Home Blog Page 965

Proizvodnja je ljubav na duge staze

Fotografija: Eko sistem(privatna arhiva)

Novosadska firma „Eko-sistem” stvara od odbačenih guma nove proizvode: podloge za dečija igrališta, ležeće policajce, točkiće za kante i kontejnere. Tu se mogućnosti ne iscrpljuju. Reciklirana guma može menjajući oblik dobiti novu „životnu šansu” kroz bezbroj drugih proizvoda.

Primenom novih tehnologija „Eko-sistem” zatvara krug, pa otpad može iznova da se upotrebljava, dok se resursi štede, a okolina čuva od zagađenja. Ova mlada kompanija, koja je registrovana 2015. godine kao ogranak renomirane firme „Plava frajla”, za kratko vreme se probila sa svojim proizvodima na evropskom tržištu. S ponosom ističu da drže i više od polovine tržišta cele bivše Jugoslavije.

Fotografija: Eko sistem(privatna arhiva)

Nataša Božićević-Stankovski, odgovorno lice za upravljanje otpadom u „Eko-sistemu”, kaže da je uspeh još veći kad se uzme u obzir da rade tek tri godine a redovne porudžbine iz evropskih zemalja potvrđuju da kvalitet domaćih proizvoda od otpadne gume ne zaostaje ni u čemu za poznatim evropskim proizvođačima u ovoj oblasti.

„Velika strast stoji iza našeg rada. Mi smo zaljubljenici u sam proces nastanka proizvoda. Neprestano tražimo način da budemo brži i bolji i istražujemo šta bi trebalo od mašina dokupiti da bismo unapredili proizvodnju. Radimo u tri smene, ne gasimo mašine. Svih sedam dana u nedelji, i tako tokom čitave godine.” Budući da ovom procesu proizvodnje prethodi reciklaža, a firma je registrovana kao operater posebnih tokova otpada – recikler, što znači da poseduje sve potrebne dozvole u skladu sa zakonskom regulativom u Srbiji, oni otkupljuju gume od pravnih i fizičkih lica.

Proizvodi iz pogona „Eko-sistema” predstavljaju jedan od najboljih primera primene principa cirkularne ekonomije u Srbiji

Fotografija: Eko sistem (privatna arhiva)

Vredni tim „Eko-sistema” obavlja veliki posao, a iako su pritisnuti obimnom papirologijom koja je neophodna da bi se svakom kilogramu reciklirane gume znalo poreklo i namena, oni ističu da je njihov rad potpuno transparentan i da se zahvaljujući njihovom trudu smanjuje količina dotrajalih guma koje završavaju u Dunavu ili u njivama. Štaviše, kad ih recikliraju i od dobijenog granulata naprave podloge, kojima se oblože igrališta, teretane na otvorenom i staze, zadovoljstvom obavljenim poslom postaje nemerljivo. Stoga nije čudo što planiraju dalja ulaganja i nov asortiman proizvoda od reciklirane gume.

„Eko-sistem” proda godišnje milion gumenih prstenova za točkove koji se nalaze na kantama za smeće i kontejnerima po ulicama evropskih gradova. ”Naši točkići sada se vrte po celoj Evropi”, kaže Nataša.

Priredila: Tamara Zjačić

Tekst u celosti možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

Zbog zagađenja reka i jezera u Vranju se neće organizovati bogojavljensko plivanje za krst

Foto: Wikipedia/Wlodzimierz
Foto: Wikipedia/Wlodzimierz

Zbog  činjenice da u Vranju i okolini ne postoje reka ili jezero koje nije zagađeno, ni ove godine neće biti organizovano bogojavljensko plivanje za časni krst.

Do 2014, čitavu deceniju, ova manifestacija je na Aleksandrovačkom jezeru okupljala i po pedesetak učesnika, ali je tradicija prekinuta kada su analize pokazale prisustvo modrozelenih algi i ešerihije koli, zbog čega su zabranjeni ribolov, kupanje i napajanje stoke.

Na jugu Srbije plivanje za časni krst će biti upriličeno u Surdulici i Vladičinom Hanu.

Izvor: Novosti

Olimpijske igre u Tokiju podižu lestvicu u oblasti održivog razvoja

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokio će naredne godine biti domaćin letnjih Olimpijskih igara i grad se uveliko priprema za ovaj spektakularan događaj. U odnosu na prethodne letnje igre, organizatori obećavaju da će ove ostati upamćene po inovativnim rešenjima kad je reč o održivom razvoju.

Foto: Wikipedia

Budući da Japan odavno koristi energiju iz obnovljivih izvora, i tokom letnjih igara držaće se čistih pogonskih goriva. Snaga vetra i solarna energija stvaraće kilovate neophodne za napajanje stadiona i ostalih pomoćnih objekata.

A ovo su inovacije koje možemo očekivati u Tokiju 2020. godine:

  1. Stari telefoni postaće medalje

Prema procenama, oko 80.000 telefona i drugih sličnih uređaja prikupljeno je zahvaljujući raznim akcijama i donacijama i oni će biti iskorišćeni za pravljenje medalja. Svaka medalja će osim recikliranih telefona sadržati i male količine zlata, srebra i bronze. Smatra se da će korišćenjem ove metode biti izrađeno blizu 5.000 medalja.

  1. Taksi bez vozača

Ova inovacija je uveliko je u žiži interesovanja širom sveta, a prvi robot taksi biće testiran u Tokiju. Putnici će pomoću svojih smartfona otključati vrata i plaćati račun za vožnju. Da se provoza taksijem bez vozača, do sada se prijavilo čak 1500 ljudi.

  1. Solarni auto-putevi

Iako su pre četiri godine solarni putevi bili samo jedna od brojnih ideja čijom primenom je trebalo da se doprinese ublažavanju posledica klimatskih promena, Japan je tu ideju zaista sproveo u delo. Trenutno se testira novi put u Tokiju u koji su ugrađeni solarni paneli preko kojih se nalazi specijalni zaštitni materijal tako da se saobraćaj može odvijati neometano.

  1. Roboti prevodioci

S obzirom na to da Japan  prednjači u svetu kada je reč o razvoju tehnologije, nekako se i očekuje da će roboti učestvovati u mnogim segmentima organizacije događaja. Nije iznenađenje da će armija robota pomagati posetiocima koji dolaze na Olimpijske igre u Japan. Štaviše, biće ih toliko da će imati svoje selo tik uz olimpijsko selo za sportiste u naselju Odaiba. Strani posetioci neće morati da brinu kako će se sporazumeti na japanskom jeziku, jer su ovi roboti programirani da prevode sa japanskog na ostale jezike kao i da pomognu osobama sa invaliditetom.

  1. Biogorivo za avione i autobuse

Japanci već izvesno vreme vredno rade na proizvodnji goriva iz algi i ostalih biljaka i to će biti inovacija bez premca, jer će avioni i autobusi prevoziti putnike na ovo specijalno biogorivo.

  1. Enegija iz vodonika

Japanska vlada planira da uloži 330 miliona dolara za upotrebu vodonika kao izvora energije tokom igara. Njihov cilj je da celo Olimpijsko selo bude snabdeveno energijom koju daje vodonik, a čak i autobusi bi mogli da koriste vodonik kao gorivo.

Održive Olimpijske igre su samo nagoveštaj glavnog cilja koji je Japan želi da ostvari u oblasti održivog razvoja do 2030. godine. Osim što je ekonomska sila, ova ostrvska država želi da bude jedinstven primer u svetu a da Tokio pruži inspiraciju kao najodrživiji grad drugim svetskim prestonicama.

Pećinski sistem Samar i Tupižnička ledenica – dva nova zaštićena područja

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na osnovu Studija zaštite za Pećinski sistem Samar i Tupižničku ledenicu Zavoda za zaštitu prirode Srbije i predloga Uredbe Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o proglašenju Spomenika prirode „Pećinski sistem Samar“ i Spomenik prirode „Tupižnička ledenica“ .

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Uredbe o proglašenju Spomenika prirode „Pećinski sistem Samar“ i „Tupižnička ledenica“ objavljene su u „Službenom glasniku RS“, br.104/2018 od 28.12.2018. godine, i stupile na snagu 5. januara 2019. godine.

Spomenik prirode „Pećinski sistem Samar” koji se svrstava u I kategoriju zaštićenog područja, nacionalnog odnosno izuzetnog značaja, nalazi se na teritoriji opštine Svrljig, KO Kopajkošara, ukupne površine 56,50 ha, kao severoistočni deo planine Kalafat u jugoistočnoj Srbiji.

Spomenik prirode „Pećinski sistem Samar” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja geoloških, hidrografskih i bioloških vrednosti tunelskog pećinskog sistema fluvio-kraškog tipa.

Pećinski sistem je razvijen u dva nivoa prohodnih kanala, i sa jednim stalno potopljenim nivoom podzemne kraške cirkulacije.

Značajan je i kao stanište retkih i endemičnih vrsta životinja i insekata, naročito vrste zglavkara gujinog češlja, više vrsta slepih miševa, velikog potkovičara, malog potkovičara, dugoprstog večernjaka i fosilnih nalaza životinja iz pleistocena i holocena.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Spomenik prirode „Tupižnička ledenica” nalazi se na teritoriji opštine Knjaževac, odnosno KO Koželj, ukupne površine 1 ha 23a 89 m², i svrstan je u I kategoriju zaštićenog područja nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.

Tupižnička ledenica je kraška jama na južnom delu planine Tupižnice u jugoistočnoj Srbiji.

Spomenik prirode „Tupižnička ledenica” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja reprezentativnih geomorfoloških, geoloških, hidrogeografskih i bioloških vrednosti kraške jame kao speleološkog objekta tipa statičke ledenice, kao i vrste skiofita, klasaste habulice (Actaea spicata), zdravca (Geranium macrorrhizum) i zečje soce (Oxalis acetosella), mahovine, jetrenjače (Marchantiapolymorpha) i vrste zglavkara, gujinog češlja (Haasea guidononveilleri).

Na području Spomenika prirode „Pećinski sistem Samar” i „Tupižnička ledenica” ustanovljen je režim zaštite II stepena.

Spomenici prirode povereni su na upravljanje Javnom preduzeću „Srbijašumeˮ.

Milisav Pajević

Uskoro sanacija deponije Dudara i pretvaranje otpada u energiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Šapcu je održan sastanak nadležnih sa predstavnicima poljske kompanije Ekvipo, zvaničnim savetnikom Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine za reciklažu otpada i pretvaranje u energiju.

Deponija otpada Dudara, Šapčanima je dobro poznata crna ekološka tačka. Zatvorena je pre četiri godine, a otpad je na njoj odlagan više od dve decenije.

Njena sanacija bila je jedna od tema sastanka sa predstavnicima kompanije Ekvipo koja posluje u sedam zemalja sveta i godišnje pretvori tri miliona tona otpada u energiju.

Šabac je povoljno mesto za primenu nove ekološke tehnologije, jer se sa teritorije čitavog grada odnosi smeće na regionalnu deponiju i poseduje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a to su sve procesi koji štite naše zdravlje. Predstavljene su mogućnosti obe strane.

– Mi smatramo da oni Šapcu mogu mnogo da pomognu, da se unapredi sistem reciklaže otpada, zatim da se izvrši sanacija zatvorene deponije Dudara koja zapravo predstavlja jedan veliki ekološki problem. To je jedna tempirana bomba. Tu postoje razne zagađujuće materije koje se slivaju u podzemne vode koje otiču u Savu, oslobađa se gas metan. To je stvar koju treba rešiti i takođe da pomognu u tretmanu mulja, kaže dr Dejan Pavlović, organizator sastanka.

– Mi imamo sedam postrojenja koja su blizu reka i uopšte nemaju uticaja na zaštitu životne sredine. Naš plan je da od tog mulja, da ga pretvorimo u kompost premijum kvaliteta i da ga delimo ljudima, jer Šabac, naravno, ima puno obradive zemlje, navodi Srbislav Petković, direktor Ekvipo za Balkan.

Maciej Ochman, predsednik kompanije Ekvipo kaže: – Lideri smo u Poljskoj i u regionu u oblasti biološkog i mehaničkog tretmana otpada. Hoćemo da i u Srbiji nesebično podelimo iskustvo i da vam damo savete kako da povučete novac iz Evropske Unije. Naravno, i da vam pokažemo gde smo mi grešili.

Posle ovog sastanka slede detaljni dogovori i projekti.

Tokom vikenda u Šapcu je izgorelo pet kontejnera za smeće, od početka grejne sezone deset, tako da iz JKP apeluju na građane da se odgovornije ponašaju i u kontejnere ne bacaju pepeo koji prethodno nije ohlađen.

Izvor: RTS/Gordana Manjenčić

Milisav Pajević

Kinezi uzgajaju pamuk, krompir i voćne mušice – na Mesecu

Foto-ilustracija: Pixabay

Još jednom, Kinezi su napravili istorijski iskorak – na prašnjavoj, sivoj Mesečevoj površini, njihovim zaslugama i “baštovanskim veštinama”, iznikao je pamuk! Ovo je prvi biološki eksperiment čovečanstva na Mesecu.

Foto: Twitter @PDChina (screenshot)

Iako se povrće i prethodno uzgajalo u kosmosu, astronauti su to činili u Međunarodnoj svemirskoj stanici, a ovo je prvi primer rasta biljaka na Zemljinom prirodnom satelitu.

I ne samo to! Nosilac semena, svemirska sonda Čange-4 je prva koja je bezbedno sletela na tamnu stranu Meseca, nevidljivu sa Zemlje, bez poteškoća i prouzrokovane štete (“meko sletanje”). Ovaj važan događaj odigrao se 3. januara 2019. Čange-4 je, kao i njene prethodnice (ali i naslednice), ime dobila prema kineskoj boginji Meseca.

Seme pamuka prokrijalo je u hermetički zatvorenom cilindričnom kanisteru prikačenom na sondu. Naučnici su u njemu kreirali “mini biosferu”, pa tako sadrži vazduh, zemlju, vodu, semena uljane repice, jedne vrste cveća i krompira, jajašca voćne mušice i uzorke kvasca.

Tokom putovanja sa Zemlje plodovi su bili u fazi mirovanja, a dan nakon prizemljenja letelice započelo je njihovo navodnjavanje što je označilo i početak “poljoprivrede” na satelitu naše planete. Unutrašnjost “biosfere” je povezana sa sistemom za kontrolu toplote, a rast biljaka prati se pomoću dve kamere. Za sada je iznikao samo pamuk, ali se tim stručnjaka koji stoji iza projekta nada da će “oživeti” čitav kanister. Očekuje se da će se mušice hraniti biljkama, a uloga kvasca treba da bude regulacija nivoa ugljen-dioksida u zatvorenom prostoru.

“Proučavanje rasta ovih biljaka u nisko-gravitacionom okruženju omogućilo bi nam da postavimo temelje za buduće uspostavljanje naše svemirske baze”, objasnio je Sje Gengsin, vodeći istraživač ovog eksperimenta, za The South China Morning Post.

Kina ima odvažne ideje da do 2030. godine na Mesec pošalje misiju sa posadom. Iako su ovi planovi tek u povoju, njihov “astronomski” let među zvezde čini se nezaustavljivim. A ako im se krompir u kanisteru “primi”, imaće već rešeno pitanje ishrane s obzirom na to da se smatra da će upravo ova skrivenosemenica da bude osnova jelovnika za putnike u svemir u budućnosti.

Jelena Kozbašić

Trivan: Srbija treba da iskoristi velike resurse koje ima Kanada

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorkom Kanade u Republici Srbiji Ketlin Čabom o saradnji dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom susreta konstatovano je da na temelju dobrih odnosa dve zemlje, koji su unapređeni poslednjih godina kroz politički dijalog i ekonomsku saradnju, kojima značajno doprinosi i naša dijaspora, postoji obostrani interes da se intenzivira saradnja u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je ukazao da je Srbija investiciona destinacija u oblasti zaštite životne sredine od 15 milijardi evra, u kojoj su prioritetne oblasti rešavanje pitanja otpada i otpadnih voda.

On je rekao da je Srbija veoma zainteresovana za saradnju i investiranje, da treba iskoristili velike resurse koje ima Kanada, posebno kada je reč o odgovoru na klimatske promene, ekološka rešenja i iskustvo u zaštiti prirodnih dobara i zaštićenih područja.

Trivan je kazao da je zaštita životne sredine planetarno pitanje i naglasio težnju da se Srbija u ovoj oblasti afirmiše kao stožer regionalne saradnje, aktivno posvećena njenoj konkretizaciji, razmeni iskustava i dobrih praksi u odgovoru na klimatske promene, u čemu je, kako je ukazao, pošumljavanje najefikasnije rešenje.

Ambasadorka Čaba je istakla da saradnja Kanade i Srbije u oblasti zaštite životne sredine može biti uspešna i korisna i će joj jedan od prioriteta biti da se kanadskim privrednicima pruži više informacija o mogućnostima za ulaganje u Srbiju u oblast ekologije, s obzirom da već postoje dobri ekonomski rezultati u saradnji dve zemlje.

Kanadskim privrednicima biće predstavljene konkretne mogućnosti za investiciona ulaganja, na osnovu analize i plana koje je izradilo Ministarstvo zaštite životne sredine, od najmanjih, iskazanih kroz podršku opštinama u izradi projektno-tehničke dokumentacije do izgradnje postrojenja za preradu otpada i otpadnih voda.

U otvorenom razgovoru izneti su predlozi za saradnju koji se odnose na investicije u ekološke projekte, razmenu naučno-stručnog znanja kroz saradnju instituta i fakulteta kao i organizacija civilnog društva.

Milisav Pajević

Saradnja Crne Gore sa EEA u pogledu zatvaranja Poglavlja 27

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Jačanje saradnje između Crne Gore, odnosno Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) bilo je glavna tema sastanka ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića i direktora EEA, dr Hansa Breningsa.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Unapređenje sistema praćenja, merenja, izveštavanja i obaveštavanja građana o stanju životne sredine, kao i samo poboljšanje životne sredine, bili su u fokusu sastanka.

Ministar Radulović je izrazio zadovoljstvo povodom posete delegacije Evropske agencije za životnu sredinu, istakavši da Crna Gora sa ovom institucijom sarađuje već deset godina.

Prvenstveno, saradnja se odvija preko Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, ali ona obuhvata i nacionalnu mrežu od 23 kontakt osobe u nadležnim institucijama koje su zadužene za posmatranje i prikpljanje informacija za izveštaje koji se šalju Evropskoj agenciji.

Radulović je naglasio i da Crna Gora već treći put učestvuje u izradi izveštaja o stanju životne sredine na evropskom nivou, koji se radi na svakih pet godina.

– U ovom trenutku, ključna je još bliža i tešnja saradnja sa Evropskom agencijom za životnu sredinu u pogledu zatvaranja Poglavlja 27, odnosno ispunjavanja obaveza u tom procesu. Dobili smo ohrabrenje da su spremni da nas podrže na ovom putu i da cene našu otvorenost i saradnju, istakao je Radulović.

Direktor Evropske agencije za životnu sredinu, dr Hans Brenings, izjavio je da je zadovoljan razgovorima o daljem jačanju saradnje i unapređenju rada Agencije u Crnoj Gori i na Balkanu.

Ovom prilikom istakao je da dobro i transparentno izveštavanje javnosti o stanju životne sredine ključno za dobru debatu u društvu koje donosi zakonske okvire i norme u ovoj oblasti.

– Činjenica da smo u prvoj zvaničnoj poseti Crnoj Gori je znak zajedničke težnje ka bližoj saradnji crnogorskih institucija i naše Agencije. Naša glavna ambicija je jačanje znanja koje moramo imati kako bi kreirali stabilnu politiku i zakone u oblasti životne sredine. Tačni indikatori, dobro praćenje i izveštavanje su ključni u kretanju ka društvu koje je zelenije i manje utiče na klimu, istakao je Brenings.

Nikola Medenica, direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore, naglasio je da posetu predstavnika Evropske agencije za životnu sredinu doživljava kao snažnu inicijativu za nastavak i jačanje saradnje dve institucije.
– Ovo je za Crnu Goru jak impuls, s obzirom na nedavno otvaranje Poglavlja 27 i obaveze koje nas očekuju, izjavio je Medenica.

Milisav Pajević

Mađarska i Srbija u akciji mapiranja invazivnih biljnih vrsta i suzbijanju ambrozije

Foto: pixabay.com

Prvi okrugli sto, uoči početka prekograničnog IPA projekta Mađarske i Srbije, pod nazivom „Protekt”, okupio je u Skupštini Vojvodine u Novom Sadu predstavnike javnih, naučnih i stručnih institucija i lokalnih samouprava.

Foto: pixabay.com

Glavni cilj projekta je smanjenje rizika po životnu sredinu i sprečavanje negativnih efekata klimatskih promena u zaštićenim područjima u graničnom regionu Mađarske-Srbija sprovođenjem zajedničkih akcija u praćenju i mapiranju invazivnih biljnih vrsta i suzbijanju ambrozije.

Projektne aktivnosti treba da doprinesu sprečavanju širenja invazivnih vrsta, obezbeđenju boljeg ekološkog statusa zaštićenih područja i boljih uslova za život stanovništva i ekonomiju.

Očekivani rezultati projekta su: Uspostavljen sistem praćenja kao osnova za analizu rasprostranjenosti invazivnih biljnih vrsta, banka semena u tlu u projektnim oblastima, praćenje koncentracije polena i njegova interakcija sa zagađenjem vazduha u pograničnom regionu; Ambrozija tretirana i suzbijena različitim vrstama tretmana u projektnim oblastima u pograničnom regionu; Podignut nivo informisanosti relevantnih subjekata i institucija o invazivnim biljnim vrstama; Uspostavljanje eko-mreže za razmenu znanja i iskustva.

Projektna područja obuhvatiće četiri zaštićena područja u pograničnom pegionu: Specijalne rezervate prirode; Selevenjske pustare i Ludaško jezero, Predeo izuzetnih odlika Subotička peščara, i park prirode Palić na teritoriji grada Subotice i opštine Kanjiža u Srbiji i Nacionalni park Kiškunšag kod Kečkemeta u Mađarskoj.

Vodeći partner na projektu je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a partner iz Mađarske je Univerzitet John von Neumann (Neumann Janos Egietem).

Projekat je počeo sa realizacijom 31 Januara 2018. i trajaće 20 meseci do 29. septembra 2019. godine.

Ukupni budžet projekta: 284.491,00 evra, a doprinos EU (IPA) fonda iznosi 85 odsto ili maksimalno 241,817.34 evra.

Učesnici okruglog stola bili su predstavnici pokrajinskih organa, lokalnih samouprava sa teritorije AP Vojvodine, upravljači zaštićenih područja, predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, naučnih i stručnih institucija koje se bave ovom problematikom i druge zainteresovane strane.

Milisav Pajević

Usvojen program korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Sombora za 2019. godinu

Foto: Grad Sombor

Gradski većnici Sombora su na 146. sednici Gradskog veća usvojili predlog programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Sombora za 2019. godinu koji će se uputiti Ministarstvu zaštite životne sredine na saglasnost.

Dali su saglasnost i na predlog programa JКP „Čistoća“ Sombor na poslovima održavanja higijene na javnim površinama kao i program rada JКP „Zelenilo“ Sombor na poslovima održavanja urbanog mobilijara i dečijih igrališta u gradu i naseljenim mestima za 2019. godinu.

Milisav Pajević

Naučnik odgovoran za rođenje genetički modifikovanih bliznakinja otpornih na HIV pred smrtnom kaznom?

Foto-ilustracija: Pixabay

U oktobru prošle godine naučni eksperiment kineskog biofizičara Hea Đijankuija krunisan je navodnim rođenjem bliznakinja otpornih na HIV virus koji izaziva sidu. U javnosti poznat kao “kineski Frankeštajn”, Đijankui je metodama genetičke modifikacije stvorio Lulu i Nanu čiji je dolazak na svet objavio na društvenoj mreži YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=th0vnOmFltc. Ipak, ostaje pitanje da li se ovakve genetičke manipulacije kose sa etičkim principima pa čak i zakonima.

Foto: Wikipedia/The He Lab

Prema tvrdnjama ovog kineskog naučnika, Lulu i Nana su plod vantelesne oplodnje. Geni embriona bili su izmenjeni kako bi se sprečilo da devojčice, čiji je otac HIV pozitivan, imaju ovaj virus.

Pored Marka i Grejs, roditelja bliznakinja, projektu se, na dobrovoljnoj osnovi, priključilo još sedam parova, od kojih se jedan povukao. Svi muški partneri, obuhvaćeni istraživanjem, imali su HIV. Đijankuijev tim je korišćenu tehniku najpre isprobao na miševima i majmunima.

Đijankui smatra da su rezultati njegovog projekta posebno značajni za zemlje u razvoju kako bi se sprečila zaraza HIV-om. “Iskreno verujem da ovo otkriće neće da pomogne samo jednom usamljenom slučaju, već milionima dece s obzirom na to da vakcina protiv HIV virusa nije dostupna… Osećam se ponosno”, izjavio je. “Uređivanje gena jeste i treba da ostane tehnologija za lečenje. Povećanje koeficijenta inteligencije ili odabir boje kose ili očiju nije nešto što bi uradio roditelj koji voli svoje dete. Shvatam da će moj rad da bude kontroverzan, ali verujem da je ovaj metod neophodan porodicama i zbog njih sam spreman da prihvatim kritike”, zaključio je on.

Iako je u njemu probudio ponos, Đijankuijev medicinski poduhvat je izazvao zabrinutost ostatka naučne zajednice zato što se menjanjem gena jedne osobe potencijalno i na neočekivani način menjaju i geni njenih potomaka, te posledično čitave ljudske vrste. Pri tom uvek postoji šansa da zahvat rezultuje i nenameravanim genetičkim modifikacijama i lošim uticajem na ljudsko zdravlje s obzirom na to da je ova grana biotehnologije tek u povoju.

Mnogi su njegova saznanja označili kao uznemiravajuća, nepredvidljiva i neodgovorna, a Kinezi su uplašeni da su bacila negativno svetlo na njihovu naučna i tehnološka ostvarenja.

Strani stručnjaci naglasili su da je Đijankuijev ogled kreirao neprihvatljiv rizik zarad upitne medicinske svrhe. “Reč je o naučniku koji menja ljudsku vrstu, o čemu postoji samo YouTube video, ne i naučni izveštaj. To je gotovo nestvarno”, rekao je Erik Topol, osnivač i direktor istraživačkog instituta u San Dijegu Scripps. “Ovaj tip je neverovatno odvažan i bestidan. Prvi put u istoriji, on je moćan alat iskoristio bezobzirno i bez valjanog objašnjenja”, dodao je Topol.

Povrh toga, njegov rad bio je i nezakonit. Sju Nanping, zamenik kineskog ministra za nauku i tehnologiju, skrenuo je pažnju da je Đijankui, svojim eksperimentom, prekršio državne zakonske propise. “Kina je zabranila korišćenje tehnologije uređivanja gena na ljudskim embrionima”, kazao je Nanping, dodavši da će svi istraživači koji su učestvovali u projektu da budu kažnjeni po završetku istrage.

Sam idejni tvorac bliznakinja Lulu i Nane mogao bi da bude suočen sa optužbama za podmićivanje i korupciju, koje se u njegovoj domovini neretko kažnjavaju smrću.

He Đijankui je do februara 2018. godine radio u laboratoriji Univerziteta za nauku i tehnologiju u Šenženu, ali je tada uzeo neplaćeno odsustvo. Univerzitet nije znao za njegov rad na genetičkim modifikacijama embriona, a mediji spekulišu da je Đijankui svoj projekat finansirao sopstvenim sredstvima.

Jelena Kozbašić

Konkursi Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine objavila je osam javnih poziva za finansiranje i sufinansiranje projekata od značaja za Vojvodinu.

Кonkursi se odnose na projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, energetske efikasnosti, lokalnog i regionalnog razvoja, vodosnabdevanja i zaštite voda, sporta, zdravstvene zaštite, kulture i obrazovanja.

Za ove projekte opredeljeno je oko 3,5 milijardi dinara.

Za saobraćajnu infrastrukturu izdvojeno je oko 1,4 milijarde dinara, za energetsku efikasnost 63 miliona, za projekte u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja 507 miliona dinara, a za projekte vodosnabdevanja izdvojeno je 600 miliona dinara.

U razvoj sporta biće uloženo 467 miliona, u oblast zdravstvene zaštite 90 miliona dinara, u oblast obrazovanja, učeničkog i studentskog standarda 270, a u kulturu 50 miliona dinara.

Кonkursi su otvoreni do 30. januara. Više o konkursima možete videti ovde.

Milisav Pajević

U Kraljevu nema problema sa grejanjem

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

U Kraljevu, za sada, nema problema sa grejanjem, uredno je zagrevanje stanova, a na stovarištima ima dovoljno uglja i drva.

Na kraljevačkom stovarištu uglja, posle praznika, očekuju nove isporuke. Trentuno su najtraženiji džakovi sa ugljem.

Cena je nepromenjena, tako da se, u zavisnosti od vrste uglja, kreće od 9.600 do 13.550 dinara za tonu.

Cena ogrevnog drveta po kubiku je oko 4.800 dinara. U gradu na Ibru, za zagrevanje kuća i stanova, koriste sve vrste energenata. u gradskoj toplani nemaju većih dužnika, osim kod nekoliko socijalno ugroženih porodica.

Veća dugovanja nemaju ni privrednici. To omogućava da gradska toplana radi punom parom, posebno dok traju hladni zimski dani.

Termo peć smatraju rentabilnom, oni sa parnim grejanjem nemaju zamerke. I pelet zagreva kuće Kraljevčana, a ima i onih koji imaju svoje zabrane, i seku koliko im je potrebno. Električna energija je jedno od rešenja, pa iako možda sada malo više košta, mora se, jer je zima.

Gradska toplana zagreva 7.000 stanova i oko 90.000 metara kvadratnih poslovnog prostora.
U gradskoj toplani nemaju većih dužnika, osim kod nekoliko socijalno ugroženih porodica.

Veća dugovanja nemaju ni privrednici. To omogućava da gradska toplana radi punom parom, posebno dok traju hladni zimski dani.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Crna Gora: Program podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu

Foto: MORT
Foto: MORT

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore raspisalo je javne pozive po Programu podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu.

Na osnovu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, Vlada Crne Gore donosi Program podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu radi obezbeđivanja visokokvalitetnog turizma u skladu sa strateškim dokumentima.

Programom podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu definišu se mere koje će se sprovoditi, korisnici sredstava, uslovi za dodelu sredstava, iznos sredstava i kriterijumi i postupak za dodelu sredstava.

Program uključuje četiri mere podrške, i to: Mera I – Razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju turističku ponudu; Mera II – Podrška marketing aktivnostima na emitivnim tržištima; Mera III – Organizovanje manifestacija i Mera IV – Podrška za razvoj MICE (poslovnog) turizma.

Sredstva za podsticajne mere dodjeljuju se putem javnog oglasa koji sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.

Detaljnije informacije o ovom javnom pozivu možete naći ovde.

Milisav Pajević

NIS dodelio stipendije studentima Rudarsko- geološkog fakulteta

Foto: NIS

Кompanija NIS dodelila stipendije studentima Rudarsko- geološkog fakulteta.

Foto: NIS

Dubravka Novičić, Nikola Đanković, Aleksa Radošević i Marko Andrejević su studenti Rudarsko-geološkog fakulteta, koji su u 2019. godinu „zakoračili“ kao stipendisti NIS-a.

Ulaganje u obrazovanje i mlade je pravac kojim kompanija NIS ide već sedam godina kroz program „Energija znanja“.

U okviru saradnje sa naučnim i obrazovnim ustanovama, do sada je stipendirano preko 90 studenata od kojih je 30 već zaposleno u NIS-u, a za školsku 2018/2019. godinu kompanija je stipendirala ukupno 10 studenata sa fakulteta u Srbiji- Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, Univerziteta u Novom Sadu i Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, kao i tri studenata sa fakulteta za naftu i gas u Ruskoj Federaciji.

NIS ima aktivnu saradnju i sa ruskim državnim univerzitetima, poput Univerziteta za naftu i gas „I. M. Gubkin“, Sanktpeterburškim rudarskim univerzitetom – Gornji, Uhtinskim državnim tehničkim univerzitetom, Tjumenskim industrijskim univerzitetom, Nacionalnim istraživačkim Nižegorodskim univerzitetom „N.I. Lobačevski“, a od ove godine kompanija će ostvariti saradnju sa jednim od najprestižnijih univerziteta u Ruskoj Federaciji, MGIMO -Moskovskim državnim institutom za međunarodne odnose.

Milisav Pajević

Utvrđena stabilna brojnost beloglavih supova u Srbiji

Foto: https://pixabay.com

 

Foto: https://pixabay.com

Ukupna brojnost beloglavog supa dobijena zimskim cenzusom u Srbiji tokom novembra i decembra 2018. godine, uključujući SRP „Uvac“, SRP „Klisura reke Mileševke“ i SRP „Klisura reke Trešnjice“, iznosila je 345 jedinki.

U periodu od 14. do 16. decembra 2018. godine ornitolozi Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Bratislav Grubač i Miloš Radaković obavili su zimski cenzus beloglavog supa na lokalitetima Sjeničko jezero, Zlatarsko jezero, Radoinjsko jezero, Pavlovića most, klisura Kladničke reke i Oštrik. Zimskim cenzusom u SRP „Uvac“ zabeleženo su 233 jedinke beloglavog supa.

Procenjuje se da je ukupna brojnost beloglavog supa na području SRP „Uvac“ nešto veća nego što je obavljenim cenzusom utvrđeno.

Ona po proceni stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode Srbije iznosi ukupno oko 270 jedinki, što se poklapa sa podacima iz 2017. godine.

Na području SRP „Klisura reke Trešnjice“ zimski cenzus je realizovan u periodu 23-24. novembra 2018. godine, kada je Dragan Đekić iz Centra za prirodne resurse „Natura“ utvrdio prisustvo 38 jedinki beloglavog supa.

U SRP „Klisura reke Mileševke“ evidentirano je 74 jedinke beloglavog supa tokom realizovanog brojanja 24. novembra 2018. godine, koje su izveli Vjekoslav Joksimović i Nenad Dučić iz Udruženja građana „Jadovnik – oaza netaknute prirode“ iz Prijepolja.

Zimsko brojanje beloglavih supova realizovano je na nivou balkanskih zemalja.

Na osnovu brojanja izvedenog u Bugarskoj, Grčkoj (kontinentalni deo), Makedoniji i Srbiji, utvrđeno je prisustvo 809-811 beloglavih supova na Balkanu.

Pojedinačno po zemljama, utvrđeno je prisustvo 346 ptica u Bugarskoj, 345 u Srbiji, 90-92 u Grčkoj i 28 jedinki u Makedoniji.

Milisav Pajević