Home Blog Page 959

Uginuo “najusamljeniji patak na svetu”

Foto: Facebook Trevor the Duck (screenshot)

Trevor, poznat i kao najusamljeniji patak na svetu, uginuo je 28. januara nakon što su ga napali psi na zabačenom ostrvu na Pacifiku koje je bilo njegov dom.

Foto: Facebook Trevor the Duck (screenshot)

Trevor je bio lokalna zvezda – on je bio jedina ptica svoje vrste na malom ostrvu Niue. Stigao je 2018. godine ali i dalje nije najjasnije kako.

Živeo je u bari pored puta, a lokalni stanovnici su o njemu brinuli i hranili ga.

“Pojavio se ovde prošle godine u januaru posle velike oluje, mislimo da je ili doleteo ili da ga je vetar oduvao ovde”, kaže Re Findlej, predsednica Privredne komore ostrva Niue i osoba koja stoji iza Trevorovog Fejsbuk naloga.

“Veruje se da je stigao sa Novog Zelanda ali je moguće da je došao sa Tonge, još jednog ostva na Pacifiku.”

“U pitanju je divlja patka (mallard duck) pa smo ga nazvali Trevor Malard po lokalnom političaru sa Novog Zelanda i ime se primilo.”

Tokom kratkog, ali srećnog, života na ostrvu, Trevor je živeo u velikoj bari.

“Ovde nema reka, potoka, ni jezera, tako da je Trevor morao da živi u bari”, kaže Findlej za BBC.

Foto: Facebook Trevor the Duck (screenshot)

Iako su ga zvali najusamljenijim patkom na svetu, bio je sve osim usamljen.

Trevorovu baru su zabrinuti meštani redovno obilazili, pa čak i vatrogasci koji bi baru dopunili vodom ukoliko je bilo potrebe.

“Redovno je obilazio meštane i uživao u poslasticama koje su mu nudili”, rekla je gospođa Findlej. “Hranili bi ga graškom, kukuruzom i ovasom.”

Bilo je ideja da se dovede još jedna patka kao Trevorov par, ali njegov dom bio je dovoljan samo za jednog.

Ipak, postao je prijatelj sa petlom, piletom i “vekom” – pticom koja potiče sa ostrva Niue – koji su živeli u blizini bare.

“Petao, kokoška i veka su danas izgledali pomalo usamljeno dok su tumarali oko skoro isušene bare”, kaže Findlej.

“Godinu dana sam u kolima držala kesu punu ovasa i nedostajaće mi te usputne stanice kako bih nahranila Trevora. Osvojio je mnoga srca i sigurno će nam mnogo nedostajati.”

Izvor: BBC News na srpskom

Fobra – prvi zeleni hotel u Podgorici

Foto: MORT/Sergej Zabijako

U okviru Programa podsticajnih mera u oblasti turizma za 2018/2019. godinu, koji realizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, hotel Fobra dobitnik je Ekološke oznake Evropske unije – EU Ecolabel, kao prvi smeštajni objekat u Podgorici koji je dobio ovo značajno priznanje za održivo poslovanje.

Unapređenje broja sertifikovanih smeštajnih jedinica važno je za pozicioniranje na emitivnim tržištima zapadne i severne Evrope, kao i udaljenih destinacija, budući da turisti koji dolaze iz ovih država očekuju visok kvalitet usluge, pun doživljaj destinacije i spremni su da izdvoje više novca za boravak u sertifikovanom smeštaju.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma obezbeđuju finansijska sredstva za uvođenje ekoloških sertifikata, sertifikata „ISO 9001″, „Travellife” i „EU Ecolabel” u partnerstvu sa UNDP u okviru projekta Razvoj niskokarbonskog turizma i Evropskom bankom za obnovu i razvoj koji pružaju tehničku podršku s ciljem ispunjavanja potrebnih kriterijuma za sertifikaciju.

Tokom posednje dve godine, 20 hotela i apartmana na crnogorskoj obali dobilo je sertifikate održivosti, na taj način pokazavši spremnost da afirmišu koncept zelene turističke ponude uz poštovanje principa racionalnog korišćenja resursa.

Sertifikovani hoteli prepoznati su po ekonomičnom poslovanju što ih čini značajnim partnerima u očuvanju prirode i borbi protiv klimatskih promena.

Sertifikat održivosti je potvrda da hoteli štede energiju i vodu, koriste manje štetna hemijska sredstva, rade na promociji održivog saobraćaja i na redukciji otpada. Zaposleni u ovim objektima intenzivno sarađuju sa gostima na planu razvoja ekološke svesti.

Milisav Pajević

Modra Sava kod Šapca, naložen vanredni inspekcijski nadzor

Foto: pixabay

Sava kod Šapca već nekoliko dana je modra, a Ministarstvo zaštite životne sredine je naložilo vanredni inspekcijski nadzor i saopštilo da nisu primećene uginule ribe, prenosi „Blic”.

Foto: pixabay

List navodi da su lokalni ribari primetili da se u blizini kompleksa nekadašnje Hemijske industrije „Zorka” uliva tamnoplava tečnost za koju su odmah posumnjali da potiče od pogona neke od fabrika.

Ministarstvo zaštite životne sredine odmah je naložilo vanredni inspekcijski nadzor i na mestu gde se izlio rastvor plave boje inspektori su zatekli prazan kontejner sa vidljivim tragovima plave boje i problematičnim ventilom koji je popustio zbog vremenskih prilika.

U saopštenju ovog ministarstva navodi se da je „s obzirom da postrojenje „Elixir Zorka – Mineralna đubriva poseduje video nadzor celokupne lokacije, pregledan trenutni video nadzor mesta uliva otpadne vode iz kanala u reku Savu” pri čemu „nije uočena plava boja u reci”, a „preduzeću je naređeno da ubuduće kontejner drže u zatvorenom prostoru, obezbeđen tankvanom potrebnog kapaciteta”.

„Operater ‘Elixir Zorka – Mineralna đubriva d.o.o. Šabac’, poseduje Bezbednosni list za plavu boju i IPPC dozvolu (IPPC dozvola proističe iz Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine). Nisu primećene uginule ribe i obaveštena je vodoprivredna inspekcija”, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

Klizište preti u zaseoku Borovo u kraljevačkom selu Gokčanici

Foto: pixabay

Brdo u zaseoku Borovo u kraljevačkom selu Gokčanici iznad Ibarske magistrale i dalje klizi i preti da se tri domaćinstva sruče u ambis.

Foto: pixabay

Klizište je na tri metra od prve kuće u kojoj trenutno nema nikoga.

Erozija je na put, koji koriste meštani tridesetak kuća tog zaseoka, srušila hektar voćnjaka, a deca u školu idu preko susednog brda, preneo je RTS.

Nadležni kažu da će danas, najkasnije u sredu, pokušati da raščiste put, a zaustavljanje klizišta nije moguće dok se sneg ne otopi i ne prosuši zemlja.

Brdo se prekjuče srušilo i potkopalo put, čime je presečen prilaz meštanima šest zaseoka.

Milisav Pajević

Titanik se 2019. godine možda ne bi nasukao na santu: Led na Grenlandu topi se brže nego što se mislilo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici su otkrili da se gubitak leda na Grenlandu učetverostručio od 2003. godine, navodi se u novoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” (PNAS).

Novo istraživanje pokazalo je da se najviše leda otopilo od početka 2003. do sredine 2013. na jugozapadnom Grenlandu, regiji koja se pre nije smatrala ključnim faktorom u podizanju nivoa mora jer tamo uglavnom nema velikih glečera.

“Znali smo da imamo veliki problem zbog povećane brzine topljenja leda”, rekao je Majkl Bevis, glavni autor studije i profesor geodinamike na državnom Univerzitetu u Ohaju.

“Sada smo prepoznali drugi ozbiljan problem: velike količine ledene mase sve se više otapaju, a reke tu vodu prelivaju u more.”

Očekuje se da će otapanje površinske mase, za koje autori studije kažu da je posledica globalnog zagrevanja, “u budućnosti jako pridoneti porastu nivoa mora”.

“Jedino što možemo učiniti jeste da se prilagodimo i ublažimo dalje globalno zagrevanje – prekasno je da ne bude nikakvih posedica”, kazao je Bevis.

Izvor: Nacionalna geografija

Iškolovano 20 generacija studenata ekologije u Novom Sadu

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić izjavio je, povodom obeležavanja Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine, da je školovanje studenata ekologije na Univerzitetu u Novom Sadu, izuzetno značajno sa aspekta očuvanja životne sredine.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

On je na svečanosti povodom dve decenije od upisa prve generacije studenata ekologije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta, naglasio da su danas – kada se kao glavna pretnja čovečanstvu ističu klimatske promene, kao jedan od loših uticaja čoveka na životnu sredinu, potrebni mladi ljudi koji se značajno razumeju u ekologiju i, generalno, u zaštitu životne sredine.

Podsetivši na reči Nikole Tesle da „ne postoji stvar koju je važnije proučavati od prirode“, Galić je naveo i da je sa aspekta zaštite životne sredine veoma važno da se sprovode propisi koji su u toj oblasti harmonizovani sa propisima Evropske unije.

Takođe, bitno je da se izgrade fabrike voda, ugrade prečistači otpadnih voda, te da se kazne prekršioci koji odlažu otpad protivzakonito.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Dr Goran Anačkov, direktor Departmana za biologiju i ekologiju, naglasio je da je na tom Departmanu do sada iškolovano 58 generacija studenata biologije, 20 generacija studenata ekologije, te da je nedavno obeleženo i 15 godina postojanja molekularne biologije.

– Naš cilj je sve vreme bio da kroz inoviranje studentskog programa u svrhu održivog razvoja i nauke, studentima omogućimo sticanje kvalitetnog znanja i usavršavanje iz različitih oblasti, naveo je dr Anačkov.

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, dr Milica Pavkov Hrvojević, naglasila je da su danas ekologija i zaštita životne sredine najčešće pominjani pojmovi ne samo u akademskoj zajednici, nego i šire.

Ona je istakla važnost školovanja kompetentnih ljudi koji se bave očuvanjem biodiverziteta, koji su našli svoje mesto u zaštićenim područjima i koji su vrsni naučni radnici.

Milisav Pajević

Japan donirao kamion sa cisternom i pumpom za vodu Službi zaštite i spašavanja Žabljaka

Foto: MUP, Biro za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Foto: MUP, Biro za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Služba zaštite i spašavanja Opštine Žabljak biće bogatija za još jedno vozilo opremljeno zimskim gumama, cisternom i pumpom za vodu.

To je predviđeno ugovorom o donaciji koji su u Ministarstvu unutrašnjih poslova potpisali predsednik Opštine Žabljak, Veselin Vukićević i ambasador Japana za Crnu Goru, Đunići Marujama.

Ministar je odluku Ambasade Japana da ovim vozilom pojača kapacitete Službe zaštite i spašavanja Žabljak ocenio kao dobru, naročito imajući u vidu da je opština Žabljak prepoznata turistička destinacija, ali i područje sa rizikom od nastanka ekstremnih meteoroloških pojava, uključujući i šumske požare.

Ministar Nuhodžić zahvalio je Ambasadi Japana na donaciji vozila i opreme vredne oko 80.000 eura, budući da se kroz ulaganja na lokalnom nivou unapređuje sistem zaštite i spašavanja u celini, i izrazio očekivanje za nastavkom dobre i kvalitene saradnje kroz nove zajedničke projekte između Crne Gore i Japana.

Ambasador Marujama izrazio je zadovojstvo povodom realizacije ugovora za zajednički projekat Vlade Crne Gore i Vlade Japana, i s tim u vezi podsetio da su ove aktivnosti deo novog programa koji je Vlada Japana pokrenula pre godinu dana, a koji je fokusiran na jačanje saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana.

Stoga je današnjem sastanku, u vidu svojevrsne podrške ovoj inicijativi, prisustvovao i visoki predstavnik Vlade Japana, ambasador zadužen za Zapadni Balkan, Đun Saito.

Ambasador je podsetio da je Japan za dve decenije direktno podržao i realizovao 47 projekata u Crnoj Gori, uglavnom u oblasti socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva i životne sredine. On je izrazio očekivanje da će sprovođenje ovog novog projekta, koji je ozvaničen današnjim potpisivanjem ugovora, od naročitog značaja biti za lokalno stanovništo i omogućiti pravovremenu i efikasnu pomoć i zaštitu.

Predsednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević zahvalio je Ambasadi Japana na vrednoj donaciji koja će biti od izuzetnog značaja kako za građane i životnu sredinu, tako i za posetioce ove severne opštine, koja je prepoznata kao ekološka i turistička destinacija.

Novi kamion sa cisternom i pumpom za vodu, kako je ocenio Vukićević, doprineće efikasnijoj borbi protiv požara i drugih elementarnih nepogoda, omogućiti hitne intervencije u Nacionalnom parku Durmitor, kao poboljšati snabdevanje vodom u ruralnim područjima, što je od naročitog značaja za poljoprivredne proizvođače u žabljačkom kraju.

Milisav Pajević

U budžetu za energetsku efikasnost u 2019. godini izdvojeno 500 miliona dinara

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić, predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodojević i ministar za rudarstvo i energetiku Aleksandar Antić obišli su juče radove na energetskoj rekonstrukciji Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević”.

Foto: Grad Beograd

Događaju su prisustvovali v.d sekretara za energetiku Nina Jandrić i zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Sibil Hegler.

Vesić je ovom prilikom zahvalio Vladi Švajcarske, podsetivši da je projekat energetske efikasnosti u okviru koga se sprovodi rekonstrukcija klinike zajednički projekat Grada Beograda i Vlade Švajcarske.

– Mi smo kao grad učestvovali u realizaciji projekta tako što smo obezbedili sve potrebne dozvole i tako što su „Beogradske elektrane” vršile nadzor u ovom projektu. Za nas je energetska efikasnost važna i sve više ćemo ulagati u ovu oblast, ne samo kroz ovakve projekte već i iz budžetskih sredstava. Ove godine smo budžetom grada obezbedili novac za pet zgrada javne namene koje ćemo učiniti energetski efikasnim. Takođe, zajedno sa Sekretarijatom za energetiku i JKP „Beogradske elektrane”, pripremamo jedan projekat u kojem bismo građanima ponudili da mogu na rate da sređuju fasade u svojim zgradama, jer bi se to naplaćivalo od ušteda u energiji, rekao je Vesić.

On je istakao da će grad nastaviti sa ovim aktivnostima jer svako ulaganje u energetsku efikasnost se veoma brzo vrati uštedom koja je time omogućena.

– Kako to izgleda, moći ćete da vidite na primeru Opštine Savski venac, koja od svojih stredstava na taj način uređuje objekat u kome se nalazi opština, istakao je Vesić, koji je zahvalio direktorki i osoblju bolnice i pozvao sve koji žele da pomognu, kao i druge javne institucije da se jave, dodajući da je energetska efikasnost važna i da mi nemamo taj luksuz da se rasipamo energijom kao do sada.

Aleksandar Antić takođe je zahvalio Vladi Švajcarske Konfederacije koja je naš ozbiljan partner u projektima vezanim za energetsku efikasnost i jedan od lidera u toj oblasti.

– Istovremeno nam pokazuje da energijom treba postupati sa dužnom pažnjom, uz maksimalne uštede, istakao je Antić.

Kada je reč o ovom konkretnom projektu, proteklih godina, podsetio je Antić, urađeno je mnogo kao rezultat zajedničke saradnje Grada Beograda, Vlade Srbije i Vlade Švajcarske.

– Projekat je veoma uspešan, a u realizaciji su bila dva segmenta vrednosti više od tri i po miliona evra. Prvi se ticao energetske rekonstrukcije OŠ „Olga Petrov”, odnosno modernizacije u energetskom smislu oko 2.600 kvadrata, a drugi segment odnosio se na bolnicu. Svi objekti podignuti su sa najnižeg energetskog razreda na takozvani „B razred”, koji je standard i u najrazvijenijim državama Evrope, istakao je Antić, dajući primer da objekti u novogradnji po zakonu moraju da imaju „C razred”, što govori u prilog činjenici da je energetska efikasnost na rekonstruisanim objektima sada na veoma visokom nivou.

Nivo ušteda u energiji sada je oko četrdeset procenata, precizirao je Antić, što je dodatni motiv za sve da se više sredstava ulaže u slične projekte. Vlada Republike Srbije ovom segmentu poklanja veliku pažnju, najviše posredstvom Budžetskog fonda za energetsku efikasnost, a za tu namenu u 2019. izdvojeno je rekordnih petsto miliona dinara, što će najvećim delom biti uloženo u nerazvijene opštine u Srbiji, naveo je Antić.

Zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Sibil Hegler rekla je da joj je veoma drago što je danas imala priliku da vidi zgradu koja izgleda veoma lepo u odnosu na pređašnji izgled sa početka projekta, kao i što je poboljšana energetska efikasnost.

– Ušteda energije vidi se na primeru tako što je klinika sačuvala oko 38 odsto energije za godinu dana, što iznosi više od 90 hiljada evra, rekla je Sibil Hegler i dodala da će se nastaviti sa ovakvim projektima i u budućnosti.

V.d. direktora Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević” Ivana Stašević Karličić podsetila je da je ovaj projekat doneo mere poboljšanja energetske efikasnosti i doprineo značajnom podizanju kvaliteta usluga iz domena zdravstvene zaštite, kako pacijentima tako i svim zdravtsvenim radnicima.

Milisav Pajević

Prijave za nesvakidašnje putovanje Evropom u okviru borbe protiv klimatskih promena do 18.2.

Foto-ilustracija: Pixabay

Climate-KIC tim Srbija vas poziva da učestvujete u edukativnom programu “Journey”.

Foto: Climate-KIC

U pitanju je letnja škola o sistemu inovacija u oblasti klimatskih promena, koju organizuje EIT-RIS Climate-KIC u saradnji sa partnerskim organzacijama i renomiranim univerzitetima širom Evrope. Kao jedini Climate-KIC partner u Srbiji, Privredna komora Srbije implementira “Journey” i druge Climate-KIC programe od 2016. godine.

Program “Journey” predstavlja jedinstvenu kombinaciju akademskih studija i praktičnog iskustva. Namenjen je studentima završne godine studija, diplomcima, budućim MBA, magistrima i doktorima sa odličnim znanjem engleskog jezika. Cilj programa je dublje razumevanje preduzetništva i sistema inovacija, kao i razmena iskustava o izazovima i rešenjima u oblasti klimatskih promena. Učesnici će imati priliku da uče i rade u internacionalnom multidisciplinarnom timu i razviju svoje ideje, projekte, proizvode ili usluge uz podršku iskusnih mentora.

Više informacija o programu možete pronaći na: https://energetskiportal.rs/konkursi/letnj-skola-o-sistemu-inovacija-u-oblasti-klimatskih-promena/.

Jasenovik: Završeno premeštanje druge cisterne s amonijakom, meštani mogu svojim kućama

Foto: Grad Niš

Komandant Gradskog štaba za vanredne situacije Grada Niša Darko Bulatović je obavestio građane da je postupak premeštanja i obezbeđivanja druge cisterne sa amonijakom na pruzi Niš-Zaječar uspešno okončan i da su se time stekli svi bezbednosni uslovi da se stanovništvo sela Jasenovik može vratiti u svoje domove.

Foto: Grad Niš

Povod za evakuaciju žitelja Jasenovika, 25. i 26. januara 2019. godine, predstavljala je opasnost od nesrećne situacije prilikom saniranja posledica železničke saobraćajne nezgode.

Podsećamo, dve cisterne sa amonijakom iskliznule su iz šina u subotu, 19. januara, između stanica Crveni krst i Svrljig. Tom prilikom niko nije bio povređen, niti je bilo rizika po ljude i životnu sredinu.

Za vreme vraćanja vagona u kolosek, stanovnici Jasenovnika su bili zbrinuti u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju i Gerontološkom centru Niš, a sa ugroženog područja su iz predostrožnosti bile udaljene i životinje.

Radnici su 25. januara uklonili i odvezli na sigurno prvu od dve prevrnute cisterne sa opasnim sadržajem. U aktivnosti njihovog saniranja bili su uključeni Gradski štab za vanredne situacije Grada Niša, Infrastrukture železnice Srbije i Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

U toku današnjeg dana razmatraće se kako će amonijak iz druge, oštećene cisterne biti pretočen.

Jelena Kozbašić

Električni automobili će koštati kao benzinci i dizelaši već 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najveće kompanije ulažu sve veći novac u razvoj tehnologije električnih vozila od koje se očekuje da postepeno preuzme primat od vozila sa pogonom na fosilna goriva u narednoj deceniji.

Električna vozila i plug-in hibridi bi 2020. trebalo da pronađu četiri miliona kupaca, što je dvostruko više nego 2018, smatraju u prestižnoj revizorskoj kući Deloitte.

Već 2025. ukupna prodaja vozila sa elektromotorom i napajanjem na bateriju bi trebalo da iznosi 12 miliona jedinica, a čak 21 milion na kraju sledeće decenije.

Pri tom, elektromobili bi u tom trenutku trebalo da čine čak 70% ukupnog tržišta. Dalje, ekonomski stručnjaci iz Deloitte veruje da će oni već 2021. dostići cenu benzinskih i dizel vozila.

Iz ove kompanije sugerišu proizvođačima da unaprede infrakstrukturnu mrežu punjača i ulaganje značajnih sredstava u oglašavanje električnih automobila, kako bi ubrzali adaptaciju.

Izvor: B92

Pomor riba na reci Darling u zapadnom delu australijske države Novi Južni Vels

Foto: pixabay

Pomor riba počeo je noćas u reci Darling blizu mesta Menindi u zapadnom delu australijske države Novi Južni Vels.

Foto: pixabay

To je ista oblast gde je stotine hiljada mrtvih riba pronađeno početkom januara i neposredno pre Božića.

Sumnja se da su velike vrućine izazvale cvetanje algi, koje su zatim umrle zbog hladnijih noćnih temperatura zbog čega je isisan kiseonik iz vode.

Premijerka Novog Južnog Velsa Gledis Berejiklijan je za ovaj slučaj okrivila loš kvalitet vode i produženu sušu koja je zahvatila veći deo te australijske države.

Minsitar za regionalne vode Nil Bler rekao je da njegovo ministarstvo zna da su uslovi užasni i rekao da su u oblast Menindi poslali dva aparata na solarni pogon za ubrzgavanje vazduha . Vlada je kupila 16 takvih uređaja da postavi u vodotokove širom te države posle masovnog pomora ribe 6. i 7. januara.

– Nažalost nema ništa drugo na šta se moglo ukazati, ni naučnici, ni lokalci niko nije mogao da ukaže na bilo šta drugo što je moglo da spreči ovako nešto da se dogodi sem sveže vode koja bi bila upumpana u sistem, a mi jednostavno to nemamo, rekla je Bler novinarima.

Neki smatraju da su regionalne vlade dozvolile poljoprivrednicima da uzimaju suviše vode iz reke radi irigacije poslednje četiri godine.

Basen Mari-Darling je glavni rečni sistem u Australiji, proteže se preko četiri države i tu se proizvodi četvrtina hrane u zemlji.

Milisav Pajević

Gradsko veće Valjeva odlučno protiv aerozagađenja

Foto> Grad Valjevo

Članovi Gradskog veća Valjeva su na 70. sednici razmatrali i Informaciju sa javne rasprave na temu aerozagađenja u gradu Valjevu sa predlogom aktivnosti za prevazilaženje postojećeg stanja.

Foto: Grad Valjevo

Načelnica Sanitarne inspekcije, dr Branka Miholjčić istakla je da je izveštaj koji je dostavljen Gradskom veću kvalitetan, sveobuhvatan i temeljan, potkrepljen dokaznim materijalom.
– Moj predlog je da radimo na tome da postanemo aglomeracija, da dobijemo više mernih tačaka i da dobijemo dva republička ekološka inspektora koji će u saradnji sa našim ekološkim inspektorima da zajednički rade i da daju doprinos. Potrebno je povećati broj mernih mesta kako bi se u gradu dobila realna slika o aerozagađenju, rekla je dr Miholjčić.

Usled geografskog položaja, promena klimatskih faktora, velikog broja individualnih ložišta, intenziviranje saobraćaja, kvalitet vazduha u gradu Valjevu je na niskom nivou i javljaju se višednevna prekoračenja graničnih vrednosti PM10 čestica, čađi, azot dioksida.

Rezultati koji su dostupni javnosti pokazuju da se kvalitet vazduha razlikuje po delovima grada što navodi na zaključak da nije ista koncentracija zagađivača u celom gradu.

Shodno geografskim, meteorološki i atmosferskim karakteristikama teritorije Valjeva kao i uslovima u kojima se odvijaju radnje u svrhu izvršenja obaveza i potreba pojedinaca i zajednice predložene su sledeće aktivnosti:

1. U formi elaborata uraditi dokument Кatastar zagađivača vazduha na teritoriji Valjeva i učiniti ga dostupnim na gradskom sajtu.

2. Uraditi Studiju izvodljivosti za projekat Toplifikacija grada Valjeva. Potrebno je napraviti model finansiranja i kreditiranja građana za radove izolacije objekata i gradnju instalacija grejanja, obezbediti nabavku potrebne opreme za priključenje, organizovanje i upravljanje ovim projektom.

3. Preduzećima, institucijama i ustanovama koje imaju sopstevene kotlarnice odmah ponuditi povoljne uslove priključenja na daljinsko grejanje.

4. Individualnim objektima stanovanja veće površine, koji takođe emituju ozbiljne količine štetnih gasova ponuditi uslove priključenja na daljinski sistem.

5. Odgovarajućim odlukama Grada urediti i delotvornije organizovati rad ekološke inspekcije.

6. Organizovati sistem praćenja, kontrole i nalaganja odgovarajućih mera merenja emisije štetnih gasova i ugradnje odgovarajućih filtera.

7. Sprovesti sve potrebne aktivnosti za izmeštanje teretnog saobraćaja na odgovarajuće tranzitne saobraćajnice.

8. Izmena režima saobraćaja motornih vozila u zonama najvećeg zagađenja, zabranom zaustavljanja i parkiranja osim na zato određenim mestima.

9. Sve raskrsnice, gde je to moguće organizovati po modelu kružnog toka.

10. Obezbediti mogućnost parkiranja u centralnim delovima grada u parking garažama i trotoare osloboditi za pešački saobraćaj.

11. Vozila javnog prevoza takođe moraju ispunjavati zakonom propisane uslove starosti vozila i klase agregata.

12. Aktivnosti na redovnom čišćenju u pranju ulica i trotoara, ne samo u najužim delovima grada.

13. Povećanje parkovskih površina i drvoreda sa odgovarajućim vrstama drveća i zelenih površina uopšte.

14. Organizovati novi model rada gradskih službi na način koji bi bio transparentan i građanima dostupan.

15. Obezbediti veća sredstva u gradskom Fondu za zaštitu životne sredine, praćenje i kontrolu utroška sredstava kao i postignute efekte.

16. Pratiti i konkurisati za mogućnost finansiranja odgovarajućih ekoloških projekata kod domaćih, evropskih i drugih inostarnih fondova i institucija.

17. Formirati radnu grupu od ukostručnih, specijalizovanih lica angažovanih u referentnim ustanovama i institucijama, sa kojom će organi uprave kontinuirano sarađivati na rešavanju problematike kvaliteta vazduha.

Milisav Pajević

Održan najveći ekološki protest „Ne za MHE“ u Beogradu, usledilo saopštenje Nacionalnog udruženja malih hidroelektrana

Foto: CINS (print screen)

Nekoliko hiljada građana Srbije okupilo se juče na platou ispred Filozofskog fakulteta u cilju sprečavanja izgradnje mini hidroelektrana i očuvanja reka.

Foto: CINS (print screen)

Pod sloganom Ne za MHE u Beogradu je održan najveći ekološki protest do sada.

Govornici na skupu, ukazali su na velike posledice koje izgradnja MHE nosi sa sobom, kao što je zagađenje reka, a istakli su i da su neke reke već izgubljene i da to mora da stane.

Oni su pozvali vlast u Srbiji da prekinu uništavanje prirode i poručili da neće odustati dok taj cilj ne postignu, jer je ovo najvažnija borba od svih.

Učesnici protesta krenuli su u šetnju Ulicom kralja Milana do zgrade Vlade Republike Srbije gde su predali zahtev za momentalno zaustavljanje izgradnje mini hidroelektrana u Srbiji.

Kako prenosi CINS, Iva Marković iz inicijative „Pravo na vodu“ poručila je ispred vlade da u rekama nema viškova vode, kako to investitori pričaju kada govore o izgradnji i tome da mini hidroelektrane koriste višak vode iz reka. Ona je dodala i da je Evropski pokret za vodu podržao ovaj protest.

Predrag Simonović, profesor na Biološkom fakultetu u Beogradu, govorio je o vodi kao najvažnijem resursu.

On je rekao da su zakoni dobri, ali da se ne primenjuju.

Riblje staze ne predstavljaju nikakvo rešenje i nema nijednog opravdanja zašto derivacione mini hidroelektrane treba da budu izgrađene, objasnio je profesor Simonović, prenosi CINS.

Dok su građani izražavali svoje neslaganje sa izgradnjom MHE na ulici, Nacionalno udruženje malih hidroelektrana obratilo se javnosti povodom ovog protesta saopštenjem.

U saopštenju se navodi da male hidroelektrane koje su izgrađene u poslednjih 10 godina i koje se grade u Srbiji izgrađene su u skladu sa svim važećim zakonima i podzakonski aktima koji su usklađeni sa zakonodavstvom EU, a sve prema Nacionalnom Akcionom planu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Takođe, sva nadležna ministarstva i javna preduzeća kao imaoci javnih ovlašćenja koji propisuju uslove i daju saglasnosti za njihovu izgradnju, dale su svoj pristanak za izgradnju MHE u postupku dobijanja građevinske i upotrebne dozvole.

Članovi udruženja ističu u dopisu da su potencijal malih hidroelektrana i prednosti koje imaju u ekološkom smislu nedovoljno poznati građanima, pa je iz tog razloga i stvorena negativna slika o njihovom uticaju na okolinu što je propust koji su napravili u udruženju i što će ispraviti u narednom periodu kako građani ne bi bili obmanjivani.

Činjenica je da ne postoji nijedan način poizvodnje bilo čega, pa i energije, navodi se u dopisu udruženja, a da ne vrši uticaj na prirodu i životnu sredinu, ali je važno napomenuti da male hidroelektrane imaju najmanji uticaj u poređenju sa svim ostalim obnovljivim izvorima energije, čak 250 puta manji od termoelekrana.

Bitno je napomenuti da je njihov uticaj jednokratan, odnosno samo tokom izgradnje, ali ne i eksplotacije.

Zagovornici kampanje protiv izgradnje MHE, stoji u saopštenju, snimaju i slikaju reke i rečna korita u toku izgradnje kada se radovi oko rečnog toka ne razlikuju od bilo kog drugog gradilišta u gradu (izgradnja zgrada, podzemnih garaža, puteva).

Rečna korita i okolina se nakon izgradnje, u skladu sa Zakonom, dovode u prvobitno stanje kroz rekultivaciju kako bi se ubrzao proces obnove prirode koja je sama po sebi obnovljiva kroz duži vremenski period.

Optužbe druge strane da se uništavaju reke, priroda, biljni i životinjski svet i da sve to nestaje sa lica zemlje, apsolutno ne stoje, kažu predstavnici Udruženja.

Milisav Pajević

Veganstvo – dobar izbor ili ozbiljna pretnja po zdravlje dece?

Foto-ilustracija: Pixabay

Budući da broj vegana* u svetu a i kod nas sve više raste, stručnjaci u domenu medicine, a naročito nutricionisti, imaju potpuno podeljena mišljenja o tome da li je i u kojoj meri takav način ishrane zdrav za ljude a posebno za decu.

* Veganstvo podrazumeva da se u ishrani ne koristi hrana životinjskog porekla, kao i da se ne upotrebljavaju predmeti, odeća i bilo koji proizvodi koji sadrže materije životinjskog porekla. Uopšte, vegani zastupaju način života koji isključuje bilo kakvu okrutnost nad životinjama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Danskog vegetarijanskog udruženja, u toj zemlji je samo tokom prošle godine broj vegana porastao sa dvadeset pet na trideset pet hiljada. Ipak, samo nekoliko centara za brigu o deci nudi ovu vrstu ishrane i za to postoje razlozi.

Da li je dobro hraniti decu na taj način pitanje je oko kojeg se stručnjaci spore. Mnogi pedijatri smatraju da je takva ishrana opasna za dečje zdravlje, da remeti pravilan razvoj, da ne obezbeđuje dovoljno hranljivih materija i energije. U jednoj od najvećih bolnica u Kopenhagenu, u Danskoj (Rigshospitalet), svake godine se zabeleži bar jedan slučaj koji pokazuje da je veganski način ishrane štetan za zdravlje dece. Naime, ozbiljna oštećenja na mozgu nastala su kao direktna posledica veganske ishrane dece mlađeg uzrasta. To su deca koja ne jedu meso, ribu, živinu, kao ni mlečne proizvode, jaja i med.

Argumenti protiv veganskog načina ishrane za decu

Veganska ishrana uzrokuje nedostatak vitamina B12, gvožđa, cinka i kalcijuma. Hrana životinjskog porekla (meso i mlečni proizvodi) jedini je izvor vitamina B12, neophodnog za stvaranje crvenih krvih zrnaca, ali i za optimalno funkcionisanje nervnog sistema. Kod starijih osoba B12 sprečava demenciju, a još je važniji kod dece, posebno one mlađe od dve godine, jer se njihov mozak tek razvija. Zbog toga pedijatri upozoravaju da ekstremno sprovođenje takve ishrane direktno ugrožava zdravlje dece mlađeg uzrasta.

Alan Lund, glavni doktor u danskoj bolnici tvrdi da se mogu razviti razni moždani simptomi i mišićna slabost, možda i epilepsija, a dugoročno se mogu javiti mentalna i fizička oštećenja.

Mišljenje onih koji su za veganstvo

Generalni sekretar Danske vegetarijanske organizacije ima sasvim suprotne argumente; on ukazuje na podatak da su upravo njegovu organizaciju osnovali doktori 1896. godine i da saradnja sa lekarima traje već 122 godine. Smatra da je u Danskoj u pitanju nedostatak znanja jer evropski pedijatri su eksperti za decu, ali ne i za vegansku ishranu.

Bez obzira na oprečne stavove i suprotstavljena mišljenja, ljudi će raditi ono što misle da je najbolje za njihovu decu. Ipak, važno je da svako dete ima jelovnik prilagođen njegovim individualnim potrebama.

Priredila: Nataša Nešković

Izvor: RTS

Održan Četvrti godišnji sastanak na temu zaštite šuma i šumskog bilja

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U skladu sa Ugovorom o obavljanju poslova od javnog interesa u oblasti dijagnostike štetnih organizama i zaštite zdravlja šumskog bilja na teritoriji AP Vojvodine, prošlog četvrtka je u prostorijama Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu –Novi Sad, održan je Četvrti redovni godišnji sastanak na kome su pored domaćina, Godišnji izveštaj o radu prezentovali i stručni saradnici Instituta za šumarstvo iz Beograda.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za šume; Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo; JP Srbijašume; JP Vode Vojvodine i stručnjaci angažovani u oblasti gajenja i zaštite šuma zaposleni u direkciji, ograncima preduzeća i šumskim upravama JP Vojvodinašume.

Milisav Pajević