Home Blog Page 990

„Iskopavanje“ bitkoina iziskuje više energije od iskopavanja zlata

Foto-ilustracija: Unsplash

Istraživači Maks Kraus i Tabet Tolejmat izračunali su da je kompjuterima za proizvodnju bitkoina u vrednosti od jednog dolara potrebno oko 17 megadžula, dok je za proizvodnju zlata u istoj vrednosti dovoljno svega pet megadžula.

Foto-ilustracija: Unsplash

Ove vrednosti su potom uporedili sa energijom potrebnom za proizvodnju bakra i platine u vrednosti od jednog dolara, koja iziskuje svega četiri megadžula, odnosno šest megadžula. Kako istraživači dalje navode u radu objavljenom u časopisu Nature Sustainability, sve druge kriptovalute, poput litkoina i monera, zahtevaju daleko manje energije od one potrebne za bitkoin. Međutim, mimo svih očekivanja, utrošak pri “iskopavanju” svih kriptovaluta, među kojima i bitkoina, zapravo je neznatan u odnosu na aluminijum, za čiju je proizvodnju u vrednosti od jednog dolara potrebno čak 122 megadžula!

Takođe, treba imati u vidu da istraživači u pomenutih 17 megadžula, potrebnih za proizvodnju bitkoina u vrednosti od jednog dolara, nisu uračunali energiju koju kompjuteri troše prilikom perifernih aktivnost poput hlađenja računara.

U svom izveštaju, istraživači su takođe izračunali da je „iskopavanje“ bitkoina tokom 30 meseci, u periodu između 2016. i 2018, dovelo do oslobađanja između tri i 13 miliona tona ugljen-dioksida. Poređenja radi, to je otprilike količina CO2 koju za 30 meseci proizvede milion automobila. Ipak, istraživači napominju da je sve to i dalje manje od 0,01% globalne emisije ovog atmosferskog gasa.

S obzirom na to da proizvodnja kriptovaluta kao što je bitkoin iziskuje intenzivan rad kompjutera i veću potrošnju struje, očigledan je njen loš uticaj po životnu sredinu. Sa druge strane, ono što zabrinjava jeste nedostatak bilo kakve merljive dobrobiti od njegove proizvodnje po istu tu sredinu. Drugim rečima, dok je dobit virtuelna, šteta od bitkoina vrlo je realna.

Autor: Anđela Mrđa

Izvor: Elementarium

U JKP „Kruševac“ obeležen značajan jubilej – 70 godina postojanja i rada

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

JKP “Kruševac” obeležio je juče, 20. novembra 2018. godine, važan jubilej – 70 godina postojanja i rada.

Brojni prisutni gosti, prijatelji i saradnici imali su priliku da se kroz dokumentarni, retrospektivan film, bliže upoznaju sa istorijatom ovog važnog javnog, lokalnog preduzeća.

Tokom svog postojanja, preduzeće je evoliuiralo od niskoproduktivnog i tehnički zastarelog do preduzeća koje pruža širok spektar usluga na najsavremeniji način.

JKP „Kruševac“ je pravni sledbenik Gradskog komunalnog preduzeća koje je formirano 1948, a od 1989. posluje pod sadašnjim nazivom – Javno komunalno preduzeće „Kruševac“.

Ubrzani razvoj grada, infrastrukture i privrede, uslovio je povećan obim posla, što je zahtevalo poboljšanje mehanizacije i povećanje broja radnika, kojih sada ima oko 350, a koji opslužuju oko 23.000 korisnika.

Foto: Grad Kruševac

Prema rečima v.d. direktora Snežane Radojković, danas je preduzeće konstituisano u 5 zasebnih celina formiranih prema delokrugu rada, a to su: Radna jedinica „Čistoća“, RJ „Zelenilo“, RJ „Pogrebne usluge“, Sektor reciklaže i sortiranja, Zoohigijena i Javna rasveta.

Osnovne delatnosti su: čišćenje i pranje javnih površina, zimsko održavanje trotoara i trgova, sakupljanje, prevoz i deponovanje smeća, podizanje i održavanje zelenih površina i uređenje i upravljanje grobljima. Tokom prethodnog perioda, obim delatnosti je proširen u skladu sa potrebama građana, ali i iz komercijalnih razloga.

Na današnjoj svečanosti su dodeljene Zahvalnice preduzećima i ustanovama, a jedan od dobitnika je i Grad Kruševac. Zahvalnicu je primila gradonačelnik Jasmina Palurović, koja je izjavila da  JKP „ Kruševac“ danas zauzima značajno mesto među lokalnim javnim preduzećima i da je današnji jubilej – 70 godina rada, jedan od pokazatelja kvaliteta i održivosti ovog kolektiva.

Kao osnivač, Grad Kruševac daje maksimalnu podršku razvoju preduzeća, a sve u cilju obavljanja što kvalitetnijeg nivoa usluga, u korist građana.

Izvor: Grad Kruševac

Zemlja sa najboljim odnosom prema prirodnom okruženju

BERNE 17.08.2015 - Philippe Guex. © Béatrice Devènes
Filip Ge, ambasador Švajcaske Fotografija: FIlip Ge (ljubaznošću ambasade Švajcarske)

Sa svojim netaknutim prirodnim svetom, čistim jezerima i rekama, Švajcarska poseduje značajnu prednost koja je doprinela tome da znatno lakše dosegne najbolje ocene u oblasti ekologije. Ono što je priroda nesebično dala ovoj zemlji koja se ugnezdila u bajkovitom krajoliku Alpskog masiva, Švajcarci se trude da očuvaju primenjujući zakonske regulative iz različitih oblasti čiji integralni deo čini težnja za očuvanjem životne okoline. Osim saveznog ustava, koji u članovima o zaštiti prirodnog i kulturnog nasleđa, poljoprivredi i implicitno o prostornom planiranju i šumama propisuje način zaštite prirode i pejzaža, Švajcarska je donela pet zasebnih zakona o prirodi koji doprinose realizaciji ustavnih odredbi. Koliko su zadovoljni postignutim stepenom zaštite životne sredine pitali smo Filipa Gea, ambasadora Švajcarske u Srbiji.

EP: Koje su najvažnije mere koje je švajcarska vlada preduzela kako bi se očuvali predeli po kojima je vaša zemlja poznata?

Filip Ge: Savezni Zakon o zaštiti prirode i kulturnog nasleđa definiše zadatke Konfederacije sa ciljem da se očuvaju prirodne celine, lokalne i istorijske znamenitosti, kao i prirodni i kulturni spomenici ili da se spreči njihovo narušavanje ukoliko opšti interes društva nalaže određene promene. Savezni zakoni o prostornom planiranju i o šumama takođe uređuju oblast očuvanja prirodnih oblasti, a zakon o poljoprivredi obavezuje saveznu vladu da osigura da poljoprivreda doprinosi u velikoj meri zaštite prirode. Direktna plaćanja pomažu u ostvarivanju ovog cilja. Osim toga, Savezni zakon o zaštiti voda nalaže mere o tome kako sačuvati i poboljšati vodni resurs koji predstavlja sastavni element određene prirodne celine. Međutim, uprkos svim ovim naporima, nastavlja se narušavanje prirodnih celina u Švajcarskoj.

Fotografija: swiss-image.ch/Andreas Gerth

EP: Švajcarci su šampioni u recikliranju. Staklo i aluminijumske limenke recikliraju se čak u visini od 90 odsto, a PET ambalaža više od 80 odsto. Koliko je vremena bilo potrebno da za ovakav odziv građana i koliko je to smanjilo potrebu za deponijama kao i njihov kapacitet?

Filip Ge: Švajcarska je još 70-ih godina prošlog veka započela separaciju papira i staklenih flaša. U narednim godinama, uvedena je dodatna frakcija otpada, koja je obuhvatila baterije, aluminijumske konzerve, tekstilni kompost i drugo. Ovu zasebnu separaciju podržali su građani. Čak su je sami zahtevali.

Na smanjenje potreba za deponijama najviše je uticala zabrana odlaganja zapaljivog otpada (kao što je komunalni otpad) koja je zakonski uvedena 2000. godine. Danas komunalni otpad mora da se reciklira ili spali u lokalnim, opštinskim spalionicama za čvrsti otpad. Na taj način dobija se određena količina energije, kao i metala preostalih nakon spaljivanja.

U Švajcarskoj oko 80 odsto pijaće vode potiče iz podzemnih voda. Oko 40 odsto vode pije se bez bilo kakvog prethodnog tretmana, a 31 odsto konzumira se nakon dezinfekcije ultraljubičastim zracima

EP: Pre nekoliko godina u Avenšu, u kantonu Vo, na ulicama su se pojavile kočije na električni pogon (konjska zaprega i elektro motor u kombinaciji) za prikupljanje smeća i starog papira. Koje su koristi od njihove upotrebe?

Fotografija: swiss-image.ch/Jan Geer

Filip Ge: Protip električnih kočija je predstavljen u Avenšu tokom leta 2012. godine. Cilj je bio da se promoviše angažovanje konja za komunalne zadatke kao što je skupljanje smeća ili starog papira. Električna kočija funkcioniše na isti način kao i elektrobicikl. Kada konj izgubi snagu, elektični motor se uključuje. Naravno, inovativni projekat takođe predstavlja ekološko, praktično rešenje koje ne stvara buku a pogodno je i za prigradski saobraćaj. Tokom obavljanja uobičajenih zadataka, kao što je prikupljanje smeća, troše se velike količine ugljovodonika, budući da motorna vozila moraju stalno da se zaustavljaju i pokreću, pa onda podignu brzinu samo da bi se ponovo zaustavili i taj čitav proces ponavljaju na svakom ćošku. Primena električnih kočija predstavljala bi spoj tradicije sa tehnologijom.

EP: Prema Svetskom ekonomskom forumu, Švajcarska je zemlja sa najboljim odnosom prema prirodnom okruženju i značajnim obimom upotrebe obnovljivih izvora energije. Koji procenat električne energije u Švajcarskoj potiče iz obnovljivih izbora energije?

Fotografija: swiss-image.ch/Sylvia Michel

Filip Ge: Hidroenergija je najveći izvor energije u Švajcarskoj. U 2017. godini hidroenergija je činila 59,6 odsto ukupno proizvedene energije. Spaljivanje komunalnog otpada i solarna energija obezbeđuju dodatnih 6 odsto energije, i čine veći deo preostale proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Nuklearna energija čini 31,7 odsto ukupno proizvedene energije u Švajcarskoj.

Među zemljama članicama Međunarodne agencije za energiju (IEA), Švajcarska se nalazi na šestom mestu kada je reč o udelu obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, upravo zahvaljujući velikoj proizvodnji u hidroelektranama. Prema udelu hidroenergije, naša zemlja nalazi se na petom mestu odmah nakon Norveške, Austrije, Kanade i Novog Zelanda.

Prošle godine Švajcarci su izglasali usvajanje paketa zakona o primeni Energetske strategije 2050 kako bi se u narednim decenijama postepeno smanjilo korišćenje nuklearne energije. Kapacitet zatvorenih nuklearnih elektrana biće zamenjeni većim udelom obnovljivih izvora energije i trgovinom električnom energijom, dok će se potražnja za električnom energijom stabilizovati većom energetskom efikasnošću, uz održavanje niskog nivoa CO2 i visokog standarda sigurnosti u snabdevanju. Novi paket mera tržišnih reformi i izmena zakona o emisiji CO2 trenutno su u pripremi kako bi naša zemlja postigla svoj klimatski cilj do 2030. godine.

Priredila: Tamara Zjačić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 8. do 15. stranice.

Reciklažna industrija pred zatvaranjem zbog neplaćenog prerađenog opasnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash

Ministarstvo zaštite životne sredine već tri godine u Zeleni fond izdvaja manje novca za tretman opasnog otpada nego što se u toku godine preradi.

Foto-ilustracija: Unsplash

Ukoliko Vlada Srbije ni u 2019. godini ne obezbedi sredstva za plaćanje prerađenog otpada iz 2018. godine, operateri će biti prinuđeni da zatvore svoja postrojenja i otpuste više hiljada radnika koji rade u celom sistemu upravljanja otpadom. Ako se to dogodi, godišnje će se u Srbiji taložiti 70 hiljada tona otpada koji neće imati ko da sakuplja i tretira na zakonom propisan  način.

Recikleri su od početka 2018. godine do danas preradili više od 68.000 tona opasnog otpada. Ukoliko Ministarstvo zaštite životne sredine odluči da plati samo 70% prerađenih količina, odnosno budžet namenjen otpadu ostane 2,2 milijarde dinare, više od 20 miliona kilograma prerađenog otpada neće biti plaćeno. To je treća godina zaredom. Na hitnoj sednici održanoj u utorak, 20. novembra 2018. godine, Udruženje reciklera Srbije je donelo odluku da od januara 2019. godine zaustavi pogone i prestane da prerađuje otpad.

“Banke jednostavno ne žele da plaćaju preradu opasnog otpada umesto države i mi smo prinuđeni da zatvorimo fabrike i otpustimo radnike. Više od 1000 preduzeća čini sistem upravljanja posebnim tokovima otpada i urušavanje sistema predstavlja opasnost po zdravlje nacije. To se ne može nadoknaditi kasnijim delovanjem, šteta će biti nesaglediva. Ministarstvo zaštite životne sredine na čelu sa Goranom Trivanom cele godine aktivno podržava borbu protiv ilegalnih deponija i odlaganja opasnog otpada. Taj se problem ne može zakopati u zemlju jer neće time nestati. Mi moramo da naplatimo prerađen otpad kako bismo nastavili dalje. Nemamo više ni dan vremena ni novca za plate radnicima. Nemamo novca da platimo gorivo za kamione kojima se sakuplja otpad, a kamoli za preradu otpada. Pozivamo ministra Trivana da odmah reaguje” – kažu u Udruženju reciklera Srbije.

Oni dodaju da su zagađivači u 2018. godini uplatili eko takse u iznosu od 10 milijardi dinara i da je katastrofalna odluka da se tim novcem ne plati tretman jer će nam se ekološke katastrofe od prošle godine ponoviti i biće još veće.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Novi Sad: Gradnja novih ulica i rešavanje problema odvođenja otpadnih voda u Čeneju

Foto: Grad Novi Sad

Grad Novi Sad svake godine ulaže značajna sredstva za unapređenje putne infrastrukture u prigradskim naseljima u nastojanju da i ovi lokaliteti ne budu zanemareni u pogledu komunalnog razvoja. Pritom se ostvaruje tesna saradnja sa nadležnim mesnim zajednicama koje, kroz zahteve za prioritetna investiciona ulaganja, ukazuju na najkrupnije komunalne probleme na svojoj teritoriji.

Foto: Grad Novi Sad

U skladu sa Programom uređivanja građevinskog zemljišta za 2018. godinu, Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije u Novom Sadu trenutno realizuje radove na izgradnji dve ulice u Čeneju. Izvode se radovi na izgradnji saobraćajnih površina u Ratarskoj ulici, na deonici dugoj oko 600m, na kojoj do sada nije postojao izgrađen kolovoz. Značaj ove investicije, čija je vrednost 44 miliona dinara, ogleda se u tome što će se njenom realizacijom omogućiti veza između ulica Relje Savića i Partizanske u naselju Čenej. Radovi obuhvataju izgradnju dvosmerne saobraćajnice širine 6m, kao i obostranih pešačkih staza širine 2m. Odvođenje atmosferske vode sa kolovoza biće rešeno izgradnjom upijajućih kanala, a novoizgrađeni deo ulice biće adekvatno osvetljen postavljanjem 22 stuba i svetiljki sa LED izvorom svetlosti. Rok za završetak svih planiranih radova je 140 kalendarskih dana.

U toku su i radovi na izgradnji Nove ulice u industrijskoj zoni u Čeneju, koja se povezuje na Ulicu Vuka Karadžića. Ovaj lokalitet, na kojem je planirana gradnja industrijskih objekata, neophodno je infrastrukturno opremiti kako bi prostor postao atraktivan za buduće investitore. Predviđena je izgradnja saobraćajnice u dužini od 300m, a širine 5m. Uz saobraćajnicu će biti obostrano izgrađene pešačke staze, širine 2m. Odvodnjavanje će biti omogućeno otvorenim sistemom kanala, a izgradiće se i nedostajuća vodovodna mreža koja će biti povezana sa vodovodom u Ulici Vuka Karadžića. Takođe, u Novoj ulici biće postavljeno 11 stubova javnog osvetljenja. Rok za izvođenje radova je 90 dana, a investicija je vredna 29 miliona dinara.

Grad Novi Sad ima za cilj i rešavanje jednog od najkrupnijih komunalnih problema u Čeneju, a to je problem odvođenja otpadnih voda. U tom pravcu već su preduzete potrebne aktivnosti i u toku je izrada tehničke dokumentacije kanalizacije u ovom naselju. Projektom je predviđena kanalizaciona mreža u dužini od oko 13 km, koja obuhvata čitavo naselje, kao i tranzitni kolektor od naselja do prečistača u dužini od oko 900m. S obzirom na to da je za funkcionisanje buduće kanalizacione mreže neophodna i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, u toku je i inovacija tehničke dokumentacije za prečistač koji je, prema planskoj dokumentaciji, predviđen zapadno od naselja, na oko 800m od poslednjeg stambenog objekta.

Izvor: Grad Novi Sad

U Indiji otvorena prva bolnica za slonove

Foto-ilustracija: Unsplash

U severnoj indijskoj državi Utar Pradeš otvorena je prva bolnica za slonove, koja je opremljena najsavremenijim sredstvima za lečenje ovih životinja važnih za indijsku kulturu, a koja uz to privlači lokalne i strane turiste.

Foto-ilustracija: Unsplash

U bolnici, otvorenoj u petak (16. novembra 2018. godine) u svetom hinduističkom gradu Maturi, jedan od prvih pacijenata je četrdesetdevetogodišnja slonica Aša, koja je postavila svoju levu prednju nogu na stalak kako bi joj lekar sanirao povredu, dok su posetioci sve snimali mobilnim telefonima, prenosi Rojters.

Nova bolnica, koja se prostire na više od 12.000 kvadratnih metara, opremljena je, između ostalog, bežičnim digitalnim rendgenskim uređajem, aparatom za termografsko snimanje, ultrasonografskim uređajem i karantinskim prostorijama. Ova ustanova namenjena je lečenju povređenih, bolesnih i starih slonova.

Slonovi su važan deo indijske kulture i veoma su prisutni na festivalima i u svečanim povorkama na jugu zemlje, a koriste se i kao turističke atrakcije u severnim i zapadnim regionima.

Međutim, iako su poštovani kao kulturni i verski simbol u Indiji, slonovi su često zlostavljani, pa su oni neretko žrtve elektrošokova, železničkih nesreća, trovanja, kao i bespravnog lova, upozoravaju borci za prava životinja.

Izvor: eKapija

Razvoj sistema daljinskog grejanja na biomasu u Zaječaru

Foto: GIZ
Foto: GIZ

U sredu, 21. novembra 2018. godine, u Zaječaru će biti predstavljeni planovi na razvoju sistema daljinskog grejanja na biomasu. Gradonačelnik i predstavnici lokalne samouprave sastaće se tog dana u 12:00 sa predstavnicima Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ.

Grad Zaječar planira izgradnju 2 kotlarnice na biomasu. Prvi projekat je mali sistem daljinskog grejanja kapaciteta 0.75 MW za nekoliko škola, sportsku halu i gradsko pozorište. Drugi projekat je kotlarnica u okviru Medicinskog centra Zaječar kapaciteta 2.2 MW.

Ukupna godišnja potreba za drvnom sečkom bi bila do 3.600 tona/godišnje.

Foto: GIZ

U okviru saradnje grada Zaječara i projekta nemačke saradnje „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“, koji sprovodi GIZ, izrađena je Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar. Cilj studije je bio da se izvrši procena potrebnih količina drvne sečke za planirane kotlarnice na biomasu, da se izanalizira da li dostupni potencijali drvne biomase (šumski ostaci, pilanski ostaci, biomasa pored puteva i rečnih obala, orezine iz voćnjaka) zadovoljavaju zahteve za potrebnim količinama i kvalitetom drvne sečke.

Rezultati ove studije, koja će biti predata gradu Zaječaru tokom sastanka 21.1 novembra 2018, pokazuju da obezbeđivanje drvne sečke ne bi trebalo da predstavlja izazov, s obzirom da proizvodnju potrebnih količina može organizovati komunalno preduzeće u Zaječaru pri čišćenju parkova, ivica puteva ili vodotoka drugog reda u Zaječaru i susednim opštinama.

Dodatno snabdevanje se može realizovati čišćenjem drvenaste vegetacije sa obala Timoka u saradnji sa JP Srbijavode, preuzimanjem ostataka nakon rezidbe voća ili šumskih ostataka.

Ministar Trivan: Cirkularna ekonomija je način za jačanje privrede

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je juče drugi panel Konferencije „Lideri transformacije društva“, posvećen liderstvu u cirkularnoj ekonomiji i upravljanju resursima. Poručio je brojnim učesnicima da zelena, odnosno cirkularna ekonomija podrazumeva promene koje moraju da se dese, ukoliko želimo da očuvamo Planetu i obezbedimo opstanak živog sveta na njoj.

Cirkularna ekonomija je izuzetno značajna, zbog čega je Ministarstvo, kao zagovornik koncepta čistije proizvodnje i strateški opredeljeno vrednostima cirkularne ekonomije, kao posebnu radnu jedinicu osnovalo Grupu za zelenu ekonomiju, rekao je Trivan. On je ukazao da je ona dobra osnova, ne samo za unapređenje zaštite životne sredine, već i za profitabilnost u poslovanju, stvaranje novih mogućnosti investiranja, i otvaranje novih radnih mesta. Privreda, koja je najveći zagađivač, ali koja ujedno i najviše ulaže u životnu sredinu, izuzetno je značajan partner u procesu usmeravanja privrede u pravcu održivog razvoja i zelene ekonomije:  „Pokušavamo da promenimo način razmišljanja, pri čemu smo svesni da ništa nije počelo od nas. Mi tek spremamo da se bavimo cirkularnom ekonomijom, a privredne komore su nam jako važne u čitavom procesu“, naglasio je ministar.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Kada je cirkularna ekonomija u pitanju, moramo čitavu privredu da dovedemo do svesti da znaju da će morati da prilagođavaju tehnologije novim pravilima koja važe u svetu, da ćemo morati da idemo na sertifikaciju tih tehnologija, i da će jedino tako moći ubuduće da se opstane na tržištu“, rekao je ministar. Privreda, civilno društvo, mediji, država, građani… predstavljaju segmente cirkularne ekonomije, povezani u krug koji ovaj poslovni model zatvara, objasnio je. „Svi smo mi cirkularna ekonomija, to je način da privreda bude jača. Zato hoćemo da pomognemo svima da se menjaju, zato moraju svi brzo da se menjaju“, istakao je Trivan. Posebno značajno pitanje je investiranje u bolje, zdravije čistije tehnologije u lokalnim samoupravama, zbog čega će Ministarstvo i u narednoj godini nastaviti da pomaže opštinama u izradi projektno-tehničke dokumentacije kao preduslova za obezbeđenje sredstava i realizaciju projekata zaštite životne sredine za lokalne zajednice, ujedno sprečavajući ulazak prljavih tehnologija u našu zemlju.

Cirkularna ekonomija je izuzetno važna, i predstavlja sredstvo za postizanje zdravije, čistije životne sredine, uz neophodnu saradnju svih delova društva, zaključio je ministar, i pozvao na zajedničku akciju u pravcu razvoja zelene ekonomije i zaštite životne sredine.

Konferenciju „Lideri transformacije društva“ organizovala je Adriamedia grupa, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom za evropske integracije, Ministarstvom bez portfelja za regionalni razvoj, kao i Privrednom komorom Srbije, i drugim partnerima.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Schneider Electric inovativno EcoStruxure rešenje za segment voda

Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizacije, u okviru desetog po redu Međunarodnog Sajma voda, predstavila je inovativno EcoStruxure rešenje za segment voda, frekventni regulator Altivar Process i kontroler za procesnu automatizaciju M580 kao deo tog rešenja. Radi se o IoT baziranoj platformi EcoStruxure koja služi kao osnova za upravljanje, vođenje, automatizaciju i optimizaciju sistema kako lokalno tako i u “cloud-u”.

Foto: Schneider Electric

EcoStruxure Water and Wastewater rešenje omogućava sveobuhvatan pristup rešavanju problema konkurentnosti i pomaže klijentima koji posluju u ovom segmentu da smanje potrošnju energije do 30 odsto, povećaju operativnu efikasnost do 25 odsto i da smanje ukupne troškove poslovanja do 20 odsto. EcoStruxure pruža potpunu informatičku bezbednost i kompletnu analitiku i izveštavanje na svim nivoima.

Do 2050. godine svetska populacija će porasti za 34%, dok će porast potrošnje vode biti preko 55%. Takođe, preko 50% površinskih voda u Evropi je ispod zadovoljavajućeg ekološkog nivoa, dok je količina vode koja se dnevno gubi u distribuciji dovoljna da podmiri potebe 200 milona ljudi. Ovi podaci govore da je potrebno pronaći nova rešenja u preradi voda.

Foto: Schneider Electric

Schneider Electric je razvio namenska rešenja koja odgovoraju izazovima sa kojima se suočava industrija vode i prerade otpadnih voda: – efikasna modernizacija ostarele infrastrukture – smanjenje troškova energije i usluga – poštovanje sve većeg broja propisa – veća robusnost i spremnost u slučaju vanrednih situacija – prihvatanje novih tehnologija i potreba za novom specijalizovanom radnom snagom – obezbeđenje javnih zdravstvenih usluga, sigurnosti i bezbednosti. Sa rešenjima instaliranim u preko 40.000 pogona za vodu i otpadnu vodu širom sveta, kompanija nudi sveobuhvatan portfolio ponuda u vodoprivredi.

“Globalna potrošnja energije je u stalnom porastu i praćena je neprestanom potrebom za njenim racionalnijim korišćenjem. U skladu sa tim potrebno je koristiti prednost savremenih tehnologija kako bi se umanjila potrošnja energije po jedinici prečišćene odnosno prepumpane vode uz istovremeno poboljšanje kvaliteta prerade. Nadležna ministarstva Republike Srbije obavljaju svoj deo posla, usvajanjem odgovarajućih pravno-normativnih okvira, dok korisnici treba da se pozabave primenom savremenih tehnologija i inovativnim rešenjima za optimizaciju upotrebe i potrošnje vodenih resursa“, izjavio je Jovica Vranjković, direktor sektora za krajnje korisnike i servise, Schneider Electric.

Foto: Schneider Electric

Na Sajmu je predstavljena i demonstracija EcoStruxure Augmented Operator Advisor – virtuelna realnost za dijagnozu stanja i održavanja postrojenja koja poboljšava operativnu efikasnost i pruža informacije u realnom vremenu. Ova aplikacija omogućava virtuelno otvaranje vrata električnog ormara, pristupanje potrebnim informacijama u datom trenutku, kao i adekvatno lociranje opreme i vođenje operatera korak po koraku kroz procedure procesa održavanja.

Veliku pažnju izazvao je i Altivar Process, frekventni regulator koji pruža širok spektar potpuno testiranih rešenja, uvek spremnih za povezivanje. Altivar Process predstavlja novu generaciju frekventnog regulatora sa ugrađenom inteligencijom koji je dizajniran da prikuplja podatke i deli informacije sa svim nivoima i pruži IIoT mogućnosti.

Posetioci su mogli da čuju i karakteristike kontrolera za procesnu automatizaciju Modicon M580, koji omogućava viši nivo efikasnosti i fleksibilnosti, obezbeđujući najviši nivo zaštite. Moćne performanse su ključna karakteristika M580 koji poseduje veoma brz savremeni višejezgarni ARM processor, što omogućava veliku brzinu izvršavanja instrukcija i komunikacije sa mrežnim uređajima. Modicon M580 primenjiv je u postrojenjima za upravljanje i kontrolu vodnih resursa.

Škotska: Čak 98 odsto električne energije u oktobru poteklo od vetra!

Foto-ilustracija: Unsplash

Škotski odeljak Svetske fondacije za prirodu (WWF Scotland) objavio je podatke o energetskom snabdevanju ove zemlje tokom oktobra. Čak 98 odsto struje u analiziranom periodu bilo je čistog porekla i poteklo je od vetra. Električna energija koje su proizvele vetrenjače širom Škotske bila je dovoljna za napajanje 5 miliona domova.

Foto-ilustracija: Unsplash

Najuspešniji i vremenski najpovoljniji dan za proizvodnju energije zahvaljujući vetroturbinama bio je 23. oktobar kada je vetar mogao da obezbedi struju neophodnu za 8,72 miliona domaćinstava, što je tri i po puta više nego što ih zaista ima u Škotskoj.

Tokom šesnaest dana od ukupno trideset jednog u mesecu proizvodnja u vetroelektranama nadmašila je energetsku potrošnju Škota.

Vršilac dužnosti direktora WWF Scotland Sem Garner izjavio je: “Ove brojke pokazuju da  vetar, uslovno rečeno, radi, pomaže u smanjenju emisija štetnih gasova i da je najjeftiniji od novih načina proizvodnje električne energije. Pored toga, on je i sve popularniji, a nedavno istraživanje je pokazalo da turbine sve češće niču i u ruralnim područjima.”

“Statistički podaci iz oktobra su odličan primer za to koliko je energija vetra pouzdana i stalna”, zaključio je Aleks Vilkos Bruks iz Agencije za energetiku Severn Wye.

Jelena Kozbašić

U Kini se gradi rezervat za pande od dva miliona hektara

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Kina će uložiti 10 milijardi juana, odnosno 1,5 milijardu dolara u izgradnju ogromnog centra za istraživanje i zaštitu džinovskih pandi u jugozapadnoj provinciji Sečuan.

Park će se prostirati na dva miliona hektara i biće duplo veći od Nacionalnog parka Jeloustoun u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ciljevi izgradnje rezervata su jačanje ekonomije Sečuana i poboljšanje uslova za pande koje žive u tom planinskom regionu.

Osim toga, ogromni park biće i pravo mesto uživanja za sve ljubitelje ovih dobroćudnih životinja, te se očekuje da će privući oko 20 miliona posetilaca godišnje.

Džinovske pande su nezvanična nacionalna maskota Kine. Nekada ih je bilo širom južne i istočne Kine, dok ih sada ima u šest planinskih lanaca u provincijama Sečuan, Šansi i Gansu.

Izvor: Nacionalna geografija

Dalje usaglašavanje sertifikata za bolju razmenu poljoprivrednih dobara između Srbije i UAE

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i državna ministarka Ujedinjenih Arapskih Emirata za prehrambenu sigurnost Mariam Al Maheri dogovorili su juče u Beogradu dalje usaglašavanje sertifikata za međusobnu razmenu poljoprivrednih proizvoda.

Dogovoreno je da se u narednom periodu sa Upravom za standardizaciju i metrologiju Ujedinjenih Arapskih Emirata (ESMA) usaglase Halal sertifikati.

Do sada je završen postupak usaglašavanja za veterinarske potvrde (sertifikati za izvoz u UAE, i to izvoz mesa goveda, ovaca, koza i živine i proizvoda od mesa namenjenih za ishranu ljudi, mleka i mlečnih proizvoda, jaja, proizvoda od jaja, meda i proizvoda od meda).

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

U prethodnom periodu su usaglašeni i svi dokumenti koji treba da prate pošiljke hrane biljnog i mešovitog porekla iz Republike Srbije ka UAE i obratno.

Na sastanku ministra Nedimovića sa državnom delegacijom UAE razgovaralo se i o organizovanju Agrobiznis foruma u aprilu u Beogradu.

To bi bila odlična prilika da proizvođači iz Srbije predstave svoju robu trgovcima iz Emirata, koje je dobroplatežno tržište i dobra platforma za ostale arapske zemlje Golfskog zaliva.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Iznuđena arhitektura kao turistička atrakcija

Foto: Youtube/Printscreen/
Foto: Youtube/Printscreen/Henk Braam

Arhitektura u 21. veku ponekad nas zaista ostavlja bez daha. Mnogi savremeni gradovi, kao što je Dubai, izgledaju velelepno i privlače svojim neuobičajenim građevinama brojne turiste koji se slivaju u ovaj grad sa svih meridijana.

Međutim, našu pažnju nisu zaokupili samo fantastični arhitektonski dometi. Postoje gradovi koje su njihovi stanovnici uredili u skladu sa svojom kulturom življenja. Okolnosti su bile takve da za arhitekte i dizajnere tu nije bilo mnogo mesta. Upravo zbog toga oni su vredni pažnje i pogleda.

Da li ste čuli za „Grad smeća” ili „Dom Zabalinija”? To je jedinstveno naselje sa 60.000 stanovnika koji se bave sakupljanjem i reciklažom otpada iz celog Kaira. Zabalini su 40-ih godina prošlog veka živeli na severu Egipta i bavili se stočarstvom. Tokom 80-ih godina naselili su se u blizini istočnog dela Kaira i dugo godina živeli u privremenim selima „ispod radara” lokalne vlasti.

Foto: Youtube/Printscreen/Henk Braam

Muškarci se bave prikupljanjem smeća od vrata do vrata za malu novčanu nadoknadu, a sve što prikupe odnose u svoju siromašnu zajednicu. Nakon toga, smeće za reciklažu razvrstavaju žene i deca. Oko 90 odsto prikupljenih materijala se reciklira, pa se ovakav sistem smatra vrlo efikasnim. Naime, oni prikupljaju čak četiri puta više otpada od kompanija koje se na Zapadu bave reciklažom.

Višespratnice u kojima stanuju Zabalini jasno su podeljenje prema porodicama, a često u njima žive i po tri generacije. Svaka porodica se specijalizovala za određeni vid reciklaže, i taj posao se uglavnom obavlja u prizemlju, dok su viši spratovi rezervisani za stanovanje. Iako su ograničeni novcem, svaki prostor je uređen detaljno i brižno. Dok većina ljudi ne bi mogla da opstane u takvoj četvrti, Zabalinima je to normalan način življenja. Sve što je tipično za jedno naselje postoji i u ovom naselju: prodavnice, kafići, restorani, frizerski saloni i crkva.

Pojedini stanovnici otvorili su čak i farme tamo gde se u drugim zgradama nalazi dnevni boravak. Deponija je iznad štale, a preko puta stan u kome živi nedavno venčani mladi bračni par. Kako komšije kažu, upravo taj stan je jedan od najlepših u tom naselju.

„Dom Zabalinija” je neobično i inspirativno mesto koje šalje poruku o važnosti održanja zajednice na okupu. Ovo nije prošlo nezapaženo. Nakon dokumentarnog priloga u medijima, turisti su rešili da ga upišu na svoju mapu. Broj poseta neprestano raste, a po svemu sudeći, Zabalini pokazuju izuzetnu gostoprimljivost.

Sofija Nikolić

Beograd učesnik Svetskog kongresa pametnih gradova u Barseloni

Povodom učešća delegacije Grada Beograda na Svetskom kongresu pametnih gradova, održanog od 13. do 15. novembra u Barseloni, gradonačelnik prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da je važno da se građanima približi taj koncept, i kakvu će korist imati od primene modernih tehnologija u svakodnevnom funkcionisanju komunalnog sistema grada.

On je, u Beogradskoj hronici, istakao da je Barselona jedan od gradova koji je najdalje otišao u razvoju pametnih gradova.

– Tako da smo imali šta da vidimo i naučimo, i u budućnosti ih primenimo u našoj prestonici. Takođe, koliko je važno da se grad razvija u tom pravcu, podjednako je važno da se i svest ljudi podiže i bude kompatibilan sa time – ukazao je gradonačelnik.

On je istakao da je potrebno imati viziju razvoja grada i da vlasti u Beogradu imaju plan za razvoj Beograda kao pametnog grada.

Foto: Grad Beograd

–Na primer, celokupan koncept prevoza u Beogradu daje prioritet pešacima, biciklistima, javnom prevozu i na kraju automobilima. U tom konceptu će se razvijati izgradnja javnih garaža u centru grada, dok na opštini Vračar već postoje senzori koji pokazuju koliko ima slobodnih parking mesta, i to su koraci koji idu u tom pravcu – naveo je Radojičić.

Takođe je pohvalio podsticaje Vlade Srbije u tom pravcu, posebno mladim ljudima koji ostvaruju izvrsne rezultate u Naučno-tehnološkom parku „Beograd”.

–Gradovi su sve veći i sigurno je da će sve veći broj svetske populacije u živeti u gradovima. Neke su prognoze da će u narednih desetak godina dodatnih 20-30 odsto svetskog stanovništva živeti u gradovima. To definitivno znači da gradovi na drugačiji način moraju da se uređuju i na drugačiji način funkcionišu – ukazao je gradonačelnik.

On je zaključio da koncept pamentnih gradova podrazumava korišćenje savremenih tehnologija da bi ljudi, kroz bolje funkcionisanje, imali bolji kvalitet života.

Izvor: Grad Beograd

Srbiji oboren status u Međunarodnoj federaciji uzgajivača lipicanera, moguće i izbacivanje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je imala status punopravne članice u Međunarodnoj federaciji uzgajivača lipicanera (LIF) čije je sedište u Varaždinu u Hrvatskoj. Međutim, Srbija je izgubila taj status i sada, kao i neke druge zemlje-posmatrači, ima rok od 2 godine da ispuni pravila o uzgoju lipicanera koja se odnose na neke zootehničke detalje i genealogiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Lipicaneri su rasa konja poreklom iz Slovenije, iz sela Lipica koje se nalazi tik uz granicu sa Italijom kod Trsta, odakle i potiče njihovo ime. Rasa je nastala u 16. veku i poznati su po tome što su potpuno bele boje kada odrastu.

Ovo međunarodno udruženje ima dokument naslovljen Poreklopisna knjiga o poreklu rase lipicanera, i ona važi sa sve članice, a Srbija nije ispunjavala uslove koji su propisani. Međutim, moguće je očekivati i izbacivanje Srbije iz LIF-a, ali to zavisi od mera koje Srbija sprovede u naredne dve godine.

Standardi koje domaći uzgajivači moraju da ispune su, između ostalog:

  • vršenje DNK analize ždrebadi radi utvrđivanja porekla;
  • prijaviti svako novorođeno grlo u roku od 6 dana od ždrebljenja;
  • ždrebe ne odvajati od majke dok posebna komisija ne izvrši evidenciju;
  • obavezno vođenje knjiga i za punokrvna grla i za grla koja iskaču iz osnovne linije.

Uzgajivači lipicanera u Srbiji navode da ne postoje uslovi da država dostavlja LIF-u sve tražene podatke jer ne postoji zakonska osnova, ali ni odgovarajuće službe koje bi morale svakodnevno da budu na terenu. Dodatni problem je što se ni DNK analiza ne može obaviti u Srbiji. Uzgajivači dodaju i da postoji bojazan da će puno obaveza i troškova pasti na leđa individualnih proizvođača ukoliko se Ministarstvo poljoprivrede ne uključi u rešavanje problema.

Izvor: Agro Media

Bugari blokirali granične prelaze zbog poskupljenja goriva

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Širom Bugarske nastavljeni su protesti protiv previsokih cena goriva, skoka troškova života, siromaštva i korupcije.

Demonstranti su više sati zaustavili saobraćaj na više mesta na autoputevima Trakija i Hemus, a potom je usledila intervencija policije, koja ih je rasterala, objavio je državni radio BNR, prenosi Hina.

Na autoputu Marica, koji vodi prema graničnim prelazima sa Turskom, policija je pokušala da spreči vozače da blokiraju saobraćaj, ali su oni probili kordon.

Blokiran je i pristup graničnom prelazu Kulata s Grčkom.

U prestonici Sofiji više hiljada ljudi okupilo se na Trgu princa Aleksandra Prvog, uprkos kiši, javlja BTA.

Demonstranti su vikali “ostavke” i “referendum”, nosili zastave Bugarske i transparente sa natpisima “Narod protiv partija” i “Moramo da zaustavimo demografski kolaps i genocid u Bugarskoj”.

Demonstracije je organizovao građanski forum “Promjana” (Promena) uz poruku “promenimo sistem”.

U Sofiju su doputovali i ljudi i zapadnih delova Bugarske, prenosi BTA, dodajući da su se oni žalili da im je policija preprečila put do prestonice.

Protesti su održani u još 18 bugarskih gradova.

U Francuskoj zbog cene goriva protestuju već nekoliko dana, a čak je i jedna osoba izgubila život. Stotine je povređeno.

Izvor: Mondo