Home Blog Page 963

Zbog kvara na toplovodu deo Novog Beograda bez isporuke toplotne energije

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Sanacija kvara koji se dogodio na grejnom području toplane „Novi Beograd” prouzrokovao je prestanak isporuke toplotne energije jednom delu potrošača sa ove opštine, saopšteno je iz JP „Beogradske elektrane”.

Кvar se dogodio u delu magistralnog toplovoda (M1) u zoni raskrsnice ulica Omladinskih brigada i Bulevara Milutina Milankovića kod broja 130, pa od 10 sati neće biti isporuke toplotne energije u sledećim blokovima: 1, 3, 4, 7, 7A, 33, 34, 35, 37, 38, 39, 40, 65, 66, 66A, 67,67A, zatim na Кalvariji, u Devetoj gimnaziji, kao i u Domu penzionera.

Ekipe za hitne intervencije su na terenu i čine sve da u najkraćem mogućem roku otklone kvar na tom delu toplovoda, a nastavak isporuke toplotne energije potrošačima u pomenutim blokovima očekuje se sutra, 22. januara, u ranim jutarnjim časovima.

Milisav Pajević

Dušan Bajatović: Izgradnja gasovoda kroz Srbiju počeće u martu

Foto: JP „Srbijagas“

Generalni direktor Javnog preduzeća “Srbijagas” Dušan Bajatović izjavio je danas da bi izgradnja gasovoda kroz Srbiju trebalo da počne u martu, a da je završetak radova predviđen za 15. decembar ove godine.

Foto: JP „Srbijagas“

Magistralni gasovod kojim treba da se doprema gas iz “Turskog toka” potpuno će biti u funkciji do aprila, rekao je Bajatović gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

– Ako sve bude u redu, mi ćemo u periodu između 15. i 31. marta krenuti da radimo i sve je spremno za ono što je tražio predsednik Rusije Vladimir Putin i što su se Putin i predsednik Srbije Aleksandar Vučić dogovorili i što piše u dokumentima Agencije za energetiku, rekao je Bajatović.

On je dodao da će gasovod kroz Srbiju graditi srpsko-rusko preduzeće “Gastrans”.

– Zajedničko srpsko-rusko preduzeće “Gastrans” će graditi gasovod interkonektor od Bugarske do Mađarske sa tri izlazna mesta za potrebe srpskog tržišta, potrebe Republike Srpske i BiH. Ulazna tačka je na granici sa Bugarskom u okolini Zaječara, trasa je vrlo slična trasi “Južnog toka”. Izlaz je kod Horgoša prema Mađarskoj. Ulazne tačke su usaglašene, i sa Mađarskom i sa Bugarskom stvari dobro stoje, istakao je direktor JP “Srbijagasa”.

On je dodao da se u ovom trenutku radi na projektovanju.

– To je jedna posebna pravna procedura da bi se taj projekat uopšte desio. Do sada je obezbeđeno od strane akcionara negde po 150 miliona evra, što znači da će uskoro na računu kompanije biti 300 miliona evra za davanje avansa. Kako ćemo dalje finansirati razgovaramo sa finansijskim institucijama. Biće sigurno projektno finansiranje na period od 20 godina, a možda i kraće u zavisnosti kojim tempom vraćamo novac. Značajno ćemo smanjiti transportne troškove, imaćemo povećanu stabilnost kad je u pitanju snabdevanje gasa. Turska je već počela da gradi 130 kilometara do bugarske granice, a Bugari grade prvih 40 kilometara, objašnjava Bajatović.

Prema njegovim recima, za početak radova čeka se mišljenje Energetske zajednice (EZ) koje se očekuje početkom februara.

– Čekamo, prvih dana februara biće dato mišljenje EZ, a nakon toga će naša agencija dati konačno rešenje”, rekao je direktor “Srbijagasa.

On je dodao da će se u međuvremenu uraditi interkonekcija Niš-–Dimitrovgrad-Sofija, a da su u toku i pripreme za interkonekciju sa Rumunijom.

Bajatović ističe da se cena gasa u toku ove grejne sezone neće povećati.

– Neće biti velikog povećanja cene gasa u toku ove godine. U toku ove grejne sezone sigurno, a verovatno ni do kraja godine neće biti ozbiljnijih, tačnije nikakvih korekcija cene gasa. Postoji pritisak da se ona malo podigne, ali “Srbijagas” je u prethodnih par godina poslovao odlično i u ovom momentu delimo tu neku vrstu troška sa 36 distributera. Taj trošak koji dolazi zbog neadekvatne cene mi za sada možemo efikasno da podnesemo a da ne ugrozimo tekuću likvidnost “Srbijagasa”, objašnjava Bajatović.

On je dodao da se radi i na gasifikaciji domaćinstava.

– U nekoliko opština radimo na gasifikaciji domaćinstva onoliko koliko u ovom momentu to dozvoljava tekuća likvidnost “Srbijagasa”, i zaista se trudimo da maksimalno optimizujemo snadbevanje gasom, pre svega velike industrijske zone i tamo gde se očekuje izgradnja većih fabrika, napomenuo je Bajatović.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Nastavlja se trend globalnog zagrevanja okeana

Foto: pixabay

Prošla godina bila je najtoplija u istoriji merenja kada su u pitanju okeani, podaci su međunarodnog tima naučnika s Instituta za atmosfersku fiziku u Kini koji su objavljeni u magazinu Advances in Atmospheric Sciences.

Foto: pixabay

Prošla godina predstavlja nastavak trenda zabrinjavajućeg trenda globalnog zagrevanja okeana koji je posledica zagrevanja planete Zemlje.

Ista grupa naučnika nedavno je objavila studiju koja pokazuje da se okeani zagrevaju brže nego što su naučnici mislili apsorbirajući više topline nego što je ranije bilo poznato.

U poređenju s proteklih 60 godina to će rezultirati šestostrukim povećanjem zagrevanja okeana do 2081. godine.

Topliji okeani uzrokuju brojne probleme – povećanje nivoa mora, intenzivnije oluje s jačim kišama, izbeljivanje korala i otapanje polarnog leda.

Sve to je direktna posledica čovekovog ispuštanja stakleničkih plinova koji stvaraju energetsku neravnotežu koja dovodi do globalnog zagrevanja.

– Povećanje topline okeana je neosporiv dokaz da se Zemlja zagreva, naveli su istraživači u studiji.

Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za istraživanja atmosfere koji je koautor ove studije rekao je da je trend zagrevanja okeana bolji pokazatelj klimatskih promena nego temperature vazduha.

Autori studije ističu da su uticaji zagrevanja okeana bili jasno vidljivi tokom prošle godine. Ističu da su zbog porasta nivoa mora obale podložnije olujnim udarima, obalnoj eroziji i prodiranju slatke u slanu vodu.

Podsećaju da je tokom 2018. godine toplija voda u okeanima pokrenula brojne uragane i tajfune širom sveta, među kojima su Michael i Florence.

Milisav Pajević

Carinici sprečili krijumčarenje papagaja

Foto: pixabay

 

Carinici su na prelazu Bački Vinogradi, u saradnji sa policijom, sprečili krijumčarenje sedam papagaja, među kojima šest pripada zaštićenim vrstama, saopšteno je danas iz Uprave carine.

Foto: pixabay

Krijumčaru je određen pritvor od 48 sati i protiv njega će biti podneta krivična prijava, a odmah nakon otkrivanja papagaji su oslobođeni, premešteni u transportne kaveze i zbrinuti uz asistenciju Zoološkog vrta Palić.

Prekršaj je otkriven juče, 20. januara, na ulazu u zemlju, kada je na red za kontrolu pristigao automobil “opel astra” subotičkih registarskih oznaka.

Na pitanje šta ima da prijavi, vozač (58) iz Subotice je rekao da ima samo kutiju hrane za papagaje, ali je detaljnom kontrolom, najpre, u zadnjem desnom stubu karoserije automobila, pronađen jedan živ papagaj – “nimfa” (Nymphicus hollandicus), koji je bio imobilisan u vreći za krompir.

Nakon toga su pronađene još dve drvene kutije, pričvršćene sajlama za pod ispod šasije automobila, a u svakoj od njih bila su po tri živa papagaja.

Foto: pixabay

Reč je o jednom “Amazoncu” (Amazona sp.), četiri “Pirure” (Pyrrhura sp.) i jednom papagaju koji pripada vrsti “Kina Aleksandar” (Psittacula derbiana).

U ovakvim situacijama zbog stresa izazvanog prisilnom imobilizacijom, nedostatkom vazduha, ventilacije, vode, hrane, temperaturnih ekstrema i skučenog prostora najveći broj krijumčarenih životinja ugine.

Srećom, to se ovoga puta nije desilo, jer su odmah nakon otkrivanja papagaji oslobođeni, premešteni u transportne kaveze i zbrinuti uz asistenciju Zoološkog vrta Palić.

Iz Grupe za Cites Ministarstva zaštite životne sredine potvrdili su da je CITES konvencijom i nacionalnim propisima zaštićeno 358 vrsta papagaja, odnosno svi papagaji osim nimfe (Nymphicus hollandicus), tigrice (Melopsittacus undulatus), malog aleksandra (Psittacula krameri) i rozenkolisa (Agapornis roseicollis).

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Poskupljenje plastičnih kesa

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Borba za zaštitu životne sredine sada košta više.

Kese u Maksiju od 18. januara koštaju pet dinara po komadu. Poskupljenje je, osim u Maksiju, stupilo na snagu i u prodavnicama Tempa, gde kese koštaju sedam dinara, dok su u Shop&Go prodavnicama takođe pet.

U kompaniji Delez Srbija kažu da je cena promenjena u skladu sa novom regulativom Evropske unije i Odlukom Grada Beograda, a sa ciljem daljeg smanjenja upotrebe jednokratnih plastičnih kesa.

“Kesa u Maksiju i Shop&Go prodavnicama je pet dinara. Ova strateška odluka kompanije će dodatno olakšati pripremu Beograđana za 1. januar 2020. godine kada će Grad u potpunosti zabraniti upotrebu plastičnih kesa. Do sada, otkako je počela naplata plastičnih kesa, njihova upotreba smanjena je za 65 odsto, što pokazuje da građani pozitivno reaguju na ove promene, da su svesni problema koji postoji kad je u pitanju zagađenje životne sredine i da žele da doprinesu da imaju čistiju okolinu. Naš cilj je da se kese uopšte ne kupuju”, navode u komapniji.

Kako bi dodatno pružili doprinos akciji smanjenja upotrebe kesa za jednokratnu upotrebu, omogućili su svim kupcima da u narednih mesec dana mogu nabaviti pamučne cegere po akcijskoj ceni od 59 dinara.

“U narednom periodu ćemo raditi i na smanjenju količina plastike u ambalaži proizovda naše privatne robne marke, smanjenju upotrebe plastičnih proizvoda koji su za jednokratnu upotrebu i većoj primeni plastike koja se može kompostirati”, kažu u ovoj kompaniji.

Izvor: Telegraf

Palau sa Srbijom deli strateški odnos prema politici zaštite životne sredine i prirode

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa predsednikom Republike Palau Tomijem Esangom Remengesom, koji boravi u zvaničnoj poseti Republici Srbiji.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako je pomenuto u razgovoru koji je protekao u prijateljskoj i srdačnoj atmosferi, Palau, iako daleka ostrvska zemlja, svojim stavom i odnosom prema ekološkim pitanjima deli sa Srbijom ključna opredeljenja i strateški odnos prema politici zaštite životne sredine i prirode.

Ministar Goran Trivan ukazao je da opredeljenje Palaua prema zaštiti životne sredine i impresivni rezultati u zaštiti prirode sa stavljanjem pod zaštitu 80 posto teritorije, predstavljaju dodatni podsticaj uspostavljanju i razvoju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

– Srbija i Palau, kao dve zemlje koje su ratifikovale Pariski sporazum o klimatskim promenama i koje su opredeljene njegovoj punoj primeni, ali i podjednako usmerene ka održivom razvoju, mogu ostvariti plodonosnu saradnju i u budućnosti uspešno razmenjivati iskustva i znanja u ovoj oblasti, rekao je Trivan.

Izražavajući spremnost za razvijanje različitih vidova pune saradnje, ministar je posebno naglasio značaj zajedničkog nastupanja i saradnje dve zemlje u okviru međunarodnih organizacija kao što su Ujedinjene nacije – UN i Program za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija – UNEP, u cilju jačanja globalne borbe protiv klimatskih promena.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predsednik Tomi Esang Remenges je rekao da je Palau, koji je poslednjih godina izložen razornoj sili tajfuna, veoma ugrožen posledicama klimatskih promena, i zato duboko zainteresovan za jačanje globalne borbe protiv klimatskih promena i međunarodne saradnje na polju zaštite životne sredine.

On je naglasio da je Palau prepoznao napredak Srbije i politiku Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije naročito u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, koji inače predstavlja veliki problem u ovoj zemlji.

Predsednik Remenges je izrazio uverenje da Srbija može da pruži značajnu podršku njegovoj zemlji u strateškom rešavanju ključnih ekoloških problema, kao i nastupanju u okviru međunarodnih organizacija kao što su UN i UNEP.

– Posvećenost Srbije razvoju zelene ekonomije je u potpunom skladu sa razvojem plave ekonomije kojeg zastupamo, naglasio je Remenges.

Na kraju sastanka dogovoreno je da Srbija i Palau, na temelju dobrih, prijateljskih odnosa i obostranih interesa za razmenom iskustava i znanja u zaštiti životne sredine i prirode, preduzmu korake ka potpisivanju Memoranduma o saradnji dve zemlje u ovoj oblasti.

Milisav Pajević

U pripremi javni pozivi za zakup oko 1.100 lokacija na crnogorskom primorju

U pripremi su javni pozivi za zakup oko 1.100 lokacija na crnogorskom primorju, uključujući i kupališta u svim primorskim opštinama, a u JP Morskom dobru očekuju da će za dva do tri meseca imati potpisane ugovore o zakupu.

Strategijom održivosti crnogorskih plaža definisano je 12 tipova kupališta: hotelska, porodična, kupališta za aktivni odmor, za zabavu, romantična, gradska kupališta bez plažnog mobilijara, kupališta za pse, kupališta sa prirodnim lekovitim faktorima i wellness sadržajima, izletnička, nudistička i kupališta namenjena dečijem odmaralištu.

Direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić smatra da je na taj način ponuda na plažama približena tražnji tržišta.

Krajem prošle godine usvojen je Plan privremenih lokacija u zoni morskog dobra, koji će važiti pet godina. U svim opštinama je došlo do redukcije onih sadržaja koji nisu primereni.

– Plan podrazumjeva 120 lokacija manje u odnosu na onaj koji je važio do kraja 2018. One lokacije koje po sadržaju i kvalitetu usluga nisu predviđene planom, biće uklonjene, kazao je Jelušić za Radio Herceg Novi.

Prednost ovoga Plana, po rečima Jelušića, je što će na vizuelizaciju i materijalizaciju svakoga objekta koji se nalazi u Planu privremenih lokacija morskog dobra, gradski arhitekti davati saglasnost o izgledu objekta.

Jedna od novina je da će visina ponuđene cene zakupa odgovara bankarskoj garanciji, tj. da garancija pokriva iznos cene koju je zakupac ponudio.

– Tražićemo i kvalitetnije činidbene i bankarske garancije za kompletno izvršavanje posla, jer je reč o petogodišnjim ugovorima. Ove godine ćemo posebno vrednovati reference svih korisnika morskog dobra koji budu pravovremeno dobili odobrenje za rad lokalne samouprave. U prethodnom periodu bilo je dosta slučajeva da su se odobrenja za rad dobijala u junu, julu, čak i u avgustu, a cilj nam je da 1. maja svi imaju ugovore. Zato i upućujem apel zakupcima da na vreme obezbede odobrenja za rad kod nadležnih sekretarijata, poručio je Jelušić.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Nove mogućnosti za investicije i lakše ispunjavanje uslova iz IPARD programa

Foto: IPARD

Preraspodelom sredstava u okviru budžeta obezbeđeno je dodatnih 3,3 miliona evra za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za preradu i marketing u okviru IPARD programa.

Foto: IPARD

Takođe, poljoprivrednicima su na raspolaganju i nove mogućnosti za investicije i lakše ispunjavanje određenih uslova u sektoru voća i povrća i sektoru mesa, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U sektoru voća i povrća, na malim poljoprivrednim gazdinstvima do 15 hektara, ubuduće će se proveravati standardi samo u sektoru investicije na koji se zahtev odnosi, a ne na celom poljoprivrednom gazdinstvu.

Uslov za poljoprivredna gazdinstva sa minimum dva hektara i maksimum 20 hektara jagodastog voća i minimum pet hektara i maksimum 100 hektara drugog voća proveravaće se na kraju investicije, osim u slučaju skladišnih objekata gde uslovi moraju biti zadovoljeni na početku investicije.

Poljoprivrednicima će biti omogućene i investicije u podizanje i obnavljanje zasada voća (kupovina višegodišnjeg sadnog materijala), uključujući pripremu zemljišta, što do sada nije bio slučaj.

Sadnice su mogle da se nabave samo kroz nacionalne mere.

U sektoru povrća takođe će biti povećana gornja granica – novi maksimum je 100 hektara otvorenog prostora za proizvodnju povrća na kraju investicije umesto 50 hektara koliko je do sada bilo.

U sektoru mesa je dodata nova kategorija investicija kada je reč o tovu teškog tipa u živinarstvu, a uslov je upisan objekat za proizvodnju jata kokošaka roditeljskog tipa.

U prethodnom periodu gazdinstva su bila definisana brojem grla, a sada su prihvatljiva gazdinstva definisana kapacitetom objekta za držanje goveda, ovaca, koza, krmača, svinja i brojlera, ističe se u saopštenju.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Moskva kao uzor za ekološki način osvetljenja grada

Foto: pixabay.com

Tokom posete ruskog predsednika bilo puno važnih susreta i Grad Beograd potpisao je sporazum sa kompanijom „BOOS LAJTING GRUP” koja se bavi rasvetom i osvetljenjem i koja je jedna od najvećih kompanija u toj oblasti uz Simens, Filips i važne kineske i japanske kompanije.

Foto: pixabay.com

– Potpisali smo sporazum da ćemo sa ovom kompanijom ubuduće raditi analizu, da će nas oni savetovati i da ćemo u perspektivi raditi na tom novom konceptu rasvete grada Beograda. To znači, sa jedne strane ekološki prihvatljiviji način osvetljenja, a s druge i veliku uštedu u energiji, tako da su mnogi gradovi u Evropi i svetu prešli na taj način osvetljenja. Ova energetska efikasnost je deo koncepta smart sitija, rekao je dr Zoran Radojičić gostujući na TV Studio B, dodavši da se u razgovoru sa predstavnicima ove kompanije moglo čuti da Putin jako obraća pažnju na to kao i da, kada kosmonauti sleću na zemlju, imaju dva orijentira, jedan je Pariz, grad svetlosti, a drugi Moskva koja je u poslednje vreme postala svetla tačka zahvaljujući upravo ovoj kompaniji.

Gradonačelnik je posebno istakao da će se zajedno sa predstavnicima kompanije “BOOS LAJTING GRUP“ ubuduće baviti gradskom rasvetom, ali i fasadnom i dekorativnom rasvetom koja može značajno da unapredi i ulepša našu prestonicu.

– Takođe smo pričali i o tome da Hram Svetog Save treba da se osvetli na drugi način i značajno bolje nego što je sada i mislim da će, ako budemo realizovali taj projekat, to biti još jedan iskorak u turističkoj ponudi Beograda iako je ovo mesto zaista uvek posećeno, rekao je Radojičić.

Izbor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Okončani radovi u zoni arheološkog lokaliteta Gomolava kod Hrtkovaca

Foto: JVP "Vode Vojvodine"

Radovi na sanaciji dve deonice na levoj obali reke Save, u zoni arheološkog lokaliteta Gomolava kod Hrtkovaca, završeni su krajem 2018. godine.

Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Na deonici dužine 110 metara, naspram koje se nalazi najznačajniji deo arheološkog nalazišta Gomolava, urađen je kameni nabačaj kao i zaštita uzvodnog i nizvodnog dela deonice postavljanjem bočnih zidova od gabiona.

Istovremeno su se odvijali radovi na deonici od 330 metara, gde je postavljena kombinacija kamenog nabačaja, reno madraca i geopokrivača.

Lokalitet Gomolava kod naselja Hrtkovci, Opština Ruma, jedan je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Republike Srbije i pod zaštitom je države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja.

Na tom delu reke Save zabeleženo je značajno pomeranje, odnosno, erodiranje i rušenje obale i približavanja reke naselju.

Stoga se pristupilo sanaciji 930 metara obale. Radovi su započeti 2017. godine i podeljeni su četiri faze.

Tokom 2017. i 2018. godine završeni su radovi na tri deonice, a vrednost do sada sprovedenih radova iznosi 440 miliona dinara.

U toku su pripreme za završnu fazu radova na sanaciji u dužini od 240 metara, koji će se finansirati iz kredita Svetske banke.

Milisav Pajević

Vlasti italijanskog gradića Sambuke prodaju 12 stanova za po jedan evro!

Foto: WIkipedia/Miboesch

Gradonačelnik malog gradića na zapadnoj obali italijanskog ostrva Sicilija na prodaju daje stanove i kuće za cenu šoljice kafe, odnosno 1 evro.

Foto: Wikipedia/Miboesch

Zbog sve veće imigracije stanovništva u urbane sredine, vlasti grada Sambuke ovom neobičnom odlukom svoj grad žele da spasu od izumiranja, prenosi Novac.hr.

Naime, na prodaju se nudi 12 stanova koji su u oronulom stanju. Veličine nekretnina kreću se od 40 pa sve do 150 kvadratnih metara.

Iako ovo nije prvi put da jedan italijanski grad pomalo suludim ponudama mami strane ulagače, gradonačelnik Sambuke Đuzepe Kaciopo tvrdi kako nije reč o propagandi već o pravoj potrebi za novim investicijama.

Vlasti su do sada već prodale 10 stanova, a zainteresovani kupci najviše pristižu iz Švajcarske, Francuske, Španije, ali i ostalih delova sveta.

Naravno, u ovoj idiličnoj ponudi postoji jedna caka. Naime, novi se vlasnik prilikom kupovine mora obavezati da će u roku od tri godine u obnovu stana uložiti minimalno 15.000 evra (1.775.700 dinara). Plus, pre kupovine potrebno je položiti depozit od 5.000 evra koji će biti vraćen nakon obnove.

“Obećavamo da kupci neće biti razočarani”, rekao je gradonačelnik.

Inače, Sambuka se nalazi na zapadnoj strani Silicije u provinciji Agriđento. Smešten je u prirodnom rezervatu, a prema popisu stanovništva iz 2016. godine u tom gradiću živelo je 5.878 ljudi.

Izvor: Novac.hr

Ekspertski obrok za spas planete

Foto: pixabay.com

Komisija sastavljena od međunarodnih eksperata “otkrila” je kako da spase planetu, ljudske živote i da nahrani milijarde gladnih.

Foto: pixabay.com

“Planetarno zdrav način ishrane” koji su osmislili eksperti, zahteva pre svega drastično smanjenje crvenog mesa u ishrani.

Kako piše britanski “Gardijan”, nov način ishrane otkloniće opasnost od ekološke katastrofe do koje bi došlo zbog rasta svetske populacije, a povoljno će uticati na uzgoj stoke, klimatske promene, zagađenje reka i okeana…

Eksperti kažu da meso ne treba u potpunosti izbaciti iz ishrane, kao ni mlečne proizvode, ali tvrde da je neophodno da ljudi više koriste povrće, voće, mahunarke i orašaste plodove.

Prema njihovim proračunima, stanovništvo Severne Amerike, recimo, trebalo bi da smanji unos crvenog mesa čak za 84 odsto, a da istovremeno šest puta više koristi u ishrani pasulj i sočivo.

Kod Evropljana to izgleda ovako: oni bi trebalo da jedu 77 odsto manje crvenog mesa, a 15 puta više orašastih plodova i mahunarki.

Stanovnici istočne Azije trebalo bi da manje jedu ribu, a Afrikanci da smanje količine skrobnog povrća.

I da nije reč o očuvanju planete, napominju eksperti, ovakav će način ishrane godišnje sačuvati bar 11 miliona života, jer je spas od smrti izazvane nezdravom ishranom.

Oni upozoravaju da je sadašnji način ishrane neodrživ, jer vodi sve većim zdravstvenim problemima i sve izraženijem globalnom zagrevanju, a imajući u vidu da će do 2050. godine na Zemlji živeti deset milijardi ljudi.

U tom smislu, a i da bi sistem ishrane koji su osmislili imao efekta, eksperti predlažu da se posebno oporezuje crveno meso, a stanovnicima planete savetuju da smanje i količine ribe i piletine u ishrani, te da što više jedu mahunarke, leblebije, voće i povrće i to svakodnevno.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Crveni surlaš uništava palmine drvorede po Budvi

Foto: pixabay.com

Nekada lep drvored palmi na neizgradenoj parceli između hotela Avala i zgrade Dukley residence, potpuno je uništio crveni surlaš. Od 20 stabala, njih 15 je unisteno, a po svemu sudeći ista sudbine čeka i preostale.

Foto: pixabay.com

Tačnog podatka koliko je palmi stradalo u Budvi nema, Komunalno preduzeće je nedavno saopštilo sa na javnim površinama surlaš je uništio oko 160, ali broj onih koje je surlaš “pojeo” na privatnim posedima se ne zna.

Palme uništava krupan parazitski insekt, tvrdokrilac crveni palmin surlaš (lat. Rhynchophorus ferrugineus).

Insekt živi u unutrašnjosti palme, gde završava ceo životni ciklus.

Odrasla ženka polaže jaja u krošnju palme, u meko tkivo mladih listova, ili u unutrašnjost debla, praveći tunele i šupljine.Iz jaja se legu bele, beznoge larve. Larva se hrani, terminalnim pupoljcima i mekim vlakanima, bušeći tunele kroz unutrašnje tkivo drveta oko mesec dana. Larva može porasti u dužinu 6-7 centimetara. Na prelasku u stadijum lutke larva napušta drvo i formira čauru (kokon), od suvih palminih vlakana u ostacima opalog lišća u podnožju drveta. Ukupan životni ciklus insekta traje 45-139 dana.

Foto: pixabay.com

Larve crvenog palminog surlaša u deblu palme mogu da kopaju rupe dugačke i do jednog metra, što dovodi do slabljenja biljke domaćina i na kraju do njenog uginuća.

Zbog toga se ovaj insekt smatra glavnom štetočinom u plantažama palmi, uključujući kokosove palme, urmine palme i palme iz kojih se dobija palmino ulje.

Poreklom iz tropskih predela Azije, crveni palmin surlaš proširio se i na Afriku i Evropu, a do Sredozemlja je stigao 80. godina 20. veka.

Prvi put je zabeležen u Španiji 1994. godine. Zaraza je primećena i na Malti i u Italiji (Toskana, Sicilija i Кampanja), kao i u Francuskoj 2006. godine. Surlaš se takođe razmnožio širom Portugalije, posebno na jugu. Crveni palmin surlaš rapidno se širi i duž Jadranske obale, pa je poslednjih godina njegova pojava konstatovana i u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Na teritoriji Crne Gore prisustvo ovog insekta prvi put je primećeno u Ulcinju, oktobra 2012. godine, te je Uprava za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sačinila 2016. godine Akcioni plan za sprečavanje širenja i suzbijanje crvenog surlaša palmi.

Milisav Pajević

Beograd najveći generator građevinskog otpada

Foto: EP

Samo u srpskoj prestonici mesečno se renovira, adaptira, rekonstruiše i sanira oko 1.500 stanova. Možemo samo zamisliti količinu otpada koji se stvara i gde taj otpad završava.

Foto: EP

Kad se zna podatak da imamo oko 4.000 divljih deponija prepunih građevinskog materijala, razmere našeg rasipništva su za ozbiljnu zabrinutost, jer na tim deponijama se nalazi kvalitetan i skup materijal koji nerazumno gubimo i koji nas košta, u svakom smislu.

Uz sve to logično se nameću i druga pitanja: da li je izvođač legalan? Radi li prema projektu ili elaboratu? Da li su radovi prijavljeni? Ima li u objektu opasnih materijala, poput azbesta, na primer? Gde se odvoze taj šut i ostali materijal?

Samo u poslednjih godinu dana u Beogradu je srušeno šest ogromnih zgrada, među kojima su i Savezni MUP i zgrada američke ambasade, napominje predsednik Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu Dejan Bojović i dodaje: ,,Umesto na nekoj od 4.000 deponija, sav taj materijal mogao se preraditi i ponovo upotrebiti.Ako smo ove godine uložili više od pet milijardi evra za infrastrukturne projekte, mogli smo bar 10 odsto te sume da uštedimo upotrebom recikliranih materijala. Pravimo duple troškove i ponašamo se kao bahati naslednici.”

Srpske firme trebalo bi da se osposobe za rad prema evropskim standardima, pošto trenutno nijedna nema licencu da novi materijal stvara iz otpada.

Strogim zakonima trebalo bi destimulisati odlaganje građevinskog otpada na deponije i povisiti naknade za odlaganje na njih.

Neophodno je, smatraju stručnjaci, promovisati stručno rušenje građevina, unaprediti tržište reciklaže građevinskog materijala, promovisati kvalitet recikliranog građevinskog materijala, a arhitekte podsticati da projektuju objekte koji će biti jednostavniji za demontažu i reciklažu.

Prema važećim propisima, građevinski otpad u Srbiji završava na deponijama komunalnog otpada, iako se ponovo može upotrebiti i do 80 odsto šuta i drugog građevinskog otpada.

Evropski prosek pokazuje da je u novoizgrađenim objektima oko deset odsto recikliranog materijala, a u Sjedinjenim Američkim Državama i znatno više. Suština je u zaštiti životnog prostora i daljoj upotrebi materijala dobijenog iz građevinskog otpada, što je razlog više da oni koji se bave ovim poslom moraju biti sertifikovani na određeni vremenski period.

Na taj način možemo da pratimo njihov rad kroz procese i time zaštitimo i investitore i državu.

Neophodno je projektno rešiti upotrebu recikliranih materijala dobijenih iz građevinskog otpada, zakonski odrediti procenat tih materijala u novoizgrađenim objektima, kao i upotrebu ovih materijala na održavanju objekata.

Rušenjem se dobijaju i metali, obojeni metali, keramika, staklo, drvo, cigla, kamen, plastika, koje bi trebalo uvesti u produkte rušenja i predati na dalju obradu.

Ovaj tekst je preuzet iz štampanog izdanja januarsko-februarskog broja Nove ekonomije.

Izvor: Nova ekonomija

Najveća vetrenjača na svetu napajaće energijom 16 hiljada domova

Photo: Twitter @GErenewables (screenshot)

Holandski grad-luka Roterdam poširiće uskoro svoje kapacitete za proizvodnju obnovljive energije najvećom vetrenjačom na svetu.

Foto: Twitter @GErenewables (screenshot)

Vetroturbinu snage 12 MW, nazvanu Haliade-X, razvila je kompanija GE Renewable Energy. Njen prototip biće postavljen u Roterdamu na leto 2019. godine, a potpisani ugovor obuhvata pet godina testnog perioda i petnaest godina rada i održavanja.

Kada bude podignuta i puštena u rad, Haliade-X preuzeće titulu najveće i najsnažnije vetrenjače od modela proizvođača MHI Vestas snage 9 MW, koji je smešten u okviru “plutajućeg” vetroparka na morskoj pučini (offshore) u Aberdinu, u Škotskoj. Izumitelji tvrde da samo jednim okretom oko svoje ose može da proizvede dovoljnu količinu energije neophodne za napajanje prosečnog domaćinstva u Ujedinjenom Kraljevstvu u toku jednog dana.

“Širenje broja vetroelektrana na moru treba nam radi borbe protiv klimatskih promena. Ushićeni smo zato što je GE kao svoju testnu lokaciju za najveću vetroturbinu na svetu izabrao baš našu luku i na taj način nam pomogao da ubrzamo prelazak na čistu energiju“, izjavio je Alderman Bonte, odgovoran za energetsku tranziciju Roterdama.

Iako je i Haliade-X predviđena za pučinu, zbog olakšanog pristupa tokom testiranja i dostupnosti podataka, ona će ipak da bude montirana na kopnu. Vetrenjača će biti visoka 260 metara, a lopatice turbine, duge 107 metara, proizvedene u Francuskoj. Postoji mogućnost da na godišnjem nivou generiše 67 GWh. U uslovima koji vladaju u Nemačkoj na Severnom moru može da proizvede dovoljno energije za 16 hiljada kuća.

Preduzeća ulažu novac u sve veće offshore turbine zato što one hvataju više vetra i posledično proizvode više energije. Ovo svojstvo džinovskih vetrenjača posebno je privlačno rukovaocima vetroelektrana zato što manji broj vetrenjača pojednostavlja rukovođenje i pojeftinjuje troškove održavanja. Na ovaj način energija vetra postaje sve pristupačniji i konkurentniji obnovljivi izvor.

Pogledajte kako će roterdamska luka da izgleda kada se nad njom zavrti najveća vetroturbina na svetu:

Ako vas zanimaju drugi primeri iskorištavanja čiste energije, “prelistajte” naš novi magazin: https://energetskiportal.rs/bilteni/84948/.

Jelena Kozbašić

 

Potpisan Memorandum o razvoju inovacija u sektoru električne energije

Foto: Vlada Republike Srbije

Poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Srbiji bila je prilika da se potpišu Memorandum o razvoju inovacija u sektoru električne energije i Memorandum o razumevanju za razvoj projekta proširenja kapaciteta PSG Banatski dvor.

Foto: Vlada Republike Srbije

Tu su i dokumenta iz oblasti gasne privrede, razvoja proizvodno-distributivne infrastrukture cevovodnog i tečnog prirodnog gasa, o srpsko-ruskoj saradnji u oblasti razvoja inovacija u sektoru elektroenergetike između Vlade Republike Srbije i akcionarskog društva “Rošeti”.

Parafiran je i Sporazum o saradnji između Fonda za direktne investicije Ruske Federacije i Razvojne agencije Srbije,

Memorandum o saradnji između Univerziteta u Novom Sadu i Ruskog državnog univerziteta za naftu i gas “Gubkin”, kao i dogovor PAO “Silovije mašini” i “EPS“-a o rekonstrukciji hidroelektrane Đerdap-2.

Milisav Pajević