PROBLEM SA VODONIKOM KOČI ZAKON EU O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonodavac zadužen za upravljanje pregovorima o revidiranoj direktivi EU o obnovljivoj energiji otkazao je novu rundu pregovora, svaljujući krivicu na Evropsku komisiju jer nije predstavila ključni deo srodnog zakonodavstva.

Revidirana direktiva ima za cilj da udvostruči količinu obnovljivih izvora energije u Evropi, sa ciljem da se udeo vetra, sunca i biomase poveća od 40-45 odsto u odnosu na trenutnih 22 odsto do 2030. godine.

U razgovorima, poznatim kao „trijalozi“, učestvuju predstavnici Evropskog parlamenta, Evropske komisije i Saveta Evropske unije koji pregovaraju o predloženom zakonu.

„Želim da vas obavestim da planiram da otkažem naš sledeći razgovor jer do sada nismo dobili ažuriranu verziju “delegiranog akta“, navodi se u e-poruci Markusa Piepera, poslanika desnog centra Nemačke, koja vodi pregovore u ime parlamenta.

„Delegirani akt“ definiše koliko je „dodatne“ obnovljive električne energije potrebno da bi se sintetički vodonik kvalifikovao kao „zeleni“ prema revidiranoj direktivi.

Direktiva definiše udeo obnovljive energije koji se mora postići u sektoru transporta, a koji uključuje vodonik među takozvanim obnovljivim gorivima nebiološkog porekla (RFNBO).

Otkazivanjem pregovora, nemački poslanik vrši pritisak na Evropsku komisiju kako bi predstavila svoj skup pravila o dodatnosti, za koji se očekivalo da će biti poznat u decembru 2021.

Ipak, nisu svi u parlamentu pozdravili Pieperov potez.

„Ovo otkazivanje nije dogovoreno sa drugim političkim grupama“, naglasio je Nikolas Gonzales Kasares, predstavnik socijalista za pregovaračkim stolom, koji je osudio Piperovu „jednostranu akciju“ i nazvao je „neprihvatljivom“.

Kristof Grudler, koji predstavlja grupu centris Renev u parlamentu, takođe je reagovao.

„Da li je ovo demokratija? Odbijam da dozvolim da obnovljivi izvori budu taoci hirova!“ napisao je na Tviteru.

Pročitajte još:

Istorija intervencija

Evropska komisija je još 2018. godine dobila zadatak da izradi pravilnik kojim bi se osiguralo da elektrolizatori koji proizvode zeleni vodonik koriste samo „dodatnu“ energiju vetra ili sunca i da ne uskraćuju druge sektore oskudnoj obnovljivoj električnoj energiji.

Zakon je, međutim, nekoliko puta odlagan zbog intervencija zemalja EU, poslanika u Parlamentu i komesara uključenih u proces.

U decembru 2021. nova nemačka vlada je izvršila pritisak na Komisiju da odloži pravila i oblikuje ih više po nemačkom ukusu, kako je otkrio EURACTIV.

Francuska je, sa svoje strane, bila zauzeta pojačavanjem pritiska da se nuklearna energija sa niskim sadržajem ugljenika prizna u zakonu.

Sam Pieper pokušao je da interveniše. U septembru 2022. on je predložio amandman na Direktivu o obnovljivoj energiji koji bi otvorio vrata širokoj proizvodnji vodonika, bez obzira na izvor električne energije.

Ovo bi, zauzvrat, umanjilo sposobnost Komisije da reguliše vodonik putem pravila dodatnosti. U to vreme, Poverenik je čak sugerisao da delegirani akt o dodatnosti vodonika možda više nije potreban.

Piperov potez izazvao je ljutnju industrije vodonika, a nemački poslanik je na kraju odustao od svoje inicijative.

Jorgo Chatzimarkakis, izvršni direktor industrijskog lobističkog tela Hidrogen Europe, rekao je za EURACTIV da industriji „hitno treba“ delegirani akt. Dok bi direktiva mogla potrajati godinama da se implementira, delegirani akt bi stupio na snagu skoro odmah, tvrdi on.

U decembru je izvršna vlast EU konačno predstavila dokument sa kojim se većina zainteresovanih strana slaže. Pritisak je na kraju smanjen, pre svega zbog zabrinutosti unutar same Komisije.

Predsednica Evropske komisije Ursula von der Lajen od tada je preuzela vođstvo po tom pitanju. Kako bi pravila o vodoniku postavila kao prioritet, kako je poznato EURACTIVU, želi da uskladi politiku sa sopstvenim industrijskim planom Green Deal-a i predstojećim Zakonom o neto-nultoj industriji za koji se očekuje da će biti predstavljen sredinom marta.

„Delegirani akt i Direktiva o obnovljivoj energiji su usko povezani“, rekao je Chatzimarkakis za EURACTIV, rekavši da su „oboje kritični za sektor vodonika“ i ključni deo industrijskog plana EU “Zeleni dogovor”, koji je Komisija nedavno predstavila.

Dok se EU bori sa pravilima o „dodatnosti“ vodonika, SAD nastavljaju sa svojim sopstvenim Zakonom o smanjenju inflacije, koji stvara povoljne uslove investitorima u proizvodnji vodonika.

Izvor: EURACTIV.rs

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti