Home Blog Page 968

Otvoren konkurs za inovacije u oblasti klimatskih promena

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Najveći evropski akcelerator u oblasti čistih tehnologija “EIT Climate-KIC Accelerator” pozvao je inovatore iz Srbije da se prijave na konkurs i predstave svoje ideje koje se odnose na klimatske promene.

Izabrani kandidati imaće priliku da se stručno usavršavaju, da prođu obuku za predstavljanje ideja, kao i da učestvuju u radionicama i međunarodnim “bootcamp”-ovima za mentorstvo i umrežavanje.

Oni koji prođu na konkursu dobiće pristup partnerima i mreži “Climate-KIC“-a, ali će imati i mogućnost da dobiju do 50.000 evra, pojedinačno za svaki tim ili startap.

Prijave na konkurs su do 27. januara ove godine.

EIT Climate-KIC Accelerator je podržan od Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju i namenjen je startapovima koji su osnovani pre najviše pet godina i imaju najmanje dva osnivača.

Namenjen je i timovima koji žele da osnuju startap koji bi se bavio novim tehnologijama ili uslugama sa visokim potencijalom za komercijalizaciju i uticajem na klimatske promene.

Ove godine konkurs je otvoren za prijave iz zemalja u okviru EIT Regional Innovation Schćeme (EIT RIS): Srbije, Bugarske, Grčkue, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Kipra, Estonije, Letonije, Malte, Portugala i Litvanije.

Srbija se pridružila mreži EIT RIS 2016. godine, a lokalni partner mreže je Privredna komora Srbije (PKS).

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Zbog ogromnog broja meduza zatvorene plaže u australijskoj državi Kvinslend

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Oko 2.600 ljudi zadobilo je tokom vikenda opekotine od meduza na plažama u australijskoj državi Kvinslend, koje su sada zatvorene zbog ogromnog broja meduza.

Reč je o takozvanim “Bluebottle” meduzama čije su opekotine bolne, ali obično nisu smrtonosne, preneo je BBC.

Najčešće jaki vetrovi nanesu kolonije meduza blizu obale.

Prošle sedmice je 13.000 ljudi zatražilo pomoć zbog opekotina, što je trostruko više u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše incidenata je zabeleženo u regijama Gold Coast i Sunshine Coast.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Da li je uređaju za sakupljanje plastičnog otpada iz Pacifika došao kraj?

Foto: Pixabay

Uređaj za sakupljanje smeća koji je trebalo da očisti Tihi okean od plastičnog otpada raspao se između Kalifornije i Havaja i biće odvučen na kopno radi popravke.

Foto: Pixabay

Holandski pronalazač Bojan Slat, koji je inicirao projekat čišćenja Pacifika, rekao je za En-Bi-Si njuz prošle nedelje da će se uređaj dužine 600 metara vući 1.300 kilometara do Havaja.

Ako tamo ne bude mogao da se popravi, biće stavljen na baržu i vraćen u polaznu luku Alemidu u Kaliforniji. Uređaj se raspao usled konstantnog vetra i talasa u Pacifiku, prenosi AP.

Slat je rekao da je razočaran, ali ne i obeshrabren. Obećao je da će se operacije nastaviti čim bude moguće.

“Ovo je potpuno nova kategorija mašine koja se tamo nalazi u ekstremnim uslovima”, rekao je Slat.

Cilj njegovog projekta je bio da iz okeana ukloni veliki “pacifički tepih od smeća” koji je teži od tri tone, a koji se formirao decenijama.

Izvor: Youtube/The Ocean Cleanup

 

Izvor:B92.net

Novi način za smanjenje ugljen-dioksida – Coca-Cola za pravljenje mehurića koristi CO2 iz vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija pića je jedan od najvećih korisnika ugljen-dioksida (CO2), sa godišnjom potrošnjom ovog gasa koja dostiže 10 miliona tona. Proizvođači gaziranih sokova i voda koriste ga za pravljenje mehurića u svojim artiklima. Trenutno se industrija većinom oslanja na CO2 proizveden od hemijskih sirovina.

Međutim, razvijanjem tehnologije hvatanja i skladištenja CO2 iz atmosfere (carbon capture and storage), kompanije poput Coca-Cole mogu istovremeno da obavljaju svoju uobičajenu delatnost snabdevanja čovečanstva gaziranim napicima i da se posvete zaštiti životne sredine.

Coca-Cola se udružila sa švajcarskim preduzećem za čistu tehnologiju Climateworks koje izvlači ovaj štetni gas iz vazduha, pročišćava i prerađuje u svrhe njegovog korišćenja u Valser vodi u vlasništvu ove velike svetske korporacije.

“Ponosni smo zato što predvodimo razvoj ove napredne tehnologije. Održivost je jedan od prioriteta naše poslovne strategije”, rekao je Najdžel Dejvis, generalni menadžer kompanije Coca-Cola u Švajcarskoj.

Suosnivač Climateworks Jan Vurcbaher je takođe zadovoljan saradnjom. “Climateworks je uzbuđen zbog prilike da radi zajedno sa vodećim proizvođačem gaziranih pića na dostizanju svog cilja da do 2025. godine ‘hvata’ 1 odsto emisija CO2“, izjavio je on.

Ipak, u javnosti i dalje postoje oprečni stavovi kada je reč o hvatanju i skladištenju CO2. Najveći nivo zabrinutosti izaziva mogućnost “oslobađanja” velikih količina uskladištenog štetnog gasa. Mana ove tehnologije su i njeni visoki troškovi, ali vremenom postaje sve pristupačnija, te se očekuje njen skorašnji prodor u komercijalnu upotrebu.

Jelena Kozbašić

Uskoro prve isplate iz IPARD programa

Foto: IPARD
Foto: IPARD

Iz evropskog predpristupnog fonda za ruralni razvoj do 2020. godine naši poljoprivrednici mogu da dobiju ukupno 175 miliona evra.

Za projekte koji su odobreni tokom prošle godine novac će uskoro biti na računima aplikanata.

A kako se procenjuje, zahteva za IPARD sredstva ove godine biće još više.

Za novac iz IPARD programa prošle godine bilo je raspisno pet poziva. Tri su bila namenjena nabavci traktora i mehanizacije, a dva za izgradnju prerađivackih kapaciteta i skladišta. Do sada je izdato 304 rešenja, a uskoro se očekuju prve isplate.

Prema procenama, agrarnih analitičara zahteva za korišćenje sredstava iz IPARD fondova Evropske unije ove godine biće još više.

Naši poljoprivrednici polako prevazilaze strah i predsrasude u vezi sa procedurom projektnog konkurisanja koja jeste obimna i zahtevna , ali ne i nerešiva.

Inače, podaci govore da je u zemljama koje imaju na raspolaganju IPARD sredstva, a takođe nisu članice Evropske unije, prošle godine u poređenju sa Srbijom bilo tri puta manje zahteva za konkurse iz IPARD programa.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Od reciklirane ljuske krompira prave ekološke ploče za nameštaj

Foto-ilustracija: Pixabay

Tehnologija proizvodnje Chip(s) Board ploča je veoma slična proizvodnji medijapana (MDF), osim što su smole na bazi toksičnog formaldehida zamenjene biorazgradivim vezivima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ploče nazvane Chip(s) Board nastale su kao pokušaj pravljenja alternative za konvencionalne pločaste materijale poput MDF-a ili univer ploča koje imaju veliki uticaj na životnu sredinu, a pritom se ne mogu više puta koristiti. Londonski dizajneri Rowan Minkley i Robert Nicoll kreirali su materijal koji će, ako se nakon izvesnog vremena upotrebe odbaci, imati manje negativnog uticaja na životnu sredinu. A za to su upotrebili njegovo visočanstvo – krompir!

Za razliku od MDF ploča Chip(s) Board su biorazgradive i ne sadrže formaldehid niti neke druge štetne i toksične smole i hemikalije. Ovo je svakako veoma značajan podatak imajući u vidu da se samo u Velikoj Britaniji godišnje baci ili zapali 140.000 tona MDF ploča, zbog nemogućnosti reciklaže.

Kao što su bili kreativni u procesu pravljenja ploče, dizajneri nisu bili ništa manje maštoviti ni pri stvaranju imena ploče. Poigrali su se kombinacijom dve reči, aludirajući ujedno na čips i na ivericu (chipboard).

Prilikom pravljenja ovih ploča dizajneri su uzeli u obzir i problem s otpadom hrane. Nakon što se iz fabrika za preradu hrane skupe ljuske krompira, koje se inače bacaju, a u ovom slučaju su glavne komponente ploče, one prolaze kroz različite postupke prerade kako bi se stvorio vezivni materijal koji se kombinuje sa vlaknima iz krompira, bambusa, drveta ili hmelja. Ovaj kompozit se presuje u formu čvrste ploče koja može imati raznovrsnu upotrebu, od proizvodnje nameštaja do građevinarstva.

Kad završe svoj upotrebni vek ploče se mogu razgraditi i postati đubrivo za primenu na farmama, odakle su zapravo i potekle.

Čips za nameštaj

Naravno, razvoj ploče je prošao kroz veliki broj probnih varijanti dok se nije došlo do konačne tehnologije proizvodnje koja je veoma slična proizvodnji MDF ploča, osim što su materijali različiti i smole na bazi toksičnog formaldehida zamenjene biorazgradivim vezivima.

Zbog ekološkog izuma koji može promeniti industriju nameštaja, dizajner Rowan Minkley nedavno je proglašen za „mladog preduzetnika koji najviše obećava“ od strane Royal Academy of Engineering Enterprise Hub.

Izvor: gradnja.rs

Autor: Anđela Aleksić

Čistije i prijatnije okruženje za sve Vrščane

Fotografija: Dragan Ninković

Dragan Ninković, diplomirani inženjer saobraćaja, uspešno je radio u „Autocentru Petrović”, a zatim je prešao na mesto direktora JKP „Parking – Šabac”. Bio je član Upravnog odbora Udruženja parkirališta Srbije, član tima za „Projektovanje, finansiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje javnom garažom u Šapcu” kroz model javno-privatnog partnerstva i član tima za davanje koncesije gradskog prevoza na teritoriji grada Šapca. Kao direktor JKP „Stari grad” u Šapcu u periodu od 2012. do 2016. godine uporno se trudio da popravi rezultate poslovanja, a ishod takvog zalaganja je i poslovni domet ostvaren u 2015. godini, koji predstavlja najbolji rezultat u poslednjih 30 godina poslovanja tog preduzeća.  Trenutno je član Upravnog odbora poslovnog Udruženja komunalnih preduzeća Srbije – KOMDEL, pomoćnik direktora za komunalne poslove JKP „Drugi oktobar” i direktor kompanije „Angrokom” iz Vršca.

Fotografija: Dragan Ninković diplomirani inženjer saobraćaja (privatna arhiva)

Razgovarali smo sa Draganom Ninkovićem o uklanjanju smetlišta širom teritorije Vršca, saniranju posledica nevremena u Gradskom parku, uvećanju stepena reciklaže i selekcije otpada, kao i o organizovanju „Reciklažnog dana” i aktivnostima usmerenim na edukaciju najmlađih građana.

EP: Kroz redovni posao i posebne akcije komunalno preduzeće uklanja smetlišta koja se nalaze na teritoriji Vršca. Recite nam šta ste sve uspeli da uradite ove godine?

Dragan Ninković: Naš redovni posao svodi se na uređenje urbanih džepova, postavljanje visećih korpi na stubovima javne rasvete, uređenje prilaza gradu, uklanjanje divljih deponija, početak sadnje cveća u cvetnim rundelama, uređenje zelenih površina i odvoz otpada iz javnih institucija, kompletno pranje i čišćenje ulica, šetališta i trotoara, bankina, kanala, odvoženje kabastog otpada i rekonstrukciju zelenih površina na Svetosavskom trgu. Naši zaposleni su angažovani na čišćenju, sakupljanju smeća, košenju, krčenju korova i nepotrebnog rastinja. Akcije kao što je „April – mesec čistoće” služe nam da samo pojačamo intenzitet radova na revitalizaciji dečijih igrališta, mobilijara na javnim površinama, kao i na uklanjanju divljih deponija. Ove godine smo, pred uskršnje praznike, uz pomoć građevinskih mašina očistili kontejnerska mesta. Započeli smo montažu urbanog mobilijara u Balkanskoj ulici, za koji kažu da nikad nije lepše izgledao. Očistili smo ogromnu divlju deponiju u Pavlišu, kao i smetlišta ka gradu iz pravca Velikog Središta, lokacije Mali Rit i Strelište Kamenolom. Radi se o lokalitetu zaštićenog prirodnog područja i obaveza svih nas je da ne dozvolimo da se i dalje stvaraju smetlišta koja uništavaju floru i faunu kojima se odlikuju Vršačke planine. U saradnji sa Gradskom upravom Vršca organizovali smo pred ovogodišnje prvomajske praznike i čišćenje Vršačkog brega od Helvecije do Planinarskog doma. Očišćene su bankine, kao i šumske staze, a postavljen je i mobilijar. Istakao bih sa posebnim ponosom našu izuzetnu saradnju sa brojnim institucijama u gradu. Od ove godine sve akcije sprovodimo zajedno i uz obavezno učešće građana. Građani daju predlog šta bi trebalo da se uradi, ali i aktivno učestvuju u realizaciji same akcije.

EP: Šta činite da biste poboljšali nivo zastupljenosti reciklaže i selekcije otpada?

Dragan Ninković: JKP „Drugi oktobar” i „Angrokom” su do sada napravili u Vršcu 12 reciklažnih ostrva i postavili više od 50 novih kontejnera za sve vrste ambalažnog otpada. Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine svim ustanovama u Vršcu podeljeni su kontejneri za PET ambalažu, kako bi se povećao nivo primarne selekcije. Kontejneri su dodeljeni svim osnovnim i srednjim školama, Domu učenika, Gradskoj upravi, javnim preduzećima, Enološkoj stanici, Stop Shop-u, Sportskom savezu, Dečjim igraonicama i mnogim drugim objektima. Opredelili smo se da otpad na svakom reciklažnom ostrvu prikupljamo u dve frakcije, mokru i suvu. Za suvu frakciju smo postavili žute kontejnere u koje se odvaja plastična, aluminijumska i staklena ambalaža. U okviru suve frakcije imamo i plave kontejnere za karton i papirnu ambalažu. Na reciklažnom ostrvu su i standardni kontejneri za mešani komunalni otpad.

EP: Kakvi su Vam planovi za iduću godinu?

Dragan Ninković: Osim redovnog posla koji svakodnevno radimo sa posvećenošću kako bismo Vrščanima omogućili uredan i pristojan grad, cilj nam je da uvedemo liniju za sekundarnu separaciju otpada. Moramo raditi na podizanju stepena reciklaže otpada, tako da ga što manje odvozimo na deponiju. Sprovešćemo širu edukaciju stanovništva Vršca o primarnoj selekciji otpada. Insistiraćemo na primarnoj selekciji otpada na teritoriji grada Vršca. Povećaćemo broj reciklažnih ostrva i obezbediti Vrščanima veći broj posuda za primarnu selekciju.

Intervju vodio: Milisav Pajević

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 42. do 45. stranice

Božićni karavan na pijacama „Кalenić“ i „Zemun“

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U susret božićnim praznicima, JKP “Gradske pijace” organizuju danas na pijacama „Кalenić“ i „Zemun“, božićni karavan, u periodu do 16 časova.

Svi sladokusci na karavan tezgama mogu pronaći kompote, džemove, sokove, ali i raznovrsne slane specijaliteti i hrana, bez kojih se ne može zamisliti božićna trpeza.

Na preko 20 karavan tezgi predstaviće se dizajneri, umetnici i zanatlije kod kojih će svaki posetilac moći da kupi atraktivan poklon za svoje najmilije, dok će poljoprivredni proizvođači ponuditi proizvode koji su sastavni deo božićne trpeze.

Milisav Pajević

Postavljene platforme za gnežđenje pelikana u Specijalnom rezervatu „Pančevo oko”

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nedavno su predstavnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore -Nacionalni park Skadarsko jezero, ornitolog Nela Vešović Dubak, Šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero Dražen Ivanović i nadzornici Kovačević Predrag i Bečanović Momir iz Službe zaštite, u saradnji sa ornitologom iz Prirodnjačkog muzeja, članovima NVO „Centra za zaštitu i proučavanje ptica” i volonterima, postavili platforme za gnežđenje pelikana u Specijalnom rezervatu „Pančevo oko”.

Ova aktivnost je usmerena ka konzeraciji vrste kroz obezbeđivanje mesta za gnežđenje. Upravo ovakvim pristupom kroz aktivnosti koje su definisane Programima upravljanja NP Skadarskog jezera od 2004. godine, Nacionalni parkovi Crne Gore su uspeli da nadomeste nedostajuća ostrva za pelikane koji su ujedno simbol ovog Parka

– Veoma je važno napomenuti da smo ovom metodom uspeli da omogućimo povećanje brojnosti ove vrste na jezeru koja prevazilazi i istorijske podatke vezane za cenzus pelikana, te sada u svakom trenutku možemo videti preko dve stotine jedinki u našem nacionalnom parku, istakla je Nela Vešović Dubak iz JPNPCG.

Ove godine platforme su obezbeđene u sklopu implementiranja projekta „Upravljanje močvarama i očuvanje kudravog pelikana u Mediteranskom basenu” finansiranog od strane MAVA fondacije i Francuske NVO „NOE Conservation”, i donacija „ZOO Ljubljana”, TO „Undiscover Montenegro”, Podgoričke banke, T-Com-a, NVO „Centra za zaštitu i proučavanje ptica” kojima se JP Nacionalni parkovi Crne Gore -NP Skadarsko jezero zahvaljuje na saradnji i razumevanju značaja očuvanja ove vrste i njenog staništa.

Milisav Pajević

Ova američka država plaća ljudima da se tamo presele!

Foto: Wikipedia/SimtropolitanOriginal, Denelson83
Foto: Wikipedia/SimtropolitanOriginal, Denelson83

Od 1. januara u američkoj državi Vermont na snagu je stupio zakon kojim ta država počinje da plaća ljudima da se tamo presele.

Država daje ljudima do 10.000 dolara kroz dve godine za zaposlene u kompanijama van Vermonta, a koji su voljni da rade na daljinu iz svog doma.

“Imamo demografski problem u državi. Potrebno nam je više ljudi”, rekao je guverner te države Fil Skot.

Prema američkom Birou za popis stanovništva, Vermont je treća po redu država sa najvišom srednjom dobi, 42,7 godina, a državna populacija sa nešto više od 600.000 ljudi ravna je ili se čak blago smanjuje.

Međutim, svi koji su zainteresovani treba da požure, jer je novac za program ograničen i biće dodeljen po principu “prvi došao, prvi dobio”. Zakonodavci su izdvojili 500.000 dolara za ovaj program.

Izvor: Nova ekonomija

Norveška postavila novi rekord u broju prodatih električnih automobila

Photo: Pixabay

Preko 30 odsto prodaje novih automobila u Norveškoj u 2018. činili su modeli na struju, što je novi rekord ove skandinavske zemlje.

Foto: Pixabay

 

 Norveška je već dugo evropski lider u prodaji električnih automobila, ali je u 2018. nadmašila sve prethodne godine kada je reč o procentualnom udelu vozila na struju na tržištu novih automobila. 

U godini koja je za nama, električni automobili činili su 31,2% prodaje novih vozila u Norveškoj, što je veliki skok u odnosu na 2017, kada je taj broj iznosio 20,8 odsto. Samo 4 godine ranije, 2013, tržišni udeo novih elektroautomobila bio je svega 5,5%, navodi Rojters.

Zanimljiv je i podatak da je u 2018. zbirna prodaja plug-in hibridnih i čisto električnih vozila dostigla čak 49,1% od ukupnog broja isporučenih novih automobila u Norveškoj.

Ako se gledaju samo brojevi, prodaja električnih automobila u ovoj zemlji porasla je za 40% u poređenju sa 2017: kupcima u Norveškoj za proteklih 12 meseci isporučeno je 46.092 automobila sa pogonom na struju.

U istom periodu, zabeležen je pad prodaje dizelaša od 28%, benzinaca 17%, dok je prodaja automobila sa hibridnim pogonom doživela pad od 20 odsto.

Najprodavaniji model na struju u 2018. godini bio je Nissan Leaf, a sledi Tesla, zbirno sa modelima S i X.

Norveška želi da do 2025. poptuno obustavi prodaju novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, kako bi smanjima zagađenje vazduha i emisiju ugljen-dioksida. Zato država i dalje stimuliše kupovinu elektroautomobila raznim subvencijama, poreskoim olakšicama i drugim beneficijama.

Očekuje se da će rezultati prodaje električnih vozila u 2019. nadmašiti one iz prošle godine, s obzirom da je nedavno saopšteno da su Norvežani već naručili oko 30.000 automobila na struju, a uglavnom je reč o Teslinom Modelu 3 i Audiju E-Tron, koji tek treba da se nađu u prodaji.

Izvor: B92.net

Nacionalni park Fruška gora sprečiće svako nedozvoljeno sečenje hrastovih stabala

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Javno preduzeće “Nacionalni park Fruška gora” će za predstojeće božićne praznike besplatno građanima organizovano podeliti 20.000 pripremljenih badnjaka, kako bi tradicija i običaji bili ispoštovani, uz istovremeno očuvanje ekosistema i prirodnih vrednosti najstarijeg nacionalnog parka u Srbiji i jedinog u Vojvodini.

U Novom Sadu će biti podeljeno 10.000 badnjaka dok će 10.000 biti raspoređeno po opštinama Sremski Karlovci, Beočin, Irig, Sremska Mitrovica, Šid, Inđija i Ruma, navodi se u saopštenju Nacionalnog parka.

Podela badnjaka u Novom Sadu zakazana je za danas u 9:00 na Trgu Republike (kod spomenika, Riblje pijace).

Podeli će prisustvovati član Gradskog Veća za kulturu Dalibor Rožić i direktor JP “Nacionalni park Fruška gora” Radoslav Krunić.

– Uz podelu besplatnih badnjaka, za građane smo organizovali i podelu fruškogorskog čaja kako bi se ugrejali i osvežili na Božićno jutro, piše u saopštenju.

U tekstu se napominje da će Čuvarska služba Parka, zajedno sa policijom (u tri smene po 24h) vršiti intenzivnu kontrolu prostora kako bi se sprečilo svako nedozvoljeno sečenje hrastovih stabala.

– Stručna lica iz Nacionalnom parku svojim građanima badnjake su pripremili sečom hrasta isključivo na onim površinama na kojima je po planu predviđeno uklanjanje hrastovih stabala, ispod dalekovoda ili sa drugih uzgojnih zahvata, kako ne bi bile ugrožene prirodne vrednosti Fruške gore, ističe se u saopštenju.

Milisav Pajević

Kovin dobio benzinsku stanicu po ekološkim standardima

Foto: NIS
Foto: NIS

Kompanija NIS nastavila je proces modernizacije svoje maloprodajne mreže i u rad pustila savremenu NIS Petrol benzinsku stanicu u Kovinu, u Ulici Put za Smederevo bb.

Ovaj maloprodajni objekat rekonstruisan je u skladu sa najstrožim tehničkim i ekološkim standardima i otvoren na mestu postojeće stanice za snabdevanje gorivom.

U želji da izađe u susret potrebama potrošača u ovom delu Srbije, NIS je objekat u Kovinu opremio modernom opremom, među kojima i savremenim dvostranim multipleks aparatima za točenje goriva, dok su kupcima na raspolaganju vrhunska goriva domaće proizvodnje i širok izbor proizvoda dopunskog asortimana.

Pored standardnih derivata evro pet kvaliteta potrošači na ovoj benzinskoj stanici, koja je otvorena 24 časa, mogu da se snabdeju i premijum G-Drive gorivima, benzinom G-Drive 100 i premijum G-Drive dizelom. U ponudi je i tečni naftni gas.

Pored toga, NIS je na modernizovanom maloprodajnom objektu obezbedio i posebne pogodnosti za potrošače koji do 7. januara na ovoj benzinskoj stanici mogu da kupe G-Drive goriva po ceni standardnih derivata. Do istog datuma obezbeđen je i prigodan poklon za sve vozače koji kupe najmanje 15 litara bilo kog goriva.

NIS poseduje najveću mrežu benzinskih stanica na domaćem tržištu koja potrošačima nudi derivate evro 5 kvaliteta proizvedene u Rafineriji nafte Pančevo, širok spektar dopunskog asortimana, kao i visok nivo usluge.

Dodatna modernizacija maloprodajnih objekata jedan je od prioriteta u poslovanju kompanije.

Milisav Pajević

Imate ideju za suzbijanje klimatskih promena? Učestvujte u EIT Climate-KIC Accelerator programu!

Foto: PKS

Prenosimo Vam poziv da učestvujete u EIT Climate-KIC Accelerator programu, najvećem EU akceleratoru namenjenom startapovima i preduzetnicima sa inovativnim i prodornim idejama u vezi sa klimatskim promenama. EIT Climate-KIC je najveće EU javno-privatno partnerstvo, angažovano na ublažavanju klimatskih promena i ubrzanju tranzicije ka ekonomiji nulte emisije ugljenika. Zahvaljujući podršci Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) aktivno deluje u četiri prioritetne teme: urbana područja, korišćenje zemljišta, proizvodni sistemi, klimatska metrika i finansije. Privredna komora Srbije implementira Accelerator i druge Climate-KIC programe u Srbiji od 2016. godine: Pioneers into Practice – progam mobilnosti profesionalaca, Climate Launchpad– takmičenje zelenih poslovnih ideja, Ideathon– radionice za studente i Climathon-24-časa hakaton. Više informacija na https://www.climate-kic.org/.

Foto: PKS

EIT Climate-KIC Accelerator program namenjen je timovima koji nameravaju da osnuju startap (I faza) kao i startapovima do 5 godina starosti, sa najmanje dva osnivača (II i III faza) sa inovativnim, komercijalno održivim proizvodima ili uslugama u vezi sa klimatskim promenama. Konkurs je otvoren do nedelje, 27.1.2019. god. Program će biti realizovan u periodu između aprila i septembra 2019. godine u 12 zemalja (Bugarska, Grčka, Kipar, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litvanija, Malta, Portugalija, Rumunija, Slovenija, Srbija). Obuhvata edukaciju i intenzivne treninge, lično mentorstvo i bespovratnu finansijsku pomoć. Učešće je besplatno, preduslov dobro znanje engleskog jezika.

Više informacija o programu i prijava učešća: https://www.climate-kic.org/ris/accelerator.

Za pomoć u apliciranju možete kontaktirati Nemanju Milović, CleanTech Hub menadžera SEE ICT, M: +381 64 24 02 885, E: nemanja.milovic@startit.rs.

Pratite ih na https://www.facebook.com/ClimateKICSrbija/!

Đaci sa Zvezdare napravili najlepšu jelku od recikliranog materijala

Foto: Pixabay

U novogodišnjoj edukativno-kreativnoj akciji „Upotrebi maštu – pokreni reciklažu“, koju je organizovalo JKP „Gradska čistoća“, učestvovali su učenici od prvog do četvrtog razreda 25 beogradskih osnovnih škola. Zadatak je bio da naprave novogodišnju jelku od recikliranoglnog otpada, tako da za njenu izradu mogu da koriste materijale kao što su plastika, limenke, papir, karton, tekstil i drvo.

Foto: Pixabay

Najlepšu jelku napravili su učenici odeljenja I1 učiteljice Jelene Ristivojević u školi „1300 kaplara“ sa Zvezdare i njima su predstavnici Grada i JKP „Gradska čistoća“ uručili nagrade, a škola je dobila reciklažne kante kako bi učenici ubuduće mogli da vrše primarnu selekciju recikliranog otpada.

Naredna godina će biti posvećena razvoju reciklaže, a ova akcija je samo uvod u to. Plan nam je da u sistem primarne selekcije otpada uključimo mnogo više pravnih lica u Beogradu i da svi zajedno radimo na tome da razvijamo svest o važnosti pravilnog odlaganja otpada. Mi ćemo se potruditi da im obezbedimo sudove za odlaganje reciklabilnog otpada i da na različite načine, poput ove akcije, pokažemo najmlađima da otpad nije samo smeće“, rekao je Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća“.

On je podsetio i da se u Srbiji u proces reciklaže stavlja samo tri odsto od ukupne količine otpada, te da svi zajedno moramo raditi na edukaciji sugrađana o važnosti očuvanja životne sredine, počev od naših najmlađih jer su upravo oni ti kojima treba da ostavimo lepše i čistije sutra.

Drugo mesto osvojila je OŠ „Đura Jakšić“ sa Rakovice, dok su treću najlepšu reciklažnu jelku napravili učenici OŠ „Olga Petrov“ iz Padinske skele.

Izvor: JKP „Gradska čistoća“

 

Obnovljivi izvori pretekli ugalj u energetskom snabdevanju Nemačke po prvi put u istoriji!

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom 2018. godine u Nemačkoj, po prvi put u istoriji, obnovljivi izvori su bili glavni energetski proizvođači. Čak 40 odsto nemačke energije bilo je čistog porekla, dok je 38 odsto nastalo sagorevanjem uglja, rezultati su istraživanja koje je sprovela organizacija Fraunhofer. Ukupna proizvodnja energije u ovoj zapadnoeveropskoj državi u prošloj godini iznosila je 542 teravat-sati.

Foto-ilustracija: Pixabay

Najveći deo obnovljive energije došao je iz vetroelektrana, što na kopnu, što na moru (20,4 odsto u ukupnoj proizvodnji) i solarnih modula (8,4 odsto u ukupnoj proizvodnji). Pored vetra i Sunca, nemačku industriju i domaćinstva “pokretali” su i biomasa i hidropotencijal. Udeo OIE je u proizvodnji struje u Nemačkoj porastao za 4,3 odsto u poređenju sa godinom ranije.

S težnjom da smanji emisije gasova staklene bašte za 40 odsto do sledeće godine, odnosno 95 odsto do 2050. u poređenju sa nivoom iz 1990, jedna od najvećih evropskih ekonomija je postavila cilj da do 2030. godine 65 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

Jelena Kozbašić