Na energetsku sanaciju čeka hiljade objekata – koje mogućnosti imaju stanari

Foto-ilustracija: Unsplash (robert-linder)

Do 26. decembra produžen je rok da stambene zgrade konkurišu za dobijanje subvencija za energetsku efikasnost. Interesovanje je veliko, što nije čudno jer, prema zvaničnim podacima, čak 85 odsto stambenih zgrada u Srbiji ne zadovoljava minimalne uslove energetske efikasnosti. Maja Vukadinović iz Ministarstva rudarstva i energetike kaže da je za taj program obezbeđeno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj 64,5 miliona evra. Polovinu troškova će snositi država, a drugu polovinu će otplaćivati građani kroz račune za grejanje osam do jedanaest godina.

Predratna zgrada u Drinčićevoj 28 je u takvom stanju da su alpinisti morali da uklone skoro celu fasadu, jer je ugrožavala prolaznike.

Stanari su zamenili stolariju ali, kažu, nemaju sredstava za novu fasadu. Zbog loše izolacije, grejanje im je izuzetno skupo.

Država je poslednjih godina počela da učestvuje u finansiranju obnove stolarije i fasade, ali to je kap u moru, jer treba sanirati na hiljade objekata u koje se decenijama nije ulagalo.

Profesionalni upravnik Milan Karadžić ističe da je veliki problem finansijska situacija stanara.

„Ulaganja u fasadu su velike investicije, tako da bez pomoći države tu neće biti velikih napredaka“, smatra Karadžić.

Ko plaća najveći deo

Po zakonu, osim kada je reč o objektima od opšteg interesa ili pod zaštitom države, održavanje je obaveza vlasnika stanova. Kroz programe poboljšanja energetske efikasnosti, za šta se odnedavno izdvajaju znatna sredstva, država će smanjiti problem, ali će najveći deo i dalje morati da plate vlasnici stanova.

Ranko Relić iz firme za ugradnju kalorimetara, objašnjava da mora da se uradi termička izolacija objekata, stolarija. To, kako navodi, u Beogradu košta između četiri i šest milijardi evra.

Pročitajte još:

Koje mogućnosti imaju stanari

Ukoliko od 2027. godine u Beogradu svi koji su priključeni na daljinski sistem počnu da plaćaju grejanje po utrošku videće se razmere problema.

Stanari će imati tri mogućnosti: da se naviknu da više neće moći tokom zime da budu u kratkim rukavima, da plaćaju visoke račune ili ulože u obnovu zgrade.

„Trebalo bi da se definišu prioriteti. Nije samo energetska održivost, treba da bude održivost čitavog objekta u funkcionalnom stanju“, smatra Petar Cekić, građevinski inženjer.

Računica da se ulaganje u energetsku efikasnost, kroz uštedu, isplati za nekoliko godina, do sada nije motivisala veći broj građana. Subvencije i povoljniji krediti način su da država stimuliše vlasnike stanova da ulože u održavanje.

Javni poziv za stambene zajednice u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema zvaničnim podacima, čak 85 odsto stambenih zgrada u Srbiji ne zadovoljava minimalne uslove energetske efikasnosti.

Maja Vukadinović iz Ministarstva rudarstva i energetike je, gostujući u Beogradskoj hronici, navela da je trenutno raspisan Javni poziv na koji se mogu prijaviti stambene zajednice iz Beograda koje su zainteresovane za energetsku sanaciju i da je rok produžen do 26. decembra.

„Nakon toga će Ministarstvo rudarstva i energetike, u saradnji sa EBRD, raspisati tender za izbor konsultanta koji će uraditi energetski pregled i na osnovu toga elaborat o energetskoj sanaciji. I nakon toga će se uraditi konačna rang-lista tih zgrada koje će ući u ovaj program“, objašnjava Vukadinovićeva.

Ovog puta je reč o subvencijama za sanaciju fasada i krovova.

Dodaje i da su uradili preliminarno istraživanje i da se javilo 15 gradova i opština u Srbiji.

„Oni su svi raspisali javni poziv gde će se zainteresovane stambene zajednice prijavljivati. Kroz ovaj program će se raditi energetska sanacija koja će prvenstveno podrazumevati izolaciju, odnosno izvođenje radova na energetskoj sanaciji krova, nakon čega će se preći na naplatu po utrošku, znači zagrevanje, što je naravno zakonska obaveza prema planu Republike Srbije“, ističe Vukadinovićeva.

Kako će se finansirati energetska efikasnost

Kaže da je za realizaciju ovog programa u saradnji sa EBRD obezbeđeno ukupno 64,5 miliona evra.

„Predviđeno je da 50 odsto platimo mi, znači EBRD, a ostalih 50 procenata će otplaćivati građani kroz račune za grejanje. Na taj način što će ti računi za grejanje ostati isti ili će biti neznatno viši, ali na godišnjem nivou. Neka procena je da će se ta investicija isplatiti za osam do jedanaest godina“, rekla je Vukadinovićeva.

Ističe i da će svaka zgrada donositi konačnu odluku da li hoće ili neće da učestvuje u tom programu, uz podršku vlasnika stambenog prostora.

Kolika bi bila ušteda u grejanju

Ušteda u grejanju će, kako navodi, zavisiti od mera energetske sanacije, da li već postoje, ili će se tek realizovati.

„Ako se paušalno sada plaća 100 dinara po metru kvadratnom, uštede mogu biti do 35 odsto, pod uslovom da su sve mere energetske sanacije na tom konkretnom objektu urađene. Znači izolacija, stolarija, krov, sve znači to može“, precizirala je Vukadinovićeva.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti