S obzirom na povećanu prisutnost ljudi u morskoj okolini tokom letnjih meseci, Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske ovim putem podseća na pravila ponašanja prilikom susreta s delfinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se sprečili mogući neželjeni događaji.
U Jadranu je do sada zabeleženo pojavljivanje deset vrsta iz grupe kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri delfin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u celom jadranskom bazenu. Prugasti delfin (Stenella coeruleoalba), glavati delfin (Grampus griseus) i kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustinama u južnom delu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni belogrli delfin (Globicephala melas), crni delfin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični delfin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u celom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a retko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.
Kitovi se nalaze na vrhu lanca ishrane morskih ekosistema i utiču na njihovu strukturu i funkcionisanje. To su ujedno migratorne vrste kojima treba i veći životni prostor. U najvećoj meri ugrožava ih čovek koji različitim aktivnostima utiče na morski ekosistem. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plena uzrokovan prekomernim lovom, slučajni ulov tokom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (na primer, plastične kese), zagađenje mora, bolesti i namerno ubijanje.
Sve vrste iz grupe kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene na osnovu Zakona o zaštiti prirode
Pravila ponašanja prilikom susreta s delfinom ili kitom
– Ne usmeravajte brod direktno prema opaženim životinjama!
– Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), sledeći paralelno smer njihova kretanja i izbegavajte nagle promene smera ili brzine!
– Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedan brod, a u krugu od 200 m ne više od tri broda!
– Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
– Ukoliko kod životinja primetite znakove uznemirenosti ili primetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promenom smjera, bez ubrzavanja)!
– Područje susreta napustite usmeravajući brod suprotno od pravca kretanja životinja, postepeno ubrzavajući tek kad je brod udaljen više od 200 m od životinja!
– Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
– Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo uginuće.
Pročitajte još:
U Jadranskom moru zabeležene su tri vrste morskih kornjača: glavata kornjača (Caretta caretta), zelena kornjača (Chelonia mydas) i džinovska kožasta kornjača (Dermochelys coriacea). Glavata kornjača je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za ishranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potiču iz grčke natalne populacije.
Morske kornjače su migratorne vrste gmizavaca koje nastanjuju morski ekosistem i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih vrtsa morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima i zagađenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s delfinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.
Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na mrežnoj stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na linku.
Ukoliko nađete povređenu, bolesnu ili uginulu jedinke delifna, kita ili morske kornjače javite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoline i prirode Ministarstva privrede i održivog razvoja putem adrese e-pošte: vrste@mzoe.hr. Više informacija o Protokolu za dojavu i delovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili povređenih strogo zaštićenih morskih životinja možete pronaći na linku.
