Home Blog Page 972

Kako da “ozelenite” svoju potrošačku korpu? (a da ne kupite boraniju ili grašak)

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje kompanije Nilsen iz 2015. godine pokazalo je da je 66 odsto potrošača na globalnom nivou zainteresovano da plati višu cenu za održiva dobra. Starosna grupa za koju je održivost vrlo bitan aspekt kupovine jesu milenijalci, rođeni između 1977. i 1995. godine. Čak 73 odsto njih odvojiće više novca za artikle čiji proizvođači garantuju da se oni ne testiraju na životinjama i da su radnici u fabrikama pravedno plaćeni. Za gotovo 3 od 4 ispitanika u ovoj starosnoj dobi veoma je važno da proizvod u što manjoj meri šteti planeti i ljudima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ipak, održivost je tek nedavno postala svojstvo koje potrošači uzimaju u obzir pri kupovini, ali je sve zastupljenija pri odlučivanju o tome šta da stavimo u našu korpu ili kolica u prodavnici.

Evo nekoliko primera održivih artikala i načina na koji možete da ozelenite svoje potrošačke navike.

Kupujte u second hand radnjama, ormanu vaših baka i deka i antikvarnicama!

Sećam se da sam u srednjoj školi od džeparca za užinu odvajala određeni deo kako bih prikupila novac za crni sako iz prodavnice polovnih stvari koja se nalazila na putu od moje kuće do gimnazije. Imao je utkane cvetove, ogromne naramenice, bio mi je bar tri broja veći i suviše dugačak, a iz današnje perspektive – čak i pomalo kič. Mama je zbog njega na moj račun zbila nebrojeno mnogo šala i predlagala da mi uzme novi ukoliko je nedostatak para bio prepreka da odem u neki butik i kupim tamo nešto slično. Odbila sam i ponosno šetala svoj ulov iz second hand radnje, tada potpuno nesvesna da je moj izbor i ekološki osvešten.

Stvari kojih su se vlasnici odrekli nisu nužno “odslužile” svoje!

Moj ujak je nešto punačkiji (umanjenica :D) nego što je bio u mladosti i to je stvorilo plodno tle da se “ogrebem” za njegov sivi Wrangler duks iz devedesetih godina. Ne preostaje mi ništa drugo nego da zahvalim njegovom gurmanluku i bakinoj ukusnoj kuhinji zato što sada imam komad koji obožavam da nosim!

Poeziju Vladimira Majakovskog sam otkrila zahvaljujući NN licu koje je pre mene prelistavalo stranice zbirke modernih ruskih pesama u kojoj su se našla i dela ovog futuriste. Čvrsto ukoričeno Nolitovo izdanje iz 1975. godine, tokom Sajma knjiga 2009. godine dospelo je u moje ruke. Neretko razmišljam na čijoj su polici požutele stranice ove zbirke, ko ih je iskrzao, da li je njihov prethodni vlasnik ikoga voleo onako kao Majakovski Ljilju Brik i da li je kafu na stranicama od 48. do 54. prosuo slučajno, u afektu ili naletu strasti.

Lokalni ajvar, sokovi i džemovi

Bakina tajna nudi vam ručno pravljeni ajvar, nastao od najukusnijih kopaoničkih paprika, kao i više puta nagrađivane sokove i džemove. Sasvim prirodna hrana visokog kvaliteta, bez ikakvih veštačkih dodataka, nastala na osnovu tradicionalnih recepata i brižljivog načina pripreme.

Što vam je “smederevac” na kom su se pekle paprike za ajvar bliže, to će se manje štetnih gasova ispustiti u atmosferu u toku njegovog transporta do vašeg doma. Bonus je ako je tegle punila upravo vaša baka! Zimnicom možete da se snabdete i od prodavaca na obližnjoj pijaci, podstičući na taj način i lokalnu ekonomiju.

Četkice za pranje zuba od bambusa

Na svetu trenutno postoji 7.677.679.835 ljudi.

Sa izuzetkom beba kojima još nisu nikli zubići, pranje zuba je uglavnom svakodnevna navika svih nas. Stomatolozi preporučuju da četkicu menjamo otprilike 4 puta godišnje. Ako to uradi svaki od “perača zuba”, deponije će do 17. januara 2020. da postanu “bogatije” za oko 28.000.000.000 ovih predmeta kojim bismo mogli da okružimo našu planetu – 112 puta! Problem predstavlja to što se ovi artikli uglavnom proizvode od plastike i najlona – a, iako čovečanstvo sve više teži da zaokruži svoju ekonomiju, i dalje se samo oko 9 odsto plastičnog otpada reciklira. Dodatnu poteškoću za našu životnu sredinu predstavlja sam proces proizvodnje standardnih četkica za zube u kom se upotrebljavaju naftni derivati. Ne, nećemo vam preporučiti da zarad održivog razvoja zapostavite osnovnu higijenu i dovedete sebe u opasnost da izgubite prijatelje zbog neprijatnog zadaha!

Ekološka alternativa plastičnim četkicama za zube su one napravljene od bambusa koji je jedna od najbrže rastućih biljaka na svetu. Ovaj materijal se brže razgrađuje, ali je dovoljno izdržljiv i trajan, kao i plastika, tako da vas neće ostaviti na cedilu i raspasti se u vašim rukama dok perete zube pred dugo očekivani sastanak sa simpatijom :)

I samo pakovanje četkica od bambusa je uglavnom biorazgradivo i proizvedeno od recikliranih materijala! Možete ih pronaći u mnogim drogerijama i prodavnicama kozmetike.

Platnene pelene

Iako im ne trebaju četkice za zube, bebama su neophodne pelene. Dnevno im je potrebno oko osam komada! Za razliku od pelenskog sadržaja, procenjuje se da se pelene razlažu mnogo duže, čak i do 450 godina. Prelazak na one platnene rasteretiće smetlišta i novčanik roditelja. Osim toga, mame i tate će lakše naučiti dete da ide na nošu s obzirom na to da se smatra da su mališani koji nose pelene za višekratnu upotrebu svesniji svojih fizioloških potreba i da se ranije “odriču” ovog pomagala.

Kako biste uspeli da ispratite svog klinca u probavnim naporima, dovoljno vam je 20 komada, koje uz pravilno održavanje može da nosi još dece. Pređite na prirodno uz Coki Loki!

Eko stubovi

U saradnji sa Građevinskim fakultetom, preduzeće Dogama iz Zrenjanina izumelo je eko-stub, prvenstveno namenjen za primenu u poljoprivredi, kao nosač špalira i protivgradnih mreža u malinjacima, vinogradima i voćnjacima, zatim kao nosač svih vrsta ograda, a može se iskoristiti i u svim drugim oblastima, a naročito u građevinarstvu. Sastoji od inovativnog debelozidnog profila ispunjenog inovativnom smesom od više vrsta reciklirane plastike, pažljivo odabranih zbog svojih osobina, koje mu daju izuzetne karakteristike: čvrstinu, elastičnost, žilavost, UV stabilnost, samogasivost, otpornost spoljne uticaje itd. Sama površina stuba nije pogodna sredina za razvoj bakterija, gljivica i drugih štetočina koje bi bile potencijalna opasnost za biljku koju nosi. Inovativna ispuna stuba ima karakteristike betona u smislu čvrstine ali je elastičnija i značajno lakša. Eko stub ne zahteva dodatno odrzavanje u smislu farbanja i premazivanja zaštitnim sredstvima.

Lista ekoloških artikala mnogo je duža. Čistite kuću prirodnim sredstvima, ulepšajte se uz organsku kozmetiku i šminku, odaberite jedan dan u nedelji kada u svoju korpu u supermarketu nećete da ubacite meso…

Jelena Kozbašić

 

Ruski univerziteti potpisuju sporazume o strateškoj saradnji sa kompanijom NIS

Foto: NIS

Delegacija dva ugledna ruska univerziteta, Sanktpeterburškog rudarskog univerziteta „Gorni“ i Ruskog državnog univerziteta za naftu i gas „Gubkin“, posetila je juče Univerzitet u Novom Sadu i razgovarala sa rektorom Univerziteta Dejanom Jakšićem.

Foto: NIS

Ruska delegacija se takođe susrela sa Milošem Vučevićem, gradonačelnikom Novog Sada.

Sastancima je prisustvovala i delegacija NIS-a koji već godinama ima saradnju sa ruskim visokoškolskim ustanovama, novosadskim univerzitetom i uspešnu poslovnu i svaku drugu saradnju sa lokalnom samoupravom u Novom Sadu.

Delegaciju NIS-a je predvodio Vadim Smirnov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za spoljne veze, odnose sa državnim organima i PR.

Delegaciju iz Ruske Federacije predvodili su rektor Ruskog državnog univerziteta za naftu i gas Viktor Georgijevič Martinov i prvi prorektor Sanktpeterburškog rudarskog univerziteta „Gorni“ Natalija Vladimirovna Paškevič.

Razgovori u Novom Sadu održani su u sklopu višednevne posete rektora ruskih univerziteta Srbiji tokom koje će 17. januara biti potpisani sporazumi o strateškoj saradnji sa kompanijom NIS, odnosno vodećim domaćim državnim akademskim ustanovama – univerzitetima u Novom Sadu i Beogradu.

NIS će takođe potpisati memorandume o strateškoj saradnji sa novosadskim i beogradskim univerzitetom.

Milisav Pajević

Na časovima praktične nastave prave kućice za pse lutalice

Foto: pixabay.com

U akciji “Dom za sve nas” učenici i nastavnici Tehničke škole na Ubu na časovima praktične nastave prave kućice za nezaštićene ulične pse.

Foto: pixabay.com

Podržala ih je i lokalna samouprava. Budući mašinbravari, iz ubske Tehničke škole, rešili su da kroz rad na praktičnoj nastavi, pomognu napuštenim psima.

Izradom prve dve kućice za pse lutalice, ideju svojih profesora, sprovode u delo.

– Mi doživljavamo ovu praksu kao neku humanitarnu akciju za naše četvoronožce koji nemaju gde koji su lutalice, kaže Miroslav Tadić, učenik ubske Tehničke škole.

– Radimo na praksi svašta, pa je humano bilo da radimo ove kućice i da učimo da pravimo stvari, kaže učenik Dejan Kosanić.

Plemenita akcija nastavnika i učenika Tehničke škole, koja je poznata po dobrim rezultatima i društveno odgovornom odnosu, podstakla je i druge ubljane i organizacije da pomognu nezaštićenim životinjama.

– Iz Uba su učestvovala privatna preduzeća koja su donirala material, takođe i ljudi dobre volje. Inicijator je bio naš školski pedagog, kaže Sreten Obradović, nastavnik praktične nastave u ovoj školi.

– Bilo bi dobro da i nasi sugrađani učestvuju u ovoj akciji, donošenja hrane gde budu postavljene kućice. I to bi bilo otprilike pravi potez i uvek će naša škola podržati svaku akciju koja je humanitarna, navodi Radovan Popović, org. praktične nastave, Teh.škole Ub.

Ubsko komunalno preduzeće “Đunis” u okviru kojeg radi i jedno od boljih prihvatilišta za pse u Srbiji, organizovaće preuzimanje i postavljanje kućica na najpotrebnije lokacije u Ubu.

– U stalnom smo kontaktu, u stalnoj saradnji, prihvatamo bilo kakav vid saradnje i tu smo i mi njima da pomognemo kao i oni nama. Ovaj put se oglasila Tehnička škola opštine Ub, želimo da im se zahvalimo na ovaj način da kažemo da neće ostati nenagrađeni. Mi ćemo i dalje raditi akcije sa njima i odazvati se bilo kakvom pozivu i saradnji, kaže Jelena Marinković, iz JKP “Đunis”.

Učenicima ubske tehničke škole i njihovim nastavnicima, preostalo je materijala da naprave još tri kućice za napuštene pse. Očekuju da će njihova briga i humanost prema nezaštićenim životinjama, podstaći još veći broj donatora.

Izvor: RTS/ Mihailo Jevtić

Milisav Pajević

Zbog klimatskih promena nestaju područja za uzgoj kafe

Photo-illustration: Pixabay

Klimatske promene i uništavanje šuma prete da potpuno zbrišu sa lica zemlje više od polovine divljih vrsta kafe u svetu, među kojima i popularne komercijalne kafe – “arabiku” i “robustu”.

Foto: Pixabay

Trenutne mere očuvanja divljih vrsta kafe nisu dovoljne da bi se zaštitila njihova dugoročna budućnost, pokazalo je istraživanje koje su objavili eksperti britanske Kraljevske botaničke bašte u Londonu (Kju garden), prenosi Rojters.

Šef sektora za istraživanje kafe, koji je predvodio ovo istraživanje, Aron Dejvis kaže da u vrste kafe kojima preti nestanak spadaju i one koje bi se mogle upotrebiti za uzgoj i razvoj kafe u budućnosti.

To uključuje i neke vrste koje su otporne na bolesti i koje mogu odoleti pogoršavajućim klimatskim uslovima.

Prema njegovim rečima, hitno je potrebna ciljana akcija u određenim tropskim zemljama, pre svega u Africi i, naročito, u šumovitim oblastima koje su teško pogođene klimatskim promenama.

“Dok temperature rastu, a kišne padavine se smanjuju – pogodnih zona za uzgoj kafe je sve manje”, rekao je Dejvis britanskoj agenciji.

Napomenuo je da ovi zaključci nisu važni samo za ljubitelje kafe.

“Postoji mnogo zemalja koje zavise od kafe zbog prihoda od poreza. Procenjuje se da oko 100 miliona ljudi proizvodi kafu na farmama širom sveta”, objasnio je britanski stručnjak.

Istraživači, čiji su rezultati rada danas objavljeni u časopisima “Sajens advensiz” i “Global čejndž bajolodži”, kažu da su rezultati istraživanja posebno zabrinjavajući za Etiopiju, kao najvećeg afričkog izvoznika kafe.

Za tu zemlju su naučnici utvrdili, uz pomoć kompjuterskog programa, da joj prete sumorne prognoze kad je reč o kafi – jer bi, zbog klimatskih promena, do 2080. godine broj lokacija na kojima se uzgaja “arabika” mogao opasti za čak 85 odsto.

Izvor: Nacionalna geografija

Opštinama Vrbas i Žabalj uručeni ključevi vozila za sakupljanje otpada

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović svečano je juče uručio ključeve vozila za sakupljanje otpada predsednicima opština Žabalj i Vrbas, obezbeđena u okviru projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“, koji realizuje Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Nemačkom razvojnom agencijom – GIZ.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Dodeljenom opremom u ovoj fazi Projekta, stvoreni se preduslovi u Opštini Žabalj za uvođenje primarne separacije otpada iz domaćinstava, i ponovno pokretanje rada opštinskog reciklažnog centra uz ekonomsko osnaživanje i unapređenje socijalnog položaja neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina i ugroženih grupa, a u opštini Vrbas za sakupljanje biorazgradivog otpada, odnosno za buduću proizvodnju komposta.

Kako je ukazao pomoćnik ministra Filip Abramović, Ministarstvo zaštite životne sredine ima za jedan od prioritetnih ciljeva uspostavljanje novog, modernog sistema upravljanja otpadom koji će sprečiti dalje zagađenje životne sredine, a otpad pretvoriti u koristan resurs.

Pored uspostavljanja zakonskih, strateških okvira za uređenje ovog sistema, u okviru rešavanja ovih pitanja Ministarstvo pruža pomoć lokalnim samoupravama – stručnu i finansijsku, u izradi projektno-tehničke dokumentacije, kao i u obezbeđenju pomoći potencijalnih partnera iz inostranstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Ugovor sa GIZ-om koji je baš na ovu temu potpisan prošle godine, obezbediće povećanje primarne separacije u opštinama Žabalj i Vrbas, smanjenje generisanja ukupne količine otpada i njegovog deponovanja, i unapređenje životne sredine.

U drugom koraku će opština Vrbas dobiti kompletno postrojenje za kompostiranje organskog otpada čime će se odlaganje otpada na deponiju kompletno zaustaviti, a taj organski otpad prevesti praktično u veoma korisnu materiju i resurs koji će moći da koriste.

Opština Žabalj je sa druge strane dobila 1080 kanti za individualna domaćinstva, čime će se drastično povećati primarna separacija i razdvajanje reciklabilnog otpada u ovoj opštini, naglasio je Abramović.

Predsednik Opštine Žabalj Čedomir Božić, izražavajući zahvalnost na dodeljenoj donaciji, istakao je da je će opština Žabalj nastaviti sa unapređenjem oblasti životne sredine kao jednog od značajnih segmenata društva, te da će dodeljena oprema doprineti boljim zdravijim uslovima života, ali i razvoju svesti stanovnika.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Izražavajući zadovoljstvo što su prepoznati kao partner u ovakvom projektu, predsednik Opštine Vrbas Milan Glušac je istakao značaj dobijene pomoći za dalje planove na izgradnji transferne stanice, odnosno kompostilišta, čime će se stvoriti preduslovi za proizvodnju komposta i korišćenje biorazgradivog otpada kao potencijalnog ekonomski isplativog resursa.

Vođa Projekta Klaus Šmit, GIZ, izrazio je podršku naporima opština Žabalj i Vrbas da unaprede sistem upravljanja otpadom, ističući da oni ujedno doprinose i ukupnim naporima na ublažavanju posledica klimatskih promena, koje Nemačka vlada nastoji da pomaže i investira kroz projekte i razvojnu saradnju.

Filip Abramović je istakao će Ministarstvo nastaviti da pomaže opštinama Žabalj i Vrbas na unapređenju sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, te da će ovakve projekte nastaviti da razvija i u drugim opštinama u Srbiji.

Milisav Pajević

Ulice u Irigu dobile novu LED rasvetu

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Za samo mesec dana u opštini Irig komletno je zamenjena stara ulična rasveta novim i štedljivim LED sijalicama.

Za realizaciju ovog projekta utrošeno je ukupno 1.143.000 dinara, čime su pokrivena 1925 sijalična mesta.

Ugradnjom nove LED rasvete u opštini Irig za kratko vreme završen je značajan projekat kroz koji su obezbeđene nove dugotrajnije i ekološki sigurnije sijalice, u odnosu na stare živine i natrijumske.

U velikom delu realizacije projekta učešće je uzelo JP ”Komunalac” iz Iriga, a nove sijalice postavljene su u svih 12 naseljenih mesta.

Osnovna korist koji će LED rasveta doneti opštini Irig svakako je velika ušteda u budžetu koja će nastatati kao rezultat visokoprocentne štedljivosti.

Podsećamo, opština Irig peta je opština u Srbiji koja je izvela ovakav projekat, a za njegovu realizaciju utrošeno je ukupno 1.143.000 dinara.
Izvor: RTV

Milisav Pajević

Potpisivanjem sporazuma s Rusijom počinje nova era u oblasti nuklearne energije u Srbiji

Foto: pixabay

Nova era u oblasti nuklearne energije u Srbiji počinje sutra potpisivanjem sporazuma s Rusijom, odnosno ruskom državnom korporacijom “Rosatom”, izjavio je sinoć generalni direktor te korporacije Aleksej Lihačov.

Foto: pixabay

Tokom posete Srbiji ruskog predsednika Vladimira Putina danas će biti potpisan Sporazum dve vlade o saradnji u oblasti upotrebe nuklearne energije u mirnodopske svrhe i Zajednička izjava o strateškom partnerstvu Srbije i Rusije u izgradnji Centra za nuklearnu nauku, tehnologije i inovacije.

– Sutra počinje nova era – resetujemo oblast nuklearne energije u Srbiji, razvijamo digitalne tehnologije i idemo napred, počinje renesansa nuklearnih potencijala koji su nekada postojali, rekao je Lihačov na zajedničkoj konferenciji za medije u Beogradu s ministrom za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenadom Popovićem.

Popović je ocenio da će ti sporazumi Srbiju vratiti na mesto koje joj pripada na polju primene nuklearne energije, ali i obnoviti tradicionalno dobre odnose sa Rusijom u toj oblasti.

– Sporazumi sadrže inovacioni i digitalnu komponentu kao i nuklearnu energetiku. Radi se o upotrebi nuklearne energije u mirnodopske svrhe, o potencijalu koji ima u medicini – lečenju karcinoma, poljoprivredi i čistoj vodi, rekao je Popović.

Dokumenti će doprineti otvaranju radnih mesta, razvoju novih tehnologija i znanja, inovacija i digitalizacije, kazao je srpski ministar dodao da njihova realizacija otvara novo poglavlje u ekonomskim odnosima Rusije i Srbije.

Rosatom” se, kako je dodao, osim atomskom i nukleranom energijom bavi i vetro i elektroenergetikom.

– Povećanje efikasnosti ekonomije, razvoj poljoprivrede, medicine, obrazovanja, kao i podizanje kvaliteta života i životnog standarda teško je zamisliti bez primene mirnog atoma, kazao je Popović i dodao da će korist od saradnje imati naučno-istraživačke organizacije, fakulteti i instituti.

Prema njegovim rečima, izgradnja prvog naučno-tehnološkog inovacionog centra počeće krajem ili početkom godine.

Ministar je naveo da Srbija tri decenije nije imala kvalitetnu saradnju s “Rosatomom” i podsetio da je Srbija još u prvoj polovini 20. veka bila jedan od lidera u Evropi u razvoju nuklearne fizike i hemije, a da je akademik Pavle Savić bio nominovan za Nobelovu nagradu.

Lihačov je pozvao srpske naučnike da se uključe u “avangardni projekat” brzih reaktora koji objedinjuje ruske i evropske naučnike.

Prema njegovim rečima, podizanje potencijala u toj oblasti predstavlja rad i u oblasti medicine, poljoprivrede, poznavanja materijala, stvaranje novih kompozita i veštačkih materijala.

– Radimo u oblastima gde su ljudi iz Srbije ostavili značajne rezultate, razvijamo kompozitne materijale, znamo da je Srbija zemlja usmerena na čiste ekološke tehnologije i spremni smo da sa vama razvijamo sva naša dostignuća,, rekao je direktor te avangardne kompanije koja stvara nove kompozite.

Na konferenciji je najavljeno i da će srpski studenti od septembra krenuti da uče na ruskim najprestižnijim fakultetima u oblasti nuklearne energije.

Milisav Pajević

Kotor se takmiči za titulu najbolje evropske turističke destinacije u 2019. godini

Foto: MORT/Sergej Zabijako

Kotor je nominovan za titulu najbolje evropske destinacije u 2019. godini, nakon rezultata ostvarenih tokom 2018. na takmičenju koje sprovodi European Best Destinations – EBD, saopšteno je iz Turističke organizacije tog grada.

Foto: MORT

Za titulu najbolje destinacije Kotor se takmiči sa Briselom, Budimpeštom, Malagom, Bratislavom, Bečom, Poznanom, Pragom, Berlinom, Ženevom, Londonom, Mecom, Monte-Izolom, Rigom, Parizom, Dinanom, Firencom, Cavtatom, San Maksimom i Atinom.

Sa većim brojem glasova od Pariza, Beča i Amsterdama u 2018. Kotor se našao na 12 poziciji, kada je prvo mesto zauzeo Vroclav.

Nominacija i plasman rezultat su kontinuirane promocije i komunikacije TO Kotor sa evropskim mrežama promocije kulturnog turizma i jedini je crnogorski grad koji se našao na ovoj listi.

Glasanje traje od 15. januara do 15. februara, a sa jedne IP adrese moguć je samo jedan glas putem linka vote.ebdest.in.

EBD je organizacija sa sedištem u Briselu čija je uloga promocija kulture i turizma u Evropi, a u partnerstvu sa više od 300 turističkih predstavništava i EDEN mrežom, koju je kreirala Evropska komisija, deluje u pravcu boljeg upoznavanja sa potencijalima evropskih turističkih destinacija.

Sajt organizacije je šestu godinu zaredom najposjećeniji evropski sajt posvećen turizmu, navodi se na sajtu TO Kotor.

Milisav Pajević

Projekat „Jadar“ razvojna šansa za Loznicu i Srbiju

Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa predstavnicima kompanije Rio Tinto, međunarodne rudarsko-metalske grupacije, o projektu „Jadar“ koji se odnosi na razvoj ležišta litijuma u okolini Loznice.

Foto: Vlada Republike Srbije

Sagovornici su istakli značaj jedinstvenog ležišta jadarita i buduće proizvodnje litijuma i borne kiseline, i za Srbiju i za ovu kompaniju.

Predstavnici Rio Tinta predstavili su najnovije informacije o napretku ovog projekta, a na sastanku se razgovaralo i o razvojnim šansama za Srbiju i za druga tržišta na kojima će se pojaviti proizvodi Jadar projekta.

Predsednica Vlade Srbije i predstavnici Rio Tinta potvrdili su zajednički interes dve strane za nastavak bliske saradnje na razvoju modernog rudnika i industrijskog postrojenja.

Predstavnici pomenute kompanije naglasili su da Srbiju vide kao atraktivnu investicionu destinaciju, i izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Vlade Srbije i lokalne samouprave u razvoju tog projekta.

Vlada Srbije i kompanija Rio Tinto potpisali su u julu 2017. godine Memorandum o razumevanju i zajednički će nastaviti da rade na proširenju saradnje u cilju daljeg razvoja projekta.

Današnji sastanak jedan je u nizu redovnih susreta otkada je taj memorandum potpisan, imajući u vidu strateški značaj ovog projekta za našu zemlju.

Kompanija Rio Tinto je do sada uložila više od 130 miliona dolara u razvoj projekta „Jadar“, a ukoliko investicija bude odobrena, planirana izgradnja mogla bi da počne 2021. godine.

U delegaciji kompanije bili su nova generalna direktorka Rio Tinta za Srbiju Marni Finlajson, generalni direktor Rio Tinta za litijum Endru Litam, šef ekonomskog odeljenja kompanije za tržišta Vivek Tulpul, kao i potpredsednik prodaje i marketinga proizvodne grupe Rio Tinta za energiju i minerale Sajmon Ričmond.

Milisav Pajević

Učenici Eko-škole “IV kraljevački bataljon” u “Velikom lovu na biljke”

Foto: Sandra Radetić Vučetić
Foto: Sandra Radetić Vučetić

Učenici Eko-škole “IV kraljevački bataljon” iz Kraljeva su upoznati sa postupkom mapiranja staništa u “Velikom lovu na biljke”.

– Prvo su obeležili školsku zgradu, popločane površine i zelene površine.

Učenici su podeljeni u grupe.

Svaka grupa imala je zadatak da zabeleži biljne vrste koje su prisutne u školskom dvorištu i da samostalno napravi legendu, kaže Sandra Radetić Vučetić, eko-koordinatorka iz OŠ “IV kraljevački bataljon” iz Kraljeva i dodaje da vežba imala cilj je da se učenici upoznaju sa biljnim vrstama koje su prisutne u školskom dvorištu, da shvate pojam biodiverzitet, kako da očuvamo biodiverzitet i koja je dominantna vrsta u našem školskom dvorištu o čemu smo diskutovali tokom izrade mapa staništa.

Milisav Pajević

Proizvodnja je ljubav na duge staze

Fotografija: Eko sistem(privatna arhiva)

Novosadska firma „Eko-sistem” stvara od odbačenih guma nove proizvode: podloge za dečija igrališta, ležeće policajce, točkiće za kante i kontejnere. Tu se mogućnosti ne iscrpljuju. Reciklirana guma može menjajući oblik dobiti novu „životnu šansu” kroz bezbroj drugih proizvoda.

Primenom novih tehnologija „Eko-sistem” zatvara krug, pa otpad može iznova da se upotrebljava, dok se resursi štede, a okolina čuva od zagađenja. Ova mlada kompanija, koja je registrovana 2015. godine kao ogranak renomirane firme „Plava frajla”, za kratko vreme se probila sa svojim proizvodima na evropskom tržištu. S ponosom ističu da drže i više od polovine tržišta cele bivše Jugoslavije.

Fotografija: Eko sistem(privatna arhiva)

Nataša Božićević-Stankovski, odgovorno lice za upravljanje otpadom u „Eko-sistemu”, kaže da je uspeh još veći kad se uzme u obzir da rade tek tri godine a redovne porudžbine iz evropskih zemalja potvrđuju da kvalitet domaćih proizvoda od otpadne gume ne zaostaje ni u čemu za poznatim evropskim proizvođačima u ovoj oblasti.

„Velika strast stoji iza našeg rada. Mi smo zaljubljenici u sam proces nastanka proizvoda. Neprestano tražimo način da budemo brži i bolji i istražujemo šta bi trebalo od mašina dokupiti da bismo unapredili proizvodnju. Radimo u tri smene, ne gasimo mašine. Svih sedam dana u nedelji, i tako tokom čitave godine.” Budući da ovom procesu proizvodnje prethodi reciklaža, a firma je registrovana kao operater posebnih tokova otpada – recikler, što znači da poseduje sve potrebne dozvole u skladu sa zakonskom regulativom u Srbiji, oni otkupljuju gume od pravnih i fizičkih lica.

Proizvodi iz pogona „Eko-sistema” predstavljaju jedan od najboljih primera primene principa cirkularne ekonomije u Srbiji

Fotografija: Eko sistem (privatna arhiva)

Vredni tim „Eko-sistema” obavlja veliki posao, a iako su pritisnuti obimnom papirologijom koja je neophodna da bi se svakom kilogramu reciklirane gume znalo poreklo i namena, oni ističu da je njihov rad potpuno transparentan i da se zahvaljujući njihovom trudu smanjuje količina dotrajalih guma koje završavaju u Dunavu ili u njivama. Štaviše, kad ih recikliraju i od dobijenog granulata naprave podloge, kojima se oblože igrališta, teretane na otvorenom i staze, zadovoljstvom obavljenim poslom postaje nemerljivo. Stoga nije čudo što planiraju dalja ulaganja i nov asortiman proizvoda od reciklirane gume.

„Eko-sistem” proda godišnje milion gumenih prstenova za točkove koji se nalaze na kantama za smeće i kontejnerima po ulicama evropskih gradova. ”Naši točkići sada se vrte po celoj Evropi”, kaže Nataša.

Priredila: Tamara Zjačić

Tekst u celosti možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

Zbog zagađenja reka i jezera u Vranju se neće organizovati bogojavljensko plivanje za krst

Foto: Wikipedia/Wlodzimierz
Foto: Wikipedia/Wlodzimierz

Zbog  činjenice da u Vranju i okolini ne postoje reka ili jezero koje nije zagađeno, ni ove godine neće biti organizovano bogojavljensko plivanje za časni krst.

Do 2014, čitavu deceniju, ova manifestacija je na Aleksandrovačkom jezeru okupljala i po pedesetak učesnika, ali je tradicija prekinuta kada su analize pokazale prisustvo modrozelenih algi i ešerihije koli, zbog čega su zabranjeni ribolov, kupanje i napajanje stoke.

Na jugu Srbije plivanje za časni krst će biti upriličeno u Surdulici i Vladičinom Hanu.

Izvor: Novosti

Olimpijske igre u Tokiju podižu lestvicu u oblasti održivog razvoja

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokio će naredne godine biti domaćin letnjih Olimpijskih igara i grad se uveliko priprema za ovaj spektakularan događaj. U odnosu na prethodne letnje igre, organizatori obećavaju da će ove ostati upamćene po inovativnim rešenjima kad je reč o održivom razvoju.

Foto: Wikipedia

Budući da Japan odavno koristi energiju iz obnovljivih izvora, i tokom letnjih igara držaće se čistih pogonskih goriva. Snaga vetra i solarna energija stvaraće kilovate neophodne za napajanje stadiona i ostalih pomoćnih objekata.

A ovo su inovacije koje možemo očekivati u Tokiju 2020. godine:

  1. Stari telefoni postaće medalje

Prema procenama, oko 80.000 telefona i drugih sličnih uređaja prikupljeno je zahvaljujući raznim akcijama i donacijama i oni će biti iskorišćeni za pravljenje medalja. Svaka medalja će osim recikliranih telefona sadržati i male količine zlata, srebra i bronze. Smatra se da će korišćenjem ove metode biti izrađeno blizu 5.000 medalja.

  1. Taksi bez vozača

Ova inovacija je uveliko je u žiži interesovanja širom sveta, a prvi robot taksi biće testiran u Tokiju. Putnici će pomoću svojih smartfona otključati vrata i plaćati račun za vožnju. Da se provoza taksijem bez vozača, do sada se prijavilo čak 1500 ljudi.

  1. Solarni auto-putevi

Iako su pre četiri godine solarni putevi bili samo jedna od brojnih ideja čijom primenom je trebalo da se doprinese ublažavanju posledica klimatskih promena, Japan je tu ideju zaista sproveo u delo. Trenutno se testira novi put u Tokiju u koji su ugrađeni solarni paneli preko kojih se nalazi specijalni zaštitni materijal tako da se saobraćaj može odvijati neometano.

  1. Roboti prevodioci

S obzirom na to da Japan  prednjači u svetu kada je reč o razvoju tehnologije, nekako se i očekuje da će roboti učestvovati u mnogim segmentima organizacije događaja. Nije iznenađenje da će armija robota pomagati posetiocima koji dolaze na Olimpijske igre u Japan. Štaviše, biće ih toliko da će imati svoje selo tik uz olimpijsko selo za sportiste u naselju Odaiba. Strani posetioci neće morati da brinu kako će se sporazumeti na japanskom jeziku, jer su ovi roboti programirani da prevode sa japanskog na ostale jezike kao i da pomognu osobama sa invaliditetom.

  1. Biogorivo za avione i autobuse

Japanci već izvesno vreme vredno rade na proizvodnji goriva iz algi i ostalih biljaka i to će biti inovacija bez premca, jer će avioni i autobusi prevoziti putnike na ovo specijalno biogorivo.

  1. Enegija iz vodonika

Japanska vlada planira da uloži 330 miliona dolara za upotrebu vodonika kao izvora energije tokom igara. Njihov cilj je da celo Olimpijsko selo bude snabdeveno energijom koju daje vodonik, a čak i autobusi bi mogli da koriste vodonik kao gorivo.

Održive Olimpijske igre su samo nagoveštaj glavnog cilja koji je Japan želi da ostvari u oblasti održivog razvoja do 2030. godine. Osim što je ekonomska sila, ova ostrvska država želi da bude jedinstven primer u svetu a da Tokio pruži inspiraciju kao najodrživiji grad drugim svetskim prestonicama.

Pećinski sistem Samar i Tupižnička ledenica – dva nova zaštićena područja

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na osnovu Studija zaštite za Pećinski sistem Samar i Tupižničku ledenicu Zavoda za zaštitu prirode Srbije i predloga Uredbe Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o proglašenju Spomenika prirode „Pećinski sistem Samar“ i Spomenik prirode „Tupižnička ledenica“ .

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Uredbe o proglašenju Spomenika prirode „Pećinski sistem Samar“ i „Tupižnička ledenica“ objavljene su u „Službenom glasniku RS“, br.104/2018 od 28.12.2018. godine, i stupile na snagu 5. januara 2019. godine.

Spomenik prirode „Pećinski sistem Samar” koji se svrstava u I kategoriju zaštićenog područja, nacionalnog odnosno izuzetnog značaja, nalazi se na teritoriji opštine Svrljig, KO Kopajkošara, ukupne površine 56,50 ha, kao severoistočni deo planine Kalafat u jugoistočnoj Srbiji.

Spomenik prirode „Pećinski sistem Samar” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja geoloških, hidrografskih i bioloških vrednosti tunelskog pećinskog sistema fluvio-kraškog tipa.

Pećinski sistem je razvijen u dva nivoa prohodnih kanala, i sa jednim stalno potopljenim nivoom podzemne kraške cirkulacije.

Značajan je i kao stanište retkih i endemičnih vrsta životinja i insekata, naročito vrste zglavkara gujinog češlja, više vrsta slepih miševa, velikog potkovičara, malog potkovičara, dugoprstog večernjaka i fosilnih nalaza životinja iz pleistocena i holocena.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Spomenik prirode „Tupižnička ledenica” nalazi se na teritoriji opštine Knjaževac, odnosno KO Koželj, ukupne površine 1 ha 23a 89 m², i svrstan je u I kategoriju zaštićenog područja nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.

Tupižnička ledenica je kraška jama na južnom delu planine Tupižnice u jugoistočnoj Srbiji.

Spomenik prirode „Tupižnička ledenica” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja reprezentativnih geomorfoloških, geoloških, hidrogeografskih i bioloških vrednosti kraške jame kao speleološkog objekta tipa statičke ledenice, kao i vrste skiofita, klasaste habulice (Actaea spicata), zdravca (Geranium macrorrhizum) i zečje soce (Oxalis acetosella), mahovine, jetrenjače (Marchantiapolymorpha) i vrste zglavkara, gujinog češlja (Haasea guidononveilleri).

Na području Spomenika prirode „Pećinski sistem Samar” i „Tupižnička ledenica” ustanovljen je režim zaštite II stepena.

Spomenici prirode povereni su na upravljanje Javnom preduzeću „Srbijašumeˮ.

Milisav Pajević

Uskoro sanacija deponije Dudara i pretvaranje otpada u energiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Šapcu je održan sastanak nadležnih sa predstavnicima poljske kompanije Ekvipo, zvaničnim savetnikom Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine za reciklažu otpada i pretvaranje u energiju.

Deponija otpada Dudara, Šapčanima je dobro poznata crna ekološka tačka. Zatvorena je pre četiri godine, a otpad je na njoj odlagan više od dve decenije.

Njena sanacija bila je jedna od tema sastanka sa predstavnicima kompanije Ekvipo koja posluje u sedam zemalja sveta i godišnje pretvori tri miliona tona otpada u energiju.

Šabac je povoljno mesto za primenu nove ekološke tehnologije, jer se sa teritorije čitavog grada odnosi smeće na regionalnu deponiju i poseduje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a to su sve procesi koji štite naše zdravlje. Predstavljene su mogućnosti obe strane.

– Mi smatramo da oni Šapcu mogu mnogo da pomognu, da se unapredi sistem reciklaže otpada, zatim da se izvrši sanacija zatvorene deponije Dudara koja zapravo predstavlja jedan veliki ekološki problem. To je jedna tempirana bomba. Tu postoje razne zagađujuće materije koje se slivaju u podzemne vode koje otiču u Savu, oslobađa se gas metan. To je stvar koju treba rešiti i takođe da pomognu u tretmanu mulja, kaže dr Dejan Pavlović, organizator sastanka.

– Mi imamo sedam postrojenja koja su blizu reka i uopšte nemaju uticaja na zaštitu životne sredine. Naš plan je da od tog mulja, da ga pretvorimo u kompost premijum kvaliteta i da ga delimo ljudima, jer Šabac, naravno, ima puno obradive zemlje, navodi Srbislav Petković, direktor Ekvipo za Balkan.

Maciej Ochman, predsednik kompanije Ekvipo kaže: – Lideri smo u Poljskoj i u regionu u oblasti biološkog i mehaničkog tretmana otpada. Hoćemo da i u Srbiji nesebično podelimo iskustvo i da vam damo savete kako da povučete novac iz Evropske Unije. Naravno, i da vam pokažemo gde smo mi grešili.

Posle ovog sastanka slede detaljni dogovori i projekti.

Tokom vikenda u Šapcu je izgorelo pet kontejnera za smeće, od početka grejne sezone deset, tako da iz JKP apeluju na građane da se odgovornije ponašaju i u kontejnere ne bacaju pepeo koji prethodno nije ohlađen.

Izvor: RTS/Gordana Manjenčić

Milisav Pajević

Kinezi uzgajaju pamuk, krompir i voćne mušice – na Mesecu

Foto-ilustracija: Pixabay

Još jednom, Kinezi su napravili istorijski iskorak – na prašnjavoj, sivoj Mesečevoj površini, njihovim zaslugama i “baštovanskim veštinama”, iznikao je pamuk! Ovo je prvi biološki eksperiment čovečanstva na Mesecu.

Foto: Twitter @PDChina (screenshot)

Iako se povrće i prethodno uzgajalo u kosmosu, astronauti su to činili u Međunarodnoj svemirskoj stanici, a ovo je prvi primer rasta biljaka na Zemljinom prirodnom satelitu.

I ne samo to! Nosilac semena, svemirska sonda Čange-4 je prva koja je bezbedno sletela na tamnu stranu Meseca, nevidljivu sa Zemlje, bez poteškoća i prouzrokovane štete (“meko sletanje”). Ovaj važan događaj odigrao se 3. januara 2019. Čange-4 je, kao i njene prethodnice (ali i naslednice), ime dobila prema kineskoj boginji Meseca.

Seme pamuka prokrijalo je u hermetički zatvorenom cilindričnom kanisteru prikačenom na sondu. Naučnici su u njemu kreirali “mini biosferu”, pa tako sadrži vazduh, zemlju, vodu, semena uljane repice, jedne vrste cveća i krompira, jajašca voćne mušice i uzorke kvasca.

Tokom putovanja sa Zemlje plodovi su bili u fazi mirovanja, a dan nakon prizemljenja letelice započelo je njihovo navodnjavanje što je označilo i početak “poljoprivrede” na satelitu naše planete. Unutrašnjost “biosfere” je povezana sa sistemom za kontrolu toplote, a rast biljaka prati se pomoću dve kamere. Za sada je iznikao samo pamuk, ali se tim stručnjaka koji stoji iza projekta nada da će “oživeti” čitav kanister. Očekuje se da će se mušice hraniti biljkama, a uloga kvasca treba da bude regulacija nivoa ugljen-dioksida u zatvorenom prostoru.

“Proučavanje rasta ovih biljaka u nisko-gravitacionom okruženju omogućilo bi nam da postavimo temelje za buduće uspostavljanje naše svemirske baze”, objasnio je Sje Gengsin, vodeći istraživač ovog eksperimenta, za The South China Morning Post.

Kina ima odvažne ideje da do 2030. godine na Mesec pošalje misiju sa posadom. Iako su ovi planovi tek u povoju, njihov “astronomski” let među zvezde čini se nezaustavljivim. A ako im se krompir u kanisteru “primi”, imaće već rešeno pitanje ishrane s obzirom na to da se smatra da će upravo ova skrivenosemenica da bude osnova jelovnika za putnike u svemir u budućnosti.

Jelena Kozbašić