Direktor Zavoda za agropedologiju FBiH Esad Bukalo izjavio je kako nakon izlivanja hemikalija iz taložnice „Bijelo more“, kompanije „Soda Sisecam“ Lukavac u reku Spreču i okolno poljoprivredno zemljište nije došlo do zagađenosti tla teškim metalima.
– Važno je naglasiti kako je prilikom ekološkog incidenta došlo do enormnog povećanja pH vrednosti i zaslanjenosti tla. U takvim uslovima uništena je i mikro i makro flora i fauna. Utvrdili smo da je sedam hektara zemljišta pod direktnim uticajem, a pod indirektnim 46 hektara zemljišta, kazao je Bukalo na konferenciji za novinare u Mostaru, gdje je Vlada FBiH usvojila izveštaj Federalnog zavoda za agropedologiju o tom ekološkom incidentu.
Direktor ovog zavoda dodao je kako je analiza zemljišta pokazala da nema zagađenosti tla teškim metalima. Bukalo je pojasnio da su uzorci tla uzeti s dela koji je zahvaćen izlivanjem „Bijelog mora“, kao i sa zdravog dela zemljišta.
U analiziranim uzorcima pronađen je povećan sadržaj nikla i hroma, ali određena koncentracija spomenutih metala pronađena je i u uzorcima tla koje nije bilo zagađeno ekološkim incidentom, kazao je Bukalo.
Zavod za agropedologiju FBiH predložio je mere sanacije koju bi trebala izvršiti kompanija Soda Sisacem.
Bukalo je naglasio kako „Soda Sisecam“ u roku od 60 dana mora pokrenuti proceduru, izgraditi projekat sanacije i postupiti u skladu s preporukama.
Preporučeno je usvajanje sanacijskih mera, kao što je izolacija ugroženog područja kanalima, izgradnja odvoda, te oranje, ispiranje, humanizacija i fertilizacija tla. Sve preporučene mere i radnje mogu se obaviti u roku od godinu dana i na taj način zagađeno tlo vratiti u normalno stanje kako bi se zemljište moglo opet koristiti.
Bukalo je dodao kako je Zavod sa fabrikom „Soda Sisecam“ imao dogovor da se krečnjak koji se deponira kao mokra faza obrađuje tako da se prosušuje i da se kasnije koristi u poljoprivredi u merama obogaćivanja zemljišta kalcijumom. Tokom poplava 2014. godine taj proces je zaustavljen i nije nastavljen.
Takođe, naglasio je da je siguran kako će se proces deponovanja morati zaustaviti, a jedno od rešenja je da se materijal koji se deponuje upotrebljava u poljoprivredi za kalcifikaciju kiselih zemljišta.
