Home Blog Page 973

Saradnja Crne Gore sa EEA u pogledu zatvaranja Poglavlja 27

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Jačanje saradnje između Crne Gore, odnosno Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) bilo je glavna tema sastanka ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića i direktora EEA, dr Hansa Breningsa.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Unapređenje sistema praćenja, merenja, izveštavanja i obaveštavanja građana o stanju životne sredine, kao i samo poboljšanje životne sredine, bili su u fokusu sastanka.

Ministar Radulović je izrazio zadovoljstvo povodom posete delegacije Evropske agencije za životnu sredinu, istakavši da Crna Gora sa ovom institucijom sarađuje već deset godina.

Prvenstveno, saradnja se odvija preko Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, ali ona obuhvata i nacionalnu mrežu od 23 kontakt osobe u nadležnim institucijama koje su zadužene za posmatranje i prikpljanje informacija za izveštaje koji se šalju Evropskoj agenciji.

Radulović je naglasio i da Crna Gora već treći put učestvuje u izradi izveštaja o stanju životne sredine na evropskom nivou, koji se radi na svakih pet godina.

– U ovom trenutku, ključna je još bliža i tešnja saradnja sa Evropskom agencijom za životnu sredinu u pogledu zatvaranja Poglavlja 27, odnosno ispunjavanja obaveza u tom procesu. Dobili smo ohrabrenje da su spremni da nas podrže na ovom putu i da cene našu otvorenost i saradnju, istakao je Radulović.

Direktor Evropske agencije za životnu sredinu, dr Hans Brenings, izjavio je da je zadovoljan razgovorima o daljem jačanju saradnje i unapređenju rada Agencije u Crnoj Gori i na Balkanu.

Ovom prilikom istakao je da dobro i transparentno izveštavanje javnosti o stanju životne sredine ključno za dobru debatu u društvu koje donosi zakonske okvire i norme u ovoj oblasti.

– Činjenica da smo u prvoj zvaničnoj poseti Crnoj Gori je znak zajedničke težnje ka bližoj saradnji crnogorskih institucija i naše Agencije. Naša glavna ambicija je jačanje znanja koje moramo imati kako bi kreirali stabilnu politiku i zakone u oblasti životne sredine. Tačni indikatori, dobro praćenje i izveštavanje su ključni u kretanju ka društvu koje je zelenije i manje utiče na klimu, istakao je Brenings.

Nikola Medenica, direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore, naglasio je da posetu predstavnika Evropske agencije za životnu sredinu doživljava kao snažnu inicijativu za nastavak i jačanje saradnje dve institucije.
– Ovo je za Crnu Goru jak impuls, s obzirom na nedavno otvaranje Poglavlja 27 i obaveze koje nas očekuju, izjavio je Medenica.

Milisav Pajević

Mađarska i Srbija u akciji mapiranja invazivnih biljnih vrsta i suzbijanju ambrozije

Foto: pixabay.com

Prvi okrugli sto, uoči početka prekograničnog IPA projekta Mađarske i Srbije, pod nazivom „Protekt”, okupio je u Skupštini Vojvodine u Novom Sadu predstavnike javnih, naučnih i stručnih institucija i lokalnih samouprava.

Foto: pixabay.com

Glavni cilj projekta je smanjenje rizika po životnu sredinu i sprečavanje negativnih efekata klimatskih promena u zaštićenim područjima u graničnom regionu Mađarske-Srbija sprovođenjem zajedničkih akcija u praćenju i mapiranju invazivnih biljnih vrsta i suzbijanju ambrozije.

Projektne aktivnosti treba da doprinesu sprečavanju širenja invazivnih vrsta, obezbeđenju boljeg ekološkog statusa zaštićenih područja i boljih uslova za život stanovništva i ekonomiju.

Očekivani rezultati projekta su: Uspostavljen sistem praćenja kao osnova za analizu rasprostranjenosti invazivnih biljnih vrsta, banka semena u tlu u projektnim oblastima, praćenje koncentracije polena i njegova interakcija sa zagađenjem vazduha u pograničnom regionu; Ambrozija tretirana i suzbijena različitim vrstama tretmana u projektnim oblastima u pograničnom regionu; Podignut nivo informisanosti relevantnih subjekata i institucija o invazivnim biljnim vrstama; Uspostavljanje eko-mreže za razmenu znanja i iskustva.

Projektna područja obuhvatiće četiri zaštićena područja u pograničnom pegionu: Specijalne rezervate prirode; Selevenjske pustare i Ludaško jezero, Predeo izuzetnih odlika Subotička peščara, i park prirode Palić na teritoriji grada Subotice i opštine Kanjiža u Srbiji i Nacionalni park Kiškunšag kod Kečkemeta u Mađarskoj.

Vodeći partner na projektu je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a partner iz Mađarske je Univerzitet John von Neumann (Neumann Janos Egietem).

Projekat je počeo sa realizacijom 31 Januara 2018. i trajaće 20 meseci do 29. septembra 2019. godine.

Ukupni budžet projekta: 284.491,00 evra, a doprinos EU (IPA) fonda iznosi 85 odsto ili maksimalno 241,817.34 evra.

Učesnici okruglog stola bili su predstavnici pokrajinskih organa, lokalnih samouprava sa teritorije AP Vojvodine, upravljači zaštićenih područja, predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, naučnih i stručnih institucija koje se bave ovom problematikom i druge zainteresovane strane.

Milisav Pajević

Usvojen program korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Sombora za 2019. godinu

Foto: Grad Sombor

Gradski većnici Sombora su na 146. sednici Gradskog veća usvojili predlog programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Sombora za 2019. godinu koji će se uputiti Ministarstvu zaštite životne sredine na saglasnost.

Dali su saglasnost i na predlog programa JКP „Čistoća“ Sombor na poslovima održavanja higijene na javnim površinama kao i program rada JКP „Zelenilo“ Sombor na poslovima održavanja urbanog mobilijara i dečijih igrališta u gradu i naseljenim mestima za 2019. godinu.

Milisav Pajević

Naučnik odgovoran za rođenje genetički modifikovanih bliznakinja otpornih na HIV pred smrtnom kaznom?

Foto-ilustracija: Pixabay

U oktobru prošle godine naučni eksperiment kineskog biofizičara Hea Đijankuija krunisan je navodnim rođenjem bliznakinja otpornih na HIV virus koji izaziva sidu. U javnosti poznat kao “kineski Frankeštajn”, Đijankui je metodama genetičke modifikacije stvorio Lulu i Nanu čiji je dolazak na svet objavio na društvenoj mreži YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=th0vnOmFltc. Ipak, ostaje pitanje da li se ovakve genetičke manipulacije kose sa etičkim principima pa čak i zakonima.

Foto: Wikipedia/The He Lab

Prema tvrdnjama ovog kineskog naučnika, Lulu i Nana su plod vantelesne oplodnje. Geni embriona bili su izmenjeni kako bi se sprečilo da devojčice, čiji je otac HIV pozitivan, imaju ovaj virus.

Pored Marka i Grejs, roditelja bliznakinja, projektu se, na dobrovoljnoj osnovi, priključilo još sedam parova, od kojih se jedan povukao. Svi muški partneri, obuhvaćeni istraživanjem, imali su HIV. Đijankuijev tim je korišćenu tehniku najpre isprobao na miševima i majmunima.

Đijankui smatra da su rezultati njegovog projekta posebno značajni za zemlje u razvoju kako bi se sprečila zaraza HIV-om. “Iskreno verujem da ovo otkriće neće da pomogne samo jednom usamljenom slučaju, već milionima dece s obzirom na to da vakcina protiv HIV virusa nije dostupna… Osećam se ponosno”, izjavio je. “Uređivanje gena jeste i treba da ostane tehnologija za lečenje. Povećanje koeficijenta inteligencije ili odabir boje kose ili očiju nije nešto što bi uradio roditelj koji voli svoje dete. Shvatam da će moj rad da bude kontroverzan, ali verujem da je ovaj metod neophodan porodicama i zbog njih sam spreman da prihvatim kritike”, zaključio je on.

Iako je u njemu probudio ponos, Đijankuijev medicinski poduhvat je izazvao zabrinutost ostatka naučne zajednice zato što se menjanjem gena jedne osobe potencijalno i na neočekivani način menjaju i geni njenih potomaka, te posledično čitave ljudske vrste. Pri tom uvek postoji šansa da zahvat rezultuje i nenameravanim genetičkim modifikacijama i lošim uticajem na ljudsko zdravlje s obzirom na to da je ova grana biotehnologije tek u povoju.

Mnogi su njegova saznanja označili kao uznemiravajuća, nepredvidljiva i neodgovorna, a Kinezi su uplašeni da su bacila negativno svetlo na njihovu naučna i tehnološka ostvarenja.

Strani stručnjaci naglasili su da je Đijankuijev ogled kreirao neprihvatljiv rizik zarad upitne medicinske svrhe. “Reč je o naučniku koji menja ljudsku vrstu, o čemu postoji samo YouTube video, ne i naučni izveštaj. To je gotovo nestvarno”, rekao je Erik Topol, osnivač i direktor istraživačkog instituta u San Dijegu Scripps. “Ovaj tip je neverovatno odvažan i bestidan. Prvi put u istoriji, on je moćan alat iskoristio bezobzirno i bez valjanog objašnjenja”, dodao je Topol.

Povrh toga, njegov rad bio je i nezakonit. Sju Nanping, zamenik kineskog ministra za nauku i tehnologiju, skrenuo je pažnju da je Đijankui, svojim eksperimentom, prekršio državne zakonske propise. “Kina je zabranila korišćenje tehnologije uređivanja gena na ljudskim embrionima”, kazao je Nanping, dodavši da će svi istraživači koji su učestvovali u projektu da budu kažnjeni po završetku istrage.

Sam idejni tvorac bliznakinja Lulu i Nane mogao bi da bude suočen sa optužbama za podmićivanje i korupciju, koje se u njegovoj domovini neretko kažnjavaju smrću.

He Đijankui je do februara 2018. godine radio u laboratoriji Univerziteta za nauku i tehnologiju u Šenženu, ali je tada uzeo neplaćeno odsustvo. Univerzitet nije znao za njegov rad na genetičkim modifikacijama embriona, a mediji spekulišu da je Đijankui svoj projekat finansirao sopstvenim sredstvima.

Jelena Kozbašić

Konkursi Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine objavila je osam javnih poziva za finansiranje i sufinansiranje projekata od značaja za Vojvodinu.

Кonkursi se odnose na projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, energetske efikasnosti, lokalnog i regionalnog razvoja, vodosnabdevanja i zaštite voda, sporta, zdravstvene zaštite, kulture i obrazovanja.

Za ove projekte opredeljeno je oko 3,5 milijardi dinara.

Za saobraćajnu infrastrukturu izdvojeno je oko 1,4 milijarde dinara, za energetsku efikasnost 63 miliona, za projekte u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja 507 miliona dinara, a za projekte vodosnabdevanja izdvojeno je 600 miliona dinara.

U razvoj sporta biće uloženo 467 miliona, u oblast zdravstvene zaštite 90 miliona dinara, u oblast obrazovanja, učeničkog i studentskog standarda 270, a u kulturu 50 miliona dinara.

Кonkursi su otvoreni do 30. januara. Više o konkursima možete videti ovde.

Milisav Pajević

U Kraljevu nema problema sa grejanjem

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

U Kraljevu, za sada, nema problema sa grejanjem, uredno je zagrevanje stanova, a na stovarištima ima dovoljno uglja i drva.

Na kraljevačkom stovarištu uglja, posle praznika, očekuju nove isporuke. Trentuno su najtraženiji džakovi sa ugljem.

Cena je nepromenjena, tako da se, u zavisnosti od vrste uglja, kreće od 9.600 do 13.550 dinara za tonu.

Cena ogrevnog drveta po kubiku je oko 4.800 dinara. U gradu na Ibru, za zagrevanje kuća i stanova, koriste sve vrste energenata. u gradskoj toplani nemaju većih dužnika, osim kod nekoliko socijalno ugroženih porodica.

Veća dugovanja nemaju ni privrednici. To omogućava da gradska toplana radi punom parom, posebno dok traju hladni zimski dani.

Termo peć smatraju rentabilnom, oni sa parnim grejanjem nemaju zamerke. I pelet zagreva kuće Kraljevčana, a ima i onih koji imaju svoje zabrane, i seku koliko im je potrebno. Električna energija je jedno od rešenja, pa iako možda sada malo više košta, mora se, jer je zima.

Gradska toplana zagreva 7.000 stanova i oko 90.000 metara kvadratnih poslovnog prostora.
U gradskoj toplani nemaju većih dužnika, osim kod nekoliko socijalno ugroženih porodica.

Veća dugovanja nemaju ni privrednici. To omogućava da gradska toplana radi punom parom, posebno dok traju hladni zimski dani.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Crna Gora: Program podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu

Foto: MORT
Foto: MORT

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore raspisalo je javne pozive po Programu podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu.

Na osnovu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, Vlada Crne Gore donosi Program podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu radi obezbeđivanja visokokvalitetnog turizma u skladu sa strateškim dokumentima.

Programom podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu definišu se mere koje će se sprovoditi, korisnici sredstava, uslovi za dodelu sredstava, iznos sredstava i kriterijumi i postupak za dodelu sredstava.

Program uključuje četiri mere podrške, i to: Mera I – Razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju turističku ponudu; Mera II – Podrška marketing aktivnostima na emitivnim tržištima; Mera III – Organizovanje manifestacija i Mera IV – Podrška za razvoj MICE (poslovnog) turizma.

Sredstva za podsticajne mere dodjeljuju se putem javnog oglasa koji sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.

Detaljnije informacije o ovom javnom pozivu možete naći ovde.

Milisav Pajević

NIS dodelio stipendije studentima Rudarsko- geološkog fakulteta

Foto: NIS

Кompanija NIS dodelila stipendije studentima Rudarsko- geološkog fakulteta.

Foto: NIS

Dubravka Novičić, Nikola Đanković, Aleksa Radošević i Marko Andrejević su studenti Rudarsko-geološkog fakulteta, koji su u 2019. godinu „zakoračili“ kao stipendisti NIS-a.

Ulaganje u obrazovanje i mlade je pravac kojim kompanija NIS ide već sedam godina kroz program „Energija znanja“.

U okviru saradnje sa naučnim i obrazovnim ustanovama, do sada je stipendirano preko 90 studenata od kojih je 30 već zaposleno u NIS-u, a za školsku 2018/2019. godinu kompanija je stipendirala ukupno 10 studenata sa fakulteta u Srbiji- Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, Univerziteta u Novom Sadu i Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, kao i tri studenata sa fakulteta za naftu i gas u Ruskoj Federaciji.

NIS ima aktivnu saradnju i sa ruskim državnim univerzitetima, poput Univerziteta za naftu i gas „I. M. Gubkin“, Sanktpeterburškim rudarskim univerzitetom – Gornji, Uhtinskim državnim tehničkim univerzitetom, Tjumenskim industrijskim univerzitetom, Nacionalnim istraživačkim Nižegorodskim univerzitetom „N.I. Lobačevski“, a od ove godine kompanija će ostvariti saradnju sa jednim od najprestižnijih univerziteta u Ruskoj Federaciji, MGIMO -Moskovskim državnim institutom za međunarodne odnose.

Milisav Pajević

Utvrđena stabilna brojnost beloglavih supova u Srbiji

Foto: https://pixabay.com

 

Foto: https://pixabay.com

Ukupna brojnost beloglavog supa dobijena zimskim cenzusom u Srbiji tokom novembra i decembra 2018. godine, uključujući SRP „Uvac“, SRP „Klisura reke Mileševke“ i SRP „Klisura reke Trešnjice“, iznosila je 345 jedinki.

U periodu od 14. do 16. decembra 2018. godine ornitolozi Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Bratislav Grubač i Miloš Radaković obavili su zimski cenzus beloglavog supa na lokalitetima Sjeničko jezero, Zlatarsko jezero, Radoinjsko jezero, Pavlovića most, klisura Kladničke reke i Oštrik. Zimskim cenzusom u SRP „Uvac“ zabeleženo su 233 jedinke beloglavog supa.

Procenjuje se da je ukupna brojnost beloglavog supa na području SRP „Uvac“ nešto veća nego što je obavljenim cenzusom utvrđeno.

Ona po proceni stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode Srbije iznosi ukupno oko 270 jedinki, što se poklapa sa podacima iz 2017. godine.

Na području SRP „Klisura reke Trešnjice“ zimski cenzus je realizovan u periodu 23-24. novembra 2018. godine, kada je Dragan Đekić iz Centra za prirodne resurse „Natura“ utvrdio prisustvo 38 jedinki beloglavog supa.

U SRP „Klisura reke Mileševke“ evidentirano je 74 jedinke beloglavog supa tokom realizovanog brojanja 24. novembra 2018. godine, koje su izveli Vjekoslav Joksimović i Nenad Dučić iz Udruženja građana „Jadovnik – oaza netaknute prirode“ iz Prijepolja.

Zimsko brojanje beloglavih supova realizovano je na nivou balkanskih zemalja.

Na osnovu brojanja izvedenog u Bugarskoj, Grčkoj (kontinentalni deo), Makedoniji i Srbiji, utvrđeno je prisustvo 809-811 beloglavih supova na Balkanu.

Pojedinačno po zemljama, utvrđeno je prisustvo 346 ptica u Bugarskoj, 345 u Srbiji, 90-92 u Grčkoj i 28 jedinki u Makedoniji.

Milisav Pajević

Sektor za vanredne situacije na usluzi zavejanim građanima Srbije

Foto: MUP Srbije

 

Foto: MUP Srbije

Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da su pripadnici Sektora za vanredne situacije tog ministarstva i dalje angažovani u spasavanju i pružanju pomoći stanovnicima kojima je, usled povećanih snežnih padavina, život otežan i da će biti na terenu dok se situacija ne stabilizuje.

Trenutno, vanredna situacija je i dalje na snazi na teritoriji grada Kraljeva i opština Nova Varoš, Raška, Lučani, Ivanjica, Požega i Trgovište.

U selu Gornje Košlje, sedam pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica iz Ljubovije su, zbog visokog snega i nepristupačnog terena, evakuisali stariju žensku osobu i odvezli je u Dom zdravlja na dalje lečenje.

Dvoje vatrogasaca-spasilaca iz Vranja su motornim sankama dostavljali namirnice jednom licu u Gornjoj Mahali, a prevozili su i medicinsko osoblje do mesta Čauševci radi pružanja medicinske pomoći.

Pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica u Užicu su intervenisali prilikom prevoženja bolesnog lica iz naselja Gostinica do ekipe Hitne pomoći koja se nalazila na glavnom putu.

Inače, u periodu obilnih padavina, Sektor za vanredne situacije je imao 30 intervencija i tom prilikom je evakuisano 15 osoba iz zavejanih područja.

U vidu asistencije ekipama Hitne pomoći, pripadnici Sektora za vanredne situacije prevezli su 21 osobu i jednu bebu do zdravstvenih centara.

Milisav Pajević

Poziv za učešće u programu Zajedno za održivi biznis!

Foto: UNDP

U septembru 2015. godine, Generalna skupština UN usvojila je agendu za održivi razvoj, koja predstavlja viziju boljeg sveta do 2030. godine. Agenda se sastoji od 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable  Development  Goals) koji, na osnovu mišljenja preko osam miliona anketiranih ljudi, odgovaraju na ključne izazove sa kojima se svet danas suočava.

Foto: UNDP (screenshot)

Sa ciljem da unapredi sprovođenje Ciljeva održivog razvoja, Program  Ujedinjenih  nacija za razvoj u Srbiji je pokrenuo program  Zajedno za održivi biznis kako bi mikro, mala i srednja preduzeća, koja imaju posebno značajnu ulogu u sprovođenju ovih ciljeva, osnažio da iste inkorporiraju u svoje poslovanje.

Kao sedam ključnih ciljeva prepoznati su:

  • pristupačna energija iz obnovljivih izvora;
  • dostojanstven rad i ekonomski rast;
  • održivi gradovi i zajednice;
  • odgovorna potrošnja i proizvodnja;
  • očuvanje klime;
  • očuvanje života na zemlji;
  • partnerstvom do ciljeva.

Više o tome kako da učestvujete u programu Zajedno za održivi biznis pogledajte na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/undp-poziv-za-ucesce-u-programu-zajedno-za-odrzivi-biznis/.

Health Tech Lab podstiče inovacije u zdravstvu i aktivizam u zajednici i u 2019. godini

Foto: Health Tech Lab

Organizacija Health Tech Lab postoji od januara 2018. godine a osnivači su Dr Ivana Kostić, koja je doktorirala na Univerzitetu MIT, i Damjan Damnjanović, marketinški stručnjak, dugogodišnji borac za prava pacijenata i osnivač udruženja “Plavi krug” koji zastupa potrebe pacijenata sa dijabetesom.

Foto: Health Tech Lab

Health Tech Lab sprovodi u delo nekoliko ciljeva: promoviše već postojeća rešenja u zdravstveno-tehnološkim ekosistemima, učestvuje u formiranju inovativnih rešenja i pruža podršku za njihov kontinuirani rast. Tokom 2018. godine organizovali su 8 meetup-a sa više od 600 posetilaca i omogućili da kroz njihov hakaton i obuku prođe više od 50 alumnista.

Svoja znanja i aktivnosti su predstavili na konferencijama i programima FabBelgrade 2018, Smart City Festival 2018, Belgrade Venture Forum i Imagine IF. Uključili su i lokalne zdravstvene i biotehnološke startape u internacionalnu obuku – Startup Jerusalem koja je održana u Izraelu tokom jeseni 2018. godine.

Kako magija Health Tech Lab-a deluje u zajednici imali smo priliku da čujemo na decembarskom meetup-u. Tom prilikom u Muzeju nauke i tehnike čuli smo sledeće sagovornike: Srđana Štoponju, Milicu Đurić, Svetu Simića i Andreju Gluščević, uz osnivače Ivanu Kostić i Damjana Damnjanovića.

Srđan Štoponja govorio je ispred E-prime-a, kompanije za prvi eko-električni bicikl u Srbiji i svetu. Videli smo kako bicikl radi i kako se može primeniti u zdravstvenoj zajednici za spasavanje života u hitnim situacijama. Sveta Simić se obratio u ime Moto Greeny  i objasnio kako ovaj eko-motor može da pomagne službi hitne pomoći, a ujedno ne zagađuje okolinu.

Prema podacima od pre nekoliko godina 7000 ljudi  umre godišnje na ulicama Srbije pre nego što dođe hitna pomoć i upravo je postojanje ovakvih vozila neophodno da bismo u eri pametnih gradova, novih tehnologija i mobilnih telefona spasili ljudske živote.

Milica Đurić, Direktorka Inovacionog centra Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je podelila sa nama kako se možemo uključiti u rad ovog centra i na kojim aktuelnim projektima rade.

Inovacioni centar sarađuje sa brojnim inostranim bolnicama tako što izrađuje i testira svoja rešenja zajedno sa lekarima i pacijentima. Na događaju Milica je predstavila rešenja za decu sa autizmom koja olakšava uspostavljanje komunikacije sa njima iako ne deluje da tehnologija i to može.

Andreja Gluščević, osnivač PALGO smart predstavila je aktivnosti vezano za digitalnu tranformaciju gradova u Srbiji koja je u jeku. PALGO smart se bavi brojnim pitanjima održivog razvoja i javne politike, a u narednom periodu Health Tech Lab će sarađivati sa njima na digitalizaciji zdravstva u Srbiji.

Kao činjenicu od značaja za čitaoce Energetskog portala izdvojili bismo činjenicu da je od juna 2018. Health Tech Lab član prestižne evropske organizacije: European Connected Health Alliance (ECHA). Cilj im je da kroz buduće aktivnosti u ECHAlliance omoguće jačanje srpskog healthtech ekosistema i to pre svega kroz brojne saradnje i finansiranje, razmenu znanja, vidljivost na svetskom tržištu i sl.

Takođe, još uvek traju prijave za Imagine IF – prvi Health akceleratorski program u Srbiji u saradnji sa Innovation Forumom i Naučno-tehnološkim parkom Beograd. Health-tech startapi tokom 2019. godine moći će da predstave svoje ideje na takmičenju u Srbiji i da osvoje učešće na globalnom Imagine IF takmičenju u Kembridžu.

Aktivnosti Health Tech Laba, koje bi trebalo da unaprede saradnju u zdravstvenoj i tehnološkoj zajednici u 2019. godini, možete da pratite na FB stranici i sajtu.

 

Studenti ETF-a u polufinalu studentskog takmičenja inovacija u Los Anđelesu!

Foto: H-Bridges

H-Bridges tim studenata sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu plasirao se u polufinale međunarodnog studentskog takmičenja u oblasti inovativnih i energetski efikasnih rešenja International Future Energy Challenge. Ovogodišnja tema je električni pogon za bicikl i H-Bridges želi da upravo oni naprave najbolji od svih!

Foto: H-Bridges

Prema uslovima takmičenja, neophodna finansijska sredstva članovi tima moraju da obezbede samostalno, bez većeg učešća matičnog Fakulteta. Sredstva su potrebna kako bi se obezbedila sofisticirana oprema za razvoj uređaja i za troškove putovanja na polufinale takmičenja. Ono se ove godine održava od 17. do 21. marta 2019. u Los Anđelesu u okviru jedne od najvećih svetskih konferencija APEC 2019 (Applied Power Electronics Conference 2019).

Kako bi otputovali u Sjedinjene Američke Države, studentima su neophodna sredstva zainteresovanih kompanija i pojedinaca. Ukoliko želite da podržite srpsku nauku i projekat razvijanja elektropogona za dvotočkaše na kojem radi H-Bridges, obratite se mentoru ekipe Aleksandru Miliću na broj telefona +381 (0)65 614 41 16 ili pošaljite mejl na h-bridges@student.etf.bg.ac.rs.

Foto: H-Bridges

H-Bridges svojim članovima pruža mogućnost za stručnim i profesionalnim usavršavanjem koje proširuje tradicionalno univerzitetsko obrazovanje. Kroz jednogodišnje multidisciplinarne projekte i timski rad, studenti imaju priliku da rade na atraktivnim temama sadašnjice, koje će u budućnosti biti još atraktivnije: električna vozila, obnovljivi izvori energije, efikasno i pametno korišćenje električne energije…

Tim svake godine okuplja studente sa odseka za Energetiku, Signale i sisteme, Elektroniku, Telekomunikacije i Informacione tehnologije i radi na razvoju uređaja energetske elektronike koji ispunjava visoke zahteve propisane od strane organizatora IFEC takmičenja. H-Bridges se sastoji iz više manjih timova: tima za hardver, tima za softver, tima za simulacije, tima za PCB dizajn, tima za marketing i tima za skupljanje sredstava. Njihovi mentori su prof. dr Slobodan Vukosavić i asistent Aleksandar Milić.

Studenti trenutno rade na razvoju drajva za električni bicikl kao zadatak novog takmičenja. Razvijena tehnologija treba da bude veoma pouzdana, kompaktna i da ispunjava različite norme iz aspekta efikasnog korišćenja energije. Prioriteti budućih elektrotehničara, u okviru ovog projekta, su pametno skladištenje električne energije i bezbednost prilikom korišćenja uređaja. Bitan zahtev za ovu godinu je ograničenje temperature kućišta jer bicikl treba da koriste ljudi i deca svih uzrasta. Na kraju takmičenja razvijeni uređaj će biti testiran u različitim laboratorijskim i realnim uslovima.

Ovogodišnje finale se organizuje u gradu Medison u američkoj saveznoj državi Viskonsin.

Svojom donacijom možete da doprinesete da se ideja uspešnih beogradskih studenata “probije” na svetsko tržište elektromobila, ali i da se njihov moto “Uštedimo gvožđe i bakar pametnom upotrebom silicijuma i softvera!” sprovede u delo.

Za više informacija posetite njihov sajt http://www.h-bridges.etf.bg.ac.rs/.

Jelena Kozbašić

Zbog obilnih snežnih padavina u BiH radno vreme prilagođavaju zimskim uslovima

Foto: http://www.fbihvlada.gov.ba
Foto: http://www.fbihvlada.gov.ba

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike BiH, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj: 22/90), preporučuje poslodavcima da, usled vremenskih neprilika izazvanih snežnim padavinama i niskim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, sprovedu posebne mere zaštite kojima će sprečiti štetne posledice po zdravlje radnika.

Preporuka je poslodavcima da radnicima skrate radno vreme, i razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom, ukoliko procesi rada to dozvoljavaju.

Pored toga, preporučuje se poslodavcima da za vreme trajanja vremenskih neprilika radnicima omoguće korišćenje odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Ukoliko je proces rada organizovan tako da nisu mogući skraćivanje radnog vremena ili prekid obavljanja poslova na otvorenom, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike preporučuje da poslodavci za vreme trajanja vremenskih neprilika, u zavisnosti od vrste rada i radnog mesta radnika, preduzmu potrebne aktivnosti na osiguranju sigurnosti i zdravlja radnika, posebno kada je reč o adekvatnoj zaštitnoj opremi i odevanju radnika.

Milisav Pajević

Srbija zabranjuje dodavanja šećera u sokove

Foto-ilustracija: Pixabay

Domaći proizvođači nalaze se pred novim zahtevima, a jedan od njih, verovatno za kupce i najvažniji, jeste zabrana dodavanja šećera u voćne sokove.

Foto-ilustracija: Pixabay

U „Službenom glasniku” nedavno je objavljen novi pravilnik o voćnim sokovima i srodnim proizvodima koji nameće nova znatno rigoroznija pravila za ovu industriju. Ipak, proizvođačima je dat dug rok za prilagođavanje jer će propisi početi da se primenjuje tek od 1. jula sledeće godine.

U delu pravilnika koji se odnosi na dozvoljene sastojke, uvedena su nova pravila iz Direktive 2012/12/EU, kao što su ona koje se odnose na dodavanje šećera. Ovaj sastojak kao dodatak više neće biti dozvoljen u voćnim sokovima, voćnim sokovima od koncentrisanog voćnog soka i voćnim sokovima u prahu. Zbog toga će biti zabranjene i izjave na ambalaži koje se često upotrebljavaju, poput „bez dodatog šećera”.

Dodavanje šećera, meda ili zaslađivača tolerisaće se samo u proizvodnji nektara, i to u količini do 20 odsto ukupne mase gotovog proizvoda.

Ako su šećeri prirodno prisutni u voćnom nektaru, proizvođači će morati na deklaraciji da navedu izjavu – “sadrži prirodno prisutne šećere”.

Ova evropska direktiva usvojena je još 2012. na tržištu unije zbog brige o zdravlju građana i pokušaja da se smanji unos šećera. Voćni sokovi čine deset odsto svih bezalkoholnih pića koja se prodaju u EU. Udeo sokova napravljenih od koncentrata je 87,6 odsto, dok 12,4 čine čisti voćni sokovi.

Prema saopštenju Evropske komisije, sokovi koji su do tada mogli da se nađu na policama u supermarketima mogli su da sadrže i do 150 grama šećera po litru, a isti slučaj je i u Srbiji.

Novim pravilnikom koji je usaglašen sa evropskim utvrđuju se i minimalni zahtevi kvaliteta za voćne sokove. Recimo, koje voće može da se koristi kao sirovina i koliki su minimalni udeli, sastojci koji mogu da se dodaju, tehnološki postupci proizvodnje, metode za ispitivanje kvaliteta proizvoda, kao i zahtevi za označavanje proizvoda.

Nova pravila trebalo bi da doprinesu i preciznijem deklarisanju voćnih sokova koji se prodaju na našem tržištu. Deklaracija će morati da bude jasnija, preciznija i sa mnogo više podataka. Česte pritužbe potrošača do sada su bile da kvalitet sokova ne odgovara istaknutoj deklaraciji na ambalaži.

Prema ovim propisima, koji su prilagođeni evropskim, ako je sok proizveden samo od jedne vrste voća, u nazivu proizvoda reč „voće” moći će da bude zamenjen nazivom te vrste voća. Recimo, naziv „voćni sok jabuke” zamenjuje sa „sok jabuke”. Ako je sok napravljen od više vrsta voća, proizvođač je dužan da taj podatak navede na etiketi, i to počevši od vrste voća koga ima najviše u proizvodu.

Takođe, ukoliko se proizvod deklariše kao nektar potrošač će morati da bude jasno obavešten o udelu voća u tom soku. Izjava da voćnom nektaru nisu dodati šećeri i bilo koja izjava koja može da podstakne potrošača na kupovinu, može da bude istaknuta samo ako taj proizvod ne sadrži dodate sastojke koji se koriste u svojstvu zaslađivanja napitka, uključujući i zakonom dozvoljene zaslađivače. Ako su šećeri prirodno prisutni u voćnom nektaru, proizvođači će morati na deklaraciji da navedu izjavu – „sadrži prirodno prisutne šećere”.

Kako se navodi u tekstu novog pravilnika, proizvodi koji su deklarisani do dana početka primene ovog pravilnika (a koji ne ispunjavaju propisane uslove) moći će da budu u prometu do isteka roka trajanja, a najkasnije do 31. decembra 2021. godine.

Izvor: Politika

Aleksandar Antić: Cena električne energije neće biti promenjena

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je u subotu da cena električne energije za građane Srbije, koja je najniža u Evropi, neće biti promenjena u narednom periodu.

Antić je, gostujući na Televiziji Prva, podsetio na to da cena struje nije povećavana više od dve godine, i dodao da je gorivo u našoj zemlji pojeftinilo za 12 dinara po litru.

On je izrazio očekivanje da cena benzina neće imati neke značajnije korekcije u narednih nekoliko meseci, i naveo da toplane u nekim gradovima ne rade 24 sata dnevno jer je, kako je dodao, takva procena rukovodstva tih toplana.

Milisav Pajević