Home Blog Page 964

Nastavak radova na ozelenjavanju Novog Sada

Foto: JKP "Gradsko zelenilo" Novi Sad

Povoljni vremenski uslovi omogućili su radnicima “Gradskog zelenila” nastavak radova na ozelenjavanju grada. Između ostalog, radi se na očuvanju i unapređenju zelenila između Rumenačkog puta, Avijatičarske, Pančevačke i ulice Oblačića Rada.

Foto: JKP “Gradsko zelenilo” Novi Sad

U toku su pripremni radovi koji obuhvataju orezivanje 111 stabala lišćara, uklanjanje preraslog šiblja sa površine od 50 kvadratnih metara, kao i 27 prestarelih, oštećenih i bolesnih stabala.

Planirana je sadnja 49 sadnica lišćara, a najzastupljenije vrste su lipa, grab, žalosna sofora i purpurna leska.

Na mestima gde postoje podzemne instalacije, drveće će biti posađeno u polipropilenske cevi.

Za zaštitu sadnica u otvorima na parkingu, planirano je postavljanje metalne ograde.

Projektom je predviđena i sadnja 892 komada ukrasnog šiblja. Travnate površine koje su oštećene, a radi se o 602 kvadratna metra, biće obnovljene. Na 169 kvadratnih metara ovaj deo grada krasiće nova cvetna rundela. U ovom bloku biće postavljeno i šest parkovskih klupa.

Javno komunalno preduzeće “Gradsko zelenilo” izvodi radove i na prostoru između ulica Veselina Masleše, Janka Čmelika, do ulica Franje Kluza i Nikole Mirkova.

Pripremnim radovima obuhvaćeno je uklanjanje 60 i orezivanje 99 stabala. Biće uklonjene manje divlje deponije građevinskog otpada. Ovaj deo grada biće bogatiji za 152 sadnice lipe, divljeg kestena, koprivića, ukrasne trešnje, žalosnog bresta i piramidalnog jasena.

Kod stabala čiji bi korenom sistem mogao da ugrozi podzemnu infrastrukturu planirana je ugradnja 17 komada polipropilenskih cevi, dok će stabla u okviru parkinga biti ograđena metalnim stubićima. Na površini od 818 kvadratnih metara biće obnovljen travnjak.

Milisav Pajević

“Guardian” pakuje svoje novine u biorazgradivi materijal od krompira, umesto u plastični omot!

Foto: Twitter @guardian (screenshot)

Britanski magazin “Guardian” odbacio je svoju dosadašnju “plastičnu ljušturu” i omotač za štampana izdanja je zamenio biorazgradivim pakovanjem.

Foto: Twitter @guardian (screenshot)

U cilju smanjenja plastičnog otpada, “Guardian” svoje novine od skoro pakuje u providni omot napravljen od krompirovog skroba koji se kompostira u potpunosti u roku od 6 meseci. Izdavač je skrenuo pažnju da u izradi pakovanja nisu korišteni genetički modifikovani materijali.

Britanska medijska kuća savetuje čitaocima da ambalažu ne bacaju u kante za reciklažu, već da ga uskladište zajedno sa otpacima od hrane ili iz bašte ili da ga kompostiraju. Kompostiranje predstavlja prirodnu razgradnju organske materije dejstvom bakterija, crvića, kao i malih insekata, i mnogi ovaj proces obavljaju kod kuće kako bi samostalno proizveli đubrivo od odbačenih organskih materija.

“Guardian” je prvi štampani medij koji se u Ujedinjenom Kraljevstvu odvažio na ovaj poduhvat. S obzirom na to da je proizvodnja plastike jeftinija u odnosu na proizvodnju biorazgradive sirovine, ovaj korak je posledično rezultovao u poskupljenju njegovih izdanja za od 20 do 30 penija. Ipak, odbacivanje plastike bilo je podstaknuto upravo mišljenjem čitalaca.

Za nekoliko meseci “Guardian” od “krompira” biće dostupan u čitavoj zemlji, a shema je započela Londonu, Kentu, Eseksu, Hertfordširu, Norfolku i Sufolku.

Urednica Katrin Viner naglasila je da je istraživačko novinarstvo teško, skupo i da zahteva mnogo vremena. Zahvaljujući čitaocima koji kupuju i pretplaćuju se na “Guardian”, ova medijska kuća opstaje i utire put ka finansijskoj održivosti. “Ekonomski uslovi za novine ostaju vrlo teški. Njihova prodaja je u istorijskom padanju. Oglašivači novac radije izdvajaju na tehnološke kompanije nego na izdavače, a troškovi za papir, štampu i dostavu rastu”, rekla je Viner.

Jelena Kozbašić

U Senti radi nova toplana

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Posle višegodišnjih problema u funkcionisanju sistem daljinskog grejanja u Senti, izgradnja i početak rada “Nove toplane” konačno bi trebali da reše probleme snabdevanja toplotnom energijom za više od 2.000 korisnika.

Posredstvom Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije, za izgradnju nove toplane u Senti država je izdvojila oko 200 miliona dinara.

Posao proizvodnje i distribucije toplotne energije u Senti poveren je JP “Elgas”, a zahvaljujući pre svega podršci Vlade Republike Srbije, efikasno funkcionisanje daljinskog grejanja u tom gradu rešeno je izgradnjom nove toplane.

– Oko 220 miliona dinara izdvojeno je za izgradnju kotlarnice, odnosno “Nove toplane”. Vlada Republike Srbije obezbedila je 200 miliona dinara, a 20 miliona lokalna samouprava. Opština je izdvojila dodatna sredstva za sanaciju najkritičnijih delova mreže, što je podrazumevalo dodatna ulaganja u iznosu od više desetina miliona dinara, dodaje on.

Kompletna izgradnja i opremanje toplane bili su povereni firmi “Termomont” iz Beograda, a čitav posao završen je za pet meseci. Novoizgrađena toplana u Senti koristi prirodni gas kao osnovni energent, a dva kotla kapaciteta sedam megavata dovoljna su za potrebe grejanja svih korisnika u gradu.

– Nova oprema biće značajno ekonomičnija, a u poređenju sa starom toplanom, stepen iskorišćenja novih kotlova doprineće da ova investicija bude isplaćena u najkraćem mogućem roku, veli Tibor Šari, rukovodilac “Nove toplane”.

Da bi bio obezbeđen pun efekat rada nove senćanske toplane, neophodna je revitalizacija kompletnog toplovodnog sistema. Taj projekat biće realizovan fazno, kako bi svi neophodni radovi bili završeni do kraja 2020. godine.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore donela Uredbu o načinu, uslovima i vremenu davanja na korišćenje dobara nacionalnih parkova

Foto: MORT
Foto: MORT

Vlada Crne Gore je na 105. sednici donela Uredbu o načinu, uslovima i vremenu davanja na korišćenje dobara nacionalnih parkova kojom se dodatno uređuju pitanja davanja na korišćenje dobara nacionalnih parkova u pogledu načina, uslova i vremena.

U tom smislu, precizirani su subjekti prava korišćenja, određeno vreme davanja na korišćenje za pojedina prirodna dobra, definisano da se postupak po javnom pozivu sprovodi u skladu sa uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini i druga pitanja od značaja za sprovođenje zakona.

Milisav Pajević

Srbija i Rusija potpisale sporazum o saradnji na polju razvoja nuklearne energije u mirnodopske svrhe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Generalni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov izjavio je da međudržavni sporazum o saradnji na polju razvoja nuklearne energije u mirnodopske svrhe, koji su Srbija i Rusija danas potpisale, sadrži izvesne novine.

Prema njegovim rečima, s jedne strane, to je okvirni sporazum koji služi kao osnova za saradnju, a sa druge strane, podrazumeva određene novine.

Prvi put, odredbe o saradnji u inoviranju i u digitalnoj oblasti direktno su unete u sadržaj sporazuma”, rekao je on novinarima, dodavši da su “Rosatom” i nadležne srpske kompanije već počele sa radom.

Nakon sastanka srpske i ruske delegacije, koju predvode predsednici Srbije Aleksandar Vučić i ruski Vladimir Putin, svečano je juče u Beogradu razmenjeno više od dvadeset potpisanih sporazuma, memoranduma, ugovora, protokola o budućoj saradnji dve zemlje.

Medju najznačajnijim sporazumima je onaj koji se tiče korišćenja atomske energije u mirnodopske svrhe, a koji su parafirali generalni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov i ministar zadužen za inovacije u Vladi Republike Srbije Nenad Popović.

Milisav Pajević

Srbija računa na gas iz Turskog toka

Foto: gasprom.com
Foto: gasprom.com

Srbija može pouzdano da računa da će imati snabdevanje gasom iz pravca Bugarske, kroz “Turski tok” i to će biti jedna od tema o kojoj će se danas razgovarati u Beogradu sa ruskim partnerima, rekao je generalni direktor JP “Srbijagas” Dušan Bajatović.

Bajatović je ocenio da “bez saveza velikih sila ne mogu biti rešavana ključna pitanja ” i dodao kako je “najbolja saradnja sa velikim silama zajednički interes”.

– Sigurno će krak Turskog toka, mada je to interni srpski gasovod, biti jedan od predmeta razgovora danas. Srbija može pouzdano da računa da će da dobije snadbevanje iz tog pravca. “Srbijagas” i “Gasprom” rade intezivno na tome, potpisana je mapa puta, sve se odvija u okviru datuma kako smo predvideli, izjavio je Bajatović za Hepi tv.

Bajatović je najavio i da se sutra održavaju pregovori sa Energetskom zajednicom oko pozicije “Srbijagasa” i da se nada da razgovori neće otići na “politički teren”.

– Optimista sam da ćemo uz podršku Putina dobiti krak tog gasovoda, kaže Bajatović.

U slučaju da prestane da funkcioniše dopremanje gasa preko Ukrajine, kaže, Srbija ima rezerve gasa “za crne dane”.

Inače, danas će u Beogradu biti potpisan memorandum o proširenju skladišta gasa u Banatskom dvoru na 750 miliona metara kubnih, što je povećanje od 60 odsto kapaciteta.

– To je za potrebe Srbije više nego dovoljno za bilo kakvu kriznu situaciju, istakao je Bajatović.

Milisav Pajević

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila u Srbiju 395 miliona evra

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je u 2018. godini 395 miliona evra za 18 novih projekata u Srbiji, čime njene ukupne investicije u Srbiji od 2001. sada premašuju pet milijardi evra, saopšteno je danas iz te banke.

– Podsticanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška regionalnom širenju srpskih kompanija, veća povezanost u regionu i podrška zelenoj ekonomiji ostaju glavni prioriteti za ulaganja Banke u Srbiji, poručuju iz EBRD-a.

U cilju daljeg podsticanja zelene ekonomije u Srbiji, EBRD je realizovao prošle godine i program “Zeleni inovacioni vaučeri“, kojim se stimuliše kapacitet srpskih kompanija za uvođenje inovacija na polju zelenih tehnologija i resursne efikasnosti.

Foto: Milisav Pajević

U prvoj godini ovog programa EBRD je vaučerima u ukupnoj vrednosti od 435.000 evra podržao 29 projekta, a realizaciju tog programa će nastaviti i u 2019.

Uz podršku Evropske unije i Energetske zajednice, u Srbiji je prošle godine pokrenut program “Kreditna linija za zelenu ekonomiju”, u koji je uključena EBRD, a koji građanima omogućava da iskoriste kredite zajedno sa podsticajnim bespovratnim sredstvima za unapređenje energetske efikasnosti svojih domova i smanjenje računa za struju.

U sektoru poljoprivrede, EBRD je, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija i udruženjem “Žita Srbije”, pomogao Srbiji da ispuni potrebne fitosanitarne uslove za izvoz pšenice u Egipat, koji je najveći svetski uvoznik ove žitarice.

– Ovaj uspeh dolazi 30 godina nakon što je Srbija prestala da izvozi pšenicu u Egipat i verovatno će dovesti do većeg prometa žitom, čiji izvoz ima najveću vrednost u sektoru poljoprivrede u Srbiji, ocenjuje EBRD.

Kada je reč o malim i srednjim preduzećima, u 2018. godini su savetodavne usluge i obuku dobile 63 kompanije iz Srbije kroz EBRD program “Advice for Small Business”, a još veći broj žena preduzetnica je unapredilo svoje liderske veštine, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

Zimbabve je zemlja sa najskupljim benzinom na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Zimbabve je zemlja sa najskupljim benzinom na svetu, a neslavnu titulu država je ponela nakon odluke vlade te zemlje o udvostručenoj ceni goriva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovakva odluka izazvala je ogromno nezadovoljstvo građana, koje je rezultiralo trodnevnim štrajkom širom južnoafričke zemlje.

Zimbabve je usred ekonomske krize i nedostatka deviza, što je dovelo do nestašice hleba i goriva, a mnoge kompanije prestale su da rade jer ne mogu da uvoze sirovine.

Nakon hiperinflacije iz 2009. godine, Zimbabve je ukinuo nacionalnu valutu zimbabveanski dolar i umesto njega koristio američki dolar i južnoafrički rand.

Međutim, ekonomska kriza i nedostaci deviza doveli su do toga da vlada tokom vikenda objavi da će u narednih godinu dana sama uvesti novu valutu.

Ipak, ovakvo stanje u državi nije dovelo do protesta, već naglo povećanje cena goriva tokom vikenda.

Prema rečima predsedniku Zimbabvea Emersona Mnangagve, koji je 2017. godine nasledio predsednika Roberta Mugabea, udvostručenje cena goriva olakšalo bi nestašicu goriva.

“Zbog trenutnog nedostatka na tržištu goriva, odlučili smo da delujemo i to odlučno. Nedostatak, koji se može pripisati povećanoj potrošnji goriva u rastućoj ekonomiji i koji je dodatno otežan nezakonitim aktivnostima trgovine valutom i gorivom neodrživ je i Vlada je odlučila da cena goriva bude 3,11 dolara po litru za dizel i 3,33 dolara po litru benzina”, napisao je Mnangagva na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici.

Cena benzina od 3,33 dolara po litri je sada najveća na svetu.

Prema podacima GlobalPetrolprices.com, od 7. januara 2019. godine, svetska cena benzina bila je 1,08 dolara po litru ili 4,09 dolara po galonu.

Najskuplji benzin na svetu pre povećanja cene u Zimbabveu bio je u Hong Kongu gde cena za galon iznosi 7,71 dolar.

Izvor: Nova ekonomija

Kako da “ozelenite” svoju potrošačku korpu? (a da ne kupite boraniju ili grašak)

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje kompanije Nilsen iz 2015. godine pokazalo je da je 66 odsto potrošača na globalnom nivou zainteresovano da plati višu cenu za održiva dobra. Starosna grupa za koju je održivost vrlo bitan aspekt kupovine jesu milenijalci, rođeni između 1977. i 1995. godine. Čak 73 odsto njih odvojiće više novca za artikle čiji proizvođači garantuju da se oni ne testiraju na životinjama i da su radnici u fabrikama pravedno plaćeni. Za gotovo 3 od 4 ispitanika u ovoj starosnoj dobi veoma je važno da proizvod u što manjoj meri šteti planeti i ljudima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ipak, održivost je tek nedavno postala svojstvo koje potrošači uzimaju u obzir pri kupovini, ali je sve zastupljenija pri odlučivanju o tome šta da stavimo u našu korpu ili kolica u prodavnici.

Evo nekoliko primera održivih artikala i načina na koji možete da ozelenite svoje potrošačke navike.

Kupujte u second hand radnjama, ormanu vaših baka i deka i antikvarnicama!

Sećam se da sam u srednjoj školi od džeparca za užinu odvajala određeni deo kako bih prikupila novac za crni sako iz prodavnice polovnih stvari koja se nalazila na putu od moje kuće do gimnazije. Imao je utkane cvetove, ogromne naramenice, bio mi je bar tri broja veći i suviše dugačak, a iz današnje perspektive – čak i pomalo kič. Mama je zbog njega na moj račun zbila nebrojeno mnogo šala i predlagala da mi uzme novi ukoliko je nedostatak para bio prepreka da odem u neki butik i kupim tamo nešto slično. Odbila sam i ponosno šetala svoj ulov iz second hand radnje, tada potpuno nesvesna da je moj izbor i ekološki osvešten.

Stvari kojih su se vlasnici odrekli nisu nužno “odslužile” svoje!

Moj ujak je nešto punačkiji (umanjenica :D) nego što je bio u mladosti i to je stvorilo plodno tle da se “ogrebem” za njegov sivi Wrangler duks iz devedesetih godina. Ne preostaje mi ništa drugo nego da zahvalim njegovom gurmanluku i bakinoj ukusnoj kuhinji zato što sada imam komad koji obožavam da nosim!

Poeziju Vladimira Majakovskog sam otkrila zahvaljujući NN licu koje je pre mene prelistavalo stranice zbirke modernih ruskih pesama u kojoj su se našla i dela ovog futuriste. Čvrsto ukoričeno Nolitovo izdanje iz 1975. godine, tokom Sajma knjiga 2009. godine dospelo je u moje ruke. Neretko razmišljam na čijoj su polici požutele stranice ove zbirke, ko ih je iskrzao, da li je njihov prethodni vlasnik ikoga voleo onako kao Majakovski Ljilju Brik i da li je kafu na stranicama od 48. do 54. prosuo slučajno, u afektu ili naletu strasti.

Lokalni ajvar, sokovi i džemovi

Bakina tajna nudi vam ručno pravljeni ajvar, nastao od najukusnijih kopaoničkih paprika, kao i više puta nagrađivane sokove i džemove. Sasvim prirodna hrana visokog kvaliteta, bez ikakvih veštačkih dodataka, nastala na osnovu tradicionalnih recepata i brižljivog načina pripreme.

Što vam je “smederevac” na kom su se pekle paprike za ajvar bliže, to će se manje štetnih gasova ispustiti u atmosferu u toku njegovog transporta do vašeg doma. Bonus je ako je tegle punila upravo vaša baka! Zimnicom možete da se snabdete i od prodavaca na obližnjoj pijaci, podstičući na taj način i lokalnu ekonomiju.

Četkice za pranje zuba od bambusa

Na svetu trenutno postoji 7.677.679.835 ljudi.

Sa izuzetkom beba kojima još nisu nikli zubići, pranje zuba je uglavnom svakodnevna navika svih nas. Stomatolozi preporučuju da četkicu menjamo otprilike 4 puta godišnje. Ako to uradi svaki od “perača zuba”, deponije će do 17. januara 2020. da postanu “bogatije” za oko 28.000.000.000 ovih predmeta kojim bismo mogli da okružimo našu planetu – 112 puta! Problem predstavlja to što se ovi artikli uglavnom proizvode od plastike i najlona – a, iako čovečanstvo sve više teži da zaokruži svoju ekonomiju, i dalje se samo oko 9 odsto plastičnog otpada reciklira. Dodatnu poteškoću za našu životnu sredinu predstavlja sam proces proizvodnje standardnih četkica za zube u kom se upotrebljavaju naftni derivati. Ne, nećemo vam preporučiti da zarad održivog razvoja zapostavite osnovnu higijenu i dovedete sebe u opasnost da izgubite prijatelje zbog neprijatnog zadaha!

Ekološka alternativa plastičnim četkicama za zube su one napravljene od bambusa koji je jedna od najbrže rastućih biljaka na svetu. Ovaj materijal se brže razgrađuje, ali je dovoljno izdržljiv i trajan, kao i plastika, tako da vas neće ostaviti na cedilu i raspasti se u vašim rukama dok perete zube pred dugo očekivani sastanak sa simpatijom :)

I samo pakovanje četkica od bambusa je uglavnom biorazgradivo i proizvedeno od recikliranih materijala! Možete ih pronaći u mnogim drogerijama i prodavnicama kozmetike.

Platnene pelene

Iako im ne trebaju četkice za zube, bebama su neophodne pelene. Dnevno im je potrebno oko osam komada! Za razliku od pelenskog sadržaja, procenjuje se da se pelene razlažu mnogo duže, čak i do 450 godina. Prelazak na one platnene rasteretiće smetlišta i novčanik roditelja. Osim toga, mame i tate će lakše naučiti dete da ide na nošu s obzirom na to da se smatra da su mališani koji nose pelene za višekratnu upotrebu svesniji svojih fizioloških potreba i da se ranije “odriču” ovog pomagala.

Kako biste uspeli da ispratite svog klinca u probavnim naporima, dovoljno vam je 20 komada, koje uz pravilno održavanje može da nosi još dece. Pređite na prirodno uz Coki Loki!

Eko stubovi

U saradnji sa Građevinskim fakultetom, preduzeće Dogama iz Zrenjanina izumelo je eko-stub, prvenstveno namenjen za primenu u poljoprivredi, kao nosač špalira i protivgradnih mreža u malinjacima, vinogradima i voćnjacima, zatim kao nosač svih vrsta ograda, a može se iskoristiti i u svim drugim oblastima, a naročito u građevinarstvu. Sastoji od inovativnog debelozidnog profila ispunjenog inovativnom smesom od više vrsta reciklirane plastike, pažljivo odabranih zbog svojih osobina, koje mu daju izuzetne karakteristike: čvrstinu, elastičnost, žilavost, UV stabilnost, samogasivost, otpornost spoljne uticaje itd. Sama površina stuba nije pogodna sredina za razvoj bakterija, gljivica i drugih štetočina koje bi bile potencijalna opasnost za biljku koju nosi. Inovativna ispuna stuba ima karakteristike betona u smislu čvrstine ali je elastičnija i značajno lakša. Eko stub ne zahteva dodatno odrzavanje u smislu farbanja i premazivanja zaštitnim sredstvima.

Lista ekoloških artikala mnogo je duža. Čistite kuću prirodnim sredstvima, ulepšajte se uz organsku kozmetiku i šminku, odaberite jedan dan u nedelji kada u svoju korpu u supermarketu nećete da ubacite meso…

Jelena Kozbašić

 

Ruski univerziteti potpisuju sporazume o strateškoj saradnji sa kompanijom NIS

Foto: NIS

Delegacija dva ugledna ruska univerziteta, Sanktpeterburškog rudarskog univerziteta „Gorni“ i Ruskog državnog univerziteta za naftu i gas „Gubkin“, posetila je juče Univerzitet u Novom Sadu i razgovarala sa rektorom Univerziteta Dejanom Jakšićem.

Foto: NIS

Ruska delegacija se takođe susrela sa Milošem Vučevićem, gradonačelnikom Novog Sada.

Sastancima je prisustvovala i delegacija NIS-a koji već godinama ima saradnju sa ruskim visokoškolskim ustanovama, novosadskim univerzitetom i uspešnu poslovnu i svaku drugu saradnju sa lokalnom samoupravom u Novom Sadu.

Delegaciju NIS-a je predvodio Vadim Smirnov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za spoljne veze, odnose sa državnim organima i PR.

Delegaciju iz Ruske Federacije predvodili su rektor Ruskog državnog univerziteta za naftu i gas Viktor Georgijevič Martinov i prvi prorektor Sanktpeterburškog rudarskog univerziteta „Gorni“ Natalija Vladimirovna Paškevič.

Razgovori u Novom Sadu održani su u sklopu višednevne posete rektora ruskih univerziteta Srbiji tokom koje će 17. januara biti potpisani sporazumi o strateškoj saradnji sa kompanijom NIS, odnosno vodećim domaćim državnim akademskim ustanovama – univerzitetima u Novom Sadu i Beogradu.

NIS će takođe potpisati memorandume o strateškoj saradnji sa novosadskim i beogradskim univerzitetom.

Milisav Pajević

Na časovima praktične nastave prave kućice za pse lutalice

Foto: pixabay.com

U akciji “Dom za sve nas” učenici i nastavnici Tehničke škole na Ubu na časovima praktične nastave prave kućice za nezaštićene ulične pse.

Foto: pixabay.com

Podržala ih je i lokalna samouprava. Budući mašinbravari, iz ubske Tehničke škole, rešili su da kroz rad na praktičnoj nastavi, pomognu napuštenim psima.

Izradom prve dve kućice za pse lutalice, ideju svojih profesora, sprovode u delo.

– Mi doživljavamo ovu praksu kao neku humanitarnu akciju za naše četvoronožce koji nemaju gde koji su lutalice, kaže Miroslav Tadić, učenik ubske Tehničke škole.

– Radimo na praksi svašta, pa je humano bilo da radimo ove kućice i da učimo da pravimo stvari, kaže učenik Dejan Kosanić.

Plemenita akcija nastavnika i učenika Tehničke škole, koja je poznata po dobrim rezultatima i društveno odgovornom odnosu, podstakla je i druge ubljane i organizacije da pomognu nezaštićenim životinjama.

– Iz Uba su učestvovala privatna preduzeća koja su donirala material, takođe i ljudi dobre volje. Inicijator je bio naš školski pedagog, kaže Sreten Obradović, nastavnik praktične nastave u ovoj školi.

– Bilo bi dobro da i nasi sugrađani učestvuju u ovoj akciji, donošenja hrane gde budu postavljene kućice. I to bi bilo otprilike pravi potez i uvek će naša škola podržati svaku akciju koja je humanitarna, navodi Radovan Popović, org. praktične nastave, Teh.škole Ub.

Ubsko komunalno preduzeće “Đunis” u okviru kojeg radi i jedno od boljih prihvatilišta za pse u Srbiji, organizovaće preuzimanje i postavljanje kućica na najpotrebnije lokacije u Ubu.

– U stalnom smo kontaktu, u stalnoj saradnji, prihvatamo bilo kakav vid saradnje i tu smo i mi njima da pomognemo kao i oni nama. Ovaj put se oglasila Tehnička škola opštine Ub, želimo da im se zahvalimo na ovaj način da kažemo da neće ostati nenagrađeni. Mi ćemo i dalje raditi akcije sa njima i odazvati se bilo kakvom pozivu i saradnji, kaže Jelena Marinković, iz JKP “Đunis”.

Učenicima ubske tehničke škole i njihovim nastavnicima, preostalo je materijala da naprave još tri kućice za napuštene pse. Očekuju da će njihova briga i humanost prema nezaštićenim životinjama, podstaći još veći broj donatora.

Izvor: RTS/ Mihailo Jevtić

Milisav Pajević

Zbog klimatskih promena nestaju područja za uzgoj kafe

Photo-illustration: Pixabay

Klimatske promene i uništavanje šuma prete da potpuno zbrišu sa lica zemlje više od polovine divljih vrsta kafe u svetu, među kojima i popularne komercijalne kafe – “arabiku” i “robustu”.

Foto: Pixabay

Trenutne mere očuvanja divljih vrsta kafe nisu dovoljne da bi se zaštitila njihova dugoročna budućnost, pokazalo je istraživanje koje su objavili eksperti britanske Kraljevske botaničke bašte u Londonu (Kju garden), prenosi Rojters.

Šef sektora za istraživanje kafe, koji je predvodio ovo istraživanje, Aron Dejvis kaže da u vrste kafe kojima preti nestanak spadaju i one koje bi se mogle upotrebiti za uzgoj i razvoj kafe u budućnosti.

To uključuje i neke vrste koje su otporne na bolesti i koje mogu odoleti pogoršavajućim klimatskim uslovima.

Prema njegovim rečima, hitno je potrebna ciljana akcija u određenim tropskim zemljama, pre svega u Africi i, naročito, u šumovitim oblastima koje su teško pogođene klimatskim promenama.

“Dok temperature rastu, a kišne padavine se smanjuju – pogodnih zona za uzgoj kafe je sve manje”, rekao je Dejvis britanskoj agenciji.

Napomenuo je da ovi zaključci nisu važni samo za ljubitelje kafe.

“Postoji mnogo zemalja koje zavise od kafe zbog prihoda od poreza. Procenjuje se da oko 100 miliona ljudi proizvodi kafu na farmama širom sveta”, objasnio je britanski stručnjak.

Istraživači, čiji su rezultati rada danas objavljeni u časopisima “Sajens advensiz” i “Global čejndž bajolodži”, kažu da su rezultati istraživanja posebno zabrinjavajući za Etiopiju, kao najvećeg afričkog izvoznika kafe.

Za tu zemlju su naučnici utvrdili, uz pomoć kompjuterskog programa, da joj prete sumorne prognoze kad je reč o kafi – jer bi, zbog klimatskih promena, do 2080. godine broj lokacija na kojima se uzgaja “arabika” mogao opasti za čak 85 odsto.

Izvor: Nacionalna geografija

Opštinama Vrbas i Žabalj uručeni ključevi vozila za sakupljanje otpada

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović svečano je juče uručio ključeve vozila za sakupljanje otpada predsednicima opština Žabalj i Vrbas, obezbeđena u okviru projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“, koji realizuje Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Nemačkom razvojnom agencijom – GIZ.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Dodeljenom opremom u ovoj fazi Projekta, stvoreni se preduslovi u Opštini Žabalj za uvođenje primarne separacije otpada iz domaćinstava, i ponovno pokretanje rada opštinskog reciklažnog centra uz ekonomsko osnaživanje i unapređenje socijalnog položaja neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina i ugroženih grupa, a u opštini Vrbas za sakupljanje biorazgradivog otpada, odnosno za buduću proizvodnju komposta.

Kako je ukazao pomoćnik ministra Filip Abramović, Ministarstvo zaštite životne sredine ima za jedan od prioritetnih ciljeva uspostavljanje novog, modernog sistema upravljanja otpadom koji će sprečiti dalje zagađenje životne sredine, a otpad pretvoriti u koristan resurs.

Pored uspostavljanja zakonskih, strateških okvira za uređenje ovog sistema, u okviru rešavanja ovih pitanja Ministarstvo pruža pomoć lokalnim samoupravama – stručnu i finansijsku, u izradi projektno-tehničke dokumentacije, kao i u obezbeđenju pomoći potencijalnih partnera iz inostranstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Ugovor sa GIZ-om koji je baš na ovu temu potpisan prošle godine, obezbediće povećanje primarne separacije u opštinama Žabalj i Vrbas, smanjenje generisanja ukupne količine otpada i njegovog deponovanja, i unapređenje životne sredine.

U drugom koraku će opština Vrbas dobiti kompletno postrojenje za kompostiranje organskog otpada čime će se odlaganje otpada na deponiju kompletno zaustaviti, a taj organski otpad prevesti praktično u veoma korisnu materiju i resurs koji će moći da koriste.

Opština Žabalj je sa druge strane dobila 1080 kanti za individualna domaćinstva, čime će se drastično povećati primarna separacija i razdvajanje reciklabilnog otpada u ovoj opštini, naglasio je Abramović.

Predsednik Opštine Žabalj Čedomir Božić, izražavajući zahvalnost na dodeljenoj donaciji, istakao je da je će opština Žabalj nastaviti sa unapređenjem oblasti životne sredine kao jednog od značajnih segmenata društva, te da će dodeljena oprema doprineti boljim zdravijim uslovima života, ali i razvoju svesti stanovnika.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Izražavajući zadovoljstvo što su prepoznati kao partner u ovakvom projektu, predsednik Opštine Vrbas Milan Glušac je istakao značaj dobijene pomoći za dalje planove na izgradnji transferne stanice, odnosno kompostilišta, čime će se stvoriti preduslovi za proizvodnju komposta i korišćenje biorazgradivog otpada kao potencijalnog ekonomski isplativog resursa.

Vođa Projekta Klaus Šmit, GIZ, izrazio je podršku naporima opština Žabalj i Vrbas da unaprede sistem upravljanja otpadom, ističući da oni ujedno doprinose i ukupnim naporima na ublažavanju posledica klimatskih promena, koje Nemačka vlada nastoji da pomaže i investira kroz projekte i razvojnu saradnju.

Filip Abramović je istakao će Ministarstvo nastaviti da pomaže opštinama Žabalj i Vrbas na unapređenju sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, te da će ovakve projekte nastaviti da razvija i u drugim opštinama u Srbiji.

Milisav Pajević

Ulice u Irigu dobile novu LED rasvetu

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Za samo mesec dana u opštini Irig komletno je zamenjena stara ulična rasveta novim i štedljivim LED sijalicama.

Za realizaciju ovog projekta utrošeno je ukupno 1.143.000 dinara, čime su pokrivena 1925 sijalična mesta.

Ugradnjom nove LED rasvete u opštini Irig za kratko vreme završen je značajan projekat kroz koji su obezbeđene nove dugotrajnije i ekološki sigurnije sijalice, u odnosu na stare živine i natrijumske.

U velikom delu realizacije projekta učešće je uzelo JP ”Komunalac” iz Iriga, a nove sijalice postavljene su u svih 12 naseljenih mesta.

Osnovna korist koji će LED rasveta doneti opštini Irig svakako je velika ušteda u budžetu koja će nastatati kao rezultat visokoprocentne štedljivosti.

Podsećamo, opština Irig peta je opština u Srbiji koja je izvela ovakav projekat, a za njegovu realizaciju utrošeno je ukupno 1.143.000 dinara.
Izvor: RTV

Milisav Pajević

Potpisivanjem sporazuma s Rusijom počinje nova era u oblasti nuklearne energije u Srbiji

Foto: pixabay

Nova era u oblasti nuklearne energije u Srbiji počinje sutra potpisivanjem sporazuma s Rusijom, odnosno ruskom državnom korporacijom “Rosatom”, izjavio je sinoć generalni direktor te korporacije Aleksej Lihačov.

Foto: pixabay

Tokom posete Srbiji ruskog predsednika Vladimira Putina danas će biti potpisan Sporazum dve vlade o saradnji u oblasti upotrebe nuklearne energije u mirnodopske svrhe i Zajednička izjava o strateškom partnerstvu Srbije i Rusije u izgradnji Centra za nuklearnu nauku, tehnologije i inovacije.

– Sutra počinje nova era – resetujemo oblast nuklearne energije u Srbiji, razvijamo digitalne tehnologije i idemo napred, počinje renesansa nuklearnih potencijala koji su nekada postojali, rekao je Lihačov na zajedničkoj konferenciji za medije u Beogradu s ministrom za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenadom Popovićem.

Popović je ocenio da će ti sporazumi Srbiju vratiti na mesto koje joj pripada na polju primene nuklearne energije, ali i obnoviti tradicionalno dobre odnose sa Rusijom u toj oblasti.

– Sporazumi sadrže inovacioni i digitalnu komponentu kao i nuklearnu energetiku. Radi se o upotrebi nuklearne energije u mirnodopske svrhe, o potencijalu koji ima u medicini – lečenju karcinoma, poljoprivredi i čistoj vodi, rekao je Popović.

Dokumenti će doprineti otvaranju radnih mesta, razvoju novih tehnologija i znanja, inovacija i digitalizacije, kazao je srpski ministar dodao da njihova realizacija otvara novo poglavlje u ekonomskim odnosima Rusije i Srbije.

Rosatom” se, kako je dodao, osim atomskom i nukleranom energijom bavi i vetro i elektroenergetikom.

– Povećanje efikasnosti ekonomije, razvoj poljoprivrede, medicine, obrazovanja, kao i podizanje kvaliteta života i životnog standarda teško je zamisliti bez primene mirnog atoma, kazao je Popović i dodao da će korist od saradnje imati naučno-istraživačke organizacije, fakulteti i instituti.

Prema njegovim rečima, izgradnja prvog naučno-tehnološkog inovacionog centra počeće krajem ili početkom godine.

Ministar je naveo da Srbija tri decenije nije imala kvalitetnu saradnju s “Rosatomom” i podsetio da je Srbija još u prvoj polovini 20. veka bila jedan od lidera u Evropi u razvoju nuklearne fizike i hemije, a da je akademik Pavle Savić bio nominovan za Nobelovu nagradu.

Lihačov je pozvao srpske naučnike da se uključe u “avangardni projekat” brzih reaktora koji objedinjuje ruske i evropske naučnike.

Prema njegovim rečima, podizanje potencijala u toj oblasti predstavlja rad i u oblasti medicine, poljoprivrede, poznavanja materijala, stvaranje novih kompozita i veštačkih materijala.

– Radimo u oblastima gde su ljudi iz Srbije ostavili značajne rezultate, razvijamo kompozitne materijale, znamo da je Srbija zemlja usmerena na čiste ekološke tehnologije i spremni smo da sa vama razvijamo sva naša dostignuća,, rekao je direktor te avangardne kompanije koja stvara nove kompozite.

Na konferenciji je najavljeno i da će srpski studenti od septembra krenuti da uče na ruskim najprestižnijim fakultetima u oblasti nuklearne energije.

Milisav Pajević

Kotor se takmiči za titulu najbolje evropske turističke destinacije u 2019. godini

Foto: MORT/Sergej Zabijako

Kotor je nominovan za titulu najbolje evropske destinacije u 2019. godini, nakon rezultata ostvarenih tokom 2018. na takmičenju koje sprovodi European Best Destinations – EBD, saopšteno je iz Turističke organizacije tog grada.

Foto: MORT

Za titulu najbolje destinacije Kotor se takmiči sa Briselom, Budimpeštom, Malagom, Bratislavom, Bečom, Poznanom, Pragom, Berlinom, Ženevom, Londonom, Mecom, Monte-Izolom, Rigom, Parizom, Dinanom, Firencom, Cavtatom, San Maksimom i Atinom.

Sa većim brojem glasova od Pariza, Beča i Amsterdama u 2018. Kotor se našao na 12 poziciji, kada je prvo mesto zauzeo Vroclav.

Nominacija i plasman rezultat su kontinuirane promocije i komunikacije TO Kotor sa evropskim mrežama promocije kulturnog turizma i jedini je crnogorski grad koji se našao na ovoj listi.

Glasanje traje od 15. januara do 15. februara, a sa jedne IP adrese moguć je samo jedan glas putem linka vote.ebdest.in.

EBD je organizacija sa sedištem u Briselu čija je uloga promocija kulture i turizma u Evropi, a u partnerstvu sa više od 300 turističkih predstavništava i EDEN mrežom, koju je kreirala Evropska komisija, deluje u pravcu boljeg upoznavanja sa potencijalima evropskih turističkih destinacija.

Sajt organizacije je šestu godinu zaredom najposjećeniji evropski sajt posvećen turizmu, navodi se na sajtu TO Kotor.

Milisav Pajević