Home Blog Page 993

Puštena u rad Crpna stanica „Kula“

Foto: JVP „Vode Vojvodine“
Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović pustio je u subotu u rad Crpnu stanicu „Kula“ koja je deo regionalnog podsistema za navodnjavanje “Kula-Mali Iđoš”.

Događaju su prisustvovali i sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vuk Radojević i direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić.

Na kanalu za navodnjavanje Kula-Mali Iđoš, koji je deo istoimenog regionalnog podsistema, dodatno je uređeno prvih pet kilometara. Ovo je jedan od od jedanaest projekata iz prve faze Abu Dabi fonda.

U sklopu ovih radova, najpre su izvedeni geodetski i zemljani radovi, čime je povećan kapacitet kanala, a potom je ova deonica kanala obložena novom vodonepropusnom folijom, jer je stara bila dotrajala, te je bilo dosta gubitaka vode.

Kanal se snabdeva vodom iz Hidrosistema DTD (Velikog bačkog kanala), preko Crpne stanice „Kula“. Radovi su bili vredni 1.044.287,00 evra, a izvođač je bio konzorcijum VP „Severna Bačka“ Subotica, „Ekstra Autotransport“ Kula i CMT Beograd.

Radovi su počeli tek sredinom avgusta ove godine, jer bi da su započeti ranije, bilo dovedeno u pitanje nesmetano navodnjavanje poljoprivrednih površina koje se inače navodnjavaju iz tog kanala.

Regionalni podsistem „Mali Iđoš“ deo je regionalnog hidrosistema „Severna Bačka“. Trenutno je izgrađeno 10, od ukupno 15 kilometara kanala.

Kada regionalni sistem bude konačno završen trebalo bi da obezbedi vodu za navodnjavanje 11.500 ha poljoprivrednih površina na područjima opština Kula, Vrbas, Mali Iđoš i Bačka Topola.

Milisav Pajević

NIS dobitnik Zlatne plakete Beogradske berze

Foto: NIS
Foto: NIS

NIS a.d. Novi Sad je drugu godinu zaredom dobitnik Zlatne plakete Beogradske berze za najbolje odnose sa investitorima.

Ovo priznanje je nova potvrda da je domaća investiciona javnost prepoznala opredeljenje NIS-a da o svojim aktivnostima pravovremeno i sveobuhvatno informiše akcionare i investitore i da odnose sa njima gradi na međusobnom poverenju i dvosmernoj komunikaciji.

Za NIS, ova nagrada, koja je kompaniji dodeljena šesti put od početka dodeljivanja nagrade Beogradske berze, ujedno predstavlja i podstrek da nastavi da unapređuje svoju poslovnu praksu u ovoj oblasti i bude primer drugim kompanijama u Srbiji i regionu.

Nagrada je utoliko značajnija jer je dodeljena u konkurenciji 16 kompanija, a o priznanju je odlučivala stručna komisija u kojoj su bili ugledni finansijski analitičari i univerzitetski profesor.

Priznanje je dodeljeno na osnovu procene 35 kriterijuma otvorenosti kompanija prema investicionoj javnosti, među kojima su objavljeni aktuelni i istorijski izveštaji, informacije o performansama kompanije na tržištu kapitala (cena akcija i vrednost prometa), prisutnost kompanije na društvenim mrežama, postojanje objavljenih kontakata i audio i video zapisa za investitore na internet prezentaciji kompanije, objavljeni izveštaji o održivom razvoju, itd.

Zlatna plaketa za odnose sa investitorima u 2018. godini NIS-u je uručena na Međunarodnoj konferenciji Beogradske berze koja je danas održana u Beogradu. Priznanje je u ime NIS-a primila Jelena Stanković, rukovodilac Službe za odnose sa investitorima.

– Za našu kompaniju ovo je veliko priznanje i pokušaćemo da i u narednom periodu opravdamo ukazano poverenje, kao i da budemo još bolji. Nadamo se daljoj uspešnoj saradnji i novim poslovnim izazovima, rekla je Jelena Stanković.

Na konferenciji Beogradske berze investicionoj javnosti je predstavljen i projekat “Duboka prerada“, ključni projekat druge faze modernizacije Rafinerije nafte u Pančevu.

O ovoj investiciji vrednoj 300 miliona evra prisutnima je govorio Andrej Djug, direktor Sektora za podršku projektu koji je istakao da će nakon realizacije projekta rafinerija u Pančevu po dubini prerade biti u rangu najboljih svetskih rafinerija.

Foto: NIS

On je naveo da se komercijalni rad postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja planira za treći kvartal 2019. godine.

Za građane će to pre svega značiti veće količine najkvalitetnijih goriva domaće proizvodnje, ali i početak proizvodnje koksa, proizvoda koji se sada uvozi u našu zemlju.

Pored toga, ovaj projekat ima i značajne ekološke prednosti, među kojima je i sticanje uslova za prestanak proizvodnje mazuta sa visokim sadržajem sumpora čime će biti unapređena zaštita životne sredine u celoj Srbiji.

Milisav Pajević

Energetski saniran i adaptiran objekat Mesne zajednice „Makova sedmica“ kod Subotice

Foto: Grad Subotica
Foto: Grad Subotica

Gradonačelnik Subotice Bogdan Laban i član Gradskog veća, Nemanja Simović, obišli su nedavno renovirani objekat Mesne zajednice „Makova sedmica“, u čiju je sanaciju i adaptaciju tokom 2017. i 2018. godine iz gradskog budžeta izdvojeno više od osam miliona dinara.

Obraćajući se medijima nakon obilaska objekta, gradonačelnik Subotice Bogdan Laban je rekao da, pored kapitalnih investicija, ulaganja u saobraćajnu, vodovodnu, kanalizacionu i sportsku infrastrukturu, zdravstvene i obrazovne ustanove, subotička lokalna samouprava vodi računa i o prigradskim mesnim zajednicama.

– U kompletnu rekonstrukciju ovog objekta grad Subotica je, iz budžeta, u 2017. godini izdvojio 3,7 miliona dinara, a u 2018. godini 4,4 miliona dinara. Ovo je prilika da se istakne da je rukovodstvo ove mesne zajednice agilno i efikasno i da je realizacija ovog projekta rezultat našeg zajedničkog rada. Ove godine, u ulici Anke Butorac, koja pripada Mesnoj zajednici “Makova sedmica” izgrađen je kolovoz u dužini 1.500 metara, širine pet metara. Izvođač radova bila je kompanija “Vojput”, a sredstva u visini od 45,5 miliona dinara obezbedila je Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine, naglasio je Bogdan Laban.

Na ovom objektu rađeno je unutrašnje i spoljašnje malterisanje zidova, izrađena je cementna košuljica, ugrađena nova unutrašnja i spoljašnja vrata, spušteni su plafoni, urađena termoizolacija fasade i tavana i postavljena LED rasveta, dograđen sanitarni čvor, uređena fasada i betonirana terasa.

Milisav Pajević

JP Nacionalni parkovi Crne Gore preuzeli Botanički vrt “Dulovine“

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore upravljaće zaštićenim područjem Botaničkim vrtom „Dulovine“ sa ciljem očuvanja bašte i realne potrebe postojanja specijalizovanog botaničkog objekta koji objedinjuje kulturnu, naučnu i edukativnu delatnost vezanu za prirodne vrednosti Crne Gore.

Naime, Vlada Crne Gore je na sednici od 1. novembra ove godine razmotrila i usvojila Informaciju o davanju na poklon zaštićenog prirodnog dobra – Botaničkog vrta „Dulovine“ Nacionalnim parkovima Crne Gore.

S tim u vezi, direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Elvir Klica potpisao je Ugovor o poklonu nepokretnosti sa pravom plodouživanja i Sporazum o regulisanju međusobnih odnosa povodom preuzimanja Botaničkog vrta “Dulovine“ koji je u vlasništvu Daniela i Zore Vincek iz Kolašina.

– Preuzimanje Botaničke bašte na upravljanje Nacionalnim parkovima Crne Gore predstavlja posebnu čast, sa jedne strane, i istovremeno obavezu kojoj ćemo se sa pažnjom posvetiti u budućim aktivnostima i koju ćemo realizovati na zadovoljstvo brojnih poštovalaca ovog zaštićenog dobra, saopštio je direktor JPNPCG Elvir Klica.

Botanički vrt formiran je 1981. godine u Dulovinama u južnom delu Kolašina i predstavlja pravo bogatstvo severa Crne Gore i simbol ovog grada. Botanički vrt je kategorisan kao zaštićeno prirodno dobro – spomenik prirode i zakonom je zaštićeno od 1994. godine.

Zahvata površinu od 646 metara kvadratnih i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.018 metara nadmorske visine. Pored svog turističkog značaja, bašta ima i naučno-edukativni karakter. Bašta obezbeđuje optimalne uslove za rast preko 500 vrsta biljaka, od kojih je većina endemska, a oko 80 odsto njih je klasifikovano kao lekovito bilje.

Predmet poklona JPNPCG su nepokretnosti: vikendica sa dvorištem i livadom i pokretne stvari: botanička bašta kao zaštićeno prirodno dobro koje je zasađeno na nepokretnostima i biblioteka botaničke bašte.

Ugovor i Sporazum potpisani su 15. novembra ove godine u Botaničkom vrtu Dulovine uz prisustvo direktora NP Biogradska gora Saše Jeknića i predstavnika opštine Kolašin.

Milisav Pajević

Jedno od najvećih crnih tržišta egzotičnih vrsta faune – Fejsbuk

Foto-ilustracija: Unsplash

Nezakonita trgovina ide u korak sa napretkom tehnologije i našom sve većom zavisnošću od telefona. Ubrzo je zaposela internet. Jedan od njenih vidova je i kupoprodaja egzotičnih vrsta faune.

Foto-ilustracija: Unsplash

Ulogujte se na jednu od najpopularnijih društvenih mreža i u pretraživač ukucajte “tarantule”. Rezultat pretrage biće nekoliko oglasa.

Dobro došli na Fejsbuk, jedno od najvećih crnih tržišta egzotičnih, uglavnom ugroženih, vrsta.

Mnogobrojne stranice i grupe na društvenoj mreži Fejsbuk napravljene su s ciljem trgovine divljim životinjama i njihovim proizvodima. Zainteresovani kupci dolaze iz različitih krajeva sveta: od razmetljivog bogataša iz Njujorka koji želi da pokaže svoj status prostiranjem tepiha od kože odranog lava u dnevnoj sobi preko Rusa koji hoće krokodila za kućnog ljubimca do Kineza koji rog nosoroga upotrebljava u tradicionalnoj medicini.

Foto-ilustracija: Unsplash

Slonovača? Tropske ptice? Medveđe šape? Majmunčići loriji? Vilice ajkule? Različiti gmizavci? Na krvavim virtuelnim tezgama sve je na prodaju.

U aprilu ove godine Fejsbuk je optužen da je dozvolio reklamiranje prodaje tigrovih zuba. Kompanija se suočila sa osudom javnosti zbog neuspešnog sprečavanja nezakonitih aktivnosti u okviru svoje mreže.

U zvaničnom saopštenju Fejsbuka povodom ovog skandala stoji da se trgovina ugroženim vrstama i njihovim delovima kosi sa pravilima zajednice. Grupe koje krše zakon bivaju odstranjene sa te društvene mreže čim se uoči sumnjiva aktivnost.

Do kraja godine, Fejsbuk planira da zaposli više od 20 hiljada ljudi koji će kontrolisati objave neprimerenog i nedozvoljenog sadržaj. Osnivač kompanije Mark Zakerberg najavio je i kreiranje posebnog alata za praćenje ovakvih objava koji će pokretati veštačka inteligencija.

Jelena Kozbašić

Zbog povećanja broja, planinske gorile nisu više ekstremno ugrožena vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay

Medjunarodna unija za zaštitu prirode sa sedištem u Švajcarskoj promenila je danas status planinskih gorila iz “ekstremno ugrožene vrste” u “ugroženu vrstu”.

“Budući da se ceo svet suočava sa nestajanjem životinjskih vrsta ovo je veliki uspeh u zaštiti prirode”, rekla je predsednica i vodeća naučnica Fondacije “Dajan Fosi” Tara Stoinski.

Ta fondacija je dobila ime po američkoj zoološkinji čiji je rad privukao pažnju mejunarodne javnosti na planinske gorile i čiji su memoari bili osnova za film iz 1988. “Gorile u magli” sa Sigurni Viver.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što su planinske gorile bile pred istrebljenjem njihov broj se polako povećava, prenela je agencija Asošijeitd pres.

“Poboljšali smo njihovu zaštitu tako što smo obezbedili životnu sredinu gde će da se razvijaju i rastu”, rekla je direktorka Medjunarodnog programa za zaštitu gorila Ana Behm Masozera.

On je dodala da se mora imati vidu da broj planinskih gorila i dalje može da se smanji jer postoje samo dve male populacije u dva nacionalana parka.

Vlasti nekoliko država u kojima se nalaze planinske gorile podržale su dodatnu zaštitu granica nacionalnih parkova unutar kojih nije dozvoljen lov, seča drva ili asfaltiranje puteva.

Obezbedjena je i zdravstvena nega tako što je organizovana obuka za veterinare u svim zemljama gde se nalaze planinske gorile, navodi AP.

Lov u nacionanim parkovima je zabranjen ali gorile često mogu da upadnu u zamke koje su postavljene za druge zivotinje. Kada se tako nešto desi, pozivaju se veterinari da im očiste rane. Kristin Giljardi ovo naziva “ekstremnom zaštitom”.

“Ovo je totalna pobeda zaštite prirode, a nema ih puno”, dodala je Giljardi.

Planinske gorile žive u gustim i magloovitim šumama u oblasti “uspavanih” vulkana u istočnoj Africi. Njihovo stanište su nacionalni parkovi koji obuhvataju delove Ugande, Ruande i Demokratske Republike Kongo.

Izvor: Zelena Srbija 

Novo istraživanje- kako se rangiraju zemlje po klimatskoj politici

Foto: pixabay

Kina, Rusija i Kanada trenutno vode takvu klimatsku politiku koja bi mogla da dovede do povećanja globalne temperature za čak 5 stepeni do kraja ovog veka.

Ovo su rezultati novog istraživanja koje je rangiralo klimatske ciljeve različitih zemalja. Studija je objavljena u petak u stručnom magazinu Nature Communications, i pokazuje odnos između nacionalnih ciljeva za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i uticaja koje će oni imati na globalno povećanje temperature. Cilj ovog istraživanja jeste da informiše učesnike Pariskog sporazuma i da im pomogne da ostvare ono na šta su se obavezali pre tri godine.

Amerika i Australija su za nijansu bolje jer bi uticale na porast temperature od 4 stepena. Zemlje Evropske unije, koja nosi titulu pionira u borbi protiv klimatskuh promena, trenutno bi dovele do povećanja duplo većeg od propisanog ciljevima Pariskog sporazuma, tj. za oko 3 stepena.

Od velikih ekonomija najbolje se rangirala Indija koja premašuje propisani cilj za samo pola stepena. Nerazvijene zemlje generalno manje doprinose globalnom zagrevanju i bolje su rangirane, a razlog leži u tome što imaju manje fabrika, elektrana i saobraćaja pa samim tim imaju i manje emisije štetnih gasova.

Sa druge strane svetske energetske sile poput Kine malo toga rade da ograniče svoje štetno delovanje. Ovo podrazumeva Saudijsku Arabiju koja izvozi naftu, Rusiju koja izvozi gas i Kanadu koja takođe eksploatiše naftu. Lobiji fosilnih goriva su veoma jaki u ovim zemljama a nemogućnost vlade da se izbori sa njima preti da dovede do povećanja globalnih temperatura od 5 stepeni.

„Interesantno je videti koliko neke zemlje zaostaju u ispunjenju svojih ciljeva iako su smatrane za lidere u borbi protiv klimatskih promena,“ izjavio je autor studije Jan Robiu du Pont sa Univerziteta u Melburnu.

Ovo istraživanje će vrlo verovatno izazvati burne reakcije. Prema Pariskom sporazumu ne postoji jasno definisana odgovornost zemalja jer svaka nacija sama određuje svoje ciljeve u odnosu na niz različitih faktora. Ti faktori podrazumevaju političku moć, nivo industrijalizacije, ekonomsku moć, veličinu populacije, istorijsku odgovornost za emisije itd. Svaka vlada odabrala je interpretaciju jednakosti koja odgovara njihovim interesima, tvrde autori studije.

Oni su u istraživanju pokušali bolje da definišu jednakost u odgovornosti zemalja tako što su razmatrali drugačije interpretacije i nadaju se da će njihov rad doprineti pregovorima koje UN organizuje sledećeg meseca u Poljskoj. Iako ova studija naglašava razlike između političke volje zemalja, autori tvrde da ona služi da inspiriše a ne da traži krivca.

„Ovo istraživanje nudi instrumente zemljama pomoću kojih mogu da provere na koji način ih druge zemlje percipiraju i da li spadaju u kategoriju klimatskih lidera ili pak onih koji napredak usporavaju,“ rekao je Džoeri Rogelj sa Imperijalnog koledža u Londonu.

Milan Zlatanović

Plan za razvoj Beograda kao pametnog grada

Foto: EP

Povodom učešća delegacije Grada Beograda na Svetskom kongresu pametnih gradova u Barseloni, gradonačelnik prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da je važno da se građanima približi taj koncept, i kakvu će korist imati od primene modernih tehnologija u svakodnevnom funkcionisanju komunalnog sistema grada.

On je juče, u Beogradskoj hronici, istakao da je Barselona jedan od gradova koji je najdalje otišao u razvoju pametnih gradova.

– Tako da smo imali šta da vidimo i naučimo, i u budućnosti ih primenimo u našoj prestonici. Takođe, koliko je važno da se grad razvija u tom pravcu, podjednako je važno da se i svest ljudi podiže i bude kompatibilan sa time, ukazao je gradonačelnik.

On je istakao da je potrebno imati viziju razvoja grada i da vlasti u Beogradu imaju plan za razvoj Beograda kao pametnog grada.

– Na primer, celokupan koncept prevoza u Beogradu daje prioritet pešacima, biciklistima, javnom prevozu i na kraju automobilima. U tom konceptu će se razvijati izgradnja javnih garaža u centru grada, dok na opštini Vračar već postoje senzori koji pokazuju koliko ima slobodnih parking mesta, i to su koraci koji idu u tom pravcu, naveo je Radojičić.

Takođe je pohvalio podsticaje Vlade Republike Srbije u tom pravcu, posebno mladim ljudima koji ostvaruju izvrsne rezultate u Naučno-tehnološkom parku „Beograd”.

– Gradovi su sve veći i sigurno je da će sve veći broj svetske populacije u živeti u gradovima. Neke su prognoze da će u narednih desetak godina dodatnih 20-30 odsto svetskog stanovništva živeti u gradovima. To definitivno znači da gradovi na drugačiji način moraju da se uređuju i na drugačiji način funkcionišu, ukazao je gradonačelnik.

On je zaključio da koncept pamentnih gradova podrazumava korišćenje savremenih tehnologija da bi ljudi, kroz bolje funkcionisanje, imali bolji kvalitet života.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

U Bačkom Petrovcu se sprovodi “Eko dizajn naših života”

Foto: Igor Bodiš/ https://www.storyteller.rs

 

Foto: Igor Bodiš/ https://www.storyteller.rs

U Bačkom Petrovcu nedavno je u okviru projekta pod nazivom “Eko dizajn naših života” koji je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama formalizovana saradnja između Instituta za zaštitu životne sredine i održivi razvoj “Zeleni krug” – štampanog časopisa “EKOlist” i online portala “Storyteller” u oblasti medija i zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Saradnja će se odvijati u oblasti unapređenja i povećanja vidljivosti tema zaštite životne sredine i ekologije u oblasti medija i informisanja građana i zajedničko javno zagovaranje promene životnih navika građana i zakonske regulative, ukoliko se steknu uslovi za to.

Sporazum o saradnji su podpisale Vladimira Dorčova Valtnerova i Jadranka Marčok, osnivačice ovih medija, čiji zajednički imenitelj, osim ekološkog osvešćivanja, jeste prezentacija oblasti i životnih priča koje inspirišu na pozitivne promene u celokupnom društvu.

Milisav Pajević

Zatvaranje nuklearnih elektrana moglo bi da nam se obije o glavu i poveća štetne emisije

Foto-ilustracija: Unsplash

Električnu energiju dobijamo iz uglja, vetra, vode, biomase, Sunca i nuklearnom fisijom. Svaki od načina dobijanja struje ima svoje prednosti i mane iz perspektive operativnih troškova, uticaja na životnu sredinu, mogućnosti za neprekidno energetsko snabdevanje, bezbednosti, roka trajanja, cene električne energije i sličnog.

Istraživanje je pokazalo da je najkobniji po našu atmosferu ugalj. U stopu ga prate i druga fosilna goriva: nafta i prirodni gas. Iako se obnovljivi izvori (OIE) i fisija načelno smatraju čistim energetskim resursima, oni kroz procese transporta delova, izgradnje i rastavljanja elektrana i nastanak otpada po okončanju njihovog radnog veka, u određenoj meri prljaju vazduh, ali i prirodu. Ukupna proizvodnja gasova sa efektom staklene bašte od strane elektrana na OIE i nuklearnih postrojenja ipak je više od petnaest puta niža u odnosu na fabrike struje koje izrabljuju prljave resurse.

Jedna trećina nuklearnih elektrana u Sjedinjenim Američkim Državama je neunosna ili u planu za prerano zatvaranje. Ukoliko njihovo mesto u snabdevanju Amerikanaca električnom energijom preuzmu ugalj i prirodni gas, ispuštanja štetnih materija bi u ovoj zemlji mogle da porastu za 6 odsto. Izveštaj je izradila Unija zabrinutih naučnika.

“Ponestaje nam vremena za smanjenje emisija kojim bismo izbegli najgore uticaje klimatske krize”, rekao je Stiv Klemer, direktor istraživanja energije pri Uniji. “Gubitak nisko-ugljeničnog izvora struje poput nuklearne energije otežaće dekarbonizaciju. Iako ova tehnologija nije savršena i nosi rizike, trebalo bi da pravimo kompromise.”

Foto-ilustracija: Unsplash

Grupe za zaštitu životne sredine poput Greenpeace vode kampanje protiv nuklearne energije skrećući pažnju na katastrofe koje su se odigrale u Černobilju 1986. i u Fukušimi 2011. godine.

Pored neprekidne pretnje od oslobađanja radioaktivnosti i štetnosti hemijskog zagađenja i opasnog otpada, dodatni demotivišući faktor za korišćenje nuklearnih reaktora za proizvodnju struje je skupoća nuklearne energije.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, u periodu od 2000. do 2013, preduzetnici su 57 odsto ukupnih sredstava usmerenih ka izgradnji novih postrojenja uložili u sunčane i vetro-kilovate, a tek 3 odsto u nuklearne. Za razliku od troškova nuklearne struje, troškovi obnovljive padaju.

 Jelena Kozbašić

Sud zabranio izgradnju male elektrane na reci Visočici na Staroj planini

Foto-ilustracija: Unsplash

Vrhovni kasacioni sud uvažio je žalbu Ministarstva zaštite životne sredine, poništio presudu Upravnog suda i potvrdio rešenje Ministarstva kojim se zabranjuje gradnja male hidroelektrane “Pakleštica”, na reci Visočici, prenosi Blic.

Foto: Wikipedia/Đorđe Marković

Ministarstvo zaštite životne sredine podnelo je žalbu na odluku Upravnog suda u Beogradu, koji je u aprilu poništio rešenje tog Ministarstva.

Tim rešenjem utvrđeno je da postoje značajne razlike u studiji uticaja na životnu sredinu, koju je izradio investitor, i stanja na terenu, utvrđenog nadzorom Zavoda za zaštitu prirode.

Kako je utvrdio Zavod, u studiji uticaja nije navedeno da u reci postoje zaštićene životinjske vrste, potočna pastrmka i potočni rak, koje su stručnjaci Zavoda našli.

Zbog toga je Ministarstvo odlučilo da gradnje ne može biti, jer dozvola ne bi mogla da bude izdata da su te činjenice bile poznate, kada je data saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Investitor je podneo tužbu Upravnom sudu, koji je, međutim, utvrdio da na pravnoj snazi ostaje ranije rešenje. Međutim, Vrhovni kasacioni sud sada je takvu odluku poništio.

Članovi Udruženja “Odbranimo reke Stare planine” tvrde da ovo nije jedinstven slučaj, te da su stručnjaci i u Rakitskoj reci, gde, takođe, treba da se gradi mala hidroelektrana, našli zaštićene životinjske vrste, koje se ne pominju u studiji uticaja na životnu sredinu.

Aleksandar Jovanović Ćuta, aktivista ovog udruženja, kaže da je slučaj “Pakleštica” završen i da će aktivnosti meštana Stare planine biti preusmerena na druge reke.

– Sada se borimo za Rakitsku reku pre svega. Nećemo odustati od namere da odbranimo naše reke – rekao je Jovanović za “Blic”.

Izvor: Blic

Panel diskusija ”Plastika nije igračka” na Green Festu

Izvor: EP

„Plastika je ušla u sve pore našeg života.“

Upravo je ova metafora bila  povod da se tokom Green  Fest-a održi panel diskusija na temu: ’’Plastika nije igračka.’’

Na samom početku panel diskusije učesnici su se usaglasili da bacanjem plastike činimo veliku štetu  životnoj sredini i svim živim bićima. Upotreba plastike ima svoju cenu o kojoj se ne govori baš često. Tu cenu plaćamo zdravljem.

Izvor: EP

O tome kako plastika utiče na zdravlje i kako naš endokrini sistem reaguje na spoljašnje agense,  govorila je dr Marija Miletić, magistar endokrinologije. Tom prilikom doktorka je istakla da su opisani slučajevi žena sa ozbiljno narušenim zdravljem  kao posledica delovanja štetnih supstanci pronađenih u plastici. Ovakva iskustva i saznanja su povod sve češćih kliničkih istraživanja efekata štetnih supstanci u plastici na endokrini sistem čoveka.

Od plastike pravimo gotovo sve proizvode, od odeće do nameštaja za kuću. Da stvar bude gora, ona se upotrebljava u ogromnim količinama a potrošači nisu upućeni u sastav i bezbednost plastike koju koriste. Nenad Bumbić, predsednik Udruženja za zaštitu potrošača, izjavio je da svest potrošača o sastavu plastike gotovo da ne postoji. Najveću pažnju o bezbednosti plastike trebalo bi posvetiti predmetima namenjenim dečijoj populaciji, kao što su igračke i odeća. Štetne hemikalije sa odeće mogu se lako apsorbovati kroz površinski deo kože deteta koji je vrlo tanak. Štetne posledice nastale usled upotrebe plastike nisu vidljive i lako  prepoznatljive, pa u tom smislu roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji koja podrazumeva primenu bezbednosnih mera.

Jelena Milić, predstavnik ’’Koalicije 27’’, iznela je rezultate istraživanja sprovedenog o štetnim efekima plastike naglasivši da se pojedine štetne hemikalije koriste jer doprinose boljoj strukturi i čvrstoći plastike, ali da one imaju hronične odložene efekte na zdravlje ljudi što ih čini opasnijim.

Nije moguće potpuno izbaciti plastiku iz upotrebe na brz i lak način. Da bi se postigao taj cilj potrebno je znanje i edukacija. Znanje omogućava sprovođenje opsežnijih kliničkih istraživanja novosintetisanih štetnih hemikalija koje utiču na zdravlje ljudi i prirode. Edukacijom dolazimo do saznanja kako možemo preventivno uticati i podstaći  manju upotrebu plastike.

Sofija Nikolić

Velika Britanija zabranila reklamu o zaštiti životne sredine (VIDEO)

Photo: Pixabay

Zabrinjavajuća vest stigla je iz Ujedinjenih nacija: Imamo 12 godina da zaustavimo gotovo nepopravljivu štetu!

Alarmantan izveštaj UN-a o stanju životne sredine inspirisao je marketinški tim lanca supermarketa “Island” u Velikoj Britaniji da snime božićnu reklamu koja prikazuje emotivni “razgovor” devojčice i bebe orangutana. U reklami pod nazivom “Rang-tan” slikovito je predstavljena bolna istina o tome da proizvođači besomučno krče tropske kišne šume kako bi povećali površinu zemljišta za uzgoj palmi i proizvodnju palminog ulja. Ovo ulje je sastojak više od 50 odsto svih proizvoda u supermarketima, a u reklami se pominje jedan od njih – šampon. Animirana reklama je  napravljena u saradnji sa Grinpisom sa željom da podigne svest ljudi o uništavanju prirode, a posebno da opomene moćnu industriju o tome da je kucnuo poslednji čas da sačuvamo  planetu.

Izvor: Youtube/Iceland Foods

Osnivač supermarketa Malkom Volker izjavio je da je reklama šansa da shvatimo da komercijalni interesi moraju biti po strani i da su promene neminovne kako bismo spasili Zemlju, kao što je i navedeno u izveštaju UN-a. Istraživanje Grinpisa pokazuje da je zbog proizvodnje palminog ulja tokom prethodne tri godine uništeno 130.000 hektara prašume.

Međutim, nevladina agencija koja odlučuje o podobnosti reklamnih sadržaja za emitovanje na četiri glavne britanske TV-mreže odlučila je da se ova reklama zabrani. Kako su naveli u svom obzraloženju, reklama sadrži političku konotaciju i nije u skladu sa Zakonom o komunikacijama iz 2003. godine. Mnogi televizijski kanali podržali su ovu odluku i nisu želeli da prenesu važnu poruku milionima gledalaca od kojih mnogi kupuju proizvode koji upravo sadrže palmino ulje.

“Island” je prvi lanac supermarketa u Velikoj Britaniji koji je objavio da će prestati da koristi palmino ulje kao sastojak u svojim proizvodima do kraja 2018. godine.

Zbog zabrane iz političkih razloga, više od 890.000 ljudi potpisalo je peticiju za prikazivanje reklame na televizijskim kanalima. Reklama će u međuvremenu biti emitovana na društvenim mrežama.

Sofija Nikolić

Građani Beograda i Srbije mogu da očekuju stabilnu grejnu sezonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zamenik gradonačelnika Goran Vesić i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić obišli su danas JKP „Beogradske elektrane” i uverili se u stabilnost i dobro funkcionisanje sistema daljinskog grejanja Beograda.

Nikodijević je rekao da ovaj sistem stabilno funkcioniše godinama unazad i dodao da je ključ za dobru grejnu sezonu predsezona, koja traje od marta do septembra, kada se vrši revitalizacija čitave mreže.

– Ove godine smo investirali više od dve milijarde dinara u remont mreže i priključke novih korisnika. Tamo gde je mreža bila najranjivija, Miljakovac, Konjarnik, Mali Mokri Lug, izvršen je remont, a rekontrukcija i povećanje kapaciteta je završeno na magistralnom toplovodu od elektrane „Novi Beograd”. Tako da sada desno od auto-puta možemo da vršimo isključivanje individualnih kotlarnica, pre svega na Senjaku, Partizanovom i Zvezdinom stadionu, i da očekujemo nove priključke na našu mrežu, ali i da do 2021. godine ugasimo sve individualne kotlarnice, najveće zagađivače u Beogradu, pojasnio je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, „Beogradske elektrane” imaju dovoljno gasa, uglja i mazuta, a ono što ovu elektranu razlikuje od drugih u Srbiji jeste to što u slučaju ekstremnih situacija one mogu da pređu sa jednog na drugo gorivo i da budu ispomoć ostalim gradovima.

– Mali broj žalbi pokazuje da smo uradili dobru predsezonu, a najveći broj žalbi se odnosi na individualne popravke, bez konsultovanja stručnjaka. Apelujemo na sugrađane da konsultuju stručnjake iz „Beogradskih elektrana”. U slučaju niskih temperatura, koje za sada nisu najavljene, režim grejanja možemo menjati, naglasio je Nikodijević.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vesić je rekao da je Beograd potpuno spreman za predstojeću zimu i da su „Beogradske elektrane” snabdevene svim energentima.

– U prestonici se greje oko 310.000 stanova, što je polovina svih stanova i kuća u gradu, oko 17 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i oko četiri miliona kvadratnih metara poslovnog prostora. „Beogradske elektrane” su snabdevene svim energentima, troši se 90 odsto gasa i oko 10 procenata uglja, ali sa tendencijom da se ugalj izbacuje iz upotrebe, pojasnio je Vesić i dodao da je cilj ove iznenadne posete elektranama bio da se proveri da li sve dobro funkcioniše jer predstoji period hladnih dana.

Kako je naveo, u poslednjih mesec dana na 310.000 korisnika bilo je 308 žalbi, što pokazuje da sistem dobro funkcioniše. Dežurne ekipe spremne su da otklone kvarove tamo gde je neophodno kako bi građani imali uredno grejanje, istakao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika kazao je da toplane nemaju dugovanja za gas, a da Grad Beograd nema nikakva dugovanja „Beogradskim elektranama” i dodao da je 2013. godine, u vreme početka rada Privremenog organa, Beograd ovom preduzeću dugovao tri i po milijarde dinara za subvencionisano plaćanje grejanja. Tada su, naveo je on, i toplane dugovale „Srbijagasu” oko tri milijarde dinara za isporučen gas.

Photo: Pixabay

Prema njegovim rečima, zahvaljujući Vladi Republike Srbije i predsedniku Vučiću, kao i ministru Antiću, naredne godine će početi realizacija projekta toplodalekovoda Obrenovac–Beograd.

– On će obezbediti da se koristi para iz Tenta i da se smanji potrošnja gasa za trećinu, odnosno da se čitav Novi Beograd i Zemun greju na taj način. To je veliki projekat, koji ne bismo mogli da ostvarimo bez učešća Vlade Republike Srbije, istakao je Vesić.

Ministar Antić ponovio je da su „Beogradske elektrane” u postpunosti spremne za grejnu sezonu i hladne dane.

– Remonti su izvršeni, sve pripreme su realizovane, snabevanje svim ključnim energentima je stabilno. Ovaj dobro obavljen posao ključan je ne samo za Beograđane već i za građane čitave Srbije, jer su „Beogradske elektrane”, kao jedna od najznačajnijih energetskih kompanija, kapitalno važne i za uknupnu energetsku stbilnost zemlje, rekao je Antić i dodao da je 60 toplana u ostalim gradovima i opštinama Srbije u potpunosti spremno za predstojeće hladne dane.

Prema njegovim rečima, podzemno skladište gasa Banatski Dvor je puno i ima 450 miliona metara kubnih gasa, a zalihe ostalih energenata ima takođe na zadovoljavajućem nivou. Građani Srbije mogu da očekuju poptuno stabilnu sezonu, sa stabilnim radom svih toplana i energetskih kompanija, zaključio je Antić.

Milisav Pajević

Radionica u Stokholmu u okviru ENVAP III projekta

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Stokholmu je početkom novembra u okviru projekta ENVAP III održana studijska poseta na kojoj su u okviru radionica predstavljene novine i buduće obaveze u vezi izveštavanja za oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha, kvaliteta voda i emisija u vode i vazduh.

Učesnici studijske posete su, pored predstavnika sa Projekta, bili i predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine.

Radionice su održane u Švedskoj Agenciji za zaštitu životne sredine koja je sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine Republike Srbije partner na projektu.

Priprema za pregovore o pristupanju Republike Srbije EU – faza 3, koji je finansiran od strane Švedske, a implementira se preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) u periodu 2016-2020 godine.

Milisav Pajević

Evolucija staje na put krivolovu i trgovini slonovačom: Slonovi možda više neće imati kljove

Foto-ilustracija: Unsplash

U nacionalnom parku Gorongosa u Mozambiku više od jedne trećine ženskih slonova (32 odsto), rođenih po okončanju građanskog rata 1992. godine, nema kljove.

Novac za petnaestogodišnji ratni sukob u velikoj meri je obezbeđen prolivanjem krvi “surlatih” životinja i prodajom njihove slonovače. Na tom području stradalo je čak devedeset odsto porodice Elephantidae, a oni koji su izvukli živu glavu iz pokolja na njoj uglavnom nisu imali kljove – razlog zbog kojeg su žrtve i ubijene. Ovo spasilačko “obeležje” preneli su i na svoje kćerke.

Foto-ilustracija: Unsplash

U normalnim okolnostima, kljove ne izrastu na između 2 i 4 odsto afričkih slonica. Iako one za ove velike sisare predstavljaju gornje sekutiće koje koriste za samoodbranu, kopanje i skidanje kore sa drveta i hranjenje, u okolnostima raširenog krivolova zapravo su slonovi bez slonovače u biološkoj prednosti u odnosu na one koji je imaju.

Postoje dokazi da izostanak kljova slonovima ne pričinjava nikakve zdravstvene poteškoće, niti prepreke u svakodnevnom životu. Oslanjaju se na svoje surle i zube i hrane se mekšim drvećem ili onim koje su već “načele” njihove kolege sa džinovskim gornjim sekutićima. Ipak, oni nisu bitni isključivo za njih same, već i za druge vrste. Nasaobine pojedinih zapravo predstavljaju iskopine u vodenim telima koje slonovi naprave svojim kljovama.

Tendecija nerazvijanja sekutića nije prisutna jedino u Mozambiku, već i u ostalim zemljama u kojima je lovokrađa na slonove uzela maha. Dvehiljaditih godina, u Južnoj Africi čak 98 odsto od 174 ženke u nacionalnom parku Ado je nasledilo “odsustvo kljova” od svojih majki.

Način na koji se se karakteristika prenosi i dalje je nepoznanica za naučnike. Fenomen je gotovo u potpunosti ograničen na ženske slonove što je, prema mišljenju evolucionih biologa, smisleno, zato što bi mužjacima značio smetnju u razmnožavanju. Istraživači nastoje da otkriju i kako će on uticati na ponašanje, kretanje i staništa slonova u budućnosti.

Ova pojava je mračno svedočanstvo o okrutnosti lova, ali istovremeno i blistav primer kako pritisak na ekosistem može da dovede do neverovatnih evolucionih prilagođavanja. Dame bez kljova vs. krivolovci – 1:0.

Jelena Kozbašić