Home Blog

Inovacioni distrikt na sajmu KEY – Najsavremenije ideje za energetsku budućnost

Foto: KEY-The Energy Transition Expo

Energetska tranzicija zahteva mesta na kojima se ideje mogu pretočiti u konkretne primene, kao i razvoj novih veština koje teoriju pretvaraju u industrijsku praksu. Sa svojim Inovacionim Distriktom, KEY – The Energy Transition Expo postaje epicentar održive inovacije, učvršćujući svoju ulogu akceleratora rasta i razvojne platforme za mlade italijanske i međunarodne kompanije iz energetskog sektora.

Novi raspored događaja Italian Exhibition Group-a, zakazanog od 4. do 6. marta u Rimini Expo Centru, potvrđuje da će ceo paviljon D4 biti posvećen inovacijama. U ovom prostoru inicijativa Green Jobs & Skills podstaći će susret ponude i potražnje za poslovima koji uključuju nove održive veštine.

Dodatno, biće predstavljen i štand BEX – Beyond Exploration, koji promoviše novi sajamsko-konferencijski događaj o svemirskoj ekonomiji i komercijalnim svemirskim letovima, organizovan u saradnji sa Regijom Emilija-Romanja, a koji će se održati od 23. do 25. septembra u Rimini Expo Centru.

Otvorena inovaciona ruta

Inovacioni Distrikt osmišljen je kao istinska ruta otvorenih inovacija koja povezuje startape sa velikim kompanijama i potencijalnim investitorima, podstičući inovacije proizvoda i usluga i stvaranje novih održivih biznisa. Cilj je da se promovišu kompanije koje ulažu u istraživanje i razvoj, dajući vidljivost njihovim najnaprednijim rešenjima i delujući kao katalizator tehnološke evolucije sektora uključenih u energetsku tranziciju.

START-UP & SCALE-UP zona

U okviru Inovacionog Distrikta, Start-up & Scale-up zona predstaviće najnaprednije ideje i projekte iz sedam sektora KEY sajma: solarna energija, vetroenergija, vodonik, energetska efikasnost, skladištenje energije, e-mobilnost i održivi gradovi.

Predstaviće se 32 inovativne italijanske i međunarodne startap kompanije i MSP, izabrane među 67 prijavljenih na konkurs koji je organizovao Italian Exhibition Group u saradnji sa ITA – Italian Trade Agency, ART-ER-om (konzorcijum iz Emilija-Romanje koji podržava inovacije i preduzetništvo), Fondacijom MAI (u okviru sistema Confindustria), ANGI (Nacionalnim udruženjem mladih inovatora) i Plug and Play Tech Center-om, najvećom globalnom platformom za otvorene inovacije i rizični kapital.

Foto: KEY 2026 promo

Sedam najinovativnijih mladih kompanija, po jedna iz svakog sektora, biće nagrađene zvaničnom plaketom.
Rešenja koja će biti predstavljena obuhvataće oblasti od energetske efikasnosti do električne mobilnosti, uz snažno prisustvo veštačke inteligencije primenjene na upravljanje energijom radi praćenja potrošnje u realnom vremenu, detekcije anomalija i optimizacije resursa, čime se smanjuje rasipanje i povećava ušteda za fabrike, kompanije, građane i energetske zajednice.

Među projektima biće: inovativne toplotne pumpe, gravitacioni sistemi za skladištenje energije, napredne tehnologije monitoringa koje kombinuju satelitske snimke, dronove i terenske senzore, rešenja za automatizaciju tehničkog upravljanja projektima i poboljšanje performansi postojećih sistema (npr. samočisteće obloge za fotonaponske panele), integrisane platforme za instalaciju i monetizaciju punionica za električna vozila i e-bicikle.

Takođe će biti predstavljeni modeli zasnovani na kolaborativnoj ekonomiji koji povezuju kompanije sa građanima spremnim da investiraju u solarnu energiju, kao i usluge koje pomažu korisnicima da razumeju, osmisle i kreiraju poslovne mogućnosti koje pružaju održivost i energetska tranzicija.
Istraživački projekti uključiće rešenja za razvoj reaktora koji maksimalno koriste katalizatore, kao i reciklabilne termoplastične materijale za vetroturbine.

Lorenzo Cagnoni Innovation Award

U sredu, 4. marta u 17:15 u Innovation Arena, sedam izlagača sajma KEY koji su predstavili najnaprednije projekte – po jedan u svakoj kategoriji – biće nagrađeni priznanjem Lorenzo Cagnoni Innovation Award, uz zvaničnu plaketu kao potvrdu izuzetnosti. Cilj nagrade je promovisanje kompanija koje su godinama ulagale u razvoj inovativnih proizvoda i usluga u oblasti energetske tranzicije.

Green jobs & skills: obuka za profesionalce energetske tranzicije

Zapošljavanje u energetskom sektoru jedan je od ključnih globalnih pokretača rasta. Međutim, ponuda novih, kvalifikovanih radnika ne prati tempo potreba tržišta.

Da bi doprineo prevazilaženju ovog jaza i olakšao susret ponude i potražnje u oblastima energije i održivosti, Inovacioni Distrikt sajma KEY 2026 uključuje inicijativu Green Jobs & Skills, u saradnji sa Green Factor-om. Ciljna grupa su diplomci, učenici tehničkih škola, mladi profesionalci, radnici koji žele da se usmere ka održivosti i kompanije koje traže talentovane kadrove.

Za one koji žele da uđu na tržište zelenih poslova, projekat predstavlja jedinstvenu priliku za profesionalnu orijentaciju. Zvanični sajt događaja, dostupan sa računara i putem aplikacije, sadrži digitalni prostor posvećen „zelenim poslovima“. Ovde kompanije izlagači mogu organizovati vertikalne prezentacije za privlačenje talenata, dok zainteresovani studenti, profesionalci i istraživači mogu da se prijave i pošalju svoj CV ili propratno pismo direktno putem platforme.

Čitav petak, 6. mart, biće posvećen obukama i karijernom savetovanju. Takođe, u saradnji sa ENEA i CNA, biće organizovan hackathon u kojem će učenici energetskih smerova iz tehničkih škola širom Italije učestvovati tokom tri dana.

Izvor: KEY Energy

Nalepnice za polovnjake po pravilima EU – više podataka za kupce, ali kilometraža i dalje ključna

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeny Tchebotarev)

EU uvodi obavezne nalepnice za polovnjake – kupci dobijaju više podataka, ali stanje vozila i dalje presuđuje. Petar Veličković sa sajta „Polovni automobili” kaže za RTS da takve nalepnice mogu da doprinesu transparentnosti, ali ističe da se, prema sada dostupnim informacijama, podaci odnose na fabrički tip vozila, a ne na svako pojedinačno vozilo.

Evropska unija planira uvođenje obaveznih, detaljnih nalepnica za polovne automobile, bez kojih ne bi bila moguća kupoprodaja. Na njima bi bili precizni podaci o emisiji, potrošnji goriva, buci i dometu električnih vozila, kako bi kupci lakše mogli da uporede vozila i preko nacionalnih granica.

Petar Veličković sa sajta „Polovni automobili” kaže za RTS da takve nalepnice mogu da doprinesu transparentnosti, ali ističe da se, prema sada dostupnim informacijama, podaci odnose na fabrički tip vozila, a ne na svako pojedinačno vozilo.

– Kad neko dođe na plac i pogleda nalepnicu, on vidi podatke za fabrički tip vozila, ali ne može da zna kako je taj automobil vožen, da li je redovno servisiran i da li ima skrivene kvarove – navodi Veličković. Dodaje da će cenu polovnjaka ipak najviše određivati faktičko stanje vozila.

Borba protiv „vraćanja kilometraže”

Kao najvažniju temu za kupce izdvaja se manipulacija kilometražom. Veličković kaže da je u najavi sistem koji bi trebalo da spreči „vraćanje kilometraže”, po uzoru na rešenja u Belgiji i Holandiji.

– Pri svakom tehničkom pregledu, registraciji, pa čak i servisu, u jedinstvenu bazu upisuje se podatak sa odometra. Tako se pri prodaji vidi koliko je automobil zaista prešao – objašnjava Veličković, uz napomenu da je plan da se umreže baze država članica EU.

Ističe da manipulacija kilometražom pravi problem budućem vlasniku jer ne zna kada je vreme za servise, što može da dovede do nenadanih troškova.

Pročitajte još:

Tržište u Srbiji na početku 2026. stabilno, bez naglih skokova cena

Govoreći o domaćem tržištu, Veličković navodi da je januar 2026. na sličnom nivou kao januar prošle godine, što ukazuje na stabilizaciju posle „turbulentnih godina”, kada su cene polovnjaka rasle dvocifreno, ponekad i više od 15 odsto.

Prema anketi sajta, u kojoj je učestvovalo više od 8.000 potencijalnih kupaca, više od polovine ispitanika razmatra kupovinu polovnog automobila u 2026. godini, dok deo njih čeka da vidi da li će doći do pojeftinjenja.

Veličković kaže da se ne očekuju nagle promene i da je najrealniji scenario da u prvoj polovini godine tržište ostane stabilno, uz mogućnost blagog poskupljenja.

Kupci najviše gledaju tehničko stanje i istoriju, ne samo cenu

Na pitanje šta je najvažnije pri kupovini, Veličković ističe da kupci sve više traže sigurnost – tehničko stanje i istoriju vozila, kako bi smanjili rizik i izbegli česte odlaske kod majstora.

Kada je reč o budžetu, najveći broj ispitanika naveo je iznos do 5.000 evra, što, kako kaže, oslikava kupovnu moć.

Dodaje da u tom cenovnom rangu ima mnogo ponude, ali da su to često starija vozila sa većom kilometražom, pa kupci treba da računaju i na moguće dodatne troškove.

Dizel dominira kod polovnjaka

Veličković kaže da kod novih automobila dominiraju benzinci, dok su kod polovnih automobila u Srbiji i dalje najzastupljeniji dizeli, jer kupci veruju da su isplativiji za veće kilometraže – ako su u dobrom stanju.

Govoreći o Evropi, podseća da je u jednom mesecu broj prodatih električnih automobila bio veći od benzinaca, dok na godišnjem nivou električni čine oko petinu tržišta, a hibridi su najzastupljeniji.

Ocenjuje da se proces elektrifikacije nastavlja i da je teško očekivati da će biti zaustavljen.

Savet kupcima: Tražite detaljnu proveru

Na kraju, Veličković poručuje da je ključno tražiti detaljnu proveru vozila – bilo da se kupuje sa placa, fizičkog lica ili iz uvoza – jer je „detaljna priprema najbolja zaštita”, posebno zato što kupovina automobila često podrazumeva velika izdvajanja ili kredit.

Izvor: RTS

Budućnost koja inspiriše: dm pokrenuo inicijativu koja vraća veru u snagu pojedinca i zajednice

Fotografija: dm

Kompanija dm drogerie markt zvanično je predstavila inicijativu „Budućnost koja inspiriše”, kampanju usmerenu na podsticanje društvenog angažovanja i aktivnog učešća pojedinaca u oblikovanju zajedničke budućnosti. Ovim događajem započet je niz aktivnosti čiji je cilj da podstaknu ljude da se uključe u promene tako što će pojedinci deliti priče o svojim iskustvima društvenog angažovanja – i time inspirisati zajednicu iz svog okruženja – a organizacije, udruženja i institucije prijavljivati projekte koji okupljaju volontere ili pružaju mogućnost volonterskog angažovanja građana.

U vremenu obeleženom ekonomskim neizvesnostima, klimatskim izazovima i osećajem da su velike promene izvan domašaja pojedinca, ovaj projekat polazi od drugačije perspektive: budućnost nije nešto što pasivno čekamo, već nešto što svakodnevno gradimo, malim koracima u vidu solidarnosti i spremnošću na delovanje. Upravo zato, „Budućnost koja inspiriše” stavlja ljude i zajednicu u centar svog interesovanja, dok dm preuzima ulogu pokretača i partnera koji pruža prostor, podršku i podsticaj.

Inicijativa „Budućnost koja inspiriše” nastala je iz potrebe da podsetimo sebe i druge koliko je važan lični doprinos. Verujemo da promena počinje onog trenutka kada pojedinac prepozna sopstvenu ulogu i odluči da deluje. Kao kompanija, želimo da budemo partner zajednici, da podržimo ideje, osnažimo pojedince i stvorimo prostor u kojem dobre inicijative mogu da zažive. Budućnost nije unapred određena, ona nastaje iz onoga što radimo danas, zajedno  izjavila je ovim povodom Svetlana Jovanović Mitić, rukovodilac Marketinga i komunikacija dm Srbija i Severna Makedonija.

Fotografija: dm

Inicijativa se razvija u tri ključne oblasti koje oblikuju temelje društva zasnovanog na zajedništvu i međusobnoj podršci: jačanje solidarnosti i društvenog angažovanja, podsticanje razvoja i napretka kroz ravnopravnost, inkluziju i obrazovanje, kao i odgovorno delovanje u skladu sa prirodom zasnovano na održivim praksama.

Centralni mehanizam inicijative sprovodi se na platformi dm {zajedno}, a prijave će se obavljati na stranici dm-buducnostkojainspirise.rs, koja je njen deo i biće aktivna od 2. marta. Od tog datuma, pojedinci će moći da podele priče o ličnim iskustvima društvenog angažovanja, dok će organizacije, udruženja i institucije moći da prijave svoje projekte na konkurs. I deljenje ličnih iskustava i prijava projekata traju do 31. jula 2026. godine. Prijavljeni projekti moraju da obuhvate volonterski angažman građana ili jasno definisanu mogućnost volonterskog angažovanja građana. Projekte će na jesen odabrati stručni žiri, a dm drogerie markt će odabrane inicijative podržati donacijom. Na taj način, budućnost prestaje da bude apstraktan pojam i postaje zajednički poduhvat.

Predstavljanje ove inicijative okupilo je predstavnike medija, partnere i influensere koji dele vrednosti društvene odgovornosti i održivog razvoja, a osmišljeno je kao simboličan čin ličnog doprinosa u porukama nade, vizije i odgovornosti koje su gosti ostavljali kao inspiraciju za budućnost.

Inicijativa „Budućnost koja inspiriše” namenjena je svima koji veruju da promene počinju od pojedinca. Na platformi {zajedno}, pojedinci mogu da podele priče o ličnom iskustvu društvenog angažovanja i inspirišu druge, a organizacije, udruženja i institucije da prijave projekte na konkurs i uključe volontere, postajući tako deo zajednice koja ne čeka budućnost, već je sama stvara.

Izvor: DM

Zastoj na „Družbi” nije ugrozio snabdevanje, da li neizvesnost za Mađarsku i Slovačku ostaje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Wolfgang Weiser)

Naftovod Družba jedan je od ključnih pravaca za transport sirove nafte iz Rusije ka centralnoj Evropi. Preko Belorusije deli se na severni i južni krak: severni vodi ka Poljskoj i Nemačkoj, dok južni preko Ukrajine ide ka Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj. Poslednjih godina njegov značaj se menja, jer su neke zemlje EU smanjile ili zamenile dotok ruske nafte drugim pravcima i dobavljačima, dok su druge ostale više oslonjene na južni krak.

Upravo je južni krak danas najosetljiviji deo sistema, pre svega zbog značaja koji i dalje ima za Mađarsku i Slovačku. Zbog toga je svaki prekid tranzita kroz Ukrajinu za te dve zemlje posebno važan, pa su i sporovi oko Družbe poslednjih godina uglavnom vezani za bezbednost tranzita, alternativne pravce snabdevanja i tempo smanjenja zavisnosti od ruske nafte.

Evropska komisija se 26. februara 2026. oglasila povodom novog poremećaja u snabdevanju preko Družbe, za koji je navela da je povezan sa ruskim napadima na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Na vanrednom sastanku Koordinacione grupe za naftu procenjeno je da, uprkos prekidu, nema neposrednog rizika po snabdevanje EU, jer su Mađarska i Slovačka aktivirale deo obaveznih rezervi i pojačale alternativne isporuke.

Pročitajte još:

Komisija je navela i da se deo dodatnog snabdevanja obezbeđuje preko naftovoda Adria iz Hrvatske, uz nove pošiljke za terminal u Omišlju. Time je poručeno da je došlo do stvarnog prekida tranzita, ali i da se situacija za sada drži pod kontrolom zahvaljujući rezervama i alternativnim pravcima.

Istovremeno, Mađarska i Slovačka ne smatraju da je problem zatvoren. Iako trenutno nema neposredne nestašice, obe zemlje upozoravaju da je situacija i dalje ozbiljna, posebno zbog neizvesnosti oko obnove redovnih isporuka. Budimpešta pritom nastupa politički oštrije, dok Bratislava naglašava da još nema jasnog roka za potpunu normalizaciju.

Kompanija MOL saopštila je još 16. februara da za Mađarsku i Slovačku nije bilo isporuka preko Družbe od 27. januara, kao i da su pokrenute strateške rezerve i alternativni dovoz preko Omišlja. Mađarska i Slovačka ocenjuju da se obnova isporuka odvija presporo, dok ukrajinska strana navodi da su popravke otežane zbog ratnih oštećenja i složenih bezbednosnih uslova.

Energetski portal

Vlada Srbije usvojila paket podsticaja za privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Yulian Alexeyev)

Vlada Srbije usvojila je više uredbi i zaključaka kojima se u 2026. godini uvode novi programi podrške privredi, sa naglaskom na preradu proizvoda od domaće sirovine, razvoj ženskog preduzetništva na selu, stare zanate i ruralni turizam.

Najveći pojedinačni iznos u ovom paketu namenjen je programu podsticaja za razvoj prerađivačkih kapaciteta u proizvodnji vina, piva i jakih alkoholnih pića od 100 odsto domaće sirovine. Za te namene predviđeno je 150 miliona dinara bespovratnih sredstava, a podrška je namenjena preduzetnicima, mikro i malim privrednim društvima upisanim u odgovarajuće registre.

Usvojen je i program finansijske podrške za preradu voća i povrća od 100 odsto domaće sirovine, za koji je opredeljeno 70 miliona dinara. Isti iznos namenjen je i programu podrške za proizvodnju sireva i drugih mlečnih proizvoda od domaće sirovine. Kako je navedeno, cilj tih mera je jačanje domaće agro-prehrambene industrije, povećanje dodate vrednosti, modernizacija prerade i stabilniji plasman domaćih proizvoda.

Pročitajte još:

Poseban deo paketa odnosi se na razvoj ženskog preduzetništva na selu. Za taj program u 2026. godini izdvojeno je 50 miliona dinara, sa ciljem da se podstaknu zapošljavanje žena i održivi ekonomski razvoj u seoskim sredinama. U Vladi ocenjuju da su mala i srednja preduzeća, preduzetnici i žene u ruralnim krajevima važan razvojni potencijal, posebno u manje razvijenim područjima.

Podršku će dobiti i stari i umetnički zanati, kao i poslovi domaće radinosti, za šta je opredeljeno 25 miliona dinara. Namena tog programa je očuvanje tradicionalnih delatnosti i jačanje njihove konkurentnosti na tržištu.

Vlada je usvojila i uredbu kojom se uređuje dodela bespovratnih sredstava za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva. Maksimalan iznos podrške po projektu iznosi 2,9 miliona dinara, dok je obavezno sopstveno učešće korisnika najmanje 10 odsto ukupne vrednosti projekta.

Energetski portal 

Pokrenut jedinstveni portal za energetske zajednice građana

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Izmenama Zakona o energetici krajem 2024. godine, Republika Srbija je formalno uvela mogućnost osnivanja energetskih zajednica građana, nadovezujući se na institut kupac-proizvođač koji je uveden 2021. godine. Time je dodatno proširen okvir i za kolektivnu decentralizovanu proizvodnju energije, koja uključuje i građane koji nemaju sopstvene krovove za solarne elektrane.

Iako se ključni podzakonski akti još uvek čekaju, Centar za unapređenje životne sredine je pokrenuo portal energetske-zajednice.rs sa ciljem da objedini dostupne informacije o pravnom i praktičnom funkcionisanju energetskih zajednica u Srbiji.

 „Energetske zajednice predstavljaju novi institucionalni okvir u Srbiji koji omogućava kolektivno učešće građana u proizvodnji i deljenju energije, kao i u drugim energetskim delatnostima poput energetske efikasnosti, skladištenja energije, usluga elektromobilnosti, čak i prodaje energije na tržištu.

Budući da do sada nije postojalo centralno mesto za informisanje, pokrenuli smo portal sa namerom da jasno objasnimo koncept energetskih zajednica koje organizuju građani. Naš cilj je da pružimo ažurne informacije o zakonodavnom okviru, njegovoj primeni i daljem razvoju, da inspirišemo i osnažimo građane kroz primere koji pokazuju da je moguće proizvoditi i deliti energiju solidarno, lokalno i odgovorno. Energetske zajednice su prirodni nastavak procesa demokratizacije energetskog sistema, i verujemo da energetska transformacija može bitiuspešna isključivo ako su građani uključeni kao aktivni učesnici, a ne samo potrošači.“ – izjavila je Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine.

Pročitajte još:

Na portalu energetske-zajednice.rs se mogu pronaći ključne informacije o energetskim zajednicama u Srbiji – od objašnjenja pojmova i tipova zajednica, preko uslova za osnivanje, članstva i delatnosti, do pregleda važećeg zakonodavstva i modela deljenja energije. Portal nudi i praktičan vodič, objašnjenje procedura i primere iz evropskih zemalja, kako bi građanima pružio jasnu sliku o tome kako energetske zajednice funkcionišu i kako se mogu uspostaviti u praksi.

Oduvek su nas učili da je energetika previše složena, da je to posao velikih sistema, velikih investitora i velikih odluka koje se donose iza zatvorenih vrata. Portal o energetskim zajednicama je mesto gde su znanje i informacije dostupni svima, ali je i mesto gde, kroz primere, menjamo mit da je energetika rezervisana samo za velike energetske kompanije

Energetske zajednice nisu tehnički detalj u zakonu – one su politička ideja. Ideja da lokalna zajednica ima pravo da odlučuje. Ideja da profit ne mora da odlazi daleko od mesta gde se energija proizvodi. Ideja da energetske zajednice mogu postati alat za smanjenje energetskog siromaštva. U tom smislu, energetske zajednice su, pre svega, društveni, pa, tek onda, energetski projekti.“ – dodao je Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Kako početi novi život na selu: bašta, kuća i energija

Fotograifija generisana uz pomoć veštačke inteligencije

Političke nestabilnosti, ekonomska neizvesnost i prezasićenost nekvalitetnim sadržajem – od onog u medijima do onog na tanjiru – ponovo pokreću pitanja o smislu i kvalitetu života u sistemu kakav poznajemo.

Sve je više onih koji žele da ponovo steknu kontrolu nad sopstvenom ishranom i vremenom, da žive usporenije i da ima prostora za ono najvažnije – porodicu.

Samo nekoliko godina unazad izgledalo je kao da je egzodus iz sela nezaustavljiv jer su mladi bili željni dinamičnog urbanog okruženja, dok je život na selu mnogima postao težak i monoton. Ipak, situacija se polako menja, pa tako mnogo mojih poznanika (ali i onih koji o ovome javno govore na mrežama) sada aktivno razmišlja o vraćanju prirodi, mirijem i harmoničnom životu kakav samo selo može da ponudi.

Ako i vi razmišljate o povratku na dedovinu ili o kupovini jednog od mnogobrojnih napuštenih domaćinstava širom Srbije, u nastavku donosim nekoliko korisnih tekstova i sajtova koji vam mogu pomoći da pronađete svoj kutak za samoodrživ život.

Moja prva bašta

Sadnja i planiranje bašte može delovati zastrašujuće, posebno ako prvi put razmišljate o gajenju sopstvene hrane.

Ako ste početnik, preporučujem da zavirite u vodiče koji su pisani razumljivo i praktično. Na portalu Agromedia postoji veoma koristan vodič o tome kako da isplanirate baštu tako da ostvatite maksimalne prinose, zbunite štetočine i privučete korisne insekte.
Tu je i sezonski kalendar sadnje kompanije Supstrati Maki, koji vam može pomoći da se orijentišete u vremenu i da ne posadite nešto prerano ili prekasno.

Ako želite da se ozbiljnije udubite u proizvodnju hrane, AgroNET je pripremio opširan priručnik „Povrće i voće od berbe do plasmana“, a u PRIRUČNIKU ZA ORGANSKU PROIZVODNJU možete pronači korisne informacije o prirodnoj plodnosti tla, đubrivima životinjskog i biljnog porekla i slično.

Verujem da su ovi izvori sasvim dovoljni da sa samopouzdanjem zakoračite u baštovanstvo i uskoro uberete svoje prve plodove.

Kako da uz subvenciju kupim domaćinstvo?

Država već nekoliko godina nudi programe koji mladima omogućavaju kupovinu kuće na selu bez ikakvog učešća. Reč je o programu kupovine seoskih kuća sa okućnicom koji sprovodi Ministarstvo za brigu o selu. Program je namenjen pojedincima do 45 godina, bračnim i vanbračnim parovima , kao i samohranim roditeljima, a kuća koju kupite postaje vaše trajno vlasništvo. Program pokriva 100 odsto vrednosti kuće do do 1.500.000 dinara

OVDE možete pogledati sve uslove konkursa za 2026. godinu, kao i neophodnu dokumentaciju koju već sada možete da počnete da prikupljate.

Ovaj program je stotinama porodica omogućio potpuno novi početak – možda može i vama.

Mogu li da postavim solarne panele na selo?

Oni koji razmatraju povratak na selo moraju da misle na mnogo toga pa, između ostalog, i na stabilno snabdevanje električnom energijom. Dobra vest je da su solarni paneli sasvim izvodljivi i u ruralnim domaćinstvima, a procedura je prilično uprošćena. Za kućne solarne sisteme do oko 10 kW ne treba građevinska dozvola, a sama prijava za status kupca-proizvođača obavlja se preko EPS-a. Kako da steknete status kupca-proizvođača pogledajte ovde.

Ukoliko želite da do solarnih panela na svom posedu dođete uz pomoć subvencija, najbolje je da kontaktirate vašu lokalnu samoupravu i raspitate se kada će raspisati konkurs za energetsku efikasnost koji obuhvata i izgradnju solarnih elektrana. To je posebno važno jer želite da na vreme prikupite svu dokumentaciju i spremni dočekate početak konkursa.

Ako biste da ipak sami finansirate svoju solarnu elektranu, stručnjaci procenjuju da će vas investicija koštati od 3.000 do 15.000 evra, u zavisnosti od snage elektrane, kvaliteta opreme i određenih dodataka poput, recimo, baterija. Inženjeri kompanije CEEFOR mogu vam ponuditi preciznije informacije o tome koliko će vaša idalna solarna elektrana koštati, kao i koje rešenje je najbolje za vas – na krovu ili na zemlji, sa baterijskim skladištem ili bez.

Poslednjih godina sve više domaćinstava okreće se solarnoj energiji – ne samo zbog uštede, već i zbog osećaja da preuzimaju kontrolu nad električnom energijom.

Milena Maglovski

Velike rupe u znanju o okeanu prete borbi protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Bishop)

Okean apsorbuje četvrtinu CO₂ koji ljudi emituju i jedan je od naših najvažnijih saveznika u borbi protiv klimatskih promena. Ipak, novi Integrisani izveštaj o istraživanju okeanskog ugljenika (eng. Integrated Ocean Carbon Research Report) pri UNESCO-u otkriva ozbiljan nedostatak razumevanja kako okean apsorbuje i skladišti ugljenik, što znači da i dalje postoje značajne rupe u znanju.

Studija pokazuje da se naučni modeli znatno razlikuju u procenama količine ugljenika koju okean upija, s globalnim odstupanjima od 10–20 odsto, a u nekim regijama i više. Te razlike proizlaze iz nedostatka dugoročnih podataka i nedovoljnog razumevanja ključnih procesa, a to uključuje uticaj zagrevanja okeana i promena morskih struja na apsorpciju ugljenika, promene u planktonu i mikroorganizmima koji utiču na dugoročno skladištenje, odnosno razmenu ugljenika između obalnih i polarnih područja i atmosfere.

Dodatnu neizvesnost unose i industrijske aktivnosti, ali i potencijalne buduće intervencije u okviru klimatskog inženjeringa, koje takođe mogu promeniti prirodnu sposobnost okeana da veže ugljenik.

— Sve ovo znači da se ključne klimatske odluke donose bez potpune slike o budućem ponašanju okeana. Ako njegova sposobnost apsorpcije oslabi, veće količine CO₂ ostaće u atmosferi, što može dodatno ubrzati globalno zagrevanje i otežati ostvarivanje klimatskih ciljeva i nacionalnih klimatskih planova — upozorava UNESCO.

Pročitajte još:

Neizvesnost u vezi s ulogom okeana otežava planiranje prilagođavanja, posebno u obalnim zajednicama koje su već izložene olujama, rastu nivoa mora i zagrevanju voda.

Izveštaj, koji su pripremila 72 autora iz 23 zemlje, pruža najopsežniju sintezu nesigurnosti u vezi s okeanskim ponorom ugljenika. Pored identifikovanja istraživačkih potreba, dokument donosi koordinisanu mapu puta za jačanje praćenja, modeliranja i međunarodne saradnje, kako bi nauka o okeanskom ugljeniku bolje informisala klimatske politike.

Izveštaj poziva na uspostavljanje globalnog sistema posmatranja ugljenika u okeanu, koji bi uključivao satelite, autonomne platforme i kontinuirana merenja od površine do dubokog mora, a naglašava i potrebu za jačanjem kapaciteta u nedovoljno zastupljenim regionima.

Smanjenje emisija ugljenika ostaje ključno za zaštitu okeana i klime, ali bez boljeg razumevanja promena u okeanskom ponoru, globalne strategije ublažavanja i prilagođavanja rizikuju da budu zasnovane na nepotpunim podacima.

Energetski portal

Evropska komisija predlaže pregovore o uključivanju Zapadnog Balkana u režim rominga EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Robin Worrall)

Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom i Srbijom o njihovom uključivanju u režim EU „Roam like at Home“. Ako sporazumi budu zaključeni i svaka od strana u potpunosti uskladi propise sa pravilima Evropske unije, građani i privreda moći će da koriste mobilne usluge tokom putovanja između EU i Zapadnog Balkana bez dodatnih roming troškova.

To bi u praksi značilo da bi korisnici iz zemalja Zapadnog Balkana u državama članicama EU, kao i putnici iz EU u regionu, mogli da obavljaju pozive, šalju SMS poruke i koriste mobilni internet po domaćim cenama. Prema navodima Komisije, cilj je da komunikacija za građane i kompanije bude jednostavnija i jeftinija tokom putovanja zbog posla, studija ili odmora.

Pročitajte još:

Sledeći korak je da Savet EU odobri pregovaračke mandate koje je Komisija usvojila 25. februara 2026. godine. Nakon toga bi Komisija vodila bilateralne pregovore sa svakim partnerom sa Zapadnog Balkana pojedinačno. Tek po uspešnom zaključenju tih sporazuma i potpunom usklađivanju sa evropskim roming pravilima, zemlje regiona mogle bi da postanu deo prostora EU bez roming dodataka.

Brisel navodi da se ovaj predlog nadovezuje na već postojeće dobrovoljne aranžmane između pojedinih mobilnih operatora iz EU i Zapadnog Balkana, koji su već doneli niže cene rominga na pojedinim relacijama.

Sličan model je već primenjen na Ukrajinu i Moldaviju, za koje su tokom 2025. usvojene odluke da od 1. januara 2026. budu uključene u prostor EU „Roam like at Home“.

Energetski portal

Srbija domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-knezevic)

Srbija je izabrana za domaćina Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se svake godine 5. juna, počev od 1973. godine, nakon što je prethodne godine ustanovljen na Konferenciji Ujedinjenih nacija o ljudskoj životnoj sredini. Ovaj datum danas predstavlja najznačajniju globalnu platformu za podizanje svesti o ekološkim izazovima i promociju održivih rešenja.

Zemlja domaćin ima priliku da pokaže liderstvo u oblasti zaštite životne sredine, predstavi nacionalne politike i dobre prakse, kao i da privuče pažnju međunarodne javnosti kroz događaje na visokom nivou. Obeležavanje prati snažna globalna medijska vidljivost i međunarodna kampanja koju predvodi UNEP.

Prema navodima sa zvaničnog sajta Svetskog dana zaštite životne sredine, od zemlje domaćina se očekuje da organizuje i finansira niz aktivnosti, uključujući forume posvećene javnim politikama, javne i edukativne kampanje, kao i druge događaje usmerene ka jačanju ekološke svesti. Takođe, domaćin aktivno doprinosi globalnim naporima UNEP-a u informisanju i uključivanju javnosti u pitanja zaštite životne sredine.

Energetski portal

Beograd kao most između EU, Bliskog istoka i Azije: Lideri vodonične tranzicije sastaju se 17–18. marta

Foto: SERBIO

U trenutku kada se globalno tržište vodonika nalazi između strateških planova i realne investicione implementacije, Beograd 17. i 18. marta postaje regionalni i međunarodni centar energetskog dijaloga.

Treća beogradska konferencija o zelenom vodoniku, koja će se održati u hotelu Hyatt Regency Belgrade, okuplja ključne aktere energetske tranzicije iz 24 zemlje Evrope, Bliskog istoka i Azije, pozicionirajući Srbiju i region Zapadnog Balkana kao stratešku tačku povezivanja evropskog regulatornog okvira, bliskoistočnog kapitala i azijskih tehnoloških kapaciteta.

Direktori elektroprivreda regiona za istim stolom

Jedan od ključnih segmenata konferencije biće panel direktora elektroprivreda regiona, koji će za istim stolom okupiti rukovodstvo Elektroprivrede Srbije, Elektroprivrede Republike Srpske, Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, Elektroprivrede Crne Gore i ESM-a iz Severne Makedonije.

U fokusu diskusije biće stabilnost elektroenergetskih sistema u uslovima ubrzane integracije obnovljivih izvora energije, kao i uloga vodonika u obezbeđivanju fleksibilnosti mreže i energetske sigurnosti regiona – teme koje imaju direktan geopolitički značaj u kontekstu evropske energetske nezavisnosti.

Evropska regulativa, bliskoistočni kapital i azijska tehnologija

Konferencija se realizuje uz prisustvo Hydrogen Europe, kao i vodonične doline i privredne komore Mađarske čime se dodatno učvršćuje evropska dimenzija događaja.

Spoj regulatornog okvira EU, investicionih fondova i razvojnih banaka, tehnoloških kompanija i regionalnih elektroprivreda daje konferenciji stratešku dimenziju koja prevazilazi lokalni karakter.

Kapital u potrazi za bankabilnim projektima

Među učesnicima su i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i nemačke razvojne banke KfW, dok će međunarodni eksperti govoriti o investicionim modelima, projektnoj bankabilnosti i konkurentnosti zelenog vodonika (LCOH).

Teme poput CBAM mehanizma, izvozne konkurentnosti industrije, upravljanja viškovima energije i razvoja infrastrukture ukazuju da se region nalazi na pragu prelaska iz faze strategije u fazu implementacije.

Od domaćih partnera učestvuju kompanije poput Elixir Group, Moravacem, Titan Cement, Energotehnika Južna Bačka, Energoprojekt, Go2Power, Goša Montaža, MT KOMEX, New Energy Solutions i mnoge druge.

Beograd kao platforma povezivanja regionalnih i međunarodnih energetskih aktera

Događaj se realizuje uz institucionalnu podršku Nemačko-srpska privredna komora, Britansko-srpske privredne komore, Privredna komora Srbije i Mađarska privredna komora, čime se dodatno potvrđuje međunarodni i diplomatski značaj skupa.

Konferenciju otvaraju ambasadori Nemačke, Danske i Velike Britanije, simbolično potvrđujući da vodonik više nije samo tehnološko pitanje – već i strateško pitanje energetske bezbednosti, industrijske konkurentnosti i geopolitičkog pozicioniranja.

Treća beogradska konferencija o vodoniku predstavlja platformu na kojoj se susreću evropska regulativa, regionalne elektroprivrede, bliskoistočni investitori i azijski tehnološki akteri – u trenutku kada se oblikuje nova energetska mapa kontinenta.

Sve informacije i registracije o skupu možete pogledati ovde

Izvor: SERBIO

Počela revitalizacija Vlasinskih hidroelektrana

Foto: EPS

Realizacija projekta revitalizacije Vlasinskih hidroelektrana zvanično je započeta uvodnim sastankom predstavnika Elektroprivrede Srbije (EPS) sa izvođačima radova i predstavnicima nadzora.

Iz EPS-a ističu da je modernizacija hidroenergetskih kapaciteta od strateškog značaja, te da očekuju poštovanje predviđenih rokova i maksimalno angažovanje svih učesnika.

– Iako je snaga Vlasinskih HE 129 MW, reč je o izuzetno složenom projektu, jer sistem obuhvata četiri elektrane sa deset agregata koji su u upotrebi više od sedam decenija – rekao je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a.

Pročitajte još:

Vlasinske hidroelektrane funkcionišu u kaskadnom režimu i omogućavaju višestruku proizvodnju električne energije, što ih čini značajnim izvorom vršne energije u elektroenergetskom sistemu Srbije.

Za rekonstrukciju i modernizaciju kontrolnog sistema zadužen je Institut Mihajlo Pupin, dok nadzor na projektu sprovodi švajcarsko-srpski konzorcijum Gruner–NET Invest.

Ukupna vrednost projekta iznosi 109,7 miliona evra, a finansiranje je obezbeđeno kombinacijom: kredita Evropske banke za obnovu i razvoj od 67 miliona evra, bespovratnih sredstava Evropske unije od 15,43 miliona evra preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i sredstava EPS-a od 27,26 miliona evra.

Energetski portal

Počinje odbrojavanje: Mesec dana do Samita energetike SET Trebinje 2026

Foto: SET Trebinje promo

Odbrojavanje je počelo – tačno mesec dana deli nas od početka Samita energetike SET – Trebinje 2026, koji će biti održan od 25. do 27. marta 2026. godine u velikoj sali Kulturnog centra u Trebinju, pod sloganom Al pokreće i kreira energetsku budućnost regiona.

U organizaciji kompanije SAMIT ENERGETIKE – SET d.o.o., sedmo izdanje Samita okupiće vodeće stručnjake iz oblasti energetike, predstavnike institucija, donosioce odluka, investitore i kompanije iz celog regiona. SET Trebinje je danas prepoznat kao jedna od najznačajnijih regionalnih platformi za dijalog o energetskoj tranziciji, investicijama i tehnološkim inovacijama.

Samit se realizuje uz podršku MH Elektroprivreda Republike Srpske, grada Trebinje, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS, Ministarstva energetike i rudarstva u Vladi RS uz generalno sponzorstvo kompanije ELNOS Group, brojne pokrovitelje i prijatelje Samita.

Fokus 2026: AI, OIE, tržište i nova energetska realnost

Ovogodišnji program donosi tri dana intenzivnih panel diskusija i stručnih izlaganja, sa posebnim akcentom na:

  • primenu veštačke inteligencije u energetici i digitalizaciju elektroenergetskog sistem
  • investicije u obnovljive izvore energije i borbu za mrežne kapacitete
  • tržište električne energije, berzansko povezivanje i PPA modele
  • uticaj CBAM mehanizma na energetski sektor u BiH i regionu
  • modernizaciju mreže, pametne sisteme i fleksibilnost
  • geotermalnu i nuklearnu energiju kao deo budućeg energetskog miksa

SET Trebinje 2026 otvara ključna pitanja energetske stabilnosti, održivosti i konkurentnosti Zapadnog Balkana u procesu tranzicije ka niskokarbonskoj ekonomiji.

Više od konferencije – mesto susreta odluka i investicija

Pored zvaničnog programa, učesnike očekuju networking događaji, After Party i tradicionalna Hercegovačka večera, koji dodatno potvrđuju da je SET mnogo više od stručnog skupa – to je mesto gde se povezuju ideje, kapital i strateške odluke.

Organizatori samita pozivaju vas da ne propustite priliku da budete deo događaja koji oblikuje energetsku budućnost regiona od 25. do 27. mart 2026. godine u Trebinju.

Link za prijave:  https://setrebinje.com/prijava-za-samit/

Rok za registraciju je 20. mart 2026.

Izvor: SET Trebinje

Volvo Trucks lider u Evropi: Čelnici kompanije posetili Srbiju i najavili nove investicije

Foto: Volvo Trucks
Predsednik Volvo Trucks, Roger Alm i direktor za Centralno-istočnu i istočnu Evropu, Robert Grozdanovski su sredinom februara, u okviru radne posete državama regiona, obišli i Srbiju. U razgovoru sa zaposlenima u Volvo Trucks prodajno-servisnim centrima i novinarima izrazili su zadovoljstvo poslovnim rezultatima ostvarenim u 2025. godini i ukazali poverenje lokalnoj organizaciji u ostvarenju kontinuiranih unapredjenja u buducnosti.

Razlog posete je uobičajeni obilazak tržišta na kojima kompanija Volvo Trucks posluje, sa ciljem daljeg razvoja prodajnih i servisnih aktivnosti i najava planova budućih investicija u ovom delu Evrope. U video konferencijskom obraćanju iz sedišta Adriatic South regiona u Novim Banovcima, predsednik Volvo Trucks, Roger Alm se svim zaposlenima u Srbiji zahvalio na dobrim poslovnim rezultatima u 2025. godini, za koju je naglasio da je bila godina velikih izazova. Posebno se zahvalio servisnim tehničarima i svim timovima za posleprodajnu podršku na nesebičnom zalaganju da se u što kraćem roku izađe u susret zahtevima i očekivanjima vlasnika Volvo kamiona i tako sačuva lojalnost dosadašnjih kupaca, ali i stekne poverenje novih klijenata.

Odgovarajući na pitanja specijalizovanih novinara iz Srbije, Alm je prognozirao da će se proces elektrifikacije kamiona svih kategorija nastaviti ubrzanim tempom, ali je, kako je naglasio, potrebno napraviti još mnogo koraka na tom putu.

– Ponosni smo s onim što smo uradili – počeli smo sa elektrifikacijom našeg kamionskog programa 2019. godine, a sada imamo osam električnih modela u ponudi. Do sada smo isporučili 6.000 električnih kamiona različitih kategorija u 50 država širom sveta, a sva ta vozila su prešla više od 300 miliona kilometara u redovnoj eksploataciji i to je dobra referenca za naredni razvoj i buduće kupce. Ali, preduslovi za dalju elektrifikaciju drumskog prevoza su bolja infrastruktura za punjenje baterija, kao i dovoljna količina struje –napomenuo je predsednik kompanije Volvo Trucks Roger Alm.

Pročitajte još:

Uz podsećanje da je i u 2025. Volvo Trucks drugu godinu zaredom tržišni lider u Evropi u segmentu teških kamiona, s tržišnim učešćem od 19 odsto, što predstavlja rast u odnosu na 2024. godinu kada je udeo bio 17,9 odsto, direktor Volvo Trucks za Centralno-istočnu i istočnu Evropu, Robert Grozdanovski, je izjavio da su poslovni rezultati u regionu za koji je zadužen u 2025. bili na neočekivano visokom nivou.

– Iz perspektive tržišnog udela, to je bila naša najbolja godina do sada. Veoma smo ponosni što smo tokom prošle godine imali 25 odsto tržišnog udela u ovom delu sveta. Imam dobar osećaj da ćemo i ove godine zabeležiti napredak, jer su mnoge države iz područja za koje sam ja odgovoran u direktnoj vezi sa kompletnom evropskom privredom, koja takođe beleži napredak. Ako se Zapadna Evropa ‘oseća bolje’, prevozničke kompanije će automatski osetiti boljitak. Zbog toga gajim optimizam, čak i na dugoročniji period, recimo, u narednih pet godina, jer očekujem da do 2030. prodaja može samo da raste. Zbog toga se i mi spremamo, i to tako što investiramo u naše kamionske centre i ojačavamo mrežu naših servisa – izjavio je  Grozdanovski.

Na pitanje koliko je zadovoljan rezultatima Volvo Trucks u jugoistočnoj Evropi, posebno u Srbiji i državama zapadnog Balkana, Robert Grozdanovski odgovara da je slika slična i u Srbiji i državama zapadnog Balkana.

– Zadovoljni smo kako smo završili prethodnu godinu, takođe na prvom mestu. U Srbiji smo, doduše, videli blagi pad prodaje teških kamiona uslovljen slabijim aktivnostima u građevinskoj industriji, ali se nadam da će se to promeniti. U svakom slučaju, siguran sam da ćemo odbraniti našu dobru tržišnu poziciju – rekao je Grozdanovski.

Izvor: Volvo Trucks

Srbija u Vašingtonu potpisala zajedničku izjavu o jačanju gasne bezbednosti u Evropi

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Srbija je u Vašingtonu potpisala zajedničku izjavu o jačanju otpornosti tržišta prirodnog gasa i sigurnijem snabdevanju u istočnoj i centralnoj Evropi, tokom Transatlantskog samita o gasnoj bezbednosti, na kojem je učestvovala ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Prema navodima iz saopštenja, potpisnice su se saglasile da rade na pouzdanijem i pristupačnijem snabdevanju gasom, kroz bolje korišćenje postojeće infrastrukture, ali i razvoj novih kapaciteta tamo gde je to potrebno. Fokus je, kako se navodi, na povećanju isporuka i većoj otpornosti regiona na poremećaje na tržištu.

Ministarka je izjavila da je Srbija podržala američku inicijativu koja je usmerena na jačanje stabilnosti gasnog tržišta i regionalne sigurnosti snabdevanja. Navela je i da se kroz Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) dodatno razvija saradnja Evrope i SAD u energetici.

Kako je preneto, na samitu je bilo reči o merama koje bi mogle da doprinesu stabilnijem snabdevanju, uključujući ulaganja, razvoj gasne infrastrukture, usklađivanje tržišnih mehanizama i dugoročniju stabilnost trgovine prirodnim gasom. Ministarka je istakla da cilj nije vezivanje za jednog snabdevača, već povećanje energetske sigurnosti kroz diversifikaciju izvora i pravaca.

Pročitajte još:

U tom kontekstu, podsetila je i na posledice gasne krize u Evropi nakon početka rata u Ukrajini, navodeći da Srbija radi na širenju mogućnosti snabdevanja kako bi imala alternative u slučaju novih poremećaja.

Govoreći o gasnoj infrastrukturi, Đedović Handanović je rekla da bi Srbija, uz već postojeću interkonekciju sa Bugarskom i planirane veze sa Severnom Makedonijom i Rumunijom u naredne dve godine, mogla da dostigne kapacitet prenosa od oko četiri milijarde kubnih metara gasa godišnje. Prema njenim rečima, to bi otvorilo pristup dodatnim tržištima, izvorima i rutama snabdevanja.

Ona je dodala i da su među potpisnicama zajedničke izjave i susedne zemlje – Rumunija, Bugarska, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, kao i da je dogovoreno redovno konsultovanje radi koordinacije u slučaju novih neizvesnosti na tržištu.

Transatlantski samit o gasnoj bezbednosti organizovao je Nacionalni savet za energetsku dominaciju SAD. Prema saopštenju, izjavu su, pored Srbije i SAD, potpisali i ministri energetike i predstavnici Grčke, Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunije, Slovačke, Moldavije, Ukrajine, Hrvatske, Litvanije i Bosne i Hercegovine.

Energetski portal

Novi projekti za zaštitu vodnih resursa u Vranju i Merošini

Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Građanima Vranja biće obezbeđeno stabilno vodosnabdevanje Aleksandrovačkog jezera tokom cele godine kroz projekat njegove resanacije, čime će biti rešen višegodišnji problem zagađenja ovog vodnog resursa.

Kako navode iz Ministarstva zaštite životne sredine, ulaganjem 400 miliona dinara biće sprečena pojava i širenje cijanobakterija i cijanotoksina, uz značajno unapređenje kvaliteta vode u jezeru.

Aleksandrovačko jezero godinama je bilo ugroženo procesom eutrofikacije, zbog čega je upotreba vode iz jezera bila zabranjena, a realizacijom ovog projekta biće obezbeđeno trajno i održivo rešenje tog ekološkog problema. Ugovor na osnovu kojeg će projekat biti sproveden potpisali su gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković i ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.

Pročitajte još:

Pored toga, potpisan je i ugovor za realizaciju projekta u opštini Merošina, kojim će biti rešen dugogodišnji problem vodosnabdevanja u naselju Gornja Rasovača i okolnim selima.

Kako navode iz Ministarstva, izgradnjom arteškog bunara biće obezbeđeno sigurnije snabdevanje vodom za oko 1.200 meštana naselja Gornja Rasovača, Kostadinovac i Zlokućane.

Za realizaciju ovog projekta biće izdvojeno gotovo 12 miliona dinara, čime će se unaprediti kvalitet života građana i zaštititi podzemni vodni resursi. Ugovor su potpisali predsednik opštine Merošina Saša Jovanović i ministarka Sara Pavkov.

Energetski portal