Home Blog Page 954

“Zagađenje vazduha je lokalna nadležnost ali je Ministarstvo zainteresovano da pomogne”

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici grada Užica sastali su se sa ministrom zaštite životne sredine, Goranom Trivanom, kako bi razgovarali o mogućnostima rešavanja najznačajnijih ekoloških problema u ovoj lokalnoj samoupravi.

Jedno od najvažnijih pitanja bilo je pitanje kvaliteta vazduha, s obzirom na to da Užice spada među nekoliko gradova u Srbiji sa najvećim zagađenjem vazduha.

Ministar je istakao da su jedan od najvećih faktora zagađenja vazduha po gradovima lokalna ložišta i da je rešavanje tog problema pitanje za lokalnu samoupravu i njihova nadležnost, ali da je Ministarstvo spremno da pomogne. U narednom periodu biće definisani okviri saradnje i pomoći Ministarstva u cilju rešavanja ovog problema.

Gradska uprava Užica već godinama preduzima brojne mere za unapređenje životne sredine, međutim za poboljšanje kvaliteta vazduha neophodno je gašenje kotlarnica na mazut za oko 16 hiljada individualnih domaćinstava, kao i promena u sistemu grejanja u zdravstvenim ustanovama konverzijom kotlarnica sa mazuta na prirodan gas, zbog čega im je neophodna pomoć Ministarstva, ističu predstavnici ove opštine.

U JKP ,,Naš dom” stigla nova cisterna za odvod otpadnih voda

Foto: soapatin.org
Foto: soapatin.org

Vozni park apatinskog Javno-komunalnog preduzeća ,,Naš dom” bogatiji je za novu cisternu za odvod otpadnih voda.

U pitanju je investicija vredna preko osam miliona dinara, a tim povoom je u ovom preduzeću održana konferencija za novinare na kojoj su se prisutnima obratili Milan Škrbić, predsednik opštine Apatin, i Nebojša Smiljanić, vd direktora JКP ,,Naš dom”.

– Кupovonom prvog auto smećara pre nešto više od godinu dana najavili smo dalju saradnju opštine i JКP-a ,,Naš dom”, s ciljem poboljšanja infrastrukture ovog preduzeća, a koje je srce i duša jednog grada. Novim odlukama koje su u proteklom periodu stupile na snagu, ovo preduzeće je proširilo obim svog posla, te je neophodno uložiti značajna sredstva kako bi poslovanje JКP-a ,,Naš dom” bilo efikasnije, brže i kvalitetnije. Osim dva nova smetlara, kupili smo tri terenska auta za potrebe našeg komunalnog preduzeća, najsavremeniju korpu koja diže na 24,5 metara, a koju nema niko u okrugu. Danas vidite ovu novu fekalnu cisternu koja je neophodna apatinskim komunalcima, jer je staro vozilo dotrajalo. Sve ukupno, u proteklom periodu je uloženo preko 50 miliona dinara u JКP ,,Naš dom”, rekao je Milan Škrbić.

Prema rečima predsednika opštine, cisterna najviše će značiti meštanima Prigrevice i Romskog naselja, jer oni nemaju fekalnu kanalizaciju, te će ovo novo vozilo od danas svakodnevno biti na terenu.

Od Nebojše Smiljanića, vd direktora JКP-a ,,Naš dom”, dobili smo podatak da je u pitanju investicija ukupne vrednosti 8.390.000 dinara, bez PDV-a.

– Postoji potreba za ovom vrstom komunalne usluge, jer u svom voznom parku imamo dotrajalu mašinu, staru preko 20 godina. Staru cisternu ćemo i dalje držati u krugu, izvršiti potrebne popravke na njoj, a nova će svakodnevno raditi, s krajnjim ciljem manjeg čekanja korisnika na izvršenje usluge.

Sama cisterna ima šest kubika prostora za skladištenje, šasija je DAF-ova, a gradnja Resorova, saznajemo od Smiljanića.

Izvor: 025info.rs

Milisav Pajević

Novi “čisti” energetski izvor? Teretane se napajaju energijom koju proizvode ljudi dok vežbaju!

Foto-ilustracija: Pixabay

Ima, evo, već nedelju dana kako sam ponovo počela da idem u teretanu. I to je bilo dovoljno da dam sebi za pravo da držim slovo kolegama na poslu kada naruče pomfrit, kritikujem mamu kada ispohuje piletinu i zgražavam se drugarima kada dodaju šećer u čaj. “O bože, znate li vi koliko je to nezdravo i koliko ima kalorija? Trebalo bi da trčite bar sat vremena kako biste to sagoreli!” Naravno, istovremeno u sebe unosim ogromne količine kafe i slatkiša i gledajući me, ni na koji način, ne biste mogli da provalite da idem u teretanu ako nisam u helankama i majici za trening. Na treningu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ključni razlog vežbanja jeste trošenje energije, ali šta ako, u isto vreme, možete i da je proizvodite?

Iskreno, čak i kada odvojim sat i po vremena za trening, nije da se preterano iscrpim. Da energetsko snabdevanje teretane zavisi od moje učinkovitosti na biciklu, svetla bi se gasila na svakih pet minuta dok pravim pauzu da proverim društvene mreže ili pijem vodu ili uradim bilo šta što nije okretanje pedala u nedogled. Ukoliko bi se mojoj neenergičnosti pridodala energičnost ostalih članova, restrikcije struje bi bile ređe ili se uopšte ne bi dešavale.

S obzirom na to da ovakvi fitnes centri još ne postoje u Srbiji, ne moram da menjam svoj režim treniranja kako se proteinski šejkovi u frižideru ne bi pokvarili usled nestanka električne energije.

Međutim, da živim u Hong Kongu, Njujorku ili Londonu, priča bi bila nešto drugačija i bila bih prinuđena da se ozbiljnije aktiviram kako mi članska kartica ne bi bila oduzeta zbog “nedovoljnog doprinosa zajednici kroz generisanje energije”.

Pojedine teretane u ovim gradovima su opremljene posebnim spravama koje, pomoću mikro invertora, kinetičku energiju korisnika pretvaraju u vate.

“Pedalirajući”, vežbači ne samo da oblikuju svoje telo, već i, na održiv način, proizvode energiju koja se skladišti u baterijama i upotrebljava za rasvetu, napajanje rashladnih uređaja ili pokretanje samih sprava za vežbanje.

Neki od ovih zelenih fitnes centara višak energije “prebacuju” u elektrodistributivnu mrežu, ali i svojim članovima daju mogućnost da prate koliki su doprinos pružili energetskom snabdevanju putem aplikacije.

Znojem do čiste energije!

Jelena Kozbašić

Sredstava za nabavku konstrukcije i opreme za biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru

Foto: pixabay.com

Konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke konstrukcije i opreme za biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru na teritoriji AP Vojvodine za 2019. godinu raspisan je radi podsticanja intenzivnijeg korišćenja i zaštite poljoprivrednih zemljišnih resursa.

Foto: pixabay.com

Predmet Konkursa je dodela bespovratnih sredstava za sufinansiranje nabavke konstrukcije za objekte zaštićenog prostora, višegodišnjih, višeslojnih folija za pokrivanje, folija za senčenje i sprečavanje gubitka toplote, mreža za senčenje objekata, sistema za navodnjavanje “kap po kap”, sistema za prihranu, sistema za zagrevanje, stolova za proizvodnju rasada, instrumenata za merenje ugljen-dioksida, temperature supstrata i vazduha i vlage, saksija, kontejnera za proizvodnju rasada, oslonaca za povrće.

Za realizaciju Konkursa predviđeno je ukupno 80.000.000 dinara, a bespovratna sredstva utvrđuju se u iznosu do 60 odsto prihvatljivih troškova investicije, odnosno 70 odsto za fizička, pravna lica i preduzetnike čije gazdinstvo je registrovno na području s otežanim uslovima rada u poljoprivredi, žene nosioce registrovanog poljoprivrednog gazdinstva i fizička lica i osnivače pravnog lica mlađe od 40 godina.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi maksimalno može biti 2.100.000, odnosno 2.310.000 dinara za fizička, pravna lica i preduzetnike čije gazdinstvo je registrovno na području s otežanim uslovima rada u poljoprivredi, žene nosioce registrovanog poljoprivrednog gazdinstva i fizička lica i osnivače pravnog lica mlađe od 40 godina.

Minimalan iznos po jednoj prijavi iznosi 60.000 dinara, a razmatraće se samo prijave čija je vrednost prihvatljivih troškova investicije jednaka ili veća od 100.000 dinara bez PDV-a.

Pokrajinski sekretarijat poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo putem svog nadležnog sektora može da naloži Poljoprivrednoj i savetodavnoj stručnoj službi AP Vojvodine da utvrdi činjenično stanje na terenu, odnodno nulta kontrola. Investicije započete pre nulte kontrole se ne prihvataju. Prilikom razmatranja podnetih prijava priznaće se samo investicije realizovane nakon 1. januara ove godine.

Konkurs je otvoren do utroška sredstava, a zaključno sa 15. martom ove godine.

Milisav Pajević

Manji porast vodostaja na rekama u Vojvodini

Foto: pixabay

U prethodnom periodu, vodostaji na rekama na teritoriji AP Vojvodine kretali su se u okviru srednje niskih nivoa.

Foto: pixabay

Međutim, nekoliko dana unazad, došlo je do značajnog otopljenja, što je uzrokovalo povišenje nivoa vode na svim rekama.

Na reci Dunav beleži se manji porast, čime će se dostići nivo višegodišnjeg proseka za ovo doba godine, dok reka Tisa beleži značajniji porast.

Reka Sava je u porastu na našoj teritoriji, tako da se krajem ove nedelje očekuje prevazilaženje kriterijuma za proglašenje redovne odbrane od poplava.

Vodostaj reke Tamiš prevazišao je kriterijum za proglašenje redovne odbrane, ali se prognozira njen brzi pad, tako da redovna odbrana ovog puta neće biti proglašena.

Na svim ostalim banatskim vodotocima beleži se opadanje vodostaja.

Stručne službe JVP „Vode Vojvodine“ aktivno prate stanje na rekama.

Operativne i osmatračke službe na terenu obilaze odbrambene linije, kontrolišu i registruju promene i spremne su da blagovremeno reaguju u slučaju potrebe.

Najavljeni vodostaji ne bi trebalo da ugroze branjeno područje.

Milisav Pajević

Vlada Federacije BiH prihvatila Izveštaj o realizaciji Akcionog plana Federalne strategije zaštite životne sredine

Foto: pixabay

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u potpunosti prihvata Izveštaj o realizaciji Akcionog plana Federalne strategije zaštite životne sredine 2008 — 2018, koji je pripremilo Federalno ministarstvo životne sredine i turizma.

Foto: pixabay

Do donošenja i usvajanja nove Federalne strategije zaštite životne sredine, Federalno ministarstvo životne sredine i turizma će za redovno planiranje koristiti Program aproksimacije propisa Federacije Bosne i Hercegovine sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti životne sredine, koji je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 92. sednici od 23.2.2017. godine, kao i sljedeće strateške dokumente usvojene na nivou Bosne i Hercegovine: Strategija i Akcioni plan za zaštitu biološke različitosti Bosne i Hercegovine; Strategija prilagodavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja Bosne i Hercegovine; Akcioni program za suzbijanje degradacije zemljišta i ublažavanje posledica od suša u Bosni i Hercegovini.

Do formiranja i uspostavljanja Federalne agencije za zaštitu životne sredine i Federalnog zavoda za zaštitu prirode, uspostavu i razvoj informacionog sistema za životnu sredinu i prirodu vršiće Fond za zaštitu životne sredine Federacije Bosne i Hercegovine.

Nadležne institucije Federacije Bosne i Hercegovine koje raspolažu određenim podacima i informacijama za komponente životne sredine (vazduh, vode, zemljište/tlo, priroda, kao i vezano za upravljanje otpadom), dužne su ih redovno dostavljati Fondu za zaštitu životne sredine za integralnu obradu i uspostavu jedinstvenog informacionog sistema za životnu sredinu i izradu periodičnih izveštaja o stanju životne sredine.

Milisav Pajević

Kako izgleda kada se jedan dan mesečno na ulicama Etiopije zabrane automobili?

Foto: Twitter @FIFAcom (screenshot)

Osećaj lagodnosti neizostavno se rađa dok šetate ulicama koje su zatvorene za saobraćaj, bilo da je prolaz motornim vozilima zabranjen usled organizovanja neke manifestacije, posete poznate ličnosti ili protesta. Ipak, prilika za ovaj vid rekreacije na srpskim ulicama je retka i ograničena na svega nekoliko sati dnevno. Kako bi bilo da nam automobili, autobusi i motori ustupe puteve na čitav jedan dan u toku meseca?

Foto: Twitter @FIFAcom (screenshot)

Etiopija je uvela ovu praksu, a 3. februara stanovnici ove afričke države su obeležili treći po redu Dan bez automobila. Cilj ovog događaja je smanjenje zagađenja vazduha u gradovima, koji su obično zakrčeni saobraćajem, i promovisanje zdravog životnog stila s obzirom na to da Etiopljani nisu skloni vežbanju.

Prvi Dan bez automobila su proslavili 9. decembra prošle godine.

Manifestaciji se pridružilo sedam gradova, a ministar zdravlja Etiopije Amir Aman je predvodio šetnju glavnim saobraćajnicama prestonice Adis Abebe. Prema njegovom mišljenju, Dan bez automobila je bio uspešan. “Hvala svima koji su uzeli učešće i podržali događaj. Šetajući zajedno i gradeći zdravu Etiopiju, mi svetlimo”, kazao je on.

Dani bez automobila predstavljaju priliku da vozači skejtborda pokažu svoje umeće, šansu da se deca igraju bez bojazni od automobila, a svi građani mogli su da se razdrmaju na grupnim treninzima.

Jelena Kozbašić

Na Savskom keju postavljena reciklažna zvona za staklo

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević prisustvovao je danas postavljanju reciklažnih zvona za staklo koja omogućavaju primarnu selekciju komunalnog otpada na Savskom keju između blokova 70 i 70a.

Foto: Grad Beograd

Nikodijević je istakao da se ovim putem nastavljaju aktivnosti i briga o zaštiti životne sredine, kao što je to skoro učinjeno na Adi Ciganliji.

– Ovde smo danas postavili 20 reciklažnih zvona, na Kej oslobođenja kod hotela „Jugoslavije” biće postavljeno još dvadeset, dok će pet biti postavljeno kod Beton hale, odnosno na ona mesta gde ima više ugostiteljskih objekata, kako bismo im omogućili da obavljaju reciklažu i lakše postupaju po zakonu, rekao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, nastavlja se praksa upravljanja otpadom po ugledu na moderne gradove i tako ostvaruje profit.

– Na ovaj način se pomaže i JKP „Gradska čistoća” da se pozicionira kao operator upravljanja otpadom na teritoriji grada, s obzirom da se velika količina otpada, koja se ranije samo odnosila na deponiju u Vinči, ponovo može reciklirati i staviti u upotrebu, objasnio je predsednik Skupštine grada.

On je naglasio da staklo koje se reciklira dobija primenu u proizvodnji asfalta na teritoriji grada, a da je plan za narednih 25 godina da se reciklira od 50 do 60 odsto otpada, kao što je staklo, papir, metal, PVC, tekstil.

Foto: Grad Beograd

– Svaki otpad može naći svoju funkciju i primenu u daljem korišćenju. Zbog toga smo u periodu od 2016. do 2018. godine u nabavku kanti, reciklažnih zvona, mehanizacije, podzemnih kontejnera uložili više od 640 miliona dinara, a naš plan je da se ovde ne zaustavljamo, već da nastavimo sa nabavkom opreme za odlaganje otpada, koja će biti podeljena kako građanima tako i privatnim subjektima, kao i vozila za „Gradsku čistoću”. Za te namene u ovoj godini je određen iznos za ulaganje od 340 miliona dinara, rekao je Nikodijević.

Predsednik Skupštine grada najavio je da će uskoro biti predstavljeni novi predlozi za unapređenje merenja i praćenja zagađenja vazduha u Beogradu, s obzirom na to da se u poslednje vreme nekoliko puta polemisalo o ovoj temi.

– Počećemo uskoro da koristimo savremeniju opremu, kada je u pitanju praćenje kvaliteta vazduha u našem gradu, te ćemo preuzimati određene mere koje podrazumevaju izbacivanje autobusa iz javnog prevoza koji funkcionišu na naftu i gas i uvođenje elektroautobusa u centralne delove grada, zatim povećavanje pešačkih zona, zelenih površina i pošumljenih delova, rekao je on i dodao da će svi ti načini dovesti do znatnog poboljšanja kvaliteta vazduha i generalno veće zaštite životne sredine.

Podsetio je da se do pre osam godina ovom segmentu zaštite životne sredine i reciklaži nije posvećivala pažnja.

– Danas se ovim temama bavimo na jedan ozbiljniji način, razgovaramo sa svojim kolegama iz drugih evropskih gradova, prikupljamo ideje i iskustva od drugih koji su to uradili ranije na mnogo kvalitetniji i bolji način i trudimo se da edukujemo svoje građane, zaključio je Nikodijević.

Postavljanju reciklažnih zvona prisustvovali su v.d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, direktor JP „Ada Ciganlija” Robert Đukić i direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić.

Milisav Pajević

Novosadski studenti osmislili automatsku hranilicu stoke

Foto-ilustracija: Pixabay

Automatska hranilica, povezana na aplikaciju, preko koje će poljoprivrednici upravljati sistemom prehrane stoke, samo je jedno od inovativnih rešenja, koje su osmislili studentski i srednjoškolski timovi iz Srbije, navodi Radio-televizija Vojvodine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Oni će se takmičiti u kategoriji za Najbolju srednjoškolsku i studentsku inovaciju u 2019. godini.

“Svi članovi moga tima dolaze iz manjih mesta u Vojvodini, pa smo u skladu s tim razvili i naše rešenje. Imamo ideju da razvijemo automatsku hranilicu za stoku, koja već postoji na principu pokretne trake. Naša će se razlikovati od postojećih, jer ćemo dodati softver koji će automatski dozirati hranu na osnovu različitih parametara, kao što su težina, starost, temperatura vazduha, vlažnost vazduha. Time ćemo rešavati problem koji u današnje vreme postoji – rast populacije iz dana u dan, a nedostatak hrane“, objašnjava student Fakulteta tehničkih nauka, smer inženjerstvo, Lazar Potrebić.

Kaže da su se privrednici iz SAD, koji su nedavno bili na njihovom fakultetu, veoma zainteresovani za ovaj proizvod, te da su ih pozvali u Ameriku, ali da njihov tim još nema novca da na taj poziv i odgovori.

Tim koji vodi mentor Vladimir Skalaj, nastavnik Elektrotehničke škole “Mihajlo Pupin”, iz Novog Sada, razviće rešenje “lora” i “lora one”, koja se koristi za prenos signala. Budući klijenti koristiće ga, objašnjava Skalaj, pre svega u raznim oblastima komunikacije.

U Poslovnom inkubatoru, u Novom Sadu, danas je organizovan prvi trening za “Inovacija iz ugla inovatora i iz ugla kupca”.

Na treningu će biti obučavani mentori za rad sa studentima i srednjoškolcima, koji ih očekuje u narednom periodu, kada će se timovi pripremati za Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju u 2019. godini. Treninzi će biti organizovani narednih dana i u Užicu, Nišu i u Beogradu.

Osim novootvorene kategorije “Najbolji srednjoškolski i studentski timovi”, postoji i kategorija “Realizovane inovacije”, deo je takmičenja, u kojem učestvuju timovi naučnika sa univerziteta i razvojnih odeljenja malih, srednjih i velikih preduzeća.

Za ovaj deo takmičenja timovi se mogu prijavljivati do 30. aprila. U septembru će biti organizovano finale, a u junu će biti poznati favoriti, ukupno šest.

“Zadatak mentora je da obuči takmičare da tehnički naprave sistem da funkcioniše, a potom da istraže tržište i targetiraju ciljne grupe. Na osnovu potreba ciljne grupe da preoblikuju svoje inicijalno rešenje, kako bi ostvarili prodaju”, objašnjava profesor Univerziteta u Novom Sadu Vojin Šenk, koordinator takmičenja za Najbolju inovaciju u 2019. godini.

Ove godine prijavljeno je tri puta više takmičara u kategoriji “Najbolji srednjoškolski i studentski tim”, kažu u Poslovnom inkubatoru.

Izvor: RTV

Neophodan domaćinski odnos prema korišćenju kolašinskih šuma

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović posetio je Područnu jedinicu Uprave za šume u Kolašinu, gde su na sastanku prisustvovali i direktor Uprave za šume, kao i saradnici iz Ministarstva.

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

– Ovde u Kolašinu sa dodatnim razlogom, jer određeni podaci su vrlo opominjući. U poslednje tri godine, od ukupno evidentiranih bespravnih seča na nivou države, u Kolašinu je evidentirano čak 45 odsto. U prošloj godini je smanjen taj procenat na 20 odsto, ali ipak i dalje zabrinjavajući podatak. Ukazao sam svim saradnicima u ovoj područnoj jedinici i Upravi, da se povodom ovih podataka moraju tražiti i dati jasni i brzi odgovori.

Ne možemo uvek označavati da je to NN lice, a u najbojem slučaju, kada se prepozna određena bespravna seča, da je odgovoran lugar i tu se stavlja tačka. Moraćemo se detaljnije pozabaviti ovim problemima i siguran sam da će nadležne državne institucije dati svoj adekvatan odgovor u odnosu na potrebu kvalitetnijeg, domaćinskog odnosa prema korišćenju kolašinskih šuma, poručio je Simović.

I na kraju radne posete Kolašinu, potpredsednik Simović je posetio poljoprivredno gazdinstvo Slavka Danilovića u mestu Đuđevina, kao jednog od uzornih poljoprivrednih proizvođača na području ove opštine.

– Poseta gazdinstvu ovog vrednog domaćina uliva optimizam za nova pregnuća u oblasti poljoprivrede, poručio je Simović.

Milisav Pajević

Havaji žele da uvedu zabranu kupovine cigareta za sve mlađe od sto godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako Havaji već sada imaju jedan od najstrožih zakona na svetu po pitanju prodaje cigareta, novi predlog zakona predviđa još drastičniji porast starosne granice, te bi tako legalna kupovina cigareta od 2024. godine mogla da bude dozvoljena samo onima koji imaju sto godina.

Podnosilac ovog predloga, demokratski političar Ričard Krejgen, koji je ujedno i lekar, smatra da su cigarete najsmrtonosniji proizvod u istoriji čovečanstva.

Zakon predviđa postepeni, ali veliki, rast starosne granice u narednim godinama. Predlog je da se do 2020. ta granica podigne na 30 godina, do 2022. na 50, kako bi do 2024. došlo do faktički potpune zabrane legalne kupovine cigareta.

Havaji su u januaru 2017. postali prva savezna država Sjedinjenih Američkih Država koja je granicu za legalnu kupovinu cigareta podigla na 21 godinu. Prema podacima američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, pušenje je veliki uzročnik smrtnosti u svim zemljama SAD i prema njihovim istraživanjima odnese gotovo pola miliona života godišnje.

Novi, znatno pooštreni zakon se ne bi odnosio na elektronske cigarete, duvan za žvakanje i cigare.

Predlog tek treba da prođe zakonodavne procedure, a očekuje se i veliko protivljenje kompanija koje se bave duvanskom proizvodnjom.

Predstavnici Vlade AP Vojvodine na sajmu „Fruit Logistica“ u Berlinu

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je danas privrednike iz Vojvodine koji predstavljaju svoje potencijale na međunarodnom sajmu svežeg i smrznutog voća i povrća „Fruit Logistica“, koji se od 6. do 8. februara održava u Berlinu.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Nakon obilaska izlagača, predsednik Mirović istakao je da je cilj zajedničkog nastupa, koji pod pokroviteljstvom Pokrajinske vlade organizuje Razvojna agencija Vojvodine, promocija i osnaživanje srpskih poljoprivrednih preduzeća i gazdinstava.

On je istakao da učešće na sajmu u Berlinu, koji je jedan od najvećih međunarodnih sajmova iz oblasti prehrambene industrije u svetu, otvara značajne mogućnosti za promociju privrede i proizvoda, kao i za uspostavljanje saradnje.

Sajam „Fruit Logistica“, koji održava od 6. do 8. februara, ove godine okupio je oko 3.000 kompanija iz više od 80 zemalja.

U radnoj poseti Berlinu boravi i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević.

Milisav Pajević

U Srbiji nije registrovana pojava afričke kuge svinja

Foto: pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović izjavio je danas da na teritoriji Srbije nije registrovana pojava afričke kuge svinja, ali da su ipak na snazi preventivne mere.

Foto: pixabay

Nedimović je u izjavi za televiziju Prva naveo da za sada naša zemlja nije ugrožena, ali da opasnost postoji jer je reč o vrlo zaraznoj bolesti ove vrste životinja.

On je objasnio da je afrička kuga registrovana na teritoriji Rumunije, 30 kilometara od granice sa Srbijom, i istakao da se preduzimaju sve preventivne mere, među kojima je sprečavanje ulaska mesa, prerađevina i svega ostalog iz zemalja koje imaju taj problem, a što može ugroziti životinjski svet.

Najveći problem je u tome što su divlje svinje prenosioci, pa se radi preventiva sa lovačkim udruženjima, kao i sa Upravom za šume, naveo je ministar.

Prema njegovim rečima, resorno ministarstvo je izdalo naredbu na osnovu koje se obavlja distribucija, uvoz mesa iz zemalja u kojima ima zaraze, a u cilju suzbijanja i sprečavanja širenja afričke kuge svinja u Srbiju.

Prema naredbi, kako je objasnio, uvozna dozvola može da se izda ako ne postoji rizik po zdravlje životinja, što se utvrđuje u skladu sa Zakonom o veterinarstvu i Direktivom Uprave za veterinu kojom je jasno precizirano postupanje po svakom zahtevu.

Nedimović je ukazao na to da se naredbom zabranjuje slobodan uvoz i provoz pošiljki poreklom iz zemalja ili područja zahvaćenim afričkom kugom svinja, a za svaki konkretan slučaj izdaje se uvozna dozvola.

Prema njegovim rečima, definisane su mere koje se sprovode nakon potvrde prvog slučaja te zarazne bolesti i aktivnosti na zaraženim područjima i periodi trajanja mera zabrane i ograničenja.

On je napomenuo da je naredba doneta zbog pogoršanja epizootiološke situacije u regionu (Mađarska, Rumunija, Bugarska), i neposredne opasnosti od pojave ove bolesti u našoj zemlji.

Afrička kuga svinja je zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se prenosi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom i vodom, odećom i obućom, inficiranim predmetima i opremom, prevoznim sredstvima, stajnjakom, glodarima, insektima.

Za ovo oboljenje ne postoji terapija niti vakcina, a u slučaju pojave bolesti sprovode se radikalne mere uništavanja životinja na zaraženom području.

Milisav Pajević

Meksička kompanija proizvodi biorazgradivi pribor za jelo od koštica avokada

Foto: Facebook (screenshot)

Preduzeća sve više pažnje posvećuju proizvodnji održivih dobara. Preteći ovaj ekološki trend, meksička kompanija Biofase napravila je biorazgradivi pribor za jelo i slamke od koštice avokada koje se razgrađuju za 240 dana. Ako se čuva na suvom mestu, pribor ostaje upotrebljiv do godinu dana. Nakon toga počinje da se biorazgrađuje, ne ostavljajući za sobom štetan otpad poput plastike.

Foto: Facebook (screenshot)

Biofase svoj pribor pravi od porodice biopolimera koja se može obraditi svim konvencionalnim metodama obrade i proizvodnje, sve sa ciljem smanjenja upotrebe plastike. Biopolimeri zamenjuju korišćenje polietilena, polipropilena i polistirena. Ovi proizvodi idealni su za kompanije koje žele da usmere svoje poslovne jedinice ka održivom razvoju. Njihova sirovina predstavlja odličnu opciju za slamke, pribor za jelo, posude, kese, boce, kao i krutu i fleksibilnu ambalažu.

Patentirana mešavina sadrži 100 odsto biopolimera koštice avokada i druge biorazgradive sastojke.

Meksiko je odgovoran za 50 odsto svetske proizvodnje avokada, tako da su Meksikanci odlučili da veliku količinu semenki avokada iskoriste za nešto korisno. Dnevna potrošnja preduzeća Biofase iznosi 15 tona semena, a veliki deo potreba za proizvodnju dobijaju od američke prehrambene kompanije Simplot.

Kompanija ističe da njihovi artikli zadržavaju svojstva tradicionalnih slamki i štapića za jelo i ne savijaju se prilikom upotrebe.

 

Delta inženjering

Foto: Delta inženjering
Foto: Delta inženjering

Dvadeset devet godina uspešnog rada i kadrovski profil kompanije čine Delta inženjering nezaobilaznim partnerom najvećih privrednih sistema u Srbiji, kao što su NIS, EPS, Železara Smederevo i RTB Bor. Veliko iskustvo na green field projektima, donelo je Delta inženjeringu saradnju sa kompanijama kao što su Henkel, Husqvarna, Volvo, Alumil i Fabrika sladoleda Delta – danas Nestle. Angažovanjem na brojnim odgovornim poslovima, postignutim zavidnim rezultatima, kao i velikom stručnošću i odgovornošću, Delta inženjering postao je lider u oblasti industrijskog inženjeringa.

Osnovne delatnosti Delta inženjeringa su projektovanje, inženjering, izvođenje i konsalting. To je kompanija sa 120 zaposlenih, od kojih je 70 licenciranih inženjera. Cilj Delta inženjeringa jeste da klijentima obezbedi potpunu uslugu – počev od pribavljanja potrebne dokumentacije od nadležnih organa, preko izrade projektne dokumentacije, do samog izvođenja radova i obezbeđivanja upotrebne dozvole. Kako bi taj cilj bio ostvaren u Delta grupaciji postoje još dve kompanije – Delta preving se bavi protivpožarnim projektovanjem, a Anakvadrat plus inženjeringom.

Budući da je Delta inženjering angažovan na velikom broju značajnih projekata, teško ih je nabrojati sve. Pomenućemo samo one najvažnije.

Jedan od velikih investitora svakako je EPS, sa kojim je Delta inženjering kao nosilac konzorcijuma ugovorio izradu tehničke dokumentacije potrebne za ozakonjenje objekata termoelektrane Kostolac B. Takođe za EPS, Delta inženjering i DMT Consulting iz Esena su izabrani kao FIDIC inženjer na izgradnji novog VI bagera-transporter-odlagač sistema (BTO sistem) rudnika Drmno. U RB Kolubara – Lazarevac vrši se ispitivanje čelične konstrukcije građevinskih objekata postrojenja za pripremu uglja – drobilana na pogonu Tamnava istočno polje.

Od aktuelnih projekata treba pomenuti projekat odsumporavanja dimnih gasova u TENT-u A3–A6. Nakon dugogodišnjih aktivnosti na rešavanju problema odsumporavanja dimnih gasova u

Foto: Delta inženjering

TENT-u A, u septembru prošle godine potpisan je sporazum između EPS i kompanije Mitshubishi Hitachi Power Systems (MHPS). Kompanija MHPS će graditi postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u TENT Nikola Tesla A u Srbiji. Taj projekat trebalo bi da omogući smanjenje emisije sumpor-dioksida i čvrstih čestica iz TENT-a i da omogući našoj zemlji da dostigne standarde EU u domenu životne sredine. Projekat će realizovati konzorcijum koji predvodi MHPS, a čine ga Itochu Corporation i naša građevinska firma MPP Jedinstvo a.d. Kompanija Delta inženjering je sklopila ugovor sa MPP Jedinstvom u izradi potrebne tehničke dokumentacije za realizaciju projekta i pribavljanje svih potrebnih građevinskih dozvola.

Delta inženjering je za NIS izradio tehničku dokumentaciju potrebnu za ozakonjenje objekata skladišta naftnih derivata koja pripadaju Bloku promet NIS. U decembru prošle godine skopljen je ugovor sa NIS Naftagasom – Tehničkim servisima u Zrenjaninu o adaptaciji upravne zgrade i projektnog biroa, koji se nalazi u okviru istog kompleksa.

Krajem prošle godine Delta inženjering je nastavio dugogodišnju uspešnu partnersku saradnju sa proizvođačem aluminijumskih profila Alumil iz Grčke. Delta inženjering je u finalnoj fazi realizacije projekta ključ u ruke na dogradnji postrojenja za anodizaciju aluminijuma.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

https://www.bbc.com/news/uk-47022534?ocid=socialflow_facebook&ns_mchannel=social&ns_source=facebook&ns_campaign=bbcnews&fbclid=IwAR06Bq0JskBa5THNrPVa4hwyLKSvyiEpDUlZYFUXNfbgkge283wp33e5z6g