiri miliona kvadratnih metara poslovnog prostora. „Beogradske elektrane” su snabdevene svim energentima, troši se 90 odsto gasa i oko 10 procenata uglja, ali sa tendencijom da se ugalj izbacuje iz upotrebe, pojasnio je Vesić i dodao da je cilj ove iznenadne posete elektranama bio da se proveri da li sve dobro funkcioniše jer predstoji period hladnih dana.

Kako je naveo, u poslednjih mesec dana na 310.000 korisnika bilo je 308 žalbi, što pokazuje da sistem dobro funkcioniše. Dežurne ekipe spremne su da otklone kvarove tamo gde je neophodno kako bi građani imali uredno grejanje, istakao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika kazao je da toplane nemaju dugovanja za gas, a da Grad Beograd nema nikakva dugovanja „Beogradskim elektranama” i dodao da je 2013. godine, u vreme početka rada Privremenog organa, Beograd ovom preduzeću dugovao tri i po milijarde dinara za subvencionisano plaćanje grejanja. Tada su, naveo je on, i toplane dugovale „Srbijagasu” oko tri milijarde dinara za isporučen gas.

Photo: Pixabay

Prema njegovim rečima, zahvaljujući Vladi Republike Srbije i predsedniku Vučiću, kao i ministru Antiću, naredne godine će početi realizacija projekta toplodalekovoda Obrenovac–Beograd.

– On će obezbediti da se koristi para iz Tenta i da se smanji potrošnja gasa za trećinu, odnosno da se čitav Novi Beograd i Zemun greju na taj način. To je veliki projekat, koji ne bismo mogli da ostvarimo bez učešća Vlade Republike Srbije, istakao je Vesić.

Ministar Antić ponovio je da su „Beogradske elektrane” u postpunosti spremne za grejnu sezonu i hladne dane.

– Remonti su izvršeni, sve pripreme su realizovane, snabevanje svim ključnim energentima je stabilno. Ovaj dobro obavljen posao ključan je ne samo za Beograđane već i za građane čitave Srbije, jer su „Beogradske elektrane”, kao jedna od najznačajnijih energetskih kompanija, kapitalno važne i za uknupnu energetsku stbilnost zemlje, rekao je Antić i dodao da je 60 toplana u ostalim gradovima i opštinama Srbije u potpunosti spremno za predstojeće hladne dane.

Prema njegovim rečima, podzemno skladište gasa Banatski Dvor je puno i ima 450 miliona metara kubnih gasa, a zalihe ostalih energenata ima takođe na zadovoljavajućem nivou. Građani Srbije mogu da očekuju poptuno stabilnu sezonu, sa stabilnim radom svih toplana i energetskih kompanija, zaključio je Antić.

Milisav Pajević

Radionica u Stokholmu u okviru ENVAP III projekta

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Stokholmu je početkom novembra u okviru projekta ENVAP III održana studijska poseta na kojoj su u okviru radionica predstavljene novine i buduće obaveze u vezi izveštavanja za oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha, kvaliteta voda i emisija u vode i vazduh.

Učesnici studijske posete su, pored predstavnika sa Projekta, bili i predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine.

Radionice su održane u Švedskoj Agenciji za zaštitu životne sredine koja je sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine Republike Srbije partner na projektu.

Priprema za pregovore o pristupanju Republike Srbije EU – faza 3, koji je finansiran od strane Švedske, a implementira se preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) u periodu 2016-2020 godine.

Milisav Pajević

Evolucija staje na put krivolovu i trgovini slonovačom: Slonovi možda više neće imati kljove

Foto-ilustracija: Unsplash

U nacionalnom parku Gorongosa u Mozambiku više od jedne trećine ženskih slonova (32 odsto), rođenih po okončanju građanskog rata 1992. godine, nema kljove.

Novac za petnaestogodišnji ratni sukob u velikoj meri je obezbeđen prolivanjem krvi “surlatih” životinja i prodajom njihove slonovače. Na tom području stradalo je čak devedeset odsto porodice Elephantidae, a oni koji su izvukli živu glavu iz pokolja na njoj uglavnom nisu imali kljove – razlog zbog kojeg su žrtve i ubijene. Ovo spasilačko “obeležje” preneli su i na svoje kćerke.

Foto-ilustracija: Unsplash

U normalnim okolnostima, kljove ne izrastu na između 2 i 4 odsto afričkih slonica. Iako one za ove velike sisare predstavljaju gornje sekutiće koje koriste za samoodbranu, kopanje i skidanje kore sa drveta i hranjenje, u okolnostima raširenog krivolova zapravo su slonovi bez slonovače u biološkoj prednosti u odnosu na one koji je imaju.

Postoje dokazi da izostanak kljova slonovima ne pričinjava nikakve zdravstvene poteškoće, niti prepreke u svakodnevnom životu. Oslanjaju se na svoje surle i zube i hrane se mekšim drvećem ili onim koje su već “načele” njihove kolege sa džinovskim gornjim sekutićima. Ipak, oni nisu bitni isključivo za njih same, već i za druge vrste. Nasaobine pojedinih zapravo predstavljaju iskopine u vodenim telima koje slonovi naprave svojim kljovama.

Tendecija nerazvijanja sekutića nije prisutna jedino u Mozambiku, već i u ostalim zemljama u kojima je lovokrađa na slonove uzela maha. Dvehiljaditih godina, u Južnoj Africi čak 98 odsto od 174 ženke u nacionalnom parku Ado je nasledilo “odsustvo kljova” od svojih majki.

Način na koji se se karakteristika prenosi i dalje je nepoznanica za naučnike. Fenomen je gotovo u potpunosti ograničen na ženske slonove što je, prema mišljenju evolucionih biologa, smisleno, zato što bi mužjacima značio smetnju u razmnožavanju. Istraživači nastoje da otkriju i kako će on uticati na ponašanje, kretanje i staništa slonova u budućnosti.

Ova pojava je mračno svedočanstvo o okrutnosti lova, ali istovremeno i blistav primer kako pritisak na ekosistem može da dovede do neverovatnih evolucionih prilagođavanja. Dame bez kljova vs. krivolovci – 1:0.

Jelena Kozbašić

Održana konferencija o biodiverzitetu u Egiptu

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma BiH
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma BiH

Na poziv Ujedinjenih nacija, federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na konferenciji o biodiverzitetu koja se, na ministarskom nivou, održala 14. i 15. novembra ove godine u Egiptu, a tema je investiranje u biodiverzitet za dobrobit ljudi i planete.

Rad ovogodišnje konferencije bio je fokusiran na investiranje u infrastrukturu, energetiku i rudarstvo, što je, ustvari, nastavak Konferencije održane 2016. godine u Meksiku, kada je fokus bio na ulaganjima u poljoprivredu, šumarstvo i turizmu sa ciljem očuvanja biološke raznovrsnosti.

Cilj ovih konferencija i aktivnosti je realizovanje istorijskog Pekinškog sporazuma postignutog između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine o klimatskim promenama i obuzdavanju globalnog zagrevanja. Ovim dogovorom, oba najveća emitera gasova sa efektom staklene bašte obavezali su se da će preduzeti oštre rezove u dolazećoj deceniji i zajedno raditi na novom globalnom sporazumu.

Namera Sjedinjenih Američkih Država je da udvostruče tempo smanjenja sa trenutnih 1,2 posto godišnje na 2,3 do 2,8 posto u prvom delu naredne decenije, sa ciljem da se emisije gasova sa efektom staklene bašte smanje za 80 posto do sredine ovog veka.

Sa druge strane, Kina će razviti i do 1.000 novih gigavata nuklearne, solarne, energije vetra i druge energije nulte emisije da bi postigla svoj cilj, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Crna Gora predsedava Strategijom Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR)

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o predsedavanju Crne Gore Strategijom Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR), s Predlogom programa predsedavanja.

U raspravi je istaknuto da će u fokusu crnogorskog predsedavanja biti oblasti Plavog rasta i Održivog turizma, sa akcentom na zaštitu životne sredine, kao i uspostavljanje finansijskog dijaloga u zemljama koje nisu članice EUSAIR-a, unapređenje vidljivosti Strategije, jačanje postojećih koordinacionih mehanizama na svim nivoima, kao i stvaranje bolje sinergije sa ostalim regionalnim inicijativama i organizacijama.

Strategija EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR) je inovativni instrument saradnje između zemalja članica EU i zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU iz Jadransko-jonske regije.

U sprovođenju Strategije učestvuju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija i Srbija.

Milisav Pajević

Ekološki bezbedni plodovi na manifestaciji „Rumski ceger“

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

U Poljoprivrednoj stručnoj službi „Ruma” juče je održana manifestacija „Rumski ceger“.

Cilj ove manifestacije, kao završne aktivnosti u okviru projekta “Unapređenje konkurentnosti poljoprivrede uvođenjem koncepta integralne proizvodnje u opštini Ruma”, je promocija domaćih proizvoda sa terena Opštine Ruma.

Osnovni cilj programa je povećanje konkurentnosti i produktivnosti malih gazdinstava uz očuvanje lokalne raznolikosti, tradicionalnih proizvoda i kuhinje, uvođenje integralnih principa u proizvodnju, koji ukazuju na bolji kvalitet, obezbeđuju dodatu vrednost i poštuju stroga pravila savremenog tržišta.

Ovim projektom ukazano je na potrebu i značaj masovnijeg uvođenja koncepta integralne proizvodnje u cilju dobijanja biološki vrednijih i ekološki bezbednijih plodova, odnosno očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi.

– Manifestacija „Rumski ceger“ organizuje se drugu godinu zaredom. Ove godine 31 proizvod je dobio sertifikat koji garantuje da je proizvod zdravstveno bezbedan, u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane, što znači da nema teških metala, pesticida i bakteriološki je ispravan, rekla je Sanda Klještanović, stručni saradnik u Poljoprivrednoj stručnoj službi.

Izvor: Opština Ruma

Milisav Pajević

Španija planira da postane potpuno održiva do 2050. godine

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Španija je postavila vrlo ambiciozne ciljeve, da se u potpunosti napaja na obnovljive izvore energije do 2050. godine.

Ovo nije samo prazno obećanje, već je osmišljen i konkretan plan. Kako bi to postigla vlada Španije najavila je da će u narednih 10 godina, svake godine instalirati solarna i vetro postrojenja sa po najmanje 3GW kapaciteta.

Podsetimo se da je nedavno u Španiji ukinut „solarni porez“ koji je do sada usporavao prelazak na obnoljive izvore energija, na taj način je potrošačima omogućeno da lakše kupe i instaliraju sopstvene solarne panele.

Da su vrlo ozbiljno shvatili zadatak borbe protiv klimatskih promena pokazuje i to da španske vlasti planiraju da potpuno dekarbonizuju svoju ekonomiju, tj. da smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte za čak 90 odsto. Strategija koju su osmislili podrazumeva da se zatvore svi rudnici u Španiji a zaposlenima da se ponudi mogućnost ranijeg odlaska u penziju, ili pak preškolovavanje za zelene poslove.

Energetska efikasnost pospešiće se za čak 35 odsto u narednih 11 godina a to će se dobrim delom postići, pored toga što se neće izdavati dozvole za kopanje nafte, time što će se uvesti nova regulativa koja nalaže da čitav javni sektor sme da zakupljuje prostore samo u zgradama koje su skoro potpuno održive.

Prodaja automobila na benzin i dizel goriva će biti zabranjena a ovaj zakon bi trebalo da stupi na snagu do 2040. godine.

Reakcija stručne javnosti na planove vlade vrloje pozitivna. Lorens Tubijana, izvršna direktorka Evropske klimatske fondacije, koja je učestvovala u stvaranju Pariskog sporazuma izjavila je da je plan vlade Španije revolucionaran i inspirativan. „Najavom ovog plana Španija je pokazala da je smrtno ozbiljna u nameri da se bori protiv klimatskih promena i pokazuje kako će korak po korak postići svoje ciljeve i doći do svih prednosti koje ovakva ekonomija nudi,“ izjavila je.

Milan Zlatanović

NIS organizovao sedmi po redu Dan investitora

Foto: NIS
Foto: NIS

Sedmi po redu Dan investitora, na kojem je NIS predstavio stručnoj javnosti rezultate poslovanja za devet meseci 2018. godine i buduće investicione planove, održan je juče u poslovnom centru kompanije u Novom Sadu.

Anton Fjodorov, direktor Funkcije za finansije, ekonomiku, planiranje i računovodstvo ovom prilikom naveo je da je NIS Grupa u prvih devet meseci 2018. godine ostvarila neto dobit u iznosu od 21,7 milijardi dinara što je osam odsto više od neto dobiti ostvarene pre godinu dana.

Fjodorov je istakao da je fokus investicija NIS-a u proteklom periodu bio usmeren na strateške projekte u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i na realizaciju projekta „Duboka prerada“ koji je ključan za drugu fazu modernizacije Rafinerije nafte Pančevo.

Ovom prilikom je navedeno i da je NIS Grupa nastavila da poboljšava svoje rezultate u preradi gde je zabeležen rast obima prerade sirove nafte i poluproizvoda za šest odsto, dok je ukupan promet naftnih derivata porastao za 10 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Nakon predstavljanja finansijskih rezultata i otvorenog dijaloga između predstavnika NIS-a i investicione javnosti, učesnici su se upoznali sa kapitalnim investicijama kompanije, među kojima je i projekat „Duboka prerada“ u Rafineriji u Pančevu. Ovu investiciju, vrednu više od 300 miliona evra, stručnoj javnosti je predstavio Andrej Djug, direktor Sektora za podršku Projektu. Djug je ovom prilikom istakao da će izgradnjom novih kapaciteta, rafinerijska prerada NIS-a biti svrstana među najmodernije u Istočnoj Evropi, da će dubina prerade biti povećana na 99,2 posto čime će se povećati proizvodnja visokokvalitetnog benzina i dizela, kao i tečnog naftnog gasa.

Ivan Kuznjecov, direktor Direkcije „Energetika“ je na Danu investitora predstavio značajne projekat iz oblasti energetike: TE-TO Pančevo i vetropark „Plandište. Kuznjecov je izjavio da je projekat termoelektrane-toplane u Pančevu, čiji su investitori kompanija NIS i “Gaspromenergoholding”, najveći energetski projekat u Srbiji u poslednje dve decenije u koji će biti uloženo oko 180 miliona evra.

Navedeno je da će izgradnjom TE-TO Pančevo, godišnja proizvodnja električne energije iznositi 1400 GWh, čime će biti omogućeno sigurnije snabdevanje električnom energijom kako grada Pančeva, tako i cele zemlje.

Kuznjecov je govorio i o planovima izgradnje vetroparka „Plandište“ čiji plan investiranja iznosi oko 140 miliona evra. Stručna javnost imala je priliku i da se upozna sa primenama modernih tehnologija i inovacija koje kompanija NIS primenjuje u svom poslovanju, posetom Naučno-tehnološkog centara (NTC) u Novom Sadu.

Tom prilikom predstavljene su osnovne delatnosti i najvažniji projekti Centra, primena novih tehnologija u proizvodnji nafte i gasa, IT projekti u kompaniji, kao i investicije NIS-a u obrazovni sistem Srbije.

Milisav Pajević

Albanija zabranjuje uvoz dizelaša starijih od 10 godina, građani protestuju

Foto-ilustracija: Pixabay

U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, Albanija je odlučila da zabrani uvoz dizel vozila koja su stariji od 10 godina i koji ne ispunjavaju emisioni standard Euro 5*.

* Evropskim emisionim standardima definišu se prihvatljive granice proizvodnje izduvnih gasova za nova vozila u Evropskoj uniji i Evropskoj ekonomskoj oblasti (EEA). Direktivama EU progresivno se donose sve stroži standardi. Prvi Euro 1 standard je donet 1992, a Euro 5 – 2009. godine. To, ipak, nije poslednji u nizu. U septembru 2014. donet je Euro 6.

Ove mere trebalo bi da stupe na snagu u januaru 2019. godine. Neće uticati na automobile koji su već u upotrebi.

Albanija se za postepeno “podmlađivanje” voznog parka svojih građana i zabranu uvoza starih dizelaša odlučila kako bi smanjila štetne emisije automobila koje su jedan od ključnih faktora zagađenja vazduha, uz obrazloženje da ono šteti i ljudima i njihovom okruženju. Trenutna starost vozila u ovoj državi iznosi 20 godina i dvostruko je viša u odnosu na onu u Evropskoj uniji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vazduh u Albaniji je, prema izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine iz 2016, izuzetno niskog kvaliteta, a po zagađenju prednjači prestonica Tirana. Loše stanje vazduha je posledica saobraćaja, građevinarstva i gustine naseljenosti.

Trenutno tek 3,3 odsto prevoznih sredstava (oko 14 hiljada) na albanskim putevima ispunjava Euro 5 i Euro 6 standarde.

Odluka o zabrani uvoza starijih vozila nije naišla na odobravanje stanovništva.

Prodavci automobila pobunili su se strahujući za opstanak svog posla. Proteste objašnjavaju stavom da Albanci sa mesečnom platom od 200 evra ne bi mogli da priušte skuplji, noviji model četvorotočkaša i obećavaju da će nemiri da se nastave ukoliko do kraja meseca vlada ne povuče novi zakon.

Prema njihovom mišljenju, propis bi ostavio 5000 ljudi bez zaposlenja.

Jelena Kozbašić

Goran Vesić: Uređenjem zelenih površina poboljšavamo kvalitet života Beograđana

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić obišao je obnovljeni skver na uglu Ulica Milutina Bojića i Palmotićeve, na opštini Stari grad.

On je tom prilikom poručio da nije u pitanju veliki i skup projekat, ali da će puno značiti ljudima koji žive u ovom delu grada.

Događaju su prisustvovali pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević.

– U pitanju je mala zelena površina koju smo uredili i koja je koštala 2,4 miliona dinara, odnosno približno 20.000 evra. Jednu potpuno neuređenu površinu uredili smo tako da ljudi mogu da je koriste, što naročito važi za ljude koji žive u blizini. U narednom periodu će ovaj skver biti dodatno obogaćen živom ogradom i dodatnim klupama za sedenje. Površina koja se nalazi preko puta već je uređena, postavljena je bista Milutina Bojića, a mogu da najavim da će i u ovom delu biti postavljena bista nekog od zaslužnih Beograđana koji su živeli u ovom delu grada, rekao je Vesić.

Prema njegovim rečima, u naredne dve godine biće kompletno uređene ulice Palmotićeva i Milutina Bojića, gde će biti vraćena kaldrma, uređeni trotoari, na kojima će biti postavljene ploče, dok sledeće godine počinje kompletna rekonstrukcija ulica Cara Dušana, Džordža Vašingtona, 27. marta i Kraljice Marije.

– Na prostoru gde se spajaju Hilandarska, Palmotićeva i Džordža Vašingtona, biće urađen mali integrisani trg preko kojeg će saobraćati vozila. Postoji predlog da na toj lokaciji bude spomenik Vudrou Vilsonu i Mihajlu Pupinu, a stanovnici ovog dela Beograda će na taj način dobiti još jedan „kutak” u svom kraju, koji će u potpunosti biti rekonstruisan i uređen, dodao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika najavio je da će biti renovirane i dve fasade na zgradama koje se nalaze neposredno pored nove zelene površine i koje su sagrađene pre Drugog svetskog rata.

– Možemo da vidimo da su neke fasade u blizini već renovirane i ovaj deo grada će u narednom periodu dobiti potpuno drugačiji izgled. To me zaista čini zadovoljnim i radujem se projektima koji povaćavaju kvalitet života ljudi. Na ovakve stvari se ne troši ogroman novac, ali su ljudi čiju neporesrednu okolinu oplemenite u svakom slučaju zadovoljni, zaključio je Vesić.

Milisav Pajević