Home Blog Page 970

Mladić iz BIH napravio aplikaciju “Robin Food”: Spaja one koji imaju previše hrane sa onima koji je nemaju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dalibor Matijević iz Šimića pored Banje Luke napravio je aplikaciju koja radi kao savremeni Robin Hud – uzima od bogatih i daje siromašnima. I sam Matijević poigrao se rečima, pa je aplikaciji dao ime “Robin Food”, prenosi Avaz.

Reč je o aplikaciji koja spaja one koji imaju previše hrane s onima koji je nemaju uopšte ili s humanitarnim organizacijama koje hranu dostavljaju onima kojima je ona najpotrebnija.

Matijević je tako preko noći postao “junak koji pomaže siromašnima”, junak koji se bori za one koji su najugroženiji i koji nemaju ni elementarne uslove za život.

On je ovaj proizvod razvio u Sloveniji.

Hrana koja se nalazi na aplikaciji “Robin Food” jeftinija je od one u prodavnicama i do 50 odsto, a Matijević ističe da postoje i oni artikli koji su sniženi čak i za 90 odsto, što je itekako značajno za one koji su svakog dana gladni.

Izvor: Samo pozitivno

Kako prepoznati organski proizvod?

Foto Milisav Pajević

Organska proizvodnja u Srbiji postaje sve popularnija. Internet prodaja prirodne kozmetike je uzela maha, ali postavlja se pitanje kako potrošač može da zna da je neki kozmetički organski i koja je razlika između prirodne i organske kozmetike?

 

Foto: Milisav Pajević

– Poslednjih godina, organska proizvodnja je postala “in” i stalno slušamo da su neki proizvodi organskog porekla. Međutim, to nije tačno ukoliko proizvodi nemaju domaći organski znak, kaže Snježana Mitrović, rukovodilac projekta “Teras Subotica”.

– Kad potrošač čita etiketu i vidi da je nešto proizvedeno po organskim principima, on očekuje da to bude i tačno. Međutim, samo odgovarajući znak na proizvodu garantuje da je on proizveden prema standardima. Taj znak o organskom proizvodu dobija onaj proizvođač koji je u sistemu kontrole i sertifikacije, kaže Snježana Mitrović.

Danas u Srbiji ima šest kuća za kontrolu i sertifikaciju proizvoda. Ukoliko neki kozmetički preparat nosi naziv “prirodni”, potrošač treba da obrati pažnju da li ima organski znak. Ukoliko nema, govorimo od proizvodima na bazi lekovitih bilja koji nisu proizvedeni po organskim principima.

– Mi smo 2006. godine imali dobar Zakon o organskoj proizvodnji, odnosno član 30. stav 4. govorio je da se novčanom kaznom kažnjava proizvođač koji na reklamnom materijalu ili etiketi stavi da je proizvod organski, biološki, eko, bio ili pak navede neku drugu skraćenicu,  a da pri tom nije bio u sistemu kontrole i sertifikacije, objašnjava Mitrović.

Eleonora Baranji, lekarka prirodne medicine, kaže da nam priroda i savremena nauka daruju neprocenljivo blago za lepši, zdraviji, kvalitetniji i bolji život. Prirodna kozmetika organskog porekla je skuplja u odnosu na konvencionalnu, ali nam čuva zdravlje, kaže naša sagovornica.

– Kada podignemo svest o zdravom načinu života, onda će zdravlje i biti na prvom mestu. Tada nećemo ubrizgavati botokse i slično.

Prirodna lepota je dragocena i ja se trudim svakim danom da širim tu priču, kazala je Eleonora Baranji.

Ukoliko se odlučite da koristite prirodnu kozmetiku, pogledajte da li ima znak koji potvrđuje da se radi o organskom proizvodu. Samo tada možete biti sigurni u kvalitet nekog kozmetičkog proizvoda. U protivnom, možete biti sigurni da koristite prirodnu kozmetiku na bazi lekovitih bilja i ulja.

Izvor: RTV (Sandra Iršević)

Milisav Pajević

Crna Gora i Albanija valorizuju zajedničke potencijale iz vodoprivrede, turizma i poljoprivrede

Foto: Vlada Crne Gore

Crna Gora i Albanija treba u narednom periodu da rade na kvalitetnijoj valorizaciji zajedničkog potencijala, koji postoje u mnogim oblastima poput vodoprivrede, turizma i poljoprivrede, ocenjeno je na sastanku predsednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i predsednika Republike Albanije Ilira Mete koji boravi u zvaničnoj poseti Crnoj Gori.

Foto: Vlada Crne Gore

– Ekonomska perspektiva dve države je ozbiljna i dve vlade treba da učine sve da je iskoriste, kazao je premijer Duško Marković i dodao da su bilateralni politički odnosi na veoma visokom nivou.

Premijer je ukazao na izuzetan ekonomski rast ostvaren u mandatu ove Vlade i rekao da je posvećen poboljšanju kvaliteta života građana.

On je istakao posebne razvojne potencijale severa zemlje, dodao da se predano radi na infrastrukturnim projektima, među kojima je i put od Podgorice preko Dinoše do Cijevne Zatrijebačke, vredan 11 miliona evra, koji je od posebnog značaja za stanovnike Plava i Gusinja.

Sagovornici su potencirali važnost afirmacije prava i doprinos manjinskih zajednica koje snaže i oplemenjuju partnerstvo i prijateljstvo Crne Gore i Albanije.

Na sastanku je bilo reči i o važnosti mira i stabilnosti u regionu i u tom kontekstu istaknut značaj članstva obije države u NATO-u i važnost evropskih integracija.

Predsednik Marković je kazao da Crna Gora podržava Albaniju u procesu evropske integracije i dodao da spremnost Crne Gore da prenese znanja i iskustva iz pregovaračkog procesa.

Milisav Pajević

Otvoren Info centar TOV u Novom Sadu

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović otvorio je juče u Novom Sadu Info centar Turističke organizacije Vojvodine, za koji su Pokrajinska vlada i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija izdvojili 16 miliona dinara.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

– Broj turista iz godine u godinu raste i ti podaci nas ohrabruju, ali sa druge strane i obavezuju na veći rad u oblasti turizma, kako bi se i u budućnosti taj trend nastavio, rekao je predsednik Igor Mirović.

On je istakao da na razvoju i promociji turizma u protekle dve i po godine zajednički rade Pokrajinska vlada, turističke organizacije Srbije i Vojvodine, ali i turističke organizacije svih 45 lokalnih samouprava u pokrajini, kroz nastupe na velikim sajamskim manifestacijama u svetu.

– Pokrajinska vlada je udvostručila budzet za Turističku organizaciju Vojvodine – TOV u protekle dve i po godine i sa tom podrškom ćemo nastaviti jer ovakva ulaganja daju konkretne rezultate, izjavio je predsednik Mirović.

Turizam je, kako je naveo, jedna od najperspektivnijih privrednih grana u Srbiji i Vojvodini, stoga je Pokrajinska vlada započela niz projekata koji imaju za cilj razvoj turizma, poput izgradnje Akva parka i velnes centra na Paliću.

– Otvaranje Info centra TOV je jedan od projekata koji treba da pomogne rastu i razvoju turističke privrede i nastavićemo zajednički da radimo na promociji svih turističkih potencijala poput banjskog, nautičkog i verskog turizma, naveo je on.

– Ulaganja u ovu oblast dala su konkretne rezultate. Na dobrom smo putu da turizam, pored poljoprivrede, bude jedna od vodećih privrednih grana, po kojoj ćemo biti prepoznatljivi, rekao je potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam Ivan Đoković.

– Nakon 15 godina postojanja Turističke organizacije Vojvodine dobili smo mesto koje će biti polazište svih naših gostiju, ali i sabirna tačka vrednih vojvođanskih domaćina, lokalnih turističkih organizacija i privrednih subjekata, izjavila je direktorka Turističke organizacije Vojvodine Nataša Pavlović i dodala da će u Info centru biti predstavljena ponuda svih 45 gradova i opština u Vojvodini.

Info centar Turističke organizacije Vojvodine nalazi se na adresi Bulevar Mihajla Pupina 18.

Milisav Pajević

Crnogorska Strategija pametne specijalizacije – Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost

Foto: Ministarstva nauke Crne Gore

Radni sastanci za prioritete definisane Smernicama Strategije pametne specijalizacije – Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost i Novi materijali i održive tehnologije, održani su prošle nedelje u prostorijama Ministarstva nauke Crne Gore.

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

Sastanci su održani u cilju preciziranja i prioritizacije jasnih platformi od strane učesnika akademskog, privrednog i javnog sektora, a koje će biti sastavni deo Strategije pametne specijalizacije 2018 – 2024, koja je u završnoj fazi izrade.

Na sastanku za prioritet Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost učešće su uzeli predstavnici Elektrotehničkog fakulteta UCG, Privredne komore Crne Gore, Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kompanije Krnovo Green Energy, ugledni pronalazači i inovatori, predstavnici advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri, kao i kompanije Možura Wind Park d.o.o.

Na sastanku za prioritet Novi materijali i održive tehnologije učestvovali su predstavnici Ministarstva ekonomije, Zavoda za geološka istraživanja, Metalurško-tehnološkog fakulteta UCG, Građevinskog fakulteta UCG, Privredne komore Crne Gore, kompanije Normal company, Uniprom KAP i Instituta za crnu metalurgiju Nikšić.

Strategija pametne specijalizacije obuhvata razvoj industrije, ali je ujedno i inovaciona strategija. Posebno je važno da se njenom implementacijom podstiču aktivnosti koje, uz postojeće resurse, nude potencijal budućim inovativnim projektima.

Proces preduzetničkog otkrivanja je ključan pri odabiru prioriteta razvoja naše države, te je konstatovano da su bitni akteri unutar države – obrazovni, naučni i poslovni sektor uključeni i povezani tokom trajanja ovog procesa, od maja 2018. godine.

Učesnici sastanaka su predstavili najvažnije argumente i razmarali ideje, koje mogu dovesti do značajnog povećanja broja zaposlenih, znanja i kapitala u navedenim delatnostima.

Ideje su istaknute u formi platforme, čiji je cilj povezivanje privrede sa naukom, inovacijama i obrazovanjem.

Milisav Pajević

Digitalno – pametna rešenja za buduću poljoprivredu

Foto: Print screen- twitter - CFS @UN_CFS

Visoki predstavnici vlada 70 zemalja sveta u oblasti poljoprivrede su u Berlinu prisustvovali sastanku sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja se po prvi put sastala sa učesnicima Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu koji se održava u okviru Zelene nedelje – najvećeg svetskog sajma hrane, poljoprivrede i hortikulture.

Foto: Print screen- twitter – CFS @UN_CFS

Ovogodišnji, jedanaesti po redu, Globalni forum i samit ministara fokusiran je na temu „Poljoprivreda ide digitalno – pametna rešenja za buduću poljoprivredu“.

Učesnici foruma i samita ministara razmotriće aktuelnu situaciju, trendove i izazove u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, a ove godine posebno mogućnosti da se digitalnim tehnologijama doprinese unapređenju održive poljoprivrede u budućnosti, posebno sa aspekta održivog korišćenja prirodnih resursa i obezbeđivanja dovoljnih količina bezbedne i kvalitetne hrane za rastuću populaciju u svetu.

Ističući da poljoprivreda ima dugu tradiciju i veoma važno mesto u ekonomijama svih zemalja, kancelarka Merkel je kazala da se poljoprivrednici širom sveta suočavaju sa zajedničkim problemima i da je važno da se na globalnom nivou razmotri kako da se na održiv način obezbedi korišćenje resursa za proizvodnju hrane i pronađu rešenja za borbu protiv gladi.

Ona je istakla da značajan potencijal u suočavanju sa zajedničkim izazovima postoji u oblasti digitalizacije. Razvoj digitalnih tehnologija i njihova primena, kako je istakla, može promeniti način rada i organizacije u poljoprivredi, te da naročito mlade ljude treba podstaći na inovacije i primjenu pametnih rješenja, a sve u cilju povećanja produktivnosti, boljeg pristupa tržištima.

Nemačka kancelarka je potencirala i potrebu zajedničkog davanja odgovora na izazove klimatskih promjena, ističući da je potrebno očuvati Pariški sporazum o klimatskim promenama.

Naglasila je da digitalizacija može unaprediti održivo korišćenje šuma koje se koriste kao gorivo, upotrebu pesticida i druge oblasti značajne za očuvanje prirode i proizvodnju hrane, a posebno u delu traženja najboljih rešenja za smanjenje bacanja hrane i bolju dostupnost za one kojima je potrebna.

Milisav Pajević

Zbog kvara na toplovodu deo Novog Beograda bez isporuke toplotne energije

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Sanacija kvara koji se dogodio na grejnom području toplane „Novi Beograd” prouzrokovao je prestanak isporuke toplotne energije jednom delu potrošača sa ove opštine, saopšteno je iz JP „Beogradske elektrane”.

Кvar se dogodio u delu magistralnog toplovoda (M1) u zoni raskrsnice ulica Omladinskih brigada i Bulevara Milutina Milankovića kod broja 130, pa od 10 sati neće biti isporuke toplotne energije u sledećim blokovima: 1, 3, 4, 7, 7A, 33, 34, 35, 37, 38, 39, 40, 65, 66, 66A, 67,67A, zatim na Кalvariji, u Devetoj gimnaziji, kao i u Domu penzionera.

Ekipe za hitne intervencije su na terenu i čine sve da u najkraćem mogućem roku otklone kvar na tom delu toplovoda, a nastavak isporuke toplotne energije potrošačima u pomenutim blokovima očekuje se sutra, 22. januara, u ranim jutarnjim časovima.

Milisav Pajević

Dušan Bajatović: Izgradnja gasovoda kroz Srbiju počeće u martu

Foto: JP „Srbijagas“

Generalni direktor Javnog preduzeća “Srbijagas” Dušan Bajatović izjavio je danas da bi izgradnja gasovoda kroz Srbiju trebalo da počne u martu, a da je završetak radova predviđen za 15. decembar ove godine.

Foto: JP „Srbijagas“

Magistralni gasovod kojim treba da se doprema gas iz “Turskog toka” potpuno će biti u funkciji do aprila, rekao je Bajatović gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

– Ako sve bude u redu, mi ćemo u periodu između 15. i 31. marta krenuti da radimo i sve je spremno za ono što je tražio predsednik Rusije Vladimir Putin i što su se Putin i predsednik Srbije Aleksandar Vučić dogovorili i što piše u dokumentima Agencije za energetiku, rekao je Bajatović.

On je dodao da će gasovod kroz Srbiju graditi srpsko-rusko preduzeće “Gastrans”.

– Zajedničko srpsko-rusko preduzeće “Gastrans” će graditi gasovod interkonektor od Bugarske do Mađarske sa tri izlazna mesta za potrebe srpskog tržišta, potrebe Republike Srpske i BiH. Ulazna tačka je na granici sa Bugarskom u okolini Zaječara, trasa je vrlo slična trasi “Južnog toka”. Izlaz je kod Horgoša prema Mađarskoj. Ulazne tačke su usaglašene, i sa Mađarskom i sa Bugarskom stvari dobro stoje, istakao je direktor JP “Srbijagasa”.

On je dodao da se u ovom trenutku radi na projektovanju.

– To je jedna posebna pravna procedura da bi se taj projekat uopšte desio. Do sada je obezbeđeno od strane akcionara negde po 150 miliona evra, što znači da će uskoro na računu kompanije biti 300 miliona evra za davanje avansa. Kako ćemo dalje finansirati razgovaramo sa finansijskim institucijama. Biće sigurno projektno finansiranje na period od 20 godina, a možda i kraće u zavisnosti kojim tempom vraćamo novac. Značajno ćemo smanjiti transportne troškove, imaćemo povećanu stabilnost kad je u pitanju snabdevanje gasa. Turska je već počela da gradi 130 kilometara do bugarske granice, a Bugari grade prvih 40 kilometara, objašnjava Bajatović.

Prema njegovim recima, za početak radova čeka se mišljenje Energetske zajednice (EZ) koje se očekuje početkom februara.

– Čekamo, prvih dana februara biće dato mišljenje EZ, a nakon toga će naša agencija dati konačno rešenje”, rekao je direktor “Srbijagasa.

On je dodao da će se u međuvremenu uraditi interkonekcija Niš-–Dimitrovgrad-Sofija, a da su u toku i pripreme za interkonekciju sa Rumunijom.

Bajatović ističe da se cena gasa u toku ove grejne sezone neće povećati.

– Neće biti velikog povećanja cene gasa u toku ove godine. U toku ove grejne sezone sigurno, a verovatno ni do kraja godine neće biti ozbiljnijih, tačnije nikakvih korekcija cene gasa. Postoji pritisak da se ona malo podigne, ali “Srbijagas” je u prethodnih par godina poslovao odlično i u ovom momentu delimo tu neku vrstu troška sa 36 distributera. Taj trošak koji dolazi zbog neadekvatne cene mi za sada možemo efikasno da podnesemo a da ne ugrozimo tekuću likvidnost “Srbijagasa”, objašnjava Bajatović.

On je dodao da se radi i na gasifikaciji domaćinstava.

– U nekoliko opština radimo na gasifikaciji domaćinstva onoliko koliko u ovom momentu to dozvoljava tekuća likvidnost “Srbijagasa”, i zaista se trudimo da maksimalno optimizujemo snadbevanje gasom, pre svega velike industrijske zone i tamo gde se očekuje izgradnja većih fabrika, napomenuo je Bajatović.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Nastavlja se trend globalnog zagrevanja okeana

Foto: pixabay

Prošla godina bila je najtoplija u istoriji merenja kada su u pitanju okeani, podaci su međunarodnog tima naučnika s Instituta za atmosfersku fiziku u Kini koji su objavljeni u magazinu Advances in Atmospheric Sciences.

Foto: pixabay

Prošla godina predstavlja nastavak trenda zabrinjavajućeg trenda globalnog zagrevanja okeana koji je posledica zagrevanja planete Zemlje.

Ista grupa naučnika nedavno je objavila studiju koja pokazuje da se okeani zagrevaju brže nego što su naučnici mislili apsorbirajući više topline nego što je ranije bilo poznato.

U poređenju s proteklih 60 godina to će rezultirati šestostrukim povećanjem zagrevanja okeana do 2081. godine.

Topliji okeani uzrokuju brojne probleme – povećanje nivoa mora, intenzivnije oluje s jačim kišama, izbeljivanje korala i otapanje polarnog leda.

Sve to je direktna posledica čovekovog ispuštanja stakleničkih plinova koji stvaraju energetsku neravnotežu koja dovodi do globalnog zagrevanja.

– Povećanje topline okeana je neosporiv dokaz da se Zemlja zagreva, naveli su istraživači u studiji.

Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za istraživanja atmosfere koji je koautor ove studije rekao je da je trend zagrevanja okeana bolji pokazatelj klimatskih promena nego temperature vazduha.

Autori studije ističu da su uticaji zagrevanja okeana bili jasno vidljivi tokom prošle godine. Ističu da su zbog porasta nivoa mora obale podložnije olujnim udarima, obalnoj eroziji i prodiranju slatke u slanu vodu.

Podsećaju da je tokom 2018. godine toplija voda u okeanima pokrenula brojne uragane i tajfune širom sveta, među kojima su Michael i Florence.

Milisav Pajević

Carinici sprečili krijumčarenje papagaja

Foto: pixabay

 

Carinici su na prelazu Bački Vinogradi, u saradnji sa policijom, sprečili krijumčarenje sedam papagaja, među kojima šest pripada zaštićenim vrstama, saopšteno je danas iz Uprave carine.

Foto: pixabay

Krijumčaru je određen pritvor od 48 sati i protiv njega će biti podneta krivična prijava, a odmah nakon otkrivanja papagaji su oslobođeni, premešteni u transportne kaveze i zbrinuti uz asistenciju Zoološkog vrta Palić.

Prekršaj je otkriven juče, 20. januara, na ulazu u zemlju, kada je na red za kontrolu pristigao automobil “opel astra” subotičkih registarskih oznaka.

Na pitanje šta ima da prijavi, vozač (58) iz Subotice je rekao da ima samo kutiju hrane za papagaje, ali je detaljnom kontrolom, najpre, u zadnjem desnom stubu karoserije automobila, pronađen jedan živ papagaj – “nimfa” (Nymphicus hollandicus), koji je bio imobilisan u vreći za krompir.

Nakon toga su pronađene još dve drvene kutije, pričvršćene sajlama za pod ispod šasije automobila, a u svakoj od njih bila su po tri živa papagaja.

Foto: pixabay

Reč je o jednom “Amazoncu” (Amazona sp.), četiri “Pirure” (Pyrrhura sp.) i jednom papagaju koji pripada vrsti “Kina Aleksandar” (Psittacula derbiana).

U ovakvim situacijama zbog stresa izazvanog prisilnom imobilizacijom, nedostatkom vazduha, ventilacije, vode, hrane, temperaturnih ekstrema i skučenog prostora najveći broj krijumčarenih životinja ugine.

Srećom, to se ovoga puta nije desilo, jer su odmah nakon otkrivanja papagaji oslobođeni, premešteni u transportne kaveze i zbrinuti uz asistenciju Zoološkog vrta Palić.

Iz Grupe za Cites Ministarstva zaštite životne sredine potvrdili su da je CITES konvencijom i nacionalnim propisima zaštićeno 358 vrsta papagaja, odnosno svi papagaji osim nimfe (Nymphicus hollandicus), tigrice (Melopsittacus undulatus), malog aleksandra (Psittacula krameri) i rozenkolisa (Agapornis roseicollis).

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Poskupljenje plastičnih kesa

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Borba za zaštitu životne sredine sada košta više.

Kese u Maksiju od 18. januara koštaju pet dinara po komadu. Poskupljenje je, osim u Maksiju, stupilo na snagu i u prodavnicama Tempa, gde kese koštaju sedam dinara, dok su u Shop&Go prodavnicama takođe pet.

U kompaniji Delez Srbija kažu da je cena promenjena u skladu sa novom regulativom Evropske unije i Odlukom Grada Beograda, a sa ciljem daljeg smanjenja upotrebe jednokratnih plastičnih kesa.

“Kesa u Maksiju i Shop&Go prodavnicama je pet dinara. Ova strateška odluka kompanije će dodatno olakšati pripremu Beograđana za 1. januar 2020. godine kada će Grad u potpunosti zabraniti upotrebu plastičnih kesa. Do sada, otkako je počela naplata plastičnih kesa, njihova upotreba smanjena je za 65 odsto, što pokazuje da građani pozitivno reaguju na ove promene, da su svesni problema koji postoji kad je u pitanju zagađenje životne sredine i da žele da doprinesu da imaju čistiju okolinu. Naš cilj je da se kese uopšte ne kupuju”, navode u komapniji.

Kako bi dodatno pružili doprinos akciji smanjenja upotrebe kesa za jednokratnu upotrebu, omogućili su svim kupcima da u narednih mesec dana mogu nabaviti pamučne cegere po akcijskoj ceni od 59 dinara.

“U narednom periodu ćemo raditi i na smanjenju količina plastike u ambalaži proizovda naše privatne robne marke, smanjenju upotrebe plastičnih proizvoda koji su za jednokratnu upotrebu i većoj primeni plastike koja se može kompostirati”, kažu u ovoj kompaniji.

Izvor: Telegraf

Palau sa Srbijom deli strateški odnos prema politici zaštite životne sredine i prirode

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa predsednikom Republike Palau Tomijem Esangom Remengesom, koji boravi u zvaničnoj poseti Republici Srbiji.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako je pomenuto u razgovoru koji je protekao u prijateljskoj i srdačnoj atmosferi, Palau, iako daleka ostrvska zemlja, svojim stavom i odnosom prema ekološkim pitanjima deli sa Srbijom ključna opredeljenja i strateški odnos prema politici zaštite životne sredine i prirode.

Ministar Goran Trivan ukazao je da opredeljenje Palaua prema zaštiti životne sredine i impresivni rezultati u zaštiti prirode sa stavljanjem pod zaštitu 80 posto teritorije, predstavljaju dodatni podsticaj uspostavljanju i razvoju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

– Srbija i Palau, kao dve zemlje koje su ratifikovale Pariski sporazum o klimatskim promenama i koje su opredeljene njegovoj punoj primeni, ali i podjednako usmerene ka održivom razvoju, mogu ostvariti plodonosnu saradnju i u budućnosti uspešno razmenjivati iskustva i znanja u ovoj oblasti, rekao je Trivan.

Izražavajući spremnost za razvijanje različitih vidova pune saradnje, ministar je posebno naglasio značaj zajedničkog nastupanja i saradnje dve zemlje u okviru međunarodnih organizacija kao što su Ujedinjene nacije – UN i Program za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija – UNEP, u cilju jačanja globalne borbe protiv klimatskih promena.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predsednik Tomi Esang Remenges je rekao da je Palau, koji je poslednjih godina izložen razornoj sili tajfuna, veoma ugrožen posledicama klimatskih promena, i zato duboko zainteresovan za jačanje globalne borbe protiv klimatskih promena i međunarodne saradnje na polju zaštite životne sredine.

On je naglasio da je Palau prepoznao napredak Srbije i politiku Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije naročito u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, koji inače predstavlja veliki problem u ovoj zemlji.

Predsednik Remenges je izrazio uverenje da Srbija može da pruži značajnu podršku njegovoj zemlji u strateškom rešavanju ključnih ekoloških problema, kao i nastupanju u okviru međunarodnih organizacija kao što su UN i UNEP.

– Posvećenost Srbije razvoju zelene ekonomije je u potpunom skladu sa razvojem plave ekonomije kojeg zastupamo, naglasio je Remenges.

Na kraju sastanka dogovoreno je da Srbija i Palau, na temelju dobrih, prijateljskih odnosa i obostranih interesa za razmenom iskustava i znanja u zaštiti životne sredine i prirode, preduzmu korake ka potpisivanju Memoranduma o saradnji dve zemlje u ovoj oblasti.

Milisav Pajević

U pripremi javni pozivi za zakup oko 1.100 lokacija na crnogorskom primorju

U pripremi su javni pozivi za zakup oko 1.100 lokacija na crnogorskom primorju, uključujući i kupališta u svim primorskim opštinama, a u JP Morskom dobru očekuju da će za dva do tri meseca imati potpisane ugovore o zakupu.

Strategijom održivosti crnogorskih plaža definisano je 12 tipova kupališta: hotelska, porodična, kupališta za aktivni odmor, za zabavu, romantična, gradska kupališta bez plažnog mobilijara, kupališta za pse, kupališta sa prirodnim lekovitim faktorima i wellness sadržajima, izletnička, nudistička i kupališta namenjena dečijem odmaralištu.

Direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić smatra da je na taj način ponuda na plažama približena tražnji tržišta.

Krajem prošle godine usvojen je Plan privremenih lokacija u zoni morskog dobra, koji će važiti pet godina. U svim opštinama je došlo do redukcije onih sadržaja koji nisu primereni.

– Plan podrazumjeva 120 lokacija manje u odnosu na onaj koji je važio do kraja 2018. One lokacije koje po sadržaju i kvalitetu usluga nisu predviđene planom, biće uklonjene, kazao je Jelušić za Radio Herceg Novi.

Prednost ovoga Plana, po rečima Jelušića, je što će na vizuelizaciju i materijalizaciju svakoga objekta koji se nalazi u Planu privremenih lokacija morskog dobra, gradski arhitekti davati saglasnost o izgledu objekta.

Jedna od novina je da će visina ponuđene cene zakupa odgovara bankarskoj garanciji, tj. da garancija pokriva iznos cene koju je zakupac ponudio.

– Tražićemo i kvalitetnije činidbene i bankarske garancije za kompletno izvršavanje posla, jer je reč o petogodišnjim ugovorima. Ove godine ćemo posebno vrednovati reference svih korisnika morskog dobra koji budu pravovremeno dobili odobrenje za rad lokalne samouprave. U prethodnom periodu bilo je dosta slučajeva da su se odobrenja za rad dobijala u junu, julu, čak i u avgustu, a cilj nam je da 1. maja svi imaju ugovore. Zato i upućujem apel zakupcima da na vreme obezbede odobrenja za rad kod nadležnih sekretarijata, poručio je Jelušić.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Nove mogućnosti za investicije i lakše ispunjavanje uslova iz IPARD programa

Foto: IPARD

Preraspodelom sredstava u okviru budžeta obezbeđeno je dodatnih 3,3 miliona evra za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za preradu i marketing u okviru IPARD programa.

Foto: IPARD

Takođe, poljoprivrednicima su na raspolaganju i nove mogućnosti za investicije i lakše ispunjavanje određenih uslova u sektoru voća i povrća i sektoru mesa, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U sektoru voća i povrća, na malim poljoprivrednim gazdinstvima do 15 hektara, ubuduće će se proveravati standardi samo u sektoru investicije na koji se zahtev odnosi, a ne na celom poljoprivrednom gazdinstvu.

Uslov za poljoprivredna gazdinstva sa minimum dva hektara i maksimum 20 hektara jagodastog voća i minimum pet hektara i maksimum 100 hektara drugog voća proveravaće se na kraju investicije, osim u slučaju skladišnih objekata gde uslovi moraju biti zadovoljeni na početku investicije.

Poljoprivrednicima će biti omogućene i investicije u podizanje i obnavljanje zasada voća (kupovina višegodišnjeg sadnog materijala), uključujući pripremu zemljišta, što do sada nije bio slučaj.

Sadnice su mogle da se nabave samo kroz nacionalne mere.

U sektoru povrća takođe će biti povećana gornja granica – novi maksimum je 100 hektara otvorenog prostora za proizvodnju povrća na kraju investicije umesto 50 hektara koliko je do sada bilo.

U sektoru mesa je dodata nova kategorija investicija kada je reč o tovu teškog tipa u živinarstvu, a uslov je upisan objekat za proizvodnju jata kokošaka roditeljskog tipa.

U prethodnom periodu gazdinstva su bila definisana brojem grla, a sada su prihvatljiva gazdinstva definisana kapacitetom objekta za držanje goveda, ovaca, koza, krmača, svinja i brojlera, ističe se u saopštenju.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Moskva kao uzor za ekološki način osvetljenja grada

Foto: pixabay.com

Tokom posete ruskog predsednika bilo puno važnih susreta i Grad Beograd potpisao je sporazum sa kompanijom „BOOS LAJTING GRUP” koja se bavi rasvetom i osvetljenjem i koja je jedna od najvećih kompanija u toj oblasti uz Simens, Filips i važne kineske i japanske kompanije.

Foto: pixabay.com

– Potpisali smo sporazum da ćemo sa ovom kompanijom ubuduće raditi analizu, da će nas oni savetovati i da ćemo u perspektivi raditi na tom novom konceptu rasvete grada Beograda. To znači, sa jedne strane ekološki prihvatljiviji način osvetljenja, a s druge i veliku uštedu u energiji, tako da su mnogi gradovi u Evropi i svetu prešli na taj način osvetljenja. Ova energetska efikasnost je deo koncepta smart sitija, rekao je dr Zoran Radojičić gostujući na TV Studio B, dodavši da se u razgovoru sa predstavnicima ove kompanije moglo čuti da Putin jako obraća pažnju na to kao i da, kada kosmonauti sleću na zemlju, imaju dva orijentira, jedan je Pariz, grad svetlosti, a drugi Moskva koja je u poslednje vreme postala svetla tačka zahvaljujući upravo ovoj kompaniji.

Gradonačelnik je posebno istakao da će se zajedno sa predstavnicima kompanije “BOOS LAJTING GRUP“ ubuduće baviti gradskom rasvetom, ali i fasadnom i dekorativnom rasvetom koja može značajno da unapredi i ulepša našu prestonicu.

– Takođe smo pričali i o tome da Hram Svetog Save treba da se osvetli na drugi način i značajno bolje nego što je sada i mislim da će, ako budemo realizovali taj projekat, to biti još jedan iskorak u turističkoj ponudi Beograda iako je ovo mesto zaista uvek posećeno, rekao je Radojičić.

Izbor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Okončani radovi u zoni arheološkog lokaliteta Gomolava kod Hrtkovaca

Foto: JVP "Vode Vojvodine"

Radovi na sanaciji dve deonice na levoj obali reke Save, u zoni arheološkog lokaliteta Gomolava kod Hrtkovaca, završeni su krajem 2018. godine.

Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Na deonici dužine 110 metara, naspram koje se nalazi najznačajniji deo arheološkog nalazišta Gomolava, urađen je kameni nabačaj kao i zaštita uzvodnog i nizvodnog dela deonice postavljanjem bočnih zidova od gabiona.

Istovremeno su se odvijali radovi na deonici od 330 metara, gde je postavljena kombinacija kamenog nabačaja, reno madraca i geopokrivača.

Lokalitet Gomolava kod naselja Hrtkovci, Opština Ruma, jedan je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Republike Srbije i pod zaštitom je države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja.

Na tom delu reke Save zabeleženo je značajno pomeranje, odnosno, erodiranje i rušenje obale i približavanja reke naselju.

Stoga se pristupilo sanaciji 930 metara obale. Radovi su započeti 2017. godine i podeljeni su četiri faze.

Tokom 2017. i 2018. godine završeni su radovi na tri deonice, a vrednost do sada sprovedenih radova iznosi 440 miliona dinara.

U toku su pripreme za završnu fazu radova na sanaciji u dužini od 240 metara, koji će se finansirati iz kredita Svetske banke.

Milisav Pajević