Home Blog Page 957

Američki “san” – Kad budem mrtav i… zelen

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američka savezna država Vašington planira da ozakoni kompostiranje leševa. Na taj način, tela umrlih ljudi postajala bi plodno tle na kojem bi moglo da se uzgaja cveće ili zasadi drvo.

Kremiranje je već postalo uobičajena praksa razlaganja ljudskih tela nakon smrti pomoću izlaganja visokim temperaturama. Šta ako bi bližnji umesto urne s pepelom pokojnika, po umiranju, dobili saksiju sa zemljom?

Ukoliko se usvoji predlog zakona, američka nacija biće prva na svetu u kojoj će kompostiranje da bude alternativa za tradicionalni ispraćaj pokojnika.

Forenzički antropolog Danijel Veskot tvrdi da je lešu na otvorenom potrebno nekoliko meseci da se pretvori u zemlju. U vlažnijim podnebljima, ono što je nekada bilo lice čoveka se ogoli do kostiju kroz samo nekoliko nedelja. Veskot se bavi istraživanjem procesa truljenja ljudskih tela pri najvećem forenzičkom istraživačkom centru u Sjedinjenim Američkim Državama. “Uz dobru aktivnost bakterija, možete da se raspadnete za mesec dana”, kaže on.

Ipak, retko čije telo, po okončanju života, završi ovako. Većina bude sahranjena u sanduku, kremirana ili zapečaćena u trezoru, na taj način “iskorišćavajući” resurse naše planete kao što su drvo i metal, a ukoliko se pokojnik kremira, proizvodi se ugljen-dioksid.

Katrina Spejd i njena kompanija “Recompose” predstavljaju pokretačku snagu za legalizaciju kompostiranja posmrtnih ostataka i pozivaju građane da podrže njihovu inicijativu.

“Recompose” okuplja ljude koji teže da sadašnje načine i brigu o ljudskim telima nakon smrti transformišu u nežan, human i ekološki model. Po umiranju “Recompose” bi naše ostatke pretvorio u zemljište, te tako postajemo hrana za novi život i uzvraćamo Zemlji to što nas je tokom našeg “hranila”.

Jelena Kozbašić

Zoran Adamović: Urbanistički zavod Beograda stožer je planskog razvoja glavnog grada

Foto: Grad Beograd

Član Gradskog veća Zoran Adamović prisustvovao je juče obeležavanju slave Urbanističkog zavoda Beograda.

Foto: Grad Beograd

Čestitajući slavu Sveti Atanasije Veliki, Adamović je naglasio značaj ove ustanove koja već sedam decenija ima nezamenljivu ulogu u planiranju i razvoju Beograda.

On je posebno pohvalio kompetentnost zaposlenih i menadžmenta, ističući naročite njihove napore poslednjih godina da se planski razrade brojne lokacije u gradu, primamljive za investitore.

– Urbanistički zavod Beograda stožer je planskog razvoja našeg glavnog grada, o čemu svedoče na stotine izrađenih i usvojenih planova detaljne regulacije i još više planova koji su u pripremi ili proceduri.

Zahvaljujući tome, mnoge lokacije u Beogradu postale su atraktivne za domaće i strane investitore, što nadalje omogućava da se i na onima koje su ranije tavorile sada investira i gradi,  rekao je Adamović.

On je izrazio posebno zadovoljstvo zbog odlične saradnje između Grada Beograda i ovog zavoda, kao i veru da će tako biti i ubuduće.

Milisav Pajević

Uskoro i nadoknada za potrošače koji vrate PET ambalažu u prodavnice

Foto: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine doneće do kraja godine odluku kojom će se potrošačima u Srbiji omogućiti da u prodavnice vraćaju plastičnu ambalažu uz naknadu trgovaca.

Foto: Pixabay

Za sada nije dogovoreno da li će trgovci, kada im se donese ambalaža, kupcima vraćati određen iznos novca ili će se na neki drugi način građanima davati naknada za vraćenu PET ambalažu.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je Tanjugu da će se do kraja ove godine doneti odluka o uvođenju sistema za prikupljanje PET ambalaže.

Prema rečima ministra, u toku je izrada studije o takozvanom “depozitnom sistemu“, a koja će kako je najavio, za nekoliko nedelja biti na javnoj raspravi.

“Na kraju ćemo doneti odluku ali ovako više ne može da bude niti će biti. Naša odluka će biti zasnovana na interesu da Srbija bude potpuno čista”, napominje ministar.

Posle javne rasprave, dodaje, ministarstvo će doneti odluku, a Trivan očekuje da do kraja godine to pitanje bude “otvoreno i zatvoreno”.

Govoreći o efektima naplate plastičnih kesa u prodavnicama, kaže da je ova mera smanjila njihovo korišćenje za 70 odsto u Srbiji.

“Još nisam sasvim zadovoljan. Biću zadovoljan kada plastiku tog tipa potpuno izbacimo iz upotrebe, ili svedemo na minimum”, kaže Trivan i ističe da se moraju menjati navike građana po pitanju upotrebe plastičnih kesa.

Trgovinski lanci, podseća, prvo su kese naplaćivali dva dinara, a neki od njih su nedavno podigli cenu kese na pet dinara.

“Šta će se desiti dalje i koliko će cena ići gore ili dole, zavisi od njih”, kaže ministar.

Trivan najavljuje i da će resorno ministarstvo ove godine raditi na izmeni propisa pa će neke od nadležnosti ovog ministarstva biti prenete na opštine i gradove.

“Dobro je da građani znaju da su njihovi lokalni lideri u stvari odgovorni za stanje životne sredine, da sav pritisak po pitanju životne sredine ne bude usmeren ka ministarstvu i Vlada Republike Srbije. Što više tih instrumenata budemo predavali lokalnim zajednicama, Srbija će nam biti čistija”, istakao je Trivan.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Šta bi se desilo ako bi Zemlja ostala bez kiseonika na samo 5 sekundi?

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada bi Zemlja ostala bez kiseonika i na samo pet sekundi, za to kratko vreme bi planetu pogodile velike negativne promene, upozoravaju ekolozi.

Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru globalne akcije za zaštitu životne sredine, ekolozi napominju da se u atmosferi nalazi 21 odsto kiseonika, koji je njen najvažniji sastojak. Da nema kiseonika, ne bi bilo ljudi, biljaka ni životinja.

U tih pet sekundi bez kiseonika planeta bi doživela velike promene.

Bez ovog osnovnog životnog elementa bi se sve građevine napravljene od betona, u kojem je kiseonik osnovni povezivač, pretvorile u prah. U problemu bi bile i metalne konstrukcije, jer bi nestao sloj kiseonika koji sprečava metale da se međusobno stope.

Ljudi bi postali izloženi direktnom Sunčevom zračenju, budući da se ozonski omotač sastoji od atoma kiseonika. Nastale bi opasne opekotine, ali bi došlo i do pucanja unutrašnjeg uva usled nagle promene pritiska vazduha.

Nagli nestanak kiseonika izazvao bi kod ljudi utisak da su se iznenada našli na 2.000 metara ispod vode.

Bez kiseonika ne bi radili ni motori u vozilima, pa bi milioni automobila stali, dok bi avioni počeli da padaju na zemlju. Nebo bi postalo crno, s obzirom na to da se Sunčeva svetlost odbija od raznih čestica u atmosferi, pre nego što stigne na Zemlju.

Istovremeno bi se raspala i Zemljina kora, koja se sastoji od 45 odsto kiseonika, navode ekolozi.

Izvor: b92

Zbog čega je Beograd 31. januara bio najzagađenija prestonica na svetu?

Foto: EP
Foto: EP

Beograd je juče, 31. januara, nešto pre 9 časova bio najzagađeniji grad među 85 glavnih gradova sveta. Najveća zagađenost izmerena je na Novom Beogradu, nešto manja u Starom gradu i u delu kod Mostara.

Prema merenju Air Visual, u glavnom gradu Srbije, indeks kvaliteta vazduha (AQI), koji prikazuje koliko je trenutno zagađen vazduh, iznosio je 399, čime se našao na prvom mestu među glavnim gradovima sveta po zagađenosti vazduha. S obzirom na to da se merenje, čiji se rezultati mogu videti na sajtu Air Visual, radi na svaki sat, oko 10 časova, Beograd je sve vreme od jutros među prvih deset.

Kao najzagađeniji gradovi, u prvih deset, našli su se i Krakov, Delhi, Skoplje, Daka, Priština, Mumbaj, Sarajevo, Vroclav.

Prema pisanju medija, poslednjih dana u Srbiji “teško se diše” i u Užicu, Valjevu, Kragujevcu, Kosjeriću.

U Gradskom zavodu za javno zdravlje kažu, ipak, da podaci nisu tako alarmantni i da su povećane koncentracije zagađujućih materija karakteristične za ovaj period godine, pre svega zbog ložista, saobraćaja i klimatskih uslova.

“Za zagađivanje su krivi, pre svega, proizvodnja električne energije u termoelektranama, potom izduvni gasovi u saobraćaju, sagorevana goriva u domaćinstvima za potrebe grejanja, hlađenje i priprema hrane. Zagađivači vazduha su i pojedina industrijska postrojenja, kao što su ona u kojima se proizvode gvožđe i čelik, zatim mineralna industrija…”, rekao je za “Politiku” Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

U uslovima velike zagađenosti vazduha mogu da se koriste posebne maske koje se mogu nabaviti preko specijalizovanih sajtova, kaže dr Dejan Žujović, pulmolog, načelnik Dnevne bolnice u Zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu u Beogradu.

“Naravno, može se staviti šal i na glavu, preko usta i nosa, ponekad i privremeno, ali za sve nas bi bilo najbolje da društvo ulaže više u zaštitu vazduha, a ne da se ljudi prilagođavaju vanrednim okolnostima”, kaže on.

Prema podacima iz Nacionalnog registra izvora zagađivanja, u Srbiji su najznačajniji izvori zagađivanja iz energetskog sektora, odnosno poreklom od sagorevanja fosilnih goriva. Radović objašnjava da kompanije koje emituju zagađujuće materije plaćaju samo ekološku taksu u zavisnosti od količine opasnih čestica koje puštaju u vazduh.

“Ništa ne može da se popravi odmah, ne možemo ljudima usred zime reći da se ne greju da bi im vazduh bio čistiji. Ovde je reč o ulaganjima na duge staze. Važno je napomenuti da Elektroprivreda Srbije, kao najveći emiter zagađujućih materija u vazduh, od 2015. godine ulaže po nekoliko stotina miliona evra u projekte zaštite životne sredine. Ali isto tako je važno i pošumljavanje, koje podrazumeva protok godina dok drvo poraste i doprinese zdravijoj okolini”, rekao je direktor Agencije.

Izvor: Politika/Nacionalna geografija

Bugarska kompanija „Bulgartransgas” gradiće gasovod „Turski tok”

Foto: gasprom.com

Bugarska kompanija „Bulgartransgas” donela je konačnu odluku o investiranju u projekat izgradnje gasovoda „Turski tok”, kojim će se transportovati ruski gas od bugarske granice sa Turskom do Srbije, izveštava Rojters.

Foto: gasprom.com

Odluka je doneta nakon što je „Bulgartransgas” prikupio obavezujuće ponude od tri kompanije, među kojima je i Gasprom, za proširenje bugarskog sistema za tranzit gasa.

Bugarska kompanija „Bulgartransgas” donela je konačnu odluku o investiranju u projekat izgradnje gasovoda „Turski tok”, kojim će se transportovati ruski gas od bugarske granice sa Turskom do Srbije, izveštava Rojters.

Odluka je doneta nakon što je „Bulgartransgas” prikupio obavezujuće ponude od tri kompanije, među kojima je i Gasprom, za proširenje bugarskog sistema za tranzit gasa.

“Imamo jako dobre vesti. Ekonomski test za projekat proširenja gasne mreže uspešno je završen”, izjavila je u parlamentu bugarska ministarka za energetiku Temenuška Petkova.

Portal „SeeNews” istovremeno izveštava da je “Bulgartransgas” uspešno završio treću fazu ekonomskog testa za projekt vredan 2,77 milijardi leva (1,4 milijardi evra) za produženje bugarske tranzitne gasne mreže od Turske do Srbije.

Bugarski „Dnevnik” je preneo izjavu Petkove da će prihodi te zemlje od naknada za tranzit gasa kroz novi gasovod premašiti 360 miliona leva godišnje.

„Bulgartransgas” je prošlog meseca raspisao tender u iznosu od 2,29 milijardi leva za izgradnju novog, 484 km dugačkog gasovoda od kompresorske stanice Nova Provadija do granice sa Srbijom.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nedavno da će izgradnja nastavka gasovoda Turski tok kroz Srbiju, od Rusije preko Turske i Bugarske, početi u narednih nekoliko nedelja, a možda čak i u narednih nekoliko dana.

Vučić je u intervjuu za „RIA Novosti” u Davosu, rekao da su Rusija i Srbija nadomak usaglašavanja konačne cene izgradnje nastavka tog gasovoda, u koji će Rusija uložiti 1,4 milijarde dolara.

Šef ruskog “Gasproma” Aleksej Miler potvrdio je ranije da će produžetak gasovoda kroz Srbiju biti izgrađen do kraja 2019. godine.

Gasovod će ići od granice s Bugarskom do granice s Mađarskom, dužinom od 403 kilometra.

„Gasprom” je u maju 2017. godine započeo izgradnju prvog kraka gasovoda „Turski tok” polaganjem cevi ispod Crnog mora u dužini od 930 kilometara do turske obale.

Taj krak je namenjen snabdevanju Turske gasom, dok će drugi krak, namenjen isporukama gasa zemljama južne i jugoistočne Evrope, u dužini od 180 km, ići preko turske teritorije do granice sa susednim zemljama.

Kapacitet svakog kraka gasovoda iznosi po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležen pod sloganom „Zaštitimo se od duvana”

Foto: Gradski zavod za javno zdravlje

Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se svakog 31. januara, već više od dve decenije.

Foto: Gradski zavod za javno zdravlje

Ova značajna tradicija nastavljena je i ove godine, pod opštim sloganom „Zaštitimo se od duvana”.

I pored toga što se procenjuje da preko 19.000 ljudi umre od posledica upotrebe duvana svakog dana, više od milijardu stanovnika naše planete i dalje puši.

Ono što je interesantno je da skoro 80 odsto njih živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Slična situacija prisutna je i u našoj zemlji.

Svaki treći odrasli stanovnih Srbije izjavljuje da trenutno puši, a najveći udeo njih je među onima sa manjim primanjima, dok je najveći broj onih koji se izjašnjavaju kao svakodnevni pušači čak u kategoriji nezaposlenih.

Кampanja koja prati ovaj važan datum, pre svega, ima za cilj da istakne višestruke posledice koje duvan ima po zdravlje ljudi, ali i njegov negativan uticaj na čovekovu okolinu. Sagledavajući slojevitost, razmere i ozbiljnost ovog problema, neizbežan je zaključak o neophodnosti multisektorskog delovanja u oblasti kontrole duvana.

Duvanom izazvano oštećenje životne sredine dešava se kontinuirano tokom svih faza životnog ciklusa ove biljke, od pripreme terena za gajenje, samog gajenja i prerade duvana, dalje proizvodnje duvanskih proizvoda i njihove distribucije, sve do efekata konzumiranja od strane krajnjeg potrošača i otpada koji nastaje nakon njegove upotrebe.

U tom smisliu, najproblematičniji su filteri od cigareta – samo od njih se godišnje, na svetskom nivou, generiše više miliona kilograma otpada.

O štetnostima pušenja po zdravlje i rezultatima najnovijeg istraživanja možete detaljnije pročitati ovde.

Milisav Pajević

Usvojene uredbe za podsticanje kvaliteta turističke ponude Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici dve uredbe iz oblasti turizma – o uslovima i načinu dodele kreditnih sredstava za podsticanje kvaliteta turističke ponude i podsticanju unapređenja organizovanog turističkog prometa stranih turista.

Uredbama se utvrđuju uslovi i način dodele kredita za finansiranje projekata kvaliteta turističke ponude fizičkih lica i privrednih društava u toj oblasti, sa ciljem povećanja deviznog priliva, pozicioniranja Srbije kao prepoznatljive i primamljive turističke destinacije.

Takođe, na ovaj način biće prepoznate domaće agencije kao glavni organizatori putovanja za zemlje regiona, stimulisan boravak stranih turista u Srbiji i povećan broj njihovog noćenja u zemlji.

Milisav Pajević

Ministri energetike Srbije i Republike Srpske o saradnji gasnih kompanija

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Jedna od najvažnijih tema sastanka ministra energetike Srbije i ministra energetike Republike Srpske, održanog 30. januara, bila je rešavanje imovinsko-pravnih odnosa dve naftne kompanije “Srbijagas” i “Gaspromet” Pale, kako bi se nastavilo za razvijanjem zajedničkih gasnih projekata.

Ministri Aleksandar Antić i Petar Đokić sastali su se juče u Beogradu u okviru nastavka pregovora o zajedničkim aktivnostima Energetskog komiteta. Na sastanku su usaglašena otvorena pitanja iz Nacrta o saradnji između “Srbijagasa” i “Gasproma“, koji će ukoro biti potpisan u Banja Luci, u prisustvu obojice ministara.

Republika Srpska i Srbija imaju dobru saradnju u oblasti gasa, a sigurnost u isporuci tog energenata veoma je važna za budući privredni razvoj, krajnji je zaključak ovog sastanka.

U Bangkoku vodom smanjuju zagađenje vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay

Suočeni sa brojnim kritikama usled prevelikog zagađenja, vlasti u glavnom gradu Tajlanda odlučile su se da posipanjem vode iz vazduha pokušaju da smanje zagađenje. Veliki broj bespilotnih letilica, dronova i malih aviona, bacali su danas vodu iz vazduha ne bi li smanjili prašinu oko grada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradske vlasti u Bangkoku odlučile su da više od 400 škola bude zatvoreno do kraja nedelje, a ministarstvo zdravlja savetuje građane da izbegavaju izlaske napolje.

Već nekoliko dana avioni takođe posipaju i tečnost koja upija zagađene mikro-čestice i ispuštaju hemijske supstance za izazivanje kiše koja veoma retko pada u ovom gradu.

Nedostatak vetra, vlažnosti i vremenski uslovi ne dozvoljavaju prirodno raspršivanje zagađenih čestica.

Koncentracija čestica posebno štetnih po ljudsko zdravlje iznosila je prethodnih dana od 80 do 100 mikrograma po kubnom metru. Prema propisima Svetske zdravstvene organizacije, dozvoljena količina iznosi 25 grama po kubnom metru.

Prema rečima vlasti, zagađenje je posledica građevinskih radova i prometa automobila, kojih je na ulicama oko 10 miliona.

Švedski tržni centar prodaje isključivo polovnu robu!

Foto: ReTuna

U blizini Fakulteta političkih nauka postoji jedna mala prodavnica polovnih stvari.

Da bih vam dočarala njenu snabdevenost svim i svačim, pomenuću neke od svojih omiljenih “pronalazaka”. Svileni indijski sari, posude za jaje koje su za mene odraz otmenosti zbog prizora ljudi kako doručkuju u filmovima, torbe kakve je Paris Hilton nosila dvehiljaditih… Čak i ono metaforičko preuveličavanje da negde možete naći “sve od igle do lokomotive” za ovu radnjicu može da se upotrebi prilično bukvalno, s obzirom na to da sam nabasala i na drvene igračke u obliku lokomotive i vagona.

Koliko sam shvatila besramno prisluškujući razgovor prodavca i jedne mušterije, ona radi po principu “iznajmljivanja polica i štendera”. Stanovnici donose proizvode koje im više ne trebaju i za svaki pojedinačni odrede cenu i plate mesečni najam “izlagačkog prostora”. U njihov novčanik ide novac od svake stvari koja pronađe novog vlasnika tokom perioda zakupa.

Prodavnicu sam posetila i neposredno pred jedan ispit i pamet su mi pomerila dva pehara u roze boji sa zlatnim linijama. Naravno da sam automatski izmaštala kako sa drugaricom iz njih pijem roze vino leti na prelepom balkonu okružena cvećem. Onda se desio brzinski povratak u realnost!

1) “Visoka je verovatnoća da ću da padnem ispit zbog kog sam se dovukla prevozom od Čukarice do Voždovca!” (Za ljude koji nisu iz Beograda, ovo putovanje je, prema mojoj subjektivnoj proceni, ekvivalent onoga kada stari ljudi govore kako su pešačili kilometrima da bi došli od škole do kuće i nazad i da su se probijali kroz smetove snega)

2) “Neuspešan student ne zaslužuje da potroši 400 dinara na sebe, pogotovo zato što će ponovna prijava tog ispita takođe da ga udari po džepu!”

3) “Jesen je.”

4) “I, Jelena, zaboga, ti čak ni nemaš balkon na kom biste pile to vino!”

5) “Takođe, otkada si ti postala baštovan? Koliko znam, jedino cveće koje uspevaš da održiš u životu su kaktusi. Da ti to nije alternativni plan za budućnost POŠTO SI VEĆ NESPOSOBNA DA ZAVRŠIŠ FAKS?”

6) “U svakom slučaju, vrlo je nemoguće da u sadašnjim okolnostima da sa drugaricom iz pehara u roze boji sa zlatnim linijama da piješ vino leti na prelepom balkonu okružena cvećem. A sada odlazi odavde da se obrukaš na faksu SVOJIM NEZNANJEM!”

Naravno, paralelno sa ovim rojem besmislenih misli u mojoj glavi, jednim uvetom uspela sam da slušam razgovor sa početka priče i provalim model poslovanja te radnje ?

Iako trenutno nemam ni drugaricu (uglavnom su zauzete ili daleko), ni leto, ni balkon, ni cveće, pehare sam, ipak, pazarila, zato što sam položila ispit. Do nekih lepših vremena, koristim ih u momentima usamljenosti i samosažaljenja za jedan Somerzbi posle posla na šanku u kuhinji okružena prljavim sudovima. Daleko od prvobitne ideje, priznajem.

Foto: ReTuna

Šveđani su način rada pomenute prodavnice podigli na mnogo viši nivo – na nivo tržnog centra.

U gradiću Eskilstuna se otvorio ReTuna, prvi reciklažni tržni centar na svetu. Zahvaljujući ovom revolucionarnom podvigu, tržište se zaokružuje – udisanjem novog života u raznorazna dobra kroz popravku i iznalaženje nove namene predmeta. Uprkos tome što ove prakse nisu novina, one se, umesto u nekoliko samostalnih radnjica, sada primenjuju pod krovom tržnog centra.

Petnaestak prodavnica smeštenih u ReTuni prodaju mnogobrojne kućne potrepštine – od nameštaja, preko kompjutera i audio opreme, do biljaka, baštovanskih alata, građevinskog materijala i bicikla. U njenom sklopu nalazi se i reciklažno postrojenje u koje građani mogu da donesu nepotrebne i neželjene proizvode da bi ih radnici popravili i prodali.

Foto: ReTuna

Međutim, ovo nije samo kupoprodajno mesto, već teži i da obrazuje javnost, kroz organizaciju događaja, radionica, časova, tematskih dana i sličnih manifestacija sa fokusom na održivost.

U kafeteriji u okviru tržnog centra služi se organska hrana i poslastice.

Jelena Kozbašić

Potpisan ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji na Hidroelektrani „Đerdap 1“

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je juče sa izvršnim direktorom nemačke kompanije „DSD Noel“ Manfredom Singerom ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji brodske prevodnice na Hidroelektrani „Đerdap 1“.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je tom prilikom istakla da je ugovor za realizaciju ovog projekta, na koji se čekalo decenijama, vredan 27 miliona evra, i podsetila na to da Srbija kroz novi investicioni ciklus ulaže 200 miliona evra u razvoj vodnog saobraćaja.

Vodni saobraćaj je decenijama bio zanemaren. Pored ulaganja u drumske i železničke koridore, uložićemo 200 miliona evra u razvoj tog vida saobraćaja, što znači povećanje plovnosti Dunava, izgradnju novih luka, povećanje bezbednosti plovidbe, ali i veći broj putnika i prevezenog tereta, naglasila je ona.

Potpredsednica Vlade je podvukla da će ovaj projekat izvoditi kompanija koja u svetu radi dugo i kvalitetno na sličnim zadacima, izrazivši očekivanje da će sve biti urađeno po svetskim standardima i najvišem kvalitetu.

Singer je iskazao zahvalnost Vladi Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na ukazanom poverenju, objasnivši da će ovaj važan projekat realizovati konzorcijum koji, pored ove nemačke kompanije, čine i dve srpske firme.

Rekonstrukcija brodske prevodnice na HE „Đerdap 1“ bitna je za celu Evropu. Svesni smo posvećenosti i interesa Vlade Srbije i Ministarstva za ovaj projekat. Daćemo sve od sebe da ga realizujemo na vreme i u najboljem kvalitetu, rekao je on.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede SrbijeMilorad Grčić podsetio je na to da je brodska prevodnica na „Đerdapu“ izgrađena 1970. godine i da do danas nije rekonstruisana, te da su se, zahvaljujući Vladi Srbije i predsedniku Republike Aleksandru Vučiću, stekli uslovi za ovaj investicioni poduhvat.

Sadašnji kapacitet brodske prevodnice je 6.300 plovila, a nakon rekonstrukcije biće 10.000 plovila. Ovaj projekat ima ogroman ekonomski značaj – uticaće pozitivno na turizam i privredu zemlje, podvukao je Grčić.

Milisav Pajević

Tokom vikenda besplatno odnošenje kabastog otpada sa beogradskih ulica

Foto: Grad Beograd

Ekipe JKP „Gradska čistoća” će tokom vikenda, 2. i 3. februara, besplatno odnositi kabasto smeće sa beogradskih ulica.

Foto: Grad Beograd

Nepotrebne kabaste stvari sugrađani mogu da ostave pored kontejnera, odakle će ih ekipe „Čistoće” ukolniti, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Ovu besplatnu akciju JKP „Gradska čistoća” tradicionalno sprovodi svakog prvog vikenda u mesecu.

Privredni subjekti uslugu plaćaju po kubnom metru odnetog otpada i broju utrošenih sati, ali po izuzetno povoljnim cenama, dok je za sugrađane odnošenje kabastog otpada besplatno.

„Čistoća” apeluje na sugrađane da akciju iskoriste kako se kabasti otpad ne bi gomilao ostalim danima kada se usluga odnošenja naplaćuje.

Prioritet u odnošenju kabastih stvari iz domaćinstava imaju sugrađani koji raspolažu većim količinama otpada. O tome mogu obavestiti službe JKP „Gradska čistoća” pozivanjem telefonskog broja 3314-131, nakon čega ekipe preduzeća izlaze na teren i uklanjaju otpad.

Milisav Pajević

Bušenje Dinarida u Hrvatskoj u potrazi za naftom

Foto: Wikipedia/K. Korlević
Foto: Wikipedia/K. Korlević

Na potpisivanju ugovora za dokument o dodeli bespovratnog novca iz evropskih fondova za gradnju Centra za upravljanje otpadom Lećevica, hrvatski ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić odgovorio je i na pitanje kako će se istraživanje i bušenje Dinarida u potrazi za ugljovodonikom odraziti na turizam.

“Sprovodimo istraživanja koja nisu invazivna i nema štete za turizam. Trajaće od 5 do 7 godina, pa tek onda kada otkrijemo koliko nafte uopšte ima na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova, možemo da govorimo o eksploataciji”, rekao je Ćorić.

Istakao je da će, nezavisno od toga da li na toj teritoriji postoje ili ne postoje zalihe nafte, ceo proces da bude ispraćen jasnom komunikacijom sa lokalnim zajednicama, zato što neke od njih ne žele takav oblik istraživanja kako bi razvijale ruralni turizam. “Međutim, siguran sam da postoje i one zajednice koje bi nakon preliminarnih rezultata istraživanja ocenile da  to i te kako ima smisla”, dodao je.

Ministar je 24. januara u Šibeniku održao radni sastanak s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, a tom prilikom je i službeno najavljeno da će se uskoro pokrenuti postupak javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljovodonika na području Dinarida.

“Upravo lokalna samouprava ima najveću direktnu korist od istraživanja ugljovodonika. Na primeru jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodeljene 2016. godine, samo na račun naknada uplaćeno je preko 17 miliona kuna koje su opštinama donele mogućnosti za nova, dodatna ulaganja u kvalitet života lokalnih zajednica”, istakli su iz ministarstva.

Na području Dinarida su već obavljana slična istraživanja,  a na priobalnom području i na jadranskim ostrvima istraženo je ukupno 17 istraživačkih bušotina.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Poslednji modni krik – Prva veganska nedelja mode

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se sve veći broj poznatih ljudi odlučuje za veganski način života, vreme je da taj pokret osvoji i druge sfere našeg postojanja. Čak i Fashion Week želi da se pridruži ovoj priči.

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da je Los Anđeles zabranio prodaju i proizvodnju krzna? Upravo zbog tog podatka, ovaj grad je idealni domaćin za prvu ikada Vegansku nedelju mode. Osmislila ju je aktivistkinja za prava životinja Emanuel Rijenda.

“Želim da započnem razgovore i debate unutar industrije, obrazovanjem, uzdizanjem i kreiranjem povezanosti između naših najvažnijih vrednosti – našem poštovanju prema ljudskom životu, životinjskim pravima i prirodnoj sredini”, izjavila je Rijenda.

Sa ciljem stavljanja tačke na svaku vrstu eksploatacije životinja u modnoj industriji, ovaj četvorodnevni događaj će otpočeti 1. februara.

Laureat Nobelove nagrade za mir Robert Lempert će tokom ovog događaja održati govor vezan za klimu unutar Prirodnjačkog muzeja Los Anđelesa. Na modnoj pisti biće predstavljeni komadi ekološki svesnih dizajnera, a uslediće izložba evolucije veganske mode.

Naravno, tu će biti i loža za eksperimentisanje sa veganskom hranom, koju će pripremati najbolji kuvari sveta.

Izvor: Lux Life

Predstavljen deseti Mikser festival 2019

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbiji su potrebni novi modeli održivog privređivanja i kreativnog inoviranja koji će neposredno uvažavati ekološke standarde i princip ostvarivanja zdrave i uređene životne sredine, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na predstavljanju programa desetog jubilarnog Mikser festivala koji će biti održan od 24. do 26. maja u Beogradu, na Donjem Dorćolu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Deseti jubilarni Mikser festival 2019, kako je objasnila kreativni direktor Festivala Maja Lalić, ove godine posvećen je znanju, inovacijama, razmeni ideja, alternativnim modelima i protoku informacija, pod sloganom „Cirkuliši!“, kako bi građanima ponudili iskustvo održivosti u svim društvenim aspektima, i tako ih podstakli da realizuju principe održivosti u svom svakodnevnom životu.

Izražavajući punu podršku održavanju ove multikulturalne manifestacije sa ekološkim predznakom, ministar Trivan je istakao da je festival Mikser upravo uspešan primer snage i uloge civilnog duštva u menjanju društva na bolje.

Kako je ocenio, Mikser festival ne predstavlja samo manifestaciju gde se mešaju i povezuju ideje i stvaraoci iz različitih društvenih oblasti, već platformu za kreativno promišljanje o održivim rešenjima koji vode napretku. Ona pokazuje kako se naše društvo menjalo u pravcu evropskih vrednosti i standarda, naročito u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Svi zajedno smo jedno veliko celo, i nijedna država ne može bez razvijenog civilnog društva, naglasio je ministar.

Poslednje decenije pokazale su da održivi razvoj za koji se svet opredelio kao koncept nije dovoljan da sačuva Planetu, i da je potrebno da se menja, ne samo tehnologija, već i navike i ponašanje modernog čoveka, kako bi zaustavili pogubne posledice civilizacijskog razvoja.

Zelena ekonomija ili cirkularna ekonomija je moguć odgovor za budućnost, i nema efikasne zaštite životne sredine i razvoja bez primene principa cirkularne ekonomije u privređivanju i celokupnom društvu, zaključio je Trivan.

Stalna predstavnica UNDP Steliana Nedera, izražavajući zadovoljstvo zbog partnerstva ove organizacije sa Mikser festivalom na pokretanju Platforme za cirkularnu ekonomiju u Srbiji, rekla je da je koncept održivosti u samom središtu programa i rada ove organizacije, a u osnovi održivog razvoja cirkularna ekonomija, odnosno težnja za pametnim korišćenjem, gde se ide na smanjenje otpada, i u što većoj meri na ponovno vraćanje iskorištenih proizvoda u proizvodnju.

Predstavljanju Programa prisustvovao je ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Sem Fabrici, i direktor Muzeja nauke i tehnike Rifat Kulenović koji je kao domaćin pozdravio prisutne.

Milisav Pajević