Home Blog Page 962

Novi delikates – prirodan i suncem „okupan”

Pompon pasta od sušene bundeve osmišljena je kao zdrava, bezglutenska alternativa klasičnim pastama od testenine. Sveža bundeva, specijalno prilagođenim postupkom sečenja na trake i potpuno prirodnim postupkom sušenja na suncu i vazduhu, pretvara se u delikatesnu pastu bez glutena. Ovaj projekat, koji je osmislila Beograđanka Slavica Orelj, osvojio je prošle godine nagradu nacionalnog Foruma za zelene ideje u kategoriji za najbolje inovativne, ekološki orijentisane poslovne projekte.

Foto: Slavica Orelj

Sam projekat je zasnovan na ideji da savremeni način života u svojoj užurbanosti ne mora nužno biti suprotstav ljen prirodi i ekološki osvešćenom načinu života. Pompon pasta od bundeve predstavlja potpuno prirodnu visoko kvalitetnu namirnicu, proizvedenu u potpunosti u skladu sa ekološkim principima energetske efikasnosti, bez ikakvog industrijskog otpada i bez složene tehnološke obrade.

Sušenjem traka bundeve na vazduhu i suncu dobija se zdrava namirnica potpuno nepromenjenog prirodnog sastava i izuzetno dekorativne forme. Zbog svoje egzotične narandžaste boje i neutralnog ukusa, ova svojevrsna pasta od bundeve može se lako kombinovati sa raznim slatkim i slanim namirnicama.

Sa jedne strane, njena jednostavna priprema (dovoljno je obariti sušene trake 7 min u ključaloj vodi) prilagođena je brzim obrocima modernog poslovnog čoveka, a sa druge strane, njen nutritivni kvalitet, bogatstvo ukusa i dekorativnost preporučuju je kao izuzetan delikates dostojan vrhunskih restorana.

Za sušenje se koristi isključivo muskatna bundeva koja stiže sa njiva lokalnih proizvođača. Na taj način, sam transport svežeg ploda sveden je na najmanju moguću meru. Bundeva se neposredno posle branja seče posebnom mašinom na dugačke, tanke trake, koje se zatim danima suše prirodnim putem na suncu i vazduhu, dok ne dostignu potreban minimum vlage. Zatim se pakuju u celofansku ambalažu i tako skladištene mogu se iskoristiti u roku od najmanje godinu dana od datuma pakovanja. Osušena na ovaj način, bundeva u potpunosti zadržava svoja bogata prirodna svojstva, a budući da prirodno ne sadrži gluten, pogodna je i za specijalne režime ishrane.

Foto: Slavica Orelj

S obzirom na to da bundeva dozreva krajem leta, ostaje relativno kratak vremenski period koji je pogodan za prirodno sušenje, što zahteva pažljivo i efikasno organizovanje svih proizvodnih faza. Za celokupan proces proizvodnje koristi se isključivo energija sunca. Čak i mala količina električne energije, koja je potrebna za pokretanje mašina za sečenje, dobija se pomoću solarnih ploča. Iza gotovog proizvoda ostaje isključivo organski otpad – kora i seme bundeve. Zapravo, otpad i ne postoji u pravom smislu te reči. Kora od bundeve dalje se koristi za pravljenje komposta – đubriva za oplemenjivanje zemljišta, dok se seme bundeve suši i ostaje kao dopunski proizvod.

Tekst je prethodno objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

 

 

Hajka na vukove u nacionalnom parku – Ubijanje vukova ne može da bude turizam

Foto: WWF Adria

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i WWF Adria (svetska organizacija za zaštitu prirode) izražavaju revolt zbog najavljene hajke na vukove koja treba da se održi 16. februara na prostoru zaštićenog područja Nacionalni park “Đerdap”.

Foto: WWF Adria

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i WWF Adria pozivaju javnost se pridruži i kaže ne najavljenom ubijanju vukova, a od nadležnih tražimo odgovore na pitanja – ako vukovi nisu bezbedni u zaštićenim područjima, gde će biti? I kome smetaju vukovi u šumskim vrletima Đerdapa?

Pre pet godina uprava Nacionalnog parka „Đerdap“ planirala je da ubije oko 100 evropskih jelena, a razlog je bila navodna prenaseljenost. Naravno da je nemoguće da na istom području postoji prenaseljenost plena i predatora, pa se postavlja pitanje potrebe da se vukovi ubijaju.

Foto: WWF Adria

„Sam naziv najavljene manifestacije ’Susret sa vukom’ izrazito je ciničan. Umesto da nacionalni park prisustvo vukova iskoristi na najbolji mogući način, promovišući divlju i očuvanu prirodu, oni te mitske životinje predstavljaju kao jeftine mete. Vukovi imaju neprocenjivo veliki ekološki, sanitarni, kulturološki i duhovni značaj u celom svetu, a posebno kod naroda na Balkanu. Neopravdano ubijanje vukova ne može i ne sme da bude turizam“, upozorava Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Udruženja napominju da Srbija nema izrađen plan upravljanja populacijama vuka i njegov izlov se planira na neodgovarajućim i nepouzdanim podacima. Kao potpisnica najznačajnijih međunarodnih konvencija iz oblasti zaštite biološke raznovrsnosti (Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i staništa, Konvencija o međunarodnom prometu ugroženih divljih vrsta) Republika Srbija je u obavezi da izrađuje ovakve planove i da lov i druge oblike korišćenja divljih vrsta zasniva na pouzdanim i tačnim podacima i da osigura dugoročno očuvanje populacija tih vrsta. To je dodatni razlog da se lovci i nadležne institucije suzdrže od bilo kakve promocije lova na vukove, a pogotovo lova kao turističke atrakcije.

„Važeći zakonski okvir u Srbiji omogućava lov i seču šume u najvrednijim prirodnim područjima, nacionalnim parkovima. Retke su zemlje koje imaju tako neodgovoran odnos prema svom prirodnom nasleđu. Svakako da je organizovanje ovakvih manifestacija u potpunoj suprotnosti sa savremenim konceptom zaštićenih područja, pa pozivamo organizatore i nadležne institucije da odustanu od ovakvih manifestacija i bave se onim što im je primarni cilj definisan Zakonom o nacionalnim parkovima: očuvanje i unapređenje vrednosti biodiverziteta, geodiverziteta, kao i kulturno-istorijskih vrednosti“, ističe direktor WWF Adria Deni Porej.

Foto: WWF Adria

Vodeći stručnjaci procenjuju da Srbiju naseljava oko 800 jedinki vukova, dok svake godine u hajkama i na mrciništima bude ubijeno njih oko stotinu. Iskustva naučnika iz mnogih država Evrope i Severne Amerike pokazala su da se ubijanjem vukova ne rešavaju problemi poput sukoba stočara i zveri.

Izvor: WWF Adria

Srbija i Bugarska potpisale dokumenta značajna za oblast zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ministar životne sredine i voda Republike Bugarske Neno Dimov potpisali su juče u Dimitrovgradu dva dokumenta značajna za oblast zaštite životne sredine,

Memorandum o razumevanju dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i Sporazum između Vlade republike Srbije i Vlade Republike Bugarske o pravovremenoj razmeni informacija u slučaju radiološke opasnosti.

Na bilateralnom sastanku dva ministra dogovoren je nov zamah i intenziviranje saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, kako u globalnim okvirima, tako i kroz zajedničke projektne aktivnosti i rešavanje svih otvorenih ekoloških pitanja.

Bugarski ministar Dimov u razgovoru preneo je duboku zainteresovanost Bugarske za pridruživanje Srbije Evropskoj uniji i izrazio punu spremnost za podršku i pomoć Srbiji u otvaranju Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

On je naglasio da će završetak procesa pregovaranja i pristupanje Srbije Evropskoj uniji biti od velikog značaja za regionalni razvoj, i istovremeno „osigurati boljitak naših državljana sa obe strane granice“.

Ministar Goran Trivan je ukazao da, na osnovu dobrih prijateljskih odnosa dve zemlje, novi zamah saradnji po svim pitanjima zaštite životne sredine doneće dobrobit ukupnom društvenom razvoju na održivim osnovama, ali i efikasnija rešavanja konkretnih ekoloških pitanja i problema lokalnih zajednica.

Pored razmatranja mogućih pravaca razvijanja zajedničke saradnje u oblasti zaštite životne sredine, razgovarano je i o konkretnim ekološkim problemima u pograničnom području, a povodom uticaja privrednih aktivnosti na životnu sredinu na području opštine Bosilegrad. Ministar Dimov je istakao neophodnost da se vodi zajednička briga o stanju životne sredine u pograničnom području a u skladu sa evropskim vrednostima i u interesu svih građana koji tu žive.

Tim povodom, ministar Trivan je rekao da će Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije preispitati uslove pod kojima se ove privredne aktivnosti odvijaju u kontekstu prekograničnog uticaja na životnu sredinu, pojačati kontrolu i inspekcijski nadzor Ministarstva, i podržati u lokalne samouprave pograničnih područja u projektnim aktivnostima, pre svega na rešavanju pitanja prerade otpadnih voda.

Milisav Pajević

Uskoro otvaranje moderne fabrike vode u Užicu

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je juče sa gradonačelnikom Užica Tihomirom Petkovićem i direktorom Agencije za zaštitu životne sredine Filipom Radovićem o puštanju u rad postrojenja za prečišćavanje vode “Petar Antonijević” u Užicu.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je tom prilikom istakla da su Vlada i resorno ministarstvo uložili šest miliona evra za izgradnju nove, moderne fabrike vode u Užicu, na kojoj su radovi završeni 5. decembra prošle godine.

Ona je navela da lokalna samouprava treba da sprovede proceduru vezanu za puštanje postrojenja u probni rad i pribavljanje upotrebne dozvole, što će omogućiti građanima Užica da piju najkvalitetniju vodu iz akumulacije Vrutci.

Nadamo se da će taj posao biti završen u narednih mesec dana, podvukla je potpredsednica Vlade.

Radović je rekao da se pokazalo da se i najveći problemi, kao što je bio nestanak vode u Užicu, prouzrokovan pojavom algi u jezeru Vrutci, mogu prevazići kada postoje odgovornost, entuzijazam i saradnja institucija.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo, Grad Užice i Agencija za zaštitu životne sredine zajedno su uradili sve što je bilo potrebno da se završi fabrika vode.

U narednom periodu nas očekuje testiranje sistema i njegovo puštanje u rad, čime će građani Užica konačno dobiti novu fabriku koja će ih snabdevati vodom koja je uvek čista i po najvišim standardima, objasnio je on.

Petković je naveo da su zahvaljujući Vladi, predsedniku Srbije i potpredsednici Vlade, koja je i lično bila uključena u rešavanje najvećeg problema Užica, završeni radovi na rekonstrukciji postrojenja za preradu vode za piće u Užicu i uvođenje novog tehnološkog procesa.

Na taj način su, kako je naglasio, Užičani dobili jednu od najmodernijih fabrika vode u Srbiji i okruženju.

Sada je na nama da sprovedemo neophodne radnje u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i sanitarnom inspekcijom, da obezbedimo da se određeni broj dana 50.000 građana Užica snabdeva vodom iz cisterni i da se u najkraćem mogućem roku vratimo na akumulaciju Vrutci kao izvor snabdevanja vodom Užica, precizirao je on.

Prema njegovim rečima, time će biti rešen ovaj problem za narednih nekoliko decenija.

Verujemo da će to biti u narednih mesec dana, jer sam proces puštanja u rad zahteva 15 do 20 dana neophodnih analiza kao dokaz da građani mogu sa sigurnošću da počnu da koriste vodu iz akumulacije Vrutci, objasnio je Petković.

Sastanku u Vladi Srbije prisustvovali su i predstavnici JKP “Vodovod” Užice, izvođača radova, preduzeća “Jedinstvo” iz Sevojna, kao i projektanta – Instituta “Jaroslav Černi”.

Milisav Pajević

U Pljevljima gotovo ceo decembar bio sa lošim kvalitetom vazduha

Foto: Pixabay

U Pljevljima je tokom 29 dana u decembru zabeleženo prekoračenje dozvoljene granice PM čestica, saopštila je pomoćnica direktora Agencije za zaštitu životne sredine Lidija Šćepanović.

Foto: Pixabay

Ona je saopštila da veći broj PM čestica u zimskim mesecima, koji utiču na loš kvalitet vazduha u Crnoj Gori, nije ništa neuobičajeno, s obzirom na činjenicu da je sezona grejanja u toku.

U Jutarnjem programu RTCG saopštila je statističke podatke za decembar 2018. godine.

– U Pljevljima je prekoračena granica tokom 29 dana u decembru i koncentracije su bile veoma visoke. U Nikšiću od 19 validnih merenja, u čak 17 je očitano prekoračenje. U Baru je bilo osam prekoračenja, istakla je Šćepanović.

Najčešći uzroci zagađenja su, prema njenim rečima, industrija, saobraćaj i sezona grejanja, ali i meteorološki uslovi.

Govoreći o magli u Podgorici, ona je pojasnila da je reč o prirodnom procesu.

– Kad spusti magla, vlažnost vazduha je velika, a samim tim sve zagađujuće materije upijaju tu vlagu i zadržavaju se u prizemnom sloju. Magla može doprineti zagađenju vazduha, kazala je ona.

Milisav Pajević

Radionica – Inventar gasova sa efektom staklene bašte

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva zaštite životne sredine, uz tehničku podršku Programa UN za razvoj i u saradnji sa Sekretarijatom Okvirne konvencije UN o promeni klime (UNFCCC) i međunarodnom organizacijom FAO, u periodu 21-25. januara u Beogradu se održava radionica “Quality Assurance of the National Greenhouse Gas Inventory Management System and National Greenhouse Gas Inventories of Serbia”.

Radionicu je otvorio direktor Agencije za zaštitu životne sredine, gospodin Filip Radović.

Cilj ove radionice je da se u saradnji sa ekspertima UNFCCCC i FAO razmotri i oceni kvalitet inventara gasova staklene bašte, kao i trenutni nacionalni sistem inventara Republike Srbije, sa primarnim ciljem da se dodatno izgradi kapacitet tima za izradu GHG inventara u Agenciji i uspostavi osnova za poboljšanje budućih inventara.

Na kraju seminara eksperti će dati predlog kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mera za unapređenje inventara i izradu Nacionalnog plana poboljšanja.

Milisav Pajević

Pokrenut postupak dodele koncesije za izgradnju pumpne hidroelektrane Vrilo

Vlada Federacije BiH
Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je na poslednjoj sednici donela Odluku o pristupanju postupku dodele koncesije za izgradnju pumpne hidroelektrane (PHE) Vrilo, snage 66 MW, na reci Šujici u opštini Tomislavgrad.

Postupak se provodi po osnovu samoinicijativne ponude ponuđača JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodele koncesija.

Objekat PHE Vrilo tretiran je kao prioritetni objekat od javnog interesa, pa su za njegovu izgradnju odobrena kreditna sredstava od strane Nemačke razvojne banke (KfW) JP EP HZHB u iznosu od 100 miliona evra.

Milisav Pajević

Kako se reciklira u Nemačkoj – Iskustvo jedne Beograđanke

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Često možemo čuti kako su Nemci šampioni u reciklaži, da imaju razne boje kontejnera za svaki otpad posebno i da se reciklaža kod njih striktno poštuje. Kako to izgleda u praksi saznali smo od Beograđanke Olje koja nekoliko meseci živi u blizini Frankfurta.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Olja kaže da joj je na početku bilo komplikovano da prihvati novine o razvrstavanju i reciklaži otpada. Prve informacije je dobila od supruga koji je nekoliko meseci radio u Nemačkoj pre nego što se ona doselila. Od pomoći joj je bio i priručnik na engleskom koji su dobili od stanodavaca u kojem su objašnjena pravila i propisi. Evo kakvo je njeno iskustvo.

Dnevno razvrstavanje otpada

“U stanu otpad razvrstavam na 3 vrste. Postoji kantica za biološki otpad, plava kesa za papir i žuta kesa za plastiku i konzerve. Problem je ako se neko pakovanje sastoji od plastike i papira, onda moram da razdvajam na delove, pa svaki bacam u određenu kantu tj. kesu. Na dnevnom nivou većina stvari koje bacam pripada jednoj od ovih vrsta otpada.”

Nedeljno odlaganje otpada

Postoji godišnji kalendar sa datumima kada se koji tip đubreta odvozi i koji dobija svako domaćinstvo. Komunalna usluga se plaća na mesečnom nivou u zavisnosti od veličine kontejnera.

“Na nedeljnom nivou obično izbacujem đubre u veće kante koje se nalaze u podrumu i dvorištu. Recimo, papirni otpad iz stana koji odlažem u plavoj kesi nosim u podrum gde se nalazi plava kanta za papir. U njega bacam sam papir, ali ne i kesu, jer kesa može da se koristi više puta i baca se u plastiku kad se pocepa. Žuta kesa se vezuje kad se napuni, pa se plastično i metalno đubre odlaže u podrum u kesama. Zelena kanta za bio otpad se nalazi u dvorištu i u nju bacam đubre iz male kante u stanu, obično nekoliko puta nedeljno. Takođe, u dvorištu stoji i braon kanta za razni otpad (opušci od cigara, pelene, polomljene šolje, tacne). U cenu odnošenja đubreta ulazi 2-3 pražnjenja ove kante po kući godišnje, a ako se prazni češće onda se dodatno naplaćuje, jer to nije otpad koji se svakodnevno baca. Ako se đubre meša tj. otpad se ne razvrstava prema propisu, plaćaju se kazne.”

Potreban je i dogovor stanara

Sve te kante i kese se jednom do dva puta mesečno iznesu isped kuće i onda dolaze đubretari koji to kupe. Za svaku vrstu đubreta postoji poseban kamion koji odvozi. Nekada je prikupljanje različitog otpada istog dana, a nekad ne.

“Kada dođe dan za skupljanje otpada moj muž i ja iznesemo žute plastične kese i kante iz podruma i iz dvorišta, ispred kuće, na trotoar, i kad kamioni isprazne kante vraćamo ih na mesto. Ako kuća ima više stanova i stanara, što je u našem slučaju, onda bi trebalo da se poštuje dogovor pa da jednom kante iznose stanari iz jednog stana, a drugi put iz drugog, jer su kante van stana zajednički.”

Šta se radi sa ostalim otpadom?

Kada je reč o staklenom otpadu i odeći, to obično skupljamo u stanu, pa kad odemo do supermaketa, na primer Lidla, odlažemo u velike kante za taj otpad koje su smeštene na parking. Za staklo postoje 3 kontejnera i razvrstava se prema boji stakla – tegle obično idu u belo staklo, a ambalaža od alkoholnog pića, maslinovog ulja i sl. u braon ili zeleno. Staru odeću sam samo jednom bacala, i to se odlaže u kontejner za odeću. Kontejner za nošenu ili nenošenu obuću je u okviru tog kontejnera, ali nisam još bacala obuću.

Kad su u pitanju dezodoransi i pene za brijanje odnosno sve što je u spreju, to skupljam, jer nisam sigurna kako to da razvrstam. Mislim da to pripada posebnom otpadu kao što su lakovi za parket, sprejevi za auto i slično. Oni se prema kalendaru odnose jednom godišnje posebnim vozilom i spadaju u crveni otpad.

Kante za stare baterije postoje na ulazu u jedan tržni centar u obližnjem gradiću, a za mali elektronski otpad na ulazu u prodavnicu tehničke robe. Do sad nisam bacala ove vrste otpada.

Što se tiče kabastijeg elektronskog otpada tipa televizora, mašina i frižidera, pretpostavljam da postoji neka firma koja dolazi po to, ali se sigurno naplaćuje. Da li postoji mesto za slobodno odlaganje, ne znam, nisam nigde videla.

Za stari nameštaj sam čula da se iznosi posebnim danima ispred kuća, pa prolaznici mogu da uzmu nešto ako im se svidi. Ako niko ne odnese, nameštaj odnosi nadležna služba.

Povraćaj za flašu je 0,25 evra

Plastične flaše i konzerve za piće koje imaju oznaku za povraćaj novca na ambalaži (razni sokovi i energetska pića), recikliraju se tako što se ubacuju u određene mašine za reciklažu. Povraćaj za flašu ili konzervu je 0,25 evra. Kada se sve iskorišćene flaše vrate, na displeju mašine se pojavljuje suma koju mašina štampa na malom računu. Prilikom kupovine u Lidlu ili nekom većem marketu to se pokazuje na kasi i onda se oduzima ta suma od računa za kupljenu robu.

A u Srbiji?

Sve ovo “na prvu loptu” možda deluje komplikovano, ali nas podstiče na pitanje kako će i kada to u našoj zemlji biti uvedeno. Kako kaže Olja na novo iskustvo reciklaže se brzo privikla. Nada se da se neki ovakav sistem implementirati u Srbiji, pre svega, zbog očuvanja životne sredine a i zbog mogućnosti ponovnog korišćenja dela recikliranog otpada.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Veliko čišćenje mora kod luke Pirej, uklanja se 27 potonulih brodova (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay

Početkom godine otpočelo je veliko čišćenje mora kod luke Pirej: privatne kompanije po nalogu grčke države uklanjaju 27 potonulih, prevrnutih i drugih brodova, napuštenih decenijama.

Desetine napuštenih teretnih i putničkih brodova leže u Zalivu Elefsine industrijskog predgrađa najveće grčke luke Pirej, gde su brodogradilišta, rafinerije nafte, čeličane i fabrike važne za čitavu Grčku.

Državne vlasti su počele uklanjanje brodova za koje kažu da su i ekološka opasnost i rizik po pomorski saobraćaj.

“Od 27 olupina… 12 je štetno i opasno”, rekao je Haralambos Gargaretas, direktor Luke Elefsina, i podvukao da je “stanje tragično”.

Od Luke Pirej do obližnjeg ostrva Salamina, prekoputa, pred obalom Elefsine, u moru je mnogo više napuštenih olupina, čak 52, rekao je Dimostenis Bakopulos, direktor Javnih luka Grčke.

“Ne mora se biti naučnik da bi se shvatilo da su olupine brodova ‘ekološke bombe’ koje uništavaju okolinu i štete obližnjim zajednicama”, rekao je Bakopulos i dodao da gorivo iz nekih napuštenih brodova i dalje ističe u more.

Uklanjanje olupina je opterećeno teškoćama jer su vlasnici potonulih brodova pojedinci ili preduzeća iz raznih zemalja, sve do Hondurasa i Maršalskih ostrva. Neki se ne mogu naći, a nekih odavno nema.

Iz tog razloga su vlasti Grčke prinuđene da formalno preuzimaju vlasništvo nad takvim olupinama, a preduzeća za spasavanje brodova da rade besplatno i da vađenje i uklanjanje potonulih brodova naplate tek kada ih izvade, iseku i prodaju kao staro gvožđe.

Izvor: Zelena Srbija

Somborci pokrenuli peticiju “Sačuvajmo platane”

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Sombor je odvajkada poznat kao najzeleniji grad u Srbiji, grad bogat alejama i gustim krošnjama.

Novim planom rekonstrukcije Fruškogorske ulice, predviđeno je uklanjanje višedecenijskih platana.

Somborci strahuju da će platani biti posečeni, tako da su pokrenuli peticiju “Sačuvajmo platane”.

Razlozi protiv seče platana: Održavanje javnih površina (opalo lišće) obaveza je JKP „Zelenilo“, Sombor; Drveće iz familije Platanaceae su slabo do umereno alergena. (Izvor: “Dendrologija sa osnovama fitocenologije”, prof. dr. Branislav Jovanović; Enciklopedija alergenih vrsta drveća pollenlibrary.com). Nijedno drvo ne cveta duže od 15 dana (ambrozija cveta četiri meseca); Stabla platana u Fruškogorskoj ulici nisu obolela, niti su entomološki i fitopatološki ugrožena. (Katedra za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu); Ono što je najvažnije jeste da je u međuvremenu urađen “Katastar somborskog zelenila” koji je pokazao da su platani u ulicama Prvomajski bul., Fruškogorska i JNA najzdravija drva u čitavom gradu, ocenjena sa 4 i 5 .

U Evropi je platan najzastupljenije drvo u ozelenjavanju gradova zbog svoje otpornosti na zagađenje, visokom prilagođenošću na gradske uslove i svoje dugovečnosti.

Foto: pixabay

Organizatori peticije kažu da je Fruškogorsku ulicu potrebno rekonstruisati, ali nije neophodno ukloniti stabla platana.

Neki od načina rekonstrukcije po njima su: trasiranje trotoara uz zgrade, daleko od platana i saobraćajnice, čime bi se građani koji šetaju udaljili od izduvnih gasova; širina regulacije je dovoljna da bi se ogranizovali svi sadržaji, bez potrebe za sečom platana; izdizanje trotara i saobraćajnice u odnosu na zelene površine; pomeranjem trotoara prema zgradama bi se dobilo prostora za postavljanje klupa, možda neki estetski element, žardinjere, kandelabere i naročito žbunja, koje bi bilo još jedna barijera buci i zagađenju sa puta. Fruškogorska ulica može biti velika atrakcija u gradu; orezivanje krošnje za maksimalno 30 odsto, bez sečenja komplente krošnje i grana debljih od 10 centimetara (u čitavom svetu napušten metod, jer skraćuje drveću drastično životni vek i pretvara ga u večitog bolesnika).

Na osnovu navedenih razloga protiv seče platana, a i ponosa građana Sombora na svoj “Zeleni grad” koji je poslednjih godina sve manje zelen, na osnovu značaja, vrednosti i usmerenja na zdraviji način života i suživot sa prirodom uopšte.

Nosioci peticije su Jefimija Topalović, nastavnik srpskog jezika i književnosti Beatrisa Olovčić, pedikir-manikir Miroslav Pujić, radnik Mileva Kapusta, diplomirani psiholog, Monika Prišing, diplomirani psiholog Daniel Prišing, diplomirani inženjer šumarstva i Borka Dunkler, nezaposlena iz Sombor.

Peticija se može u celosti pročitati i potpisati ovde.

Milisav Pajević

Mladić iz BIH napravio aplikaciju “Robin Food”: Spaja one koji imaju previše hrane sa onima koji je nemaju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dalibor Matijević iz Šimića pored Banje Luke napravio je aplikaciju koja radi kao savremeni Robin Hud – uzima od bogatih i daje siromašnima. I sam Matijević poigrao se rečima, pa je aplikaciji dao ime “Robin Food”, prenosi Avaz.

Reč je o aplikaciji koja spaja one koji imaju previše hrane s onima koji je nemaju uopšte ili s humanitarnim organizacijama koje hranu dostavljaju onima kojima je ona najpotrebnija.

Matijević je tako preko noći postao “junak koji pomaže siromašnima”, junak koji se bori za one koji su najugroženiji i koji nemaju ni elementarne uslove za život.

On je ovaj proizvod razvio u Sloveniji.

Hrana koja se nalazi na aplikaciji “Robin Food” jeftinija je od one u prodavnicama i do 50 odsto, a Matijević ističe da postoje i oni artikli koji su sniženi čak i za 90 odsto, što je itekako značajno za one koji su svakog dana gladni.

Izvor: Samo pozitivno

Kako prepoznati organski proizvod?

Foto Milisav Pajević

Organska proizvodnja u Srbiji postaje sve popularnija. Internet prodaja prirodne kozmetike je uzela maha, ali postavlja se pitanje kako potrošač može da zna da je neki kozmetički organski i koja je razlika između prirodne i organske kozmetike?

 

Foto: Milisav Pajević

– Poslednjih godina, organska proizvodnja je postala “in” i stalno slušamo da su neki proizvodi organskog porekla. Međutim, to nije tačno ukoliko proizvodi nemaju domaći organski znak, kaže Snježana Mitrović, rukovodilac projekta “Teras Subotica”.

– Kad potrošač čita etiketu i vidi da je nešto proizvedeno po organskim principima, on očekuje da to bude i tačno. Međutim, samo odgovarajući znak na proizvodu garantuje da je on proizveden prema standardima. Taj znak o organskom proizvodu dobija onaj proizvođač koji je u sistemu kontrole i sertifikacije, kaže Snježana Mitrović.

Danas u Srbiji ima šest kuća za kontrolu i sertifikaciju proizvoda. Ukoliko neki kozmetički preparat nosi naziv “prirodni”, potrošač treba da obrati pažnju da li ima organski znak. Ukoliko nema, govorimo od proizvodima na bazi lekovitih bilja koji nisu proizvedeni po organskim principima.

– Mi smo 2006. godine imali dobar Zakon o organskoj proizvodnji, odnosno član 30. stav 4. govorio je da se novčanom kaznom kažnjava proizvođač koji na reklamnom materijalu ili etiketi stavi da je proizvod organski, biološki, eko, bio ili pak navede neku drugu skraćenicu,  a da pri tom nije bio u sistemu kontrole i sertifikacije, objašnjava Mitrović.

Eleonora Baranji, lekarka prirodne medicine, kaže da nam priroda i savremena nauka daruju neprocenljivo blago za lepši, zdraviji, kvalitetniji i bolji život. Prirodna kozmetika organskog porekla je skuplja u odnosu na konvencionalnu, ali nam čuva zdravlje, kaže naša sagovornica.

– Kada podignemo svest o zdravom načinu života, onda će zdravlje i biti na prvom mestu. Tada nećemo ubrizgavati botokse i slično.

Prirodna lepota je dragocena i ja se trudim svakim danom da širim tu priču, kazala je Eleonora Baranji.

Ukoliko se odlučite da koristite prirodnu kozmetiku, pogledajte da li ima znak koji potvrđuje da se radi o organskom proizvodu. Samo tada možete biti sigurni u kvalitet nekog kozmetičkog proizvoda. U protivnom, možete biti sigurni da koristite prirodnu kozmetiku na bazi lekovitih bilja i ulja.

Izvor: RTV (Sandra Iršević)

Milisav Pajević

Crna Gora i Albanija valorizuju zajedničke potencijale iz vodoprivrede, turizma i poljoprivrede

Foto: Vlada Crne Gore

Crna Gora i Albanija treba u narednom periodu da rade na kvalitetnijoj valorizaciji zajedničkog potencijala, koji postoje u mnogim oblastima poput vodoprivrede, turizma i poljoprivrede, ocenjeno je na sastanku predsednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i predsednika Republike Albanije Ilira Mete koji boravi u zvaničnoj poseti Crnoj Gori.

Foto: Vlada Crne Gore

– Ekonomska perspektiva dve države je ozbiljna i dve vlade treba da učine sve da je iskoriste, kazao je premijer Duško Marković i dodao da su bilateralni politički odnosi na veoma visokom nivou.

Premijer je ukazao na izuzetan ekonomski rast ostvaren u mandatu ove Vlade i rekao da je posvećen poboljšanju kvaliteta života građana.

On je istakao posebne razvojne potencijale severa zemlje, dodao da se predano radi na infrastrukturnim projektima, među kojima je i put od Podgorice preko Dinoše do Cijevne Zatrijebačke, vredan 11 miliona evra, koji je od posebnog značaja za stanovnike Plava i Gusinja.

Sagovornici su potencirali važnost afirmacije prava i doprinos manjinskih zajednica koje snaže i oplemenjuju partnerstvo i prijateljstvo Crne Gore i Albanije.

Na sastanku je bilo reči i o važnosti mira i stabilnosti u regionu i u tom kontekstu istaknut značaj članstva obije države u NATO-u i važnost evropskih integracija.

Predsednik Marković je kazao da Crna Gora podržava Albaniju u procesu evropske integracije i dodao da spremnost Crne Gore da prenese znanja i iskustva iz pregovaračkog procesa.

Milisav Pajević

Otvoren Info centar TOV u Novom Sadu

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović otvorio je juče u Novom Sadu Info centar Turističke organizacije Vojvodine, za koji su Pokrajinska vlada i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija izdvojili 16 miliona dinara.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

– Broj turista iz godine u godinu raste i ti podaci nas ohrabruju, ali sa druge strane i obavezuju na veći rad u oblasti turizma, kako bi se i u budućnosti taj trend nastavio, rekao je predsednik Igor Mirović.

On je istakao da na razvoju i promociji turizma u protekle dve i po godine zajednički rade Pokrajinska vlada, turističke organizacije Srbije i Vojvodine, ali i turističke organizacije svih 45 lokalnih samouprava u pokrajini, kroz nastupe na velikim sajamskim manifestacijama u svetu.

– Pokrajinska vlada je udvostručila budzet za Turističku organizaciju Vojvodine – TOV u protekle dve i po godine i sa tom podrškom ćemo nastaviti jer ovakva ulaganja daju konkretne rezultate, izjavio je predsednik Mirović.

Turizam je, kako je naveo, jedna od najperspektivnijih privrednih grana u Srbiji i Vojvodini, stoga je Pokrajinska vlada započela niz projekata koji imaju za cilj razvoj turizma, poput izgradnje Akva parka i velnes centra na Paliću.

– Otvaranje Info centra TOV je jedan od projekata koji treba da pomogne rastu i razvoju turističke privrede i nastavićemo zajednički da radimo na promociji svih turističkih potencijala poput banjskog, nautičkog i verskog turizma, naveo je on.

– Ulaganja u ovu oblast dala su konkretne rezultate. Na dobrom smo putu da turizam, pored poljoprivrede, bude jedna od vodećih privrednih grana, po kojoj ćemo biti prepoznatljivi, rekao je potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam Ivan Đoković.

– Nakon 15 godina postojanja Turističke organizacije Vojvodine dobili smo mesto koje će biti polazište svih naših gostiju, ali i sabirna tačka vrednih vojvođanskih domaćina, lokalnih turističkih organizacija i privrednih subjekata, izjavila je direktorka Turističke organizacije Vojvodine Nataša Pavlović i dodala da će u Info centru biti predstavljena ponuda svih 45 gradova i opština u Vojvodini.

Info centar Turističke organizacije Vojvodine nalazi se na adresi Bulevar Mihajla Pupina 18.

Milisav Pajević

Crnogorska Strategija pametne specijalizacije – Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost

Foto: Ministarstva nauke Crne Gore

Radni sastanci za prioritete definisane Smernicama Strategije pametne specijalizacije – Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost i Novi materijali i održive tehnologije, održani su prošle nedelje u prostorijama Ministarstva nauke Crne Gore.

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

Sastanci su održani u cilju preciziranja i prioritizacije jasnih platformi od strane učesnika akademskog, privrednog i javnog sektora, a koje će biti sastavni deo Strategije pametne specijalizacije 2018 – 2024, koja je u završnoj fazi izrade.

Na sastanku za prioritet Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost učešće su uzeli predstavnici Elektrotehničkog fakulteta UCG, Privredne komore Crne Gore, Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kompanije Krnovo Green Energy, ugledni pronalazači i inovatori, predstavnici advokatske kancelarije Moravčević Vojnović i partneri, kao i kompanije Možura Wind Park d.o.o.

Na sastanku za prioritet Novi materijali i održive tehnologije učestvovali su predstavnici Ministarstva ekonomije, Zavoda za geološka istraživanja, Metalurško-tehnološkog fakulteta UCG, Građevinskog fakulteta UCG, Privredne komore Crne Gore, kompanije Normal company, Uniprom KAP i Instituta za crnu metalurgiju Nikšić.

Strategija pametne specijalizacije obuhvata razvoj industrije, ali je ujedno i inovaciona strategija. Posebno je važno da se njenom implementacijom podstiču aktivnosti koje, uz postojeće resurse, nude potencijal budućim inovativnim projektima.

Proces preduzetničkog otkrivanja je ključan pri odabiru prioriteta razvoja naše države, te je konstatovano da su bitni akteri unutar države – obrazovni, naučni i poslovni sektor uključeni i povezani tokom trajanja ovog procesa, od maja 2018. godine.

Učesnici sastanaka su predstavili najvažnije argumente i razmarali ideje, koje mogu dovesti do značajnog povećanja broja zaposlenih, znanja i kapitala u navedenim delatnostima.

Ideje su istaknute u formi platforme, čiji je cilj povezivanje privrede sa naukom, inovacijama i obrazovanjem.

Milisav Pajević

Digitalno – pametna rešenja za buduću poljoprivredu

Foto: Print screen- twitter - CFS @UN_CFS

Visoki predstavnici vlada 70 zemalja sveta u oblasti poljoprivrede su u Berlinu prisustvovali sastanku sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja se po prvi put sastala sa učesnicima Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu koji se održava u okviru Zelene nedelje – najvećeg svetskog sajma hrane, poljoprivrede i hortikulture.

Foto: Print screen- twitter – CFS @UN_CFS

Ovogodišnji, jedanaesti po redu, Globalni forum i samit ministara fokusiran je na temu „Poljoprivreda ide digitalno – pametna rešenja za buduću poljoprivredu“.

Učesnici foruma i samita ministara razmotriće aktuelnu situaciju, trendove i izazove u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, a ove godine posebno mogućnosti da se digitalnim tehnologijama doprinese unapređenju održive poljoprivrede u budućnosti, posebno sa aspekta održivog korišćenja prirodnih resursa i obezbeđivanja dovoljnih količina bezbedne i kvalitetne hrane za rastuću populaciju u svetu.

Ističući da poljoprivreda ima dugu tradiciju i veoma važno mesto u ekonomijama svih zemalja, kancelarka Merkel je kazala da se poljoprivrednici širom sveta suočavaju sa zajedničkim problemima i da je važno da se na globalnom nivou razmotri kako da se na održiv način obezbedi korišćenje resursa za proizvodnju hrane i pronađu rešenja za borbu protiv gladi.

Ona je istakla da značajan potencijal u suočavanju sa zajedničkim izazovima postoji u oblasti digitalizacije. Razvoj digitalnih tehnologija i njihova primena, kako je istakla, može promeniti način rada i organizacije u poljoprivredi, te da naročito mlade ljude treba podstaći na inovacije i primjenu pametnih rješenja, a sve u cilju povećanja produktivnosti, boljeg pristupa tržištima.

Nemačka kancelarka je potencirala i potrebu zajedničkog davanja odgovora na izazove klimatskih promjena, ističući da je potrebno očuvati Pariški sporazum o klimatskim promenama.

Naglasila je da digitalizacija može unaprediti održivo korišćenje šuma koje se koriste kao gorivo, upotrebu pesticida i druge oblasti značajne za očuvanje prirode i proizvodnju hrane, a posebno u delu traženja najboljih rešenja za smanjenje bacanja hrane i bolju dostupnost za one kojima je potrebna.

Milisav Pajević