Home Blog Page 960

Uskoro realizacija projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o zaključenju Ugovora o prosleđivanju kreditnih i grant sredstava za potrebe realizacije projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“ finansiranog iz kreditnog aranžmana zaključenog, 22. septembra 2017. godine, između Nemačke banke za razvoj (KfW) i Vlade Crne Gore, u iznosu od 35 miliona evra.

Tim povodom, Vlade Crne Gore je dala saglasnost na zaduženje Glavnom gradu Podgorica za kreditna sredstva obezbeđena iz aranžmana sa KfW bankom, i prihvatila Ugovor o prosleđivanju kreditnih i grant sredstava za potrebe realizacije projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“.

Predviđeno je da se Glavnom gradu Podgorica prenesu sredstva kreditnog aranžmana od 35 miliona evra od kojih će iznos od 26 miliona evra biti prenet bez obaveze vraćanja, dok će preostali iznos od 8.050.000 evra Glavni grad biti u obavezi da vrati Crnoj Gori.

Ukupna vrednost projekta iznosi oko 50,35 miliona evra i finansiraće se iz tri izvora: grant sredstava u iznosu od 10,15 miliona evra obezbeđena od strane Investicionog okvira za zapadni Balkan- WBIF; zajma od KfW banke u iznosu od 35 miliona evra i sopstvenih izvora Podgorice u iznosu oko 5,2 miliona.

Milisav Pajević

U osam škola u Кniću ugrađeni su sistemi za prečišćavanje i hlorisanje vode

Foto: pixabay.com

U osam škola na teritoriji opštine Кnić ugrađeni su sistemi za prečišćavanje i hlorisanje vode. Prvi put, posle 17 godina, učenici u osnovnim školama u toj opštini imaće ispravnu vodu za piće.

Foto: pixabay.com

U osnovnim školama u Leskovcu, Vrbeti, Borču, Кonjuši, Bumbarevom Brdu, Vučkovici ugrađeni su sistemi za hlorisanje vode.

Neki su u školskim zgradama a neki su smešteni u posebno napravljene zaštitne kućice.

U seoske škole u Zabojnici i Toponici ugrađeni su savremeni sistemi za demineralizaciju i eliminisanje nitrata, za koje su dva miliona dinara obezbedili Vlada Republike Srbije i opština Кnić.

– Na ovaj način smo pokrili sve škole na teritoriji Кnić da imaju zdravu pijaću vodu, osim u selu Dragušica gde ćemo kompletno renovirati vodovodni sistem u okviru celog naselja, ističe Jelena Obradović, zamenica predsednika Opštine Кnić.

Zaposleni u osnovnim školama obučeni su za kontrolisanje rada sistema za prečišćavanje i hlorisanje vode.

Кontrola će se vršiti na 15 dana, a voda u svim školama sada je hemijski i bakteriološki ispravna.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Nemačka će prestati s korišćenjem uglja za proizvodnju struje najkasnije do 2038. godine

Photo: Pixabay

Takozvana Komisija za ugalj vlade Nemačke predložila je da ta zemlja prestane s korišćenjem uglja za proizvodnju struje najkasnije do 2038. godine, u okviru napora za obuzdavanje klimatskih promena.

Photo: Pixabay

Komisija je postigla sporazum rano jutros nakon nekoliko meseci prepirki koje su blisko pratile druge zemlje koje zavise od uglja, prenosi AP.

Više od trećine električne energije Nemačka dobija od uglja, čime proizvodi velike količine gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.

Agencija navodi da 28-člani odbor koji čine predstavnici rudarskih regiona, komunalnih preduzeća, naučnici i ekolozi, navodi da bi revizija 2032 godine mogla da približi rok do 2035. godine.

Agencija podseća da je za takvu odluku neophodno odobrenje vlade zemlje koja je inače posvećena “energetskoj tranziciji“, što podrazumeva zamenu fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uručena rešenja o isplati “IPARD” sredstava

Foto: Print screen (twitter) Ambassador Sem Fabrizi @FabriziSem

U Stejanovcima, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, predsednik opštine Ruma Slađan Mančić i šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, uručili rešenje o isplati “IPARD” sredstava vlasniku gazdinstva Dragiši Kovačeviću, u iznosu od 3.021.300,00 dinara.

Foto: Print screen (twitter) Ambassador Sem Fabrizi @FabriziSem

Rešenje se odnosi na “IPARD” podsticaje u oblasti voća, a reč je o samohodnom beraču za višnje i šljive, ukupne investicije 5.035.500,00 din, uz 60 odsto povraćaja.

Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, Dragiša Kovačević iz Stejanovaca, koji se bavi proizvodnjom višnje, preko „IPARD” programa je aplicirao u januaru prošle godine i nakon godinu dana završen je ceo proces, kako sam kaže bez ikakvih poteškoća, pa je tim povodom primio i rešenje o isplati sredstava.

Ambasador i šef delegacije EU u Srbiji je istakao zadovoljstvo što je projekat realizovan i što je Ministarstvo poljoprivrede spremno za dalju saradnju, i otvaranje novih konkursa koji će samo ojačati vezu, poboljšati rezultate i omogućiti da novac koji postoji u okviru „IPARDA” dođe do samih poljoprivrednika.

Predsednik Opštine Ruma je istakao da je ovo lep primer koji pokazuje da „IPARD” nije nedostižan i da je to nešto što je danas realnost i dostupno, kao što je slučaj upravo sa gazdinstvom sa područja rumske opštine.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović je kazao da je današnje uručenje rešenja o isplati samo simbolično, jer će u toku današnjeg dana biti izvršeno još sedam isplata vezanih za nabavku opreme.

Podsećanja radi, „IPARD” program Evropske unije je Instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Predstavljen UNDP program „Zajedno za održivi biznis“

Foto: EU info centar

„Zajedno za održivi biznis“ ime je novog programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji koji ima za cilj da podrži i promoviše preduzeća iz Srbije koja žele da budu profitabilna i konkurentna, ali da istovremeno posluju odgovorno u društvu.

Foto: EU info centar

Program je namenjen mikro, malim i srednjim preduzećima iz Srbije, koja posluju najmanje dve godine i koja žele da unaprede svoje poslovanje i društvenu odgovornost.

U fokusu su preduzeća koja posluju u oblastima kao što su prehrambena industrija, poljoprivreda, energetika, drvna industrija, turizam, obrazovanje, a koja svojim poslovanjem imaju ili žele da razviju pozitivan uticaj na društvo i životnu sredinu i budu pioniri u tranziciji Srbije ka cirkularnoj ekonomiji.

Predstavnici malih i srednjih preduzeća su na info sesiji održanoj u novosadskom EU info kutku saznali detalje o konceptu održive ekonomije, samom programu kao i o načinu prijavljivanja.

Na sesiji su govorile predstavnice UNDP Srbija, Katarina Vukšić, koordinatorka projekta „Cirkularna ekonomija“ i Ivana Stančić, konsultantkinja za razvoj održivih biznisa.

– Osim onog generalnog interesa da budu odgovorne prema okruženju u kom rade, kompanije svakako treba da prepoznaju svoje konkretnije interese. To može biti privlačenje investitora. Recimo, nekoliko banaka ima povoljnije uslove kreditiranja za mala i srednja preduzeća ukoliko doprinose životnoj sredini. Tu je i pristup novim tržištima kroz adresiranje ciljeva održivog razvoja kao i poboljšanje reputacije brenda. Istraživanja pokazuju da 90 odsto ispitanih potrošača smatraju da privatna preduzeća imaju obavezu da budu odgovorna prema zajednici u kojoj rade i da bi radije izabrali proizvod društveno odgovorne kompanije. Kod nas naravno cena igra glavnu ulogu, ali ako to izuzmeo i ako imamo dve komparativne kompanije po tom pitanju opredeliće se za ovu društveno odgovornu, objasnila je Ivana Stančić.

Kako je dodala, interesi kompanije mogu biti i sticanje komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju, veće zadovoljstvo i veća uključenost klijenata kao i mogućnost za primenu održivih biznis modela zasnovanih na novim tehnologijama.

Program „Zajedno za održivi biznis“ povezuje 10 odabranih preduzeća sa ekspertima koji će im pružati mentorsku podršku, pomoć u pripremi akcionih planova, strategija i komunikacije sa potencijalnim investitorima.

Izabrani preduzetnici će dobiti više od 30 sati ekspertske podrške u razvoju i unapređenju biznis modela za proizvode i usluge koji doprinose održivom razvoju.

Između ostalog, imaće mogućnost da se promovišu, povežu sa drugim preduzećima i razvijaju svoje poslovanje u drugim zemljama kroz UNDP globalnu mrežu.

Prilikom selekcije preduzeća ocenjivaće se održivost i inovativnost biznisa, potencijal za rast i razvoj, pozitivan uticaj na životnu sredinu i društvo, kao i organizacioni kapaciteti preduzeća.

Prijave za kompanije koje žele da učestvuju u programu „Zajedno za održivi biznis“ otvorene su do 31. januara, u ponoć, a prve aktivnosti izabranih 10 preduzeća krenuće od 20. februara.

Više informacija o programu možete naći ovde.

Milisav Pajević

U nekim opštinama BiH proglašeno stanje elementarne nepogode

Foto: pixabay

U nekim delovima BiH biće ili je već proglašeno stanje elementarne nepogode zbog obilnog snega i jakog vetra.

Foto: pixabay

Na području opštine Bosansko Grahovo biće proglašeno stanje elementarne nepogode, rekao je Srni vršilac dužnosti načelnika opštine Nikola Čeko.

Čeko kaže da je sneg prestao da pada, ali da jaki udari vetra stvaraju snežne namete zbog čega mehanizacija ne može da pročisti puteve prema odsečenim selima Preodac i Tiškovac, prenele su Nezavisne novine.

Stanovnici Bosanskog Grahova kažu da ne pamte ovakvu zimu i dodaju da je visina snega u pojedinim delovima i preko metar i po.

Stanje elementarne nepogode proglašeno je i u opštini Drvar, saopštila je vršilac dužnosti načelnika te opštine Dušica Runić.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Švedski naučnici proizveli “šumsko gorivo”

Foto: pixabay

Da li će se korenje, grane i grančice jednog dana koristiti za pogon automobila? Tome se nadaju švedski naučnici nakon što su proizveli bioprodukt koji, zasad skromno, čini upravo to.

Foto: pixabay

Hemičar Kristijan Hulteberg sa univerziteta u Lundu iskoristio je crnu tečnost koja je otpad u proizvodnji celuloze i papira kako bi stvorio polimer lignin.

Nakon pročišćavanja i filtracije, pretvorio ga je u mešavinu goriva.

– Zapravo koristimo deo stabla koji je otpad u proizvodnji celuloze i papira…taj deo dodaje vrednost manje iskoristivim delovima stabala, rekao je on.

U smislu zaštite okoline, Hulteberg kaže da je bolji od ostalih biogoriva poput etanola.

– Dobar deo kontroverzi povezanih s proizvodnjom etanola proizlazi iz upotrebe sirovina koje se zapravo mogu koristiti za ishranu ljudi- , pojasnio je.

Hulteberg je izgradio eksperimentalnu elektranu i nada se da će “šumsko gorivo” biti u široj upotrebi do 2021.

Iako će zadovoljavati samo deo potreba švedskih vozača, očekuje da će, zajedno s drugim obnovljivim izvorima na kojima se radi, pridoneti smanjenju upotrebe fosilnih goriva.

Izvor: nationalgeographic.rs, Hina, RTV

Milisav Pajević

Zaštita životne sredine je prilika da se otvore radna mesta, ali nije besplatna

Foto: EP
Foto: EP

Privredna komora Srbije je 25. januara, u saradnji sa Fakultetom za primenjenu ekologiju Futura, organizovala okrugli sto povodom Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine. On se obeležava svakog 26. januara počev od 1972. godine kada je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o čovekovoj okolini usvojena Deklaracija s naglaskom na neophodnost obrazovanja o zaštiti životne sredine.

Skupom je moderirala direktorka Instituta Futura Sunčica Vještica, a njeni glavni (sa)govornici za okruglim stolom bili su Slobodan Perović iz Ministarstva zaštite životne sredine, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović, Milan Veselinov, osnivač preduzeća Cirekon i Roland Fekete, direktor ekologije u kompaniji za proizvodnju građevinskih materijala Lafarge.

Foto: EP

Skupu su, u skladu sa temom, prisustvovali i predstavnici naučnih i obrazovnih ustanova, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija i preduzetničkog sektora.

Aleksandra Vučinić, autorka slikovnice “Ekologijanka”, prisetila se svoje studijske posete Japanu 2002. godine. “Tada sam videla jednu vrlo interesantnu stvar. Deca od tri godine su sedela u insineratoru i slušala priču o upravljanju otpadom. To nas je sve iznenadilo – zašto toliko malu decu uče o problemima u vezi sa otpadom? Objasnili su nam da su sa programom počeli sedamdesetih godina i da oni su ti koji su tada imali tri godine danas menadžeri i da itekako znaju kako da upravljaju otpadom i bave se zaštitom životne sredine. Primetila sam da kod nas taj vid edukacije nedostaje u nekom najranijem uzrastu”, rekla je ona, istakavši značaj uključivanja dece u brigu o našem okruženju.

Foto: EP

Sve zelene teme treba da promene narativ sa troška na nešto što uvećava vrednost robe, a ovaj cilj se postiže inovacijama, naglasio je Milan Veselinov. “Evropska unija trenutno se bavi pitanjem kako podići tražnju za cirkularnim proizvodima. Jedan od načina je dizanje svesti i plasiranje informacija kao što su ‘Nemojte da bacate, koristite ponovo!'”, rekao je. “Potrošači u Evropi su spremni da jedan i po put više plate zelene artikle. Glasaju novčanikom i to podstiče kompanije da u svoj portolio uključe više sertikovanih proizvoda. Ključno pitanje je odakle da krenemo. Trebalo bi da krenemo od edukacije, ali ona mora da bude u sprezi sa inovacijama i pravilima igre”, zaključio je Veselinov.

Filip Radović je kao misiju svoje Agencije naglasio da služi privredi, ali da istovremeno bude motor razvoja dela koji se tiče zaštite životne sredine. Ipak, za napredak u toj oblasti manjkaju sredstva. “U Italiji deponovanje otpada košta 190 evra po toni, u Srbiji – 20 evra. Nažalost, cena odnošenja otpada nije ekonomski efikasna i stoga ovaj sektor ne može da postigne brži tempo razvoja. Verujem da smo fin narod i da nam ne nedostaju civilizacijske navike i volja, već nam nedostaje novac”, kazao je.

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije izrazio je nadu da će sličnih okupljanja biti i u budućnosti i da će dijalog uroditi plodom.

Jelena Kozbašić 

Crna Gora donela Program gazdovanja šumama za 2019. godinu

Vlada Crne Gore donela je Program gazdovanja šumama za 2019. godinu.

Ovim dokumentom su definisane mere za gazdovanje šumama po obimu, vrsti i vremenu izvođenja na godišnjem nivou, kako bi se obezbedilo održivo gazdovanje i upravljanje ovim resursom.

Ciljevi koji se postižu ovim Programom su: unapređenje stanja u oblasti upravljanja šumama; realizacija aktivosti na poslovima uređivanja šuma, realizacija obaveza na uzgoju i zaštiti; unapređenje stanja šuma i stvaranja uslova za njihovo održivo korišćenje; unapređenje međunarodne saradnje i obezbeđenje stručne pomoći i edukacija zaposlenih.

Milisav Pajević

Pčelari obilaze košnice

Foto: pixabay.com

Zima nije aktivna pčelarska sezona i smatra se vremenom u kom pčele miruju, ipak za pčelare u ovom periodu oko košnica ima dosta posla, a od dobrog prezimljavanja i pripreme za prvu proleću ispašu može zavisiti ovogodišnja proizvodnja

Foto: pixabay.com

Pčelari idu u obilazak košnica, da u njima oslušnu brujanje i očiste sneg ispred poletaljki.

Sneg trenutno košnicama dobro služi, kao izolator, ipak pčelari smatraju da su temperature trenutno nešto više nego što se smatra povoljnim, dok se plaše hladnijih dana tek u martu.

Da li će i ova godina biti jednako izdašna u prinosima meda kao i prethodna zavisiće u mngome od vremenskih uslova, a valjanu pretprolećnu pripremu i redovno kontrolisanje košnica nipošto ne treba zapostaviti.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Obavljena potpuna evakuacija sela Jasenovik pored Niša

Foto: Print screen RTS

Obavljena je potpuna evakuacija sela Jasenovik pored Niša zbog moguće incidentne situacije prilikom vraćanja vagona-cisterni sa amonijakom na kolosek.

Foto: Print screen RTS

U tom selu živi 360 ljudi, a većina će naredna dva dana provesti kod rođaka. Iz predostrožnosti je evakuisana i sva stoka.

Pripadnici Sektora za vanredne situacije i policija utvrđuju da li je celokupno stanovništvo evakuisano. Jedna cisterna bi trebalo danas da bude vraćena na kolosek i očekuje se da će taj postupak trajati oko šest sati. Sutra će se pristupiti i drugoj cisterni.

Dve cisterne sa amonijakom iskliznule su u subotu, 19. januara, između stanica Crveni krst i Svrljig. Tom prilikom niko nije povređen, niti je bilo opasnosti po ljude i životnu sredinu.

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović rekao je da su službe stupile u kontakt sa svim meštanima, kako bi utvrdile ko će se na koji način evakuisati.

Meštani koji nemaju kod koga da odu biće smešteni u gerontološkom ili regionalnom centru.

– Sinoć je bio održan zbor sa građanima, i sa njima je napravljen detaljan plan. Aktivnosti teku od 6.00. Sve nadležne službe su na svojim mestima, sve aktivnosti teku po planu, rekao je Bulatović za RTS.

Napravljen je i plan obaveštavanja.

– Svi meštani su dali brojeve telefona, imamo direktan kontakt. Obaveštavaćemo i preko medija u realnom vremenu. Brinemo o ljudima koji će biti smešteni u našim institucijama, od hrane, do zdravstvenog stanja. Šest pacijenata hitne službe već prevoze, rekao je Bulatović.

Direktor Veterinarskog instituta Miloš Petrović je rekao da je jedan deo vlasnika životinja juče odveo stoku kod rođaka u susednom selu, dok će preostali stočni fond biti premešten u skladu sa zakonom. Obezbeđeni su prevoz, smeštaj, hrana i voda.

– Premešteni su na prostor depoa klanice ‘Biftek’, koja zadovoljava sve zakonske propise, rekao je Petrović i dodao da je reč o malom stočnom fondu – oko 200 ovaca, 50 svinja, i četiri grla goveda.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Sistem daljinskog grejanja u Beogradu spreman za hladni talas

Foto: Grad Beograd

Celokupni sistem daljinskog grejanja JP „Beogradske elektrane“ u potpunosti je spreman za nepovoljne nastupajuće vremenske prilike, a sve terenske i ekipe za hitne intervencije u stalnoj su pripravnosti i spremne su da u najkraćem mogućem roku reaguju kako bi eventualni, nepredviđeni nedostaci i poremećaji bili otklonjeni u maksimalno kratkom vremenskom periodu.

Foto: Grad Beograd

Svih 38 toplotnih izvora (14 velikih izvora – toplana i 24 blokovske kotlarnice), kao i tri eksterna toplotna izvora, od kojih JP „Beogradske elektrane“ preuzimaju toplotnu energiju, stabilno funkcionišu u dvadesetčetvoročasovnom režimu isporuke toplotne energije potrošačima i snabdeveni su dovoljnim količinama svih vrsta energenata.

Potsećamo, neprekidno, dvedesetčetvoročasovno grejanje potrošača ponovo je uspostavljeno 18. januara, od kada su spoljašnje, večernje i noćne temperature ispod nule i trajaće sve dok budu trajali nepovoljni vremenski uslovi. Od početka grejne sezone do danas, dvadesetčetvoročasovna isporuka toplotne energije trajala je 46 dana i noći.

Milisav Pajević

Održana završna manifestacija projekta „Energija je svuda oko nas”

Foto: AP Vojvjvodina

Završna manifestacija projekta „Energija je svuda oko nas” i svečana dodela diploma i nagrada najboljim vojvođanskim školama održana je u holu zgrade Pokrajinske vlade, pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Foto: AP Vojvjvodina

– Ovaj projekat se već deveti put sprovodi u osnovnim i srednjim školama u AP Vojvodini, a naši zadaci jesu podsticanje i popularizacija obnovljivih izvora energije, kao i racionalizacija korišćenja postojećih izvora. Svet se danas suočava s dva energetska problema – jedan problem je nedostatak energije, a drugi problem je zagađenje okoline i klimatske promene. Zato je važno uticati na najmlađe potrošače energije, na našu decu, jer oni mogu da pomognu u budućnosti, stvarajući nove obrasce društveno odgovornog ponašanja kada je ovaj problem u pitanju, izjavio je Milan Kovačević, zamenik pokrajinskog sekretara za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Na svečanoj manifestaciji, koja je počela himnom „Energija je svuda oko nas” u izvođenju hora OŠ „Jovan Cvijić” iz Zrenjanina, dodeljene su nagrade najboljim školama koje su aktivno učestvovale u ovom projektu – OŠ „Dr Jovan Cvijić” iz Zrenjanina i OŠ „Mihajlo Pupin” iz Kule. Ostale nagrade dodeljene su đacima s najboljim literarnim radovima, crtežima, multimedijalnim prezentacijama i maketama na temu obnovljivih izvora energije.

Predstavnik nosioca projekta – predsednik Centra za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike, prof. dr Slobodan Popov, složio se s tim da se zajedničkim snagama može promeni svest kod dece, te da su ovakvi projekti više nego potrebni za očuvanje prirodne sredine.

Pokrovitelji projekta, osim Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice jesu FIMEK, Simprolit i Tehnološki fakultet Novi Sad.

Milisav Pajević

Doneta Uredba o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2019. godini

Foto: Vlada Republika Srbija

Vlada Republike Srbije je na sednici donela Uredbu o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2019. godini.

Foto: Vlada Republika Srbija

Ovom uredbom utvrđuje se Program finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2019. godini, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Aktivnosti i mere unapređenja efikasnog korišćenja energije koje će se finansirati u 2019. godini, kao i iznos sredstava za obavljanje tih aktivnosti i mera utvrđeni su programom iz člana 1. ove uredbe.

Unapređenje energetske efikasnosti kako u sektorima proizvodnje tako i u sektorima potrošnje energije prepoznato je kao jedan od ključnih elemenata energetske politike Republike Srbije, s obzirom da doprinosi sigurnosti snabdevanja energijom, smanjenju potrošnje energije u privatnom i komercijalnom sektoru, povećanju konkurentnosti industrije i povećanju standarda građana, odnosno doprinosi smanjenju uvozne zavisnosti i smanjenju negativnih efekata sektora energetike na životnu sredinu, a naročito emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte.

Milisav Pajević

Vode Vojvodine sprovode redovne kontrole ribolovnih područja

Foto: JVP Vode Vojvodine
Foto: JVP Vode Vojvodine

Tokom 2018. godine, ribočuvarska služba JVP “Vode Vojvodine” zaplenila je 60.507 metara nelegalno postavljenih mreža i veliki broj drugog pecaroškog alata.

Ribočuvarski timovi, kojih ima osam, prošle godine su 2.311 puta obišli ribolovna područja u svojoj nadležnosti.

Zbog nedozvoljenog ribolova podneto je 96 zahteva za pokretanje postupka.

Od toga su 24 presude realizovane, a ukupna kazna iznosila je 140.000 dinara.

U okviru stalne kontrole kontrolisano je skoro šest hiljada ribolovaca i evidentirane su 34 nepravilnosti na terenu.

Redovne kontrole terena od strane ribočuvara “Vode Vojvodine“ nastavljaju se i ove godine čime bi trebalo da se spreče svi oblici kršenja propisanih pravila, što će zaljubljenicima u pecanje obezbediti siguran i bogat ulov.

Ribolovne dozvole za ovu godinu mogu se kupiti u JVP “Vode Vojvodine“.

Cene dozvola su ove godine nešto više, pa tako za godišnju dozvolu za rekreativni ribolov treba izdvojiti 7.000 dinara, a za godišnju dozvolu za osobe starije od 65 godina, osobe sa telesnim oštećenjem od 60-79 procenata, kao i za žene 3.500 dinara.

Milisav Pajević

Beograd će dobiti groblje kućnih ljubimaca u novobeogradskom Bloku 51

Foto: Grad Beograd

Beograd će dobiti groblje kućnih ljubimaca u novobeogradskom Bloku 51, južno od auto-puta, u blizini hotela „Nacional”, a zauzimaće površinu od 1,54 hektara, najavio je u izjavi za B92 glavni gradski urbanista Milutin Folić.

Foto: Grad Beograd

Prema njegovim rečima, kompleks groblja će funkcionalno biti podeljen u tri celine, prednju ili administrativnu zonu, srednju zonu za sahranjivanje i zadnju zonu – krematorijum, gde će biti smešten objekat za uprljavljanje telima životinja.

– Prema projektu koji je izradio institut CIP, planirana je izgradnja šumsko-parkovskog groblja sa uređenim grobnim mestima, internim saobraćajnicama i svim pratećim objektima.

Ukupan kapacitet groblja biće preko 2.300 mesta, od čega više od 1.500 grobnih mesta i skoro 800 mesta za urne. Groblje će biti uređeno prema svetskim standardima.

Ono će doprineti uvođenju reda u ovoj oblasti, jer su sugrađani do sada bili prinuđeni da improvizuju,  pojasnio je Folić.

Folić je istakao da je usvojeno idejno rešenje, da je u toku izrada tehničke dokumentacije, kao i da bi na jesen, nakon rebalansa budžeta u julu, mogao da bude izabran izvođač radova i da započnu radovi.

Foto: Grad Beograd

– Prostor za sahranjivanje će sadržati trg za ispraćaje, parcele za rozarijume i kolumbarijume, parcele za grobove u nizu i prostor za zajedničko sahranjivanje. U okviru toga nalaziće se zaštitno zelenilo, interne saobraćajnice i pešačke staze. Na groblju će se nalaziti dve zgrade. Centralni objekat zauzimaće površinu od 250 kvadratnih metara,  najavio je Folić.

Glavni gradski urbanista navodi da je uz široku centralnu aleju sa grobnim mestima u nizu planiran i ružičnjak „vrt sećanja”, gde će postojati slobodan prostor za posipanje pepela, zatim kasete za čuvanje urni na zemlji (rozarijumi) i na zidu (kolumbarijumi), kao i površine za zajedničko sahranjivanje.

Folić je dodao da će groblje imati parking za 21 automobil, od kojeg će dva mesta biti rezervisana za osobe sa invaliditetom. Kako je rekao, korisnici groblja moći će da biraju tri tipa grobnih mesta za svoje kućne ljubimce u zavisnosti od veličine životinje.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević