Home Blog Page 991

Novi Sad: Gradnja novih ulica i rešavanje problema odvođenja otpadnih voda u Čeneju

Foto: Grad Novi Sad

Grad Novi Sad svake godine ulaže značajna sredstva za unapređenje putne infrastrukture u prigradskim naseljima u nastojanju da i ovi lokaliteti ne budu zanemareni u pogledu komunalnog razvoja. Pritom se ostvaruje tesna saradnja sa nadležnim mesnim zajednicama koje, kroz zahteve za prioritetna investiciona ulaganja, ukazuju na najkrupnije komunalne probleme na svojoj teritoriji.

Foto: Grad Novi Sad

U skladu sa Programom uređivanja građevinskog zemljišta za 2018. godinu, Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije u Novom Sadu trenutno realizuje radove na izgradnji dve ulice u Čeneju. Izvode se radovi na izgradnji saobraćajnih površina u Ratarskoj ulici, na deonici dugoj oko 600m, na kojoj do sada nije postojao izgrađen kolovoz. Značaj ove investicije, čija je vrednost 44 miliona dinara, ogleda se u tome što će se njenom realizacijom omogućiti veza između ulica Relje Savića i Partizanske u naselju Čenej. Radovi obuhvataju izgradnju dvosmerne saobraćajnice širine 6m, kao i obostranih pešačkih staza širine 2m. Odvođenje atmosferske vode sa kolovoza biće rešeno izgradnjom upijajućih kanala, a novoizgrađeni deo ulice biće adekvatno osvetljen postavljanjem 22 stuba i svetiljki sa LED izvorom svetlosti. Rok za završetak svih planiranih radova je 140 kalendarskih dana.

U toku su i radovi na izgradnji Nove ulice u industrijskoj zoni u Čeneju, koja se povezuje na Ulicu Vuka Karadžića. Ovaj lokalitet, na kojem je planirana gradnja industrijskih objekata, neophodno je infrastrukturno opremiti kako bi prostor postao atraktivan za buduće investitore. Predviđena je izgradnja saobraćajnice u dužini od 300m, a širine 5m. Uz saobraćajnicu će biti obostrano izgrađene pešačke staze, širine 2m. Odvodnjavanje će biti omogućeno otvorenim sistemom kanala, a izgradiće se i nedostajuća vodovodna mreža koja će biti povezana sa vodovodom u Ulici Vuka Karadžića. Takođe, u Novoj ulici biće postavljeno 11 stubova javnog osvetljenja. Rok za izvođenje radova je 90 dana, a investicija je vredna 29 miliona dinara.

Grad Novi Sad ima za cilj i rešavanje jednog od najkrupnijih komunalnih problema u Čeneju, a to je problem odvođenja otpadnih voda. U tom pravcu već su preduzete potrebne aktivnosti i u toku je izrada tehničke dokumentacije kanalizacije u ovom naselju. Projektom je predviđena kanalizaciona mreža u dužini od oko 13 km, koja obuhvata čitavo naselje, kao i tranzitni kolektor od naselja do prečistača u dužini od oko 900m. S obzirom na to da je za funkcionisanje buduće kanalizacione mreže neophodna i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, u toku je i inovacija tehničke dokumentacije za prečistač koji je, prema planskoj dokumentaciji, predviđen zapadno od naselja, na oko 800m od poslednjeg stambenog objekta.

Izvor: Grad Novi Sad

U Indiji otvorena prva bolnica za slonove

Foto-ilustracija: Unsplash

U severnoj indijskoj državi Utar Pradeš otvorena je prva bolnica za slonove, koja je opremljena najsavremenijim sredstvima za lečenje ovih životinja važnih za indijsku kulturu, a koja uz to privlači lokalne i strane turiste.

Foto-ilustracija: Unsplash

U bolnici, otvorenoj u petak (16. novembra 2018. godine) u svetom hinduističkom gradu Maturi, jedan od prvih pacijenata je četrdesetdevetogodišnja slonica Aša, koja je postavila svoju levu prednju nogu na stalak kako bi joj lekar sanirao povredu, dok su posetioci sve snimali mobilnim telefonima, prenosi Rojters.

Nova bolnica, koja se prostire na više od 12.000 kvadratnih metara, opremljena je, između ostalog, bežičnim digitalnim rendgenskim uređajem, aparatom za termografsko snimanje, ultrasonografskim uređajem i karantinskim prostorijama. Ova ustanova namenjena je lečenju povređenih, bolesnih i starih slonova.

Slonovi su važan deo indijske kulture i veoma su prisutni na festivalima i u svečanim povorkama na jugu zemlje, a koriste se i kao turističke atrakcije u severnim i zapadnim regionima.

Međutim, iako su poštovani kao kulturni i verski simbol u Indiji, slonovi su često zlostavljani, pa su oni neretko žrtve elektrošokova, železničkih nesreća, trovanja, kao i bespravnog lova, upozoravaju borci za prava životinja.

Izvor: eKapija

Razvoj sistema daljinskog grejanja na biomasu u Zaječaru

Foto: GIZ
Foto: GIZ

U sredu, 21. novembra 2018. godine, u Zaječaru će biti predstavljeni planovi na razvoju sistema daljinskog grejanja na biomasu. Gradonačelnik i predstavnici lokalne samouprave sastaće se tog dana u 12:00 sa predstavnicima Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ.

Grad Zaječar planira izgradnju 2 kotlarnice na biomasu. Prvi projekat je mali sistem daljinskog grejanja kapaciteta 0.75 MW za nekoliko škola, sportsku halu i gradsko pozorište. Drugi projekat je kotlarnica u okviru Medicinskog centra Zaječar kapaciteta 2.2 MW.

Ukupna godišnja potreba za drvnom sečkom bi bila do 3.600 tona/godišnje.

Foto: GIZ

U okviru saradnje grada Zaječara i projekta nemačke saradnje „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“, koji sprovodi GIZ, izrađena je Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar. Cilj studije je bio da se izvrši procena potrebnih količina drvne sečke za planirane kotlarnice na biomasu, da se izanalizira da li dostupni potencijali drvne biomase (šumski ostaci, pilanski ostaci, biomasa pored puteva i rečnih obala, orezine iz voćnjaka) zadovoljavaju zahteve za potrebnim količinama i kvalitetom drvne sečke.

Rezultati ove studije, koja će biti predata gradu Zaječaru tokom sastanka 21.1 novembra 2018, pokazuju da obezbeđivanje drvne sečke ne bi trebalo da predstavlja izazov, s obzirom da proizvodnju potrebnih količina može organizovati komunalno preduzeće u Zaječaru pri čišćenju parkova, ivica puteva ili vodotoka drugog reda u Zaječaru i susednim opštinama.

Dodatno snabdevanje se može realizovati čišćenjem drvenaste vegetacije sa obala Timoka u saradnji sa JP Srbijavode, preuzimanjem ostataka nakon rezidbe voća ili šumskih ostataka.

Ministar Trivan: Cirkularna ekonomija je način za jačanje privrede

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je juče drugi panel Konferencije „Lideri transformacije društva“, posvećen liderstvu u cirkularnoj ekonomiji i upravljanju resursima. Poručio je brojnim učesnicima da zelena, odnosno cirkularna ekonomija podrazumeva promene koje moraju da se dese, ukoliko želimo da očuvamo Planetu i obezbedimo opstanak živog sveta na njoj.

Cirkularna ekonomija je izuzetno značajna, zbog čega je Ministarstvo, kao zagovornik koncepta čistije proizvodnje i strateški opredeljeno vrednostima cirkularne ekonomije, kao posebnu radnu jedinicu osnovalo Grupu za zelenu ekonomiju, rekao je Trivan. On je ukazao da je ona dobra osnova, ne samo za unapređenje zaštite životne sredine, već i za profitabilnost u poslovanju, stvaranje novih mogućnosti investiranja, i otvaranje novih radnih mesta. Privreda, koja je najveći zagađivač, ali koja ujedno i najviše ulaže u životnu sredinu, izuzetno je značajan partner u procesu usmeravanja privrede u pravcu održivog razvoja i zelene ekonomije:  „Pokušavamo da promenimo način razmišljanja, pri čemu smo svesni da ništa nije počelo od nas. Mi tek spremamo da se bavimo cirkularnom ekonomijom, a privredne komore su nam jako važne u čitavom procesu“, naglasio je ministar.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Kada je cirkularna ekonomija u pitanju, moramo čitavu privredu da dovedemo do svesti da znaju da će morati da prilagođavaju tehnologije novim pravilima koja važe u svetu, da ćemo morati da idemo na sertifikaciju tih tehnologija, i da će jedino tako moći ubuduće da se opstane na tržištu“, rekao je ministar. Privreda, civilno društvo, mediji, država, građani… predstavljaju segmente cirkularne ekonomije, povezani u krug koji ovaj poslovni model zatvara, objasnio je. „Svi smo mi cirkularna ekonomija, to je način da privreda bude jača. Zato hoćemo da pomognemo svima da se menjaju, zato moraju svi brzo da se menjaju“, istakao je Trivan. Posebno značajno pitanje je investiranje u bolje, zdravije čistije tehnologije u lokalnim samoupravama, zbog čega će Ministarstvo i u narednoj godini nastaviti da pomaže opštinama u izradi projektno-tehničke dokumentacije kao preduslova za obezbeđenje sredstava i realizaciju projekata zaštite životne sredine za lokalne zajednice, ujedno sprečavajući ulazak prljavih tehnologija u našu zemlju.

Cirkularna ekonomija je izuzetno važna, i predstavlja sredstvo za postizanje zdravije, čistije životne sredine, uz neophodnu saradnju svih delova društva, zaključio je ministar, i pozvao na zajedničku akciju u pravcu razvoja zelene ekonomije i zaštite životne sredine.

Konferenciju „Lideri transformacije društva“ organizovala je Adriamedia grupa, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom za evropske integracije, Ministarstvom bez portfelja za regionalni razvoj, kao i Privrednom komorom Srbije, i drugim partnerima.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Schneider Electric inovativno EcoStruxure rešenje za segment voda

Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizacije, u okviru desetog po redu Međunarodnog Sajma voda, predstavila je inovativno EcoStruxure rešenje za segment voda, frekventni regulator Altivar Process i kontroler za procesnu automatizaciju M580 kao deo tog rešenja. Radi se o IoT baziranoj platformi EcoStruxure koja služi kao osnova za upravljanje, vođenje, automatizaciju i optimizaciju sistema kako lokalno tako i u “cloud-u”.

Foto: Schneider Electric

EcoStruxure Water and Wastewater rešenje omogućava sveobuhvatan pristup rešavanju problema konkurentnosti i pomaže klijentima koji posluju u ovom segmentu da smanje potrošnju energije do 30 odsto, povećaju operativnu efikasnost do 25 odsto i da smanje ukupne troškove poslovanja do 20 odsto. EcoStruxure pruža potpunu informatičku bezbednost i kompletnu analitiku i izveštavanje na svim nivoima.

Do 2050. godine svetska populacija će porasti za 34%, dok će porast potrošnje vode biti preko 55%. Takođe, preko 50% površinskih voda u Evropi je ispod zadovoljavajućeg ekološkog nivoa, dok je količina vode koja se dnevno gubi u distribuciji dovoljna da podmiri potebe 200 milona ljudi. Ovi podaci govore da je potrebno pronaći nova rešenja u preradi voda.

Foto: Schneider Electric

Schneider Electric je razvio namenska rešenja koja odgovoraju izazovima sa kojima se suočava industrija vode i prerade otpadnih voda: – efikasna modernizacija ostarele infrastrukture – smanjenje troškova energije i usluga – poštovanje sve većeg broja propisa – veća robusnost i spremnost u slučaju vanrednih situacija – prihvatanje novih tehnologija i potreba za novom specijalizovanom radnom snagom – obezbeđenje javnih zdravstvenih usluga, sigurnosti i bezbednosti. Sa rešenjima instaliranim u preko 40.000 pogona za vodu i otpadnu vodu širom sveta, kompanija nudi sveobuhvatan portfolio ponuda u vodoprivredi.

“Globalna potrošnja energije je u stalnom porastu i praćena je neprestanom potrebom za njenim racionalnijim korišćenjem. U skladu sa tim potrebno je koristiti prednost savremenih tehnologija kako bi se umanjila potrošnja energije po jedinici prečišćene odnosno prepumpane vode uz istovremeno poboljšanje kvaliteta prerade. Nadležna ministarstva Republike Srbije obavljaju svoj deo posla, usvajanjem odgovarajućih pravno-normativnih okvira, dok korisnici treba da se pozabave primenom savremenih tehnologija i inovativnim rešenjima za optimizaciju upotrebe i potrošnje vodenih resursa“, izjavio je Jovica Vranjković, direktor sektora za krajnje korisnike i servise, Schneider Electric.

Foto: Schneider Electric

Na Sajmu je predstavljena i demonstracija EcoStruxure Augmented Operator Advisor – virtuelna realnost za dijagnozu stanja i održavanja postrojenja koja poboljšava operativnu efikasnost i pruža informacije u realnom vremenu. Ova aplikacija omogućava virtuelno otvaranje vrata električnog ormara, pristupanje potrebnim informacijama u datom trenutku, kao i adekvatno lociranje opreme i vođenje operatera korak po koraku kroz procedure procesa održavanja.

Veliku pažnju izazvao je i Altivar Process, frekventni regulator koji pruža širok spektar potpuno testiranih rešenja, uvek spremnih za povezivanje. Altivar Process predstavlja novu generaciju frekventnog regulatora sa ugrađenom inteligencijom koji je dizajniran da prikuplja podatke i deli informacije sa svim nivoima i pruži IIoT mogućnosti.

Posetioci su mogli da čuju i karakteristike kontrolera za procesnu automatizaciju Modicon M580, koji omogućava viši nivo efikasnosti i fleksibilnosti, obezbeđujući najviši nivo zaštite. Moćne performanse su ključna karakteristika M580 koji poseduje veoma brz savremeni višejezgarni ARM processor, što omogućava veliku brzinu izvršavanja instrukcija i komunikacije sa mrežnim uređajima. Modicon M580 primenjiv je u postrojenjima za upravljanje i kontrolu vodnih resursa.

Škotska: Čak 98 odsto električne energije u oktobru poteklo od vetra!

Foto-ilustracija: Unsplash

Škotski odeljak Svetske fondacije za prirodu (WWF Scotland) objavio je podatke o energetskom snabdevanju ove zemlje tokom oktobra. Čak 98 odsto struje u analiziranom periodu bilo je čistog porekla i poteklo je od vetra. Električna energija koje su proizvele vetrenjače širom Škotske bila je dovoljna za napajanje 5 miliona domova.

Foto-ilustracija: Unsplash

Najuspešniji i vremenski najpovoljniji dan za proizvodnju energije zahvaljujući vetroturbinama bio je 23. oktobar kada je vetar mogao da obezbedi struju neophodnu za 8,72 miliona domaćinstava, što je tri i po puta više nego što ih zaista ima u Škotskoj.

Tokom šesnaest dana od ukupno trideset jednog u mesecu proizvodnja u vetroelektranama nadmašila je energetsku potrošnju Škota.

Vršilac dužnosti direktora WWF Scotland Sem Garner izjavio je: “Ove brojke pokazuju da  vetar, uslovno rečeno, radi, pomaže u smanjenju emisija štetnih gasova i da je najjeftiniji od novih načina proizvodnje električne energije. Pored toga, on je i sve popularniji, a nedavno istraživanje je pokazalo da turbine sve češće niču i u ruralnim područjima.”

“Statistički podaci iz oktobra su odličan primer za to koliko je energija vetra pouzdana i stalna”, zaključio je Aleks Vilkos Bruks iz Agencije za energetiku Severn Wye.

Jelena Kozbašić

U Kini se gradi rezervat za pande od dva miliona hektara

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Kina će uložiti 10 milijardi juana, odnosno 1,5 milijardu dolara u izgradnju ogromnog centra za istraživanje i zaštitu džinovskih pandi u jugozapadnoj provinciji Sečuan.

Park će se prostirati na dva miliona hektara i biće duplo veći od Nacionalnog parka Jeloustoun u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ciljevi izgradnje rezervata su jačanje ekonomije Sečuana i poboljšanje uslova za pande koje žive u tom planinskom regionu.

Osim toga, ogromni park biće i pravo mesto uživanja za sve ljubitelje ovih dobroćudnih životinja, te se očekuje da će privući oko 20 miliona posetilaca godišnje.

Džinovske pande su nezvanična nacionalna maskota Kine. Nekada ih je bilo širom južne i istočne Kine, dok ih sada ima u šest planinskih lanaca u provincijama Sečuan, Šansi i Gansu.

Izvor: Nacionalna geografija

Dalje usaglašavanje sertifikata za bolju razmenu poljoprivrednih dobara između Srbije i UAE

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i državna ministarka Ujedinjenih Arapskih Emirata za prehrambenu sigurnost Mariam Al Maheri dogovorili su juče u Beogradu dalje usaglašavanje sertifikata za međusobnu razmenu poljoprivrednih proizvoda.

Dogovoreno je da se u narednom periodu sa Upravom za standardizaciju i metrologiju Ujedinjenih Arapskih Emirata (ESMA) usaglase Halal sertifikati.

Do sada je završen postupak usaglašavanja za veterinarske potvrde (sertifikati za izvoz u UAE, i to izvoz mesa goveda, ovaca, koza i živine i proizvoda od mesa namenjenih za ishranu ljudi, mleka i mlečnih proizvoda, jaja, proizvoda od jaja, meda i proizvoda od meda).

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

U prethodnom periodu su usaglašeni i svi dokumenti koji treba da prate pošiljke hrane biljnog i mešovitog porekla iz Republike Srbije ka UAE i obratno.

Na sastanku ministra Nedimovića sa državnom delegacijom UAE razgovaralo se i o organizovanju Agrobiznis foruma u aprilu u Beogradu.

To bi bila odlična prilika da proizvođači iz Srbije predstave svoju robu trgovcima iz Emirata, koje je dobroplatežno tržište i dobra platforma za ostale arapske zemlje Golfskog zaliva.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Iznuđena arhitektura kao turistička atrakcija

Foto: Youtube/Printscreen/
Foto: Youtube/Printscreen/Henk Braam

Arhitektura u 21. veku ponekad nas zaista ostavlja bez daha. Mnogi savremeni gradovi, kao što je Dubai, izgledaju velelepno i privlače svojim neuobičajenim građevinama brojne turiste koji se slivaju u ovaj grad sa svih meridijana.

Međutim, našu pažnju nisu zaokupili samo fantastični arhitektonski dometi. Postoje gradovi koje su njihovi stanovnici uredili u skladu sa svojom kulturom življenja. Okolnosti su bile takve da za arhitekte i dizajnere tu nije bilo mnogo mesta. Upravo zbog toga oni su vredni pažnje i pogleda.

Da li ste čuli za „Grad smeća” ili „Dom Zabalinija”? To je jedinstveno naselje sa 60.000 stanovnika koji se bave sakupljanjem i reciklažom otpada iz celog Kaira. Zabalini su 40-ih godina prošlog veka živeli na severu Egipta i bavili se stočarstvom. Tokom 80-ih godina naselili su se u blizini istočnog dela Kaira i dugo godina živeli u privremenim selima „ispod radara” lokalne vlasti.

Foto: Youtube/Printscreen/Henk Braam

Muškarci se bave prikupljanjem smeća od vrata do vrata za malu novčanu nadoknadu, a sve što prikupe odnose u svoju siromašnu zajednicu. Nakon toga, smeće za reciklažu razvrstavaju žene i deca. Oko 90 odsto prikupljenih materijala se reciklira, pa se ovakav sistem smatra vrlo efikasnim. Naime, oni prikupljaju čak četiri puta više otpada od kompanija koje se na Zapadu bave reciklažom.

Višespratnice u kojima stanuju Zabalini jasno su podeljenje prema porodicama, a često u njima žive i po tri generacije. Svaka porodica se specijalizovala za određeni vid reciklaže, i taj posao se uglavnom obavlja u prizemlju, dok su viši spratovi rezervisani za stanovanje. Iako su ograničeni novcem, svaki prostor je uređen detaljno i brižno. Dok većina ljudi ne bi mogla da opstane u takvoj četvrti, Zabalinima je to normalan način življenja. Sve što je tipično za jedno naselje postoji i u ovom naselju: prodavnice, kafići, restorani, frizerski saloni i crkva.

Pojedini stanovnici otvorili su čak i farme tamo gde se u drugim zgradama nalazi dnevni boravak. Deponija je iznad štale, a preko puta stan u kome živi nedavno venčani mladi bračni par. Kako komšije kažu, upravo taj stan je jedan od najlepših u tom naselju.

„Dom Zabalinija” je neobično i inspirativno mesto koje šalje poruku o važnosti održanja zajednice na okupu. Ovo nije prošlo nezapaženo. Nakon dokumentarnog priloga u medijima, turisti su rešili da ga upišu na svoju mapu. Broj poseta neprestano raste, a po svemu sudeći, Zabalini pokazuju izuzetnu gostoprimljivost.

Sofija Nikolić

Beograd učesnik Svetskog kongresa pametnih gradova u Barseloni

Povodom učešća delegacije Grada Beograda na Svetskom kongresu pametnih gradova, održanog od 13. do 15. novembra u Barseloni, gradonačelnik prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da je važno da se građanima približi taj koncept, i kakvu će korist imati od primene modernih tehnologija u svakodnevnom funkcionisanju komunalnog sistema grada.

On je, u Beogradskoj hronici, istakao da je Barselona jedan od gradova koji je najdalje otišao u razvoju pametnih gradova.

– Tako da smo imali šta da vidimo i naučimo, i u budućnosti ih primenimo u našoj prestonici. Takođe, koliko je važno da se grad razvija u tom pravcu, podjednako je važno da se i svest ljudi podiže i bude kompatibilan sa time – ukazao je gradonačelnik.

On je istakao da je potrebno imati viziju razvoja grada i da vlasti u Beogradu imaju plan za razvoj Beograda kao pametnog grada.

Foto: Grad Beograd

–Na primer, celokupan koncept prevoza u Beogradu daje prioritet pešacima, biciklistima, javnom prevozu i na kraju automobilima. U tom konceptu će se razvijati izgradnja javnih garaža u centru grada, dok na opštini Vračar već postoje senzori koji pokazuju koliko ima slobodnih parking mesta, i to su koraci koji idu u tom pravcu – naveo je Radojičić.

Takođe je pohvalio podsticaje Vlade Srbije u tom pravcu, posebno mladim ljudima koji ostvaruju izvrsne rezultate u Naučno-tehnološkom parku „Beograd”.

–Gradovi su sve veći i sigurno je da će sve veći broj svetske populacije u živeti u gradovima. Neke su prognoze da će u narednih desetak godina dodatnih 20-30 odsto svetskog stanovništva živeti u gradovima. To definitivno znači da gradovi na drugačiji način moraju da se uređuju i na drugačiji način funkcionišu – ukazao je gradonačelnik.

On je zaključio da koncept pamentnih gradova podrazumava korišćenje savremenih tehnologija da bi ljudi, kroz bolje funkcionisanje, imali bolji kvalitet života.

Izvor: Grad Beograd

Srbiji oboren status u Međunarodnoj federaciji uzgajivača lipicanera, moguće i izbacivanje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je imala status punopravne članice u Međunarodnoj federaciji uzgajivača lipicanera (LIF) čije je sedište u Varaždinu u Hrvatskoj. Međutim, Srbija je izgubila taj status i sada, kao i neke druge zemlje-posmatrači, ima rok od 2 godine da ispuni pravila o uzgoju lipicanera koja se odnose na neke zootehničke detalje i genealogiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Lipicaneri su rasa konja poreklom iz Slovenije, iz sela Lipica koje se nalazi tik uz granicu sa Italijom kod Trsta, odakle i potiče njihovo ime. Rasa je nastala u 16. veku i poznati su po tome što su potpuno bele boje kada odrastu.

Ovo međunarodno udruženje ima dokument naslovljen Poreklopisna knjiga o poreklu rase lipicanera, i ona važi sa sve članice, a Srbija nije ispunjavala uslove koji su propisani. Međutim, moguće je očekivati i izbacivanje Srbije iz LIF-a, ali to zavisi od mera koje Srbija sprovede u naredne dve godine.

Standardi koje domaći uzgajivači moraju da ispune su, između ostalog:

  • vršenje DNK analize ždrebadi radi utvrđivanja porekla;
  • prijaviti svako novorođeno grlo u roku od 6 dana od ždrebljenja;
  • ždrebe ne odvajati od majke dok posebna komisija ne izvrši evidenciju;
  • obavezno vođenje knjiga i za punokrvna grla i za grla koja iskaču iz osnovne linije.

Uzgajivači lipicanera u Srbiji navode da ne postoje uslovi da država dostavlja LIF-u sve tražene podatke jer ne postoji zakonska osnova, ali ni odgovarajuće službe koje bi morale svakodnevno da budu na terenu. Dodatni problem je što se ni DNK analiza ne može obaviti u Srbiji. Uzgajivači dodaju i da postoji bojazan da će puno obaveza i troškova pasti na leđa individualnih proizvođača ukoliko se Ministarstvo poljoprivrede ne uključi u rešavanje problema.

Izvor: Agro Media

Bugari blokirali granične prelaze zbog poskupljenja goriva

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Širom Bugarske nastavljeni su protesti protiv previsokih cena goriva, skoka troškova života, siromaštva i korupcije.

Demonstranti su više sati zaustavili saobraćaj na više mesta na autoputevima Trakija i Hemus, a potom je usledila intervencija policije, koja ih je rasterala, objavio je državni radio BNR, prenosi Hina.

Na autoputu Marica, koji vodi prema graničnim prelazima sa Turskom, policija je pokušala da spreči vozače da blokiraju saobraćaj, ali su oni probili kordon.

Blokiran je i pristup graničnom prelazu Kulata s Grčkom.

U prestonici Sofiji više hiljada ljudi okupilo se na Trgu princa Aleksandra Prvog, uprkos kiši, javlja BTA.

Demonstranti su vikali “ostavke” i “referendum”, nosili zastave Bugarske i transparente sa natpisima “Narod protiv partija” i “Moramo da zaustavimo demografski kolaps i genocid u Bugarskoj”.

Demonstracije je organizovao građanski forum “Promjana” (Promena) uz poruku “promenimo sistem”.

U Sofiju su doputovali i ljudi i zapadnih delova Bugarske, prenosi BTA, dodajući da su se oni žalili da im je policija preprečila put do prestonice.

Protesti su održani u još 18 bugarskih gradova.

U Francuskoj zbog cene goriva protestuju već nekoliko dana, a čak je i jedna osoba izgubila život. Stotine je povređeno.

Izvor: Mondo

Tiho izumiranje žirafa

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Dramatični pad u broju jedinki u proteklih 30 godina doveo je do toga da se ovaj najviši kopneni sisar nađe na listi ugroženih vrsta. Prema Internacionalnoj uniji za konzervaciju prirode (IUNC) broj jedinki opao je sa 155 000, 1985. godine na 97000 u 2015. godini. Žirafe nestaju zbog gubitka staništa, krivolova i drugih ekoloških problema.

Do sada je populacija žirafa smatrana bezbednom ali je nedavno „Crvena lista“ ugroženih vrsta proširena za upravo ovu životinju, to znači da je broj jedinki u polsednjih 30 godina opao za više od 30%.

Prema Dr Džuljanu Fenesiju, stručnjaku za žirafe u IUCN-u, one doživljavaju „tiho istrebljenje“. „Ako odete na safari videćete mnoštvo žirafa. Svi su se brinuli za slonove i nosoroge, ali žirafe su ostale neprimećene iako njihov broj opada. Malo smo iznenađeni što je njihov broj toliko opao za tako kratko vreme,“ rekao je ovaj stručnjak.

Zbog rasta ljudske populacije dolazi i do porasta poljoprivrede i razvoja drugih aspekata društva koji negativno utiču na stanište žirafa. Ratno stanje u nekim delovima Afrike takođe je pogubno za ovu životinju. „U ovim delovima zahvaćenim ratom, u severnoj Keniji, Somaliji i Etiopiji, žirafe su žrtve rata, jer su velike životinje koje su radoznale i njima se može nahraniti veliki broj ljudi,“ rekao je Dr Fenesi.

Iako je nedavna studija otkrila da zapravo postoji 4 različite vrste žirafa IUCN i dalje prepoznaje tradicionalnu podelu od 9 podvrsta. Od 9 podvrsta, u 5 se broj jedinki smanjuje, jedna je ostala stabilna a populacija 3 podvrste raste.

Iako stručnjaci smatraju da neke podvrste neće preživeti, postoji nada za ovu životinju. Uspeh Južnoafričke republike daje odličan primer na koji način možemo očuvati ovu vrstu. Dobro upravljanje nacionalnim parkovima skreće pažnju na ugrožene vrste i donosi priliv kapitala koji se kasnije može iskoristiti za dalje očuvanje.

Poslednja verzija Crvene liste ugroženih vrsta sadrži preko 85 000 vrsta. Oko 700 novootkrivenih vrsta ptica se takođe nalazi na listi. „Mnoge vrste počnu da nestaju pre nego što stignemo da ih opišemo i izučimo, a ovo proširenje liste može značiti da je problem izumiranja vrsta veći nego što smo ranije mislili,“ rekla je generalna direktorka IUCN-a, Inger Andersen.

Milan Zlatanović

Intenzivni radovi zaštite Paraćina od velikih voda

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima u Paraćinu su tokom novembra sprovedeni intenzivni radovi na obalama i u koritu Crnice, predviđeni projektom “Zaštite Paraćina od velikih voda”, na svim, izuzev prvoj projektnoj deonici, od bivše Štofare do ušća u Veliku Moravu, gde su započeti radovi proteklih meseci privedeni kraju.

Sem toga, na toj deonici radilo se raščišćavanje i uređivanje korita i postojećih obaloutvrda, što je za razliku od komplikovanije izgradnje vodnih objekata na ostalim deonicama, manje zahtevan posao.

Na deonici od mosta kod EPS-a uzvodno, nastavljena je izgradnja odbrambenih zidova, s druge strane keja, na zelenoj površini kod stambenih zgrada, pošto je u prethodnom periodu završena izgradnja sa strane Tehnološke škole, do spomenika Branku Krsmanoviću.

U tom delu korita, uklonjene su betonske kinete, nekadašnjeg sistema odbrane od poplava, u okviru pripreme izgradnje novih. Dalje, u parku preko puta suda, završavaju se, u odnosu na druge deonice niži zidovi, na koje će se, u slučaju potrebe postavljati sistemi mobilne opreme.

Radovi u kamenu u samom koritu reke, poodmakli su poprilično i na deonici od mosta u Nemanjinoj ka auto putu, gde se, pored ostalog, obezbeđuju uslovi buduće retenzije sa leve strane reke, gledano ka Glavici.

Ekipe vlasotinačke firme, podizvođača slovenačke “Nive Eko”, po izboru finansijera projekta, Austrijske razvojne agencije (ADA), sprovode i projektom predviđene radove delimičnog ispravljanja rečnog toka, zemljane i radove u kamenu u koritu Crnice kroz Glavicu, četvrtu projektnu deonicu.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Osmi sastanak koordinatora sliva Zapadne Morave u Kniću

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

Opština Knić prošle nedelje bila je domaćin osmog sastanka koordinatora sliva Zapadne Morave.

Sliv Zapadne Morave je jedan od četiri do sada formirane asocijacije opština i gradova u cilju zajedničkog postupanja lokalnih samouprava u preventivnim aktivnostima i u upravljanju vanrednim situacijama uzrokovanim poplavama ali i drugim elementarnim nepogodama.

Na početku sastanka najpre je bilo reči o rezultatima projekata poput projekata podržanog od Vlade Švedske preko agencije SIDA i SKGO u Osečini i Novom Pazaru i projekta SiUrban koji je podržao nekoliko zemanja Jugoistočne Evrope, među njima i Srbiju, u njihovvoj borbi protiv klimatskih promena i posledica koje zbog njig nastaju, a ispoljavaju se i u vidu elemetarnih nepogoda većih razmera.

Centralna tema skupa u Kniću bile su predstojeće aktivnosti na izradi akta koji, posle izmena u Zakonu o lokalnim samoupravama iz juna ove godine, omogućava nove modele udruživanja kadrovskih i materijalnih kapaciteta lokalnih samouprava i delova njihovih javnih uprava u neku formu zajedničke, međuopštinske, službe za preventivno postupanje i upravljanje vanrednim situacijama.

I ovoga puta aktivnosti na izradi takvog Sporazuma o udruživanju biće, rečeno je na skupu u Kniću, podržane od strane već pomenutih partnera, Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstava zaštite životne sredine, Stalne konferencije gradova i opština (SKGO), Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije, FAO za Srbiju i UNDP za Srbiju kroz uključivanje u nekoliko projekata.

To su svojim prisustvom današnjem skupu potvrdili državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Dragan Jeremić, zamenica direktora Kancelarije za javna ulaganja Sandra Nedeljković, direktor UNDP za Srbiju Žarko Petrović direktor FAO za Srbiju Aleksandar Mentov i Darko Drndić menadžer Savetodavnog centra SKGO i koordinator za civilnu zaštitu na lokalnom nivou.

Učestvujući na današnjem sastanku u Kniću državni sekretar Dragan Jeremić je rekao da je Ministarstvo zaštite životne sredine posvećeno u pružanju pomoći i podrške lokalnim samoupravama u njihovim aktivnostima na smanjivanju uzroka klimatskih promena na tom, lokalnom, nivou a posebno prevetivnim aktivnostima.

Izvor: Opština Knić

Milisav Pajević

Deca se u Omoljici upoznala sa reciklažom električnog i elektronskog otpada

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

U okviru projekata „Dečji zeleni karavan 2“, deca iz osnovne škole „Vasa Živković“ su posetila preduzeće “Božić i sinovi” u Omoljici.

Deca su u preduzeću, koje se bavi reciklažom električnog i elektronskog otpada, videla gde završava njihov kompjuter kada se više ne koristi.

Projekat realizuje Udruženje građana “EKOPAN” Pančevo, a sufinansira Grad Pančevo Gradska uprava-Sekretarijat za zaštitu životne sredine u okviru programa u oblasti manifestacije koje promovišu zaštitu životne sredine predlažući konkretne aktivnosti u oblasti zaštite prirodnih vrednosti, očuvanja i unapređenja biodiverziteta, programe ekološke edukacije dece i mladih, kao i podizanja svesti javnosti na teritoriji Grada Pančeva i okolnih naselja za 2018. godinu.

Milisav Pajević