Home Blog Page 961

Plaćeni tromesečni boravak u Italiji vam zvuči kao “dolce vita”? Onda je ovo prava ponuda za vas!

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako sam u Italiji bila nekoliko puta, posećivala sam uglavnom turistički izvikana mesta i plaćala mnogo novca za kafe i sladolede osrednjeg kvaliteta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ne osporavam lepotu Venecije, Firence i Verone, ali smatram da sam najverniji prikaz italijanskog slatkog života zapravo videla na filmskom platnu – ili, ako ćemo iskreno i bez romantizovanja, na televizoru sa katodnom cevi i ekranu laptopa, kada sam gledala “Kuma” i “Kuma 2”. Delovi ovih filmova su snimani u gradiću Korleone u sicilijanskoj provinciji Palermo.

Da li vam je poznat arhetip slovenskih naroda koji kruži internetom? Fejsbuk zajednica tvrdi da smo skloni da popijemo koju čašu (pre)više votke ili rakije i da ne možemo da prezimimo bez kiselih krastavčića i slanine. Najčešće nas predstavljaju u Adidas (ne)Originals trenerkama u čučnju, s oba stopala čvrsto na zemlji, kao asocijaciju na komunističku prošlost naših društava. Tada smo, usled loše finansijske situacije, ali i poistovećivanja sa ljudima sa druge strane zakona, nosili kopije Adidasa kupljene na lokalnim pijacama i, po svoj prilici, sašivene u nečijem podrumu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Epitom Italijana u mojoj glavi je mnogo romantičniji i sa više modnog ukusa u odnosu na sliku koju ljudi sa društvenih mreža imaju o nama! Kamene građevine i ulice obrasle u zelenilo, fatalne žene crvenih usana u čipkanim haljinama, muškarci u raskopčanim belim košuljama, mafija, opijenost životom, kafei, kako-ćemo-lako-ćemo stav i ležernost prema svemu, ljubav i strast, boemština, nepregledni maslinjaci… Ipak, čini se da Italijani imaju mnogo veće zahteve od svoje otadžbine nego što bih ja imala – domaća pasta i vino na dnevnom nivou i jedna bela haljina za leto i crna za zimu, ali da ističu struk. Širom zemlje sve je više gradova duhova.

Stanovništvo masovno odlazi iz ruralnih oblasti “čizme na Sredozemlju” u veće gradove, ostavljajući za sobom 6 hiljada opustošenih sela i 15 hiljada na rubu izumiranja.

Umirući italijanski gradovi jednako su lepi kao i oni na vrhuncu života poput Rima. Neki ih zovu i skrivenim draguljima, ugnježdenim na očaravajućim mestima, sa srednjovekovnim samostanima, tvrđavama, renesansnim slikama, ukrašenim svodovima, rezbarijama na gradskim zidinama i spomenicima od kojih zastaje dah. Jedno od njih je selo Grotole u italijanskoj provinciji Bazilikata. Ono ima 300 stanovnika i 600 praznih kuća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Airbnb, posredstvom koje možete pronaći smeštaj bilo gde na svetu, želi da pronađe četiri osobe koje će, na leto ove godine, da postanu privremeni žitelji Grotole. Izabranim kandidatima biće obezbeđen smeštaj i pokriveni svi troškovi tromesečnog boravka, a Italijani-na-određeno-vreme imaće priliku i da pohađaju časove kulinarstva i jezika.

Međutim, “dolce vita” se ne osvaja tek tako. Pobednici takmičenja, zajedno sa lokalnom nevladinom organizacijom, pokušaće da ožive istorijski centar Grotole. Pomoći će u obnavljanju zgrada, baviće se baštovanstvom i biće domaćini, vodiči i učitelji Airbnb gostima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko želite da iskusite italijanski duh i pomognete da se sačuva za buduće naraštaje, popunite prijavu na sledećem linku: https://italiansabbatical.com/. (Autorka teksta proučila je svoj ugovor o radu i ni u jednoj odredbi, nažalost, ne stoji “Zaposleni može da uzme tri meseca odsustva s posla kako bi u neograničenim količinama jeo picu”, tako da ona sama nije u mogućnosti da učestvuje!)

Američka kompanija nije jedina koja je zabrinuta za tradiciju ove evropske države i odlučna u nameri da je konzervira. Sela i gradovi u Italiji nastoje da na mnogobrojne načine izbegnu potpuno gašenje. U nekima, poput Sambuke, možete da pazarite kuću za svega jedan evro, ako se obavežete da ćete da uložite novac za renoviranje poseda.

I pojedinci ulažu napore da italijanske umetnine i skulpture ne dobiju patinu zaborava i ne ogreznu u mahovinu poništenja! Preduzetnik italijanskog porekla Daniele Kilgren pretvara mesto Santo Stefano di Sesanio, u brdovitoj provinciji Abruco, u hotel.

Da li prepoznajete slične težnje i u našem turizmu?

Jelena Kozbašić

Konkurs za dodelu dotacija za finansiranje projekata razvoja turizma u 2019. godini

Foto: EP

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija raspisalo je javni konkurs za dodelu dotacija za finansiranje projekata razvoja turizma u 2019. godini.

Foto: EP

Кonkursom su predviđeni podsticaji za projekte promocije turističkih proizvoda, turističkih destinacija i turističkih prostora Srbije i podsticanje unapređenja receptivne turističko-ugostiteljske ponude, unapređenje i realizaciju statističkih istraživanja i metodologije satelitskih računa, kao i projekte edukacije i treninga u turizmu.

Pravo na korišćenje sredstava imaju neprofitne institucije.

Prilikom dodele sredstava poštovaće se sledeći kriterijumi: 1) reference projekta: oblast u kojoj se realizuje projekat, dužina trajanja projekta, ukupan broj lica potreban za realizaciju projekta; 2) ispunjenost ciljeva, odnosno uticaj na razvoj turističkih proizvoda i turističkih prostora, kao i usklađenost sa Strategijom razvoja turizma; 3) ocena srazmernosti traženih sredstava i očekivanih rezultata; 4) održivost projekta; 5) obezbeđenost sufinansiranja iz drugih izvora: sopstvenih prihoda, budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, fondova EU, donacija, legata, kredita i drugo; 6) ispunjenost ugovornih obaveza za sredstva odobrena u ranijem periodu.

Informacije o konkursu i obrasci zahteva za korišćenje bespovratnih sredstava mogu se preuzeti sa internet prezentacije Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija mtt.gov.rs. ili ovde.

Zahtev za korišćenje subvencija i dotacija podnosi se Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Sektor za turizam, Nemanjina br. 22-26, Beograd, isključivo putem pošte ili pisarnice ministarstva.

Milisav Pajević

U Zemun polju zbog popravke kvara trenutno bez grejanja

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog sanacije kvara na delu toplovodne mreže kotlarnice „Elektronska industrija” (iz koje JP „Beogradske elektrane” preuzimaju toplotnu energiju) u Ulici Bertnarda Rasela kod broja 2e, prekinuta je isporuka toplotne energije potrošačima koji se nalaze u Zemun polju, saopštavaju iz JP „Beogradske elektrane”.

Trenutno su bez grejanja potrošači u Akrobate Aleksića 7, 11, 15 i 19a, Braće Krnješevac 2 i 6, Dušana Mađarića Korčagina 43, 63, 69, 121, 137, 147 i 155, Elija Fincija 2 i 34 i Franje Krča 1 i 1a.

Sve ekipe za hitne intervencije su na terenu i čine sve da potrošači u pomenutim ulicama dobiju grejanje u što kraćem roku, kaže se u saopštenju.

Milisav Pajević

Benzinske stanice NIS i VISA: Srećni dobitnici putuju u Dubai

Foto: NIS
Foto: NIS

Novosađanka Branka Švonja i Ožegović Кvadro Hana iz Pančeva osvojile su nagradno putovanje u Dubai, a priliku da posete sunčanu oazu Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedan od napopularnijih gradova u svetu obezbedila im je njihova Visa kartica koju su iskoristili prilikom kupovine goriva na GAZPROM benzinskoj stanici “Dunav”, odnosno NIS Petrol maloprodajnom objektu “Novi Sad 7”.

Branka i Hana dobitnice su dva od ukupno pet paketa-putovanja za dve osobe koje je obezbedila Visa u okviru nagradne igre „Plaćajte Visa karticom i osvojite put u Dubai“, a pravo učešća imali su svi potrošači koji su u periodu od 5. decembra 2018. godine do 2. januara tekuće godine prilikom kupovine koristili Visa karticu izdatu od strane banaka u Srbiji ili obavljali kupovinu koristeći mobilnu aplikaciju za beskontaktna plaćanja.

Srećnim dobitnicima nagradni vaučeri za putovanje u Dubai svečano su uručeni na GAZPROM benzinskoj stanici “Novi Beograd”.

Milisav Pajević

Digitalna bolnica u Beču

Foto: KAV/Health Team KHN - Albert Wimmer ZT GmbH
Foto: KAV/Health Team KHN – Albert Wimmer ZT GmbH

Trenutno najveći građevinski poduhvat u Austriji – digitalna bolnica „Krankenhaus Nord“ u Beču koja treba da bude otvorena na leto 2019. godine imaće digitalna rešenja koja će pružati zdravstvenu negu po meri pacijenta.

U novoizgrađenoj bolnici sve inovacije vezane za digitalizaciju biće sakupljene u jedan celokupan koncept, što je čini jednom od najmodernijih bolnica u Evropi.

Koncept digitalne bolnice obuhvata arhitekturu, procese, medicinu i tehniku. Sve ove oblasti podržava visoko modernizovana elektronska obrada podataka (EOP). Ukupno je umreženo oko 3.000 medicinskih aparata, od mobilnih ultrazvuk-mašina do kompjuterske tomografije. Bolnica raspolaže sa ukupno 900 WLAN-odašiljača koji svim zaposlenima i pacijentima omogućavaju bežični internet. Više od 24.000 IKT-priključaka služe razmeni podataka sa oko 2.500 krajnjih aparata kao što su kompjuteri, štampači, monitori i radne stanice za pravljenje nalaza.

Foto: KAV/Health Team KHN – Albert Wimmer ZT GmbH

Svakom pacijentu na raspolaganju stoji pokretni ekran sa internetom, radio, TV i igrice. Medicinska tehnika je povezana sa EOP-sistemom tako da lekarima svi nalazi odmah stoje na raspolaganju uz što manje korišćenje papira. Tu je i video menadžment u operacionim salama kao i elektronski arhiv pacijenata. Takođe u okviru bolnice postojaće transportni sistem bez vozača koji će odeljenja snabdevati vešom, hranom i lekovima. Oko 40 robotizovanih vozila kojima će se upravljati putem bežičnog interneta izvodiće dnevno oko 500 vožnji.

Foto: KAV/Health Team KHN – Albert Wimmer ZT GmbH

Još jedna specifičnost biće visoko-modernizovani pneumatski transport (kroz cevi). Ranije su se pneumatskim transportom slali snimci rentgena ili izveštaji, danas se ta vrsta transporta „cevima“ pre svega koristi za hitno potrebne lekove i laboratorijske uzorke. Do sada su uzorci ručno raspakivani i pripremani za analizu. Novi sistem podrazumeva da se to obavlja potpuno automatski: već na odeljenju se na uzet uzorak stavlja etiketa koju automat u laboratoriji može da pročita, uzorak se pneumatskim transportom šalje u laboratoriju, preuzima i analizira. Računa se da će ubuduće za jedan sat moći da se preuzmu i obrade 100 pošiljki sa oko 400 uzoraka.

Kompanija Schneider Electric pokreće kampanju Go Green in the City 2019

Photo: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, lider u oblasti digitalne transformacije upravljanja energijom i automatizacijom, pokreće Go Green in the City 2019, godišnje globalno studentsko takmičenje čiji cilj je pronalaženje smelih ideja i inovativnih rešenja za pametnije, energetski efikasnije i održivije gradove.

Foto: Schneider Electric

Već devetu godinu zaredom, Go Green in the City je jedno od najvažnijih događaja za studente inženjerstva i biznisa širom sveta. Prošle godine je učestvovalo preko 24.000 mladih pronalazača sa više od 3.000 univerziteta iz 163 zemlje, uključujući i 58 odsto devojaka. Motiva za takmičare da učestvuju u Go Green in the City je mnogo. Ne samo da dobijaju šansu da utiču na jačanje digitalne ekonomije, već i priliku da osvoje međunarodno putovanje na Schneider Electric Innovation Summit 2019, dvodnevnu konferenciju, 2.i 3. oktobra u Barseloni. Samit okuplja stručnjake iz Schneider Electric-a i vodeće svetske umove u ovom sektoru koji razmenjuju mišljenja i smele ideje o izazovima i mogućnostima jačanja digitalne ekonomije. Studenti će imati priliku da se upoznaju sa stručnjacima iz ove oblasti koji će im biti mentori, a imaju i šansu da se nakon toga zaposle u kompaniji Schneider Electric.

Održivost i tehnologija koje funkcionišu zajedno

Ove godine, takmičenje bi trebalo da izazove još veće interesovanje, s obzirom na to da su teme podeljene u četiri kategorije. Pozivaju se studenti da podnesu svoje smele ideje u jednoj od te četiri kategorije: „Zgrade budućnosti”, „Fabrike budućnosti”, „Mreže budućnosti” i „Održivost i pristup energiji”.

Poslovna strategija kompanije Schneider Electric je povezana sa izazovima i odražava njenu posvećenost UN ciljevima održivog razvoja (SDG), stoga se pozivaju studenti da podele ideje o novoj budućnosti i pokažu uspešniju stranu održivosti: vezu između društvenih i uticaja sredine sa jedne strane i tehnologije i poslovnog sveta sa druge.

„Mlada generacija se danas suočava sa velikim izazovima u stvaranju svetle budućnosti za sebe. Ostvarivanje održive budućnosti sveta je moguće samo kroz osnaživanje i podršku mladim ljudima kako bi postali pokretačka snaga inovacija. Ponosan sam što je takmičenje Go Green in the City postalo platforma na kojoj studenti razvijaju svoje ideje za bolje sutra”, izjavio je Olivije Blum, globalni direktor ljudskih resursa Schneider Electric-a.

Putovanje za studente na kom se stalno uči

Zvirevo Čisadža i Tariro Sintija Mutsindikva sa Instituta za vodu i energiju Panafričkog univerziteta u Alžiru su podelili svoje zadovoljstvo što su pobedili na prošlogodišnjem takmičenju: „Moje iskustvo sa takmičenja Go Green in the City 2018 je bilo izvanredno. Sve je počelo kao mala ideja, ali zahvaljujući pomoći mentora iz Schneider Electric-a ta ideja je postala velika i konkretnija u borbi protiv gladi u svetu”, izjavila je Tariro Sintija. „Kroz ovo takmičenje smo se povezali sa stručnjacima Schneider Electric-a i imali priliku da naučimo mnogo o izazovima održivosti u svetu”, rekao je Zvirevo.

Timovi moraju da se sastoje od dva studenta koji pohađaju akreditovani fakultet za biznis, inženjerstvo, fiziku, računarstvo, matematiku i druge srodne fakultete. Moraju biti iz iste zemlje ili regiona tokom trajanja takmičenja. Svaki tim treba da ima barem jednog ženskog člana, u skladu sa Politikom promovisanja različitosti i inkluzije kompanije Schneider Electric. Rok za prijave je 25. maj 2019. godine.

Za više informacija, posetite: gogreeninthecity.se.com, www.facebook.com/GoGreenintheCity.

Drugi poziv za podnošenje projekata u okviru Interreg IPA Italija-Albanija-Crna Gora

Foto: Kancelarija za evropske integracije

Na Drugi poziv za podnošenje projekata u okviru Interreg IPA prekograničnog programa Italija-Albanija-Crna Gora 2014-2020, koji će biti otvoren krajem februara, potencijalni korisnici mogu kandidovati projekte iz oblasti zaštite životne sredine, kulture, turizma, saobraćaja, konkurentnosti i inovacija, poručio je savetnik zamenice glavnog pregovarača Vučić Ćetković na radionici povodom objave ovog poziva.

Foto: Kancelarija za evropske integracije

– Ukupni budžet ovog Interreg programa je 93 miliona evra, i on pruža odlične mogućnosti za saradnju i razmenu iskustva Crne Gore, Albanije i Italije, ocenio je Ćetković.

On je dodao da će Crna Gore realizacijom projekata iz Prvog poziva poboljšati međujadranski saobraćaj kroz uspostavljanje novih avio linija između Podgorice, Barija, Brindizija i Tirane, kao i pomorskih veza između luka Taranto, Bar, Kotor i Drač.

– Opština Danilovgrad će, kao vodeći partner, raditi na uspostavljanju regionalnog centra, te usaglašavanju nacionalnih planova za upravljanje rizicima u slučajevima poplava i klizišta. Uspostaviće se i zajedničke laboratorije za razmjenu ideja i inovacija u oblasti poljoprivrede, koje će olakšati saradnju malih i srednjih preduzeća i naučne zajednice, i podržati razmjenu inovativnih načina poslovanja između Italije, Albanije i Crne Gore, naglasio je Ćetković.

Rukovodilac Zajedničkog sekretarijata Programa sa sedištem u Bariju Mauro Novelo je istakao da se radionicom žele nadograditi zajedničko razumijevanje i pružiti veoma precizne indikacije ovog targetiranog poziva.

Foto: Kancelarija za evropske integracije

– Prvi prioritet Programa je podrška malim i srednjim preduzećima, unapređenjem okvira za njihovo poslovanje i saradnju u ovim državama. Pored toga, prioritetna oblast je i upravljanje kulturnim nasleđem, u čijoj su osnovi turizam i inovativni proizvodi i industrije. Poziv će biti usmeren i na životnu sredinu i energetsku efikasnost. Jedan od prioriteta biće i održivi transport i izgradnja kapaciteta, pojasnio je Novelo.

Radionicu organizuje Kancelarija za evropske integracije, a učesnici su potencijalni korisnici iz Crne Gore (državne institucije, civilni sektor i lokalne samouprave).

Pomenuti Program obuhvata sredstva iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Za sedmogodišnji period budžet iznosi 92,7 miliona evra, od čega je ukupan iznos bespovratnih sredstava EU na raspolaganju korisnicima u ovom programu 78,8 miliona evra.

Milisav Pajević

U Inđiji postavljeni kontejneri za odlaganje tekstila

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Javno komunalno preduzeće „Кomunalac“ postavio je na šest lokacija u Inđiji kontejnere namenjene za odlaganje tekstila.

Cilj ove akcije je da se građanima pruži mogućnost da ovaj materijal, koji se često nalazi na divljim deponijama, odlažu na posebnim lokacijama kako bi nadležne službe dalje slale na reciklažu.

Кontejneri su postavljeni kod Bloka 63, zgrade „Atina“, osnovne škole „Dušan Jerković“, predškolske ustanove „Boško Buha“ u objektu „Sunce“ i u pijačnom prostoru.

Zaštita životne sredine je jedan od najvažnijih zadataka ne samo javnog preduzeća, nego i svih koji žive u opštini Inđija, te pozivamo građane da se uključe u ovaj projekat tako što će tekstilni otpad od sada odlagati na navedenim lokacijama.

Milisav Pajević

Pančevo potpisalo Memorandum o saradnji u oblasti energetske efikasnosti – javnog osvetljenja

Foto: Grad Pančevo

Gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov i predsednik Međunarodne rasvetno-tehničke korporacije “Boos Lajting Grup” Georgij Valentinovič Boos potpisali su Memorandum o razumevanju za razvoj saradnje u oblasti energetske efikasnostijavnog osvetljenja.

Foto: Grad Pančevo

Zaključenjem Memoranduma o razumevanju za razvoj saradnje u oblasti javnog osvetljenja, u cilju širenja saradnje u oblasti razvoja integracionih procesa u sferi javnog osvetljenja, na stabilnoj i dugoročnoj osnovi, poštujući načela ekonomičnosti i efektivnosti rada lokalne samouprave i imajući u vidu izuzetnu važnost razvoja ove oblasti komunalne delatnosti za koju je nadležna lokalna samouprava, potpisnici su se u okviru ovog Memoranduma saglasili, da u granicama svoje kompetencije, ostvaruju saradnju u sledećim pravcima: vršenje analitičkih istraživanja u sferi spoljne rasvete, priprema predloga za realizaciju investicionih projekata integracionog karaktera u sferi spoljne rasvete, zajedničko učešće u aktivnostima usmerenim ka napredovanju ciljeva i zadataka integracionih procesa u oblasti spoljne rasvete, obezbeđivanje neophodnih finansijskih resursa za investicione projekte integracionog karaktera u oblasti spoljne rasvete, kao i u drugim pravcima koji nose zajednički interes.

Izvor: Grad Pančevo

Milisav Pajević

Nikodijević: Očuvanje životne sredine u Beogradu ostaje prioritet sadašnje gradske vlasti

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević obišao je OŠ „Arčibald Rajs” na Karaburmi, gde se uverio u dobro funkcionisanje grejanja nakon što je u školi ugašena individualna kotlarnica, a objekat prebačen na sistem daljinskog grejanja.

Foto: Grad Beograd

U obilasku škole su bili i v.d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, kao i podsekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Igor Raičević.

Nikodijević je istakao da je danas poseban dan jer je OŠ „Arčibald Rajs” postala 16. škola na teritoriji grada Beograda u kojoj su ugašeni individualni kotlovi za grejanje.

– U prostorijama koje smo obišli imali smo priliku da vidimo svojevrsni istorijat grejanja u Beogradu, pošto smo videli stare kotlove na ugalj i naftu, kao i novo postrojenje. Očuvanje životne sredine u Beogradu ostaje prioritet sadašnje gradske vlasti. Osnovna škola „Arčibald Rajs” se nalazi na Karaburmi, koja spada u naselja sa najvećim problemima kada je kvalitet vazduha u pitanju. Jedan od razloga za to je postojanje velikog broja individualnih kotlarnica. Upravo zbog toga je na ovoj opštini ugašeno najviše individualnih kotlarnica, što će ostati kao prioritet i u narednom periodu, rekao je Nikodijević.

Prvi čovek gradske skupštine naglasio je da Grad Beograd sprovodi Strategiju očuvanja životne sredine, kao i Startegiju kvaliteta vazduha, i to na više načina.

Foto: Grad Beograd

– Na kvalitet vazduha u Beogradu najviše utiču izduvni gasovi iz automobila i autobusa, a u zimskom periodu i individualno grejanje. Naša ideja je da sve individualne kotlarnice budu ugašene, dok je opredeljenje za gradski prevoz uglavnom povezano sa kupovinom i eksploatacijom autobusa na električni pogon. Uradili smo pilot projekat sa elektroautobusima, koji se pokazao dosta dobro, i u planu je nabavka novih. Postoji plan da se za početak iz centra grada eliminišu autobusi koji rade na dizel, odnosno naftu, dok bi kasnije ista stvar trebalo da se uradi na čitavoj teritoriji grada. Imamo novih 780 hektara pod šumom, a planirano je da do 2021. godine dobijemo još 240 hektara šume. To su faktori koji utiču na kvalitet životne sredine u Beogradu, poručio je Nikodijević.

Kvalitet vazduha u Beogradu i drugim evropskim gradovima te veličine se ne razlikuje mnogo, naveo je Nikodijević, ali kako bismo u budućnosti mogli da pratimo evropske trendove, moramo da vodimo aktivnu politiku i preduzimamo korake koji će građanima obezbediti kvalitetan vazduh.

– Ove godine će individualne kotlarnice biti ugašene u još četiri škole, a pored škola prelazimo i na priključenje drugih institucija na sistem daljinskog grejanja. Tokom prošle godine urađena je rekonstrukcija magistralnog toplovoda Novi Beograd prema desnoj obali Save, čime je omogućen veći kapacitet i veći broj korisnika sistema daljinskog grejanja. Takođe, omogućeno je gašenje svih individualnih kotlarnica na teritoriji Senjaka. Svake godine investiramo u infrastrukturu kako bi kvalitet života Beograđana bio poboljšan. Do 2021. godine, prema sporazumu sa Evropskom unijom, trebalo bi da bude pogašen najveći broj individualnih kotlarnica. Do kraja tekuće godine, osim četiri škole, kotlarnice će biti ugašene u još 12 privrednih subjekata, zaključio je Nikodijević.

Direktorka OŠ „Arčibald Rajs” Albina Holod potvrdila je da je kvalitet grejanja sada neuporedivo bolji i u ime učenika i roditelja zahvalila Gradu Beogradu, Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, ali i resornom ministarstvu.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Služba zaštite NP Skadarsko jezero sprečila vršenje nezakonitog ribolova

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Služba zaštite NP Skadarsko jezero zajedničkom akcijom u saradnji sa NVO „Grupa za zaštitu šarana“ u mestu Milica livade sprečila je vršenje nezakonitog ribolova, 21. januara ove godine.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U toku akcije zatečena su dva lica kako vrše ribolov na nezakonit način upotrebom plinske lampe i osti. Zatečena lica su procesuirana inspektorki za poljoprivredu i ribarstvo koja im je Prekršajnim nalogom izrekla novčanu kaznu u iznosu od 500 evra.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši kontrolu prostora i u saradnji sa drugim subjektima doprinosi očuvanju i zaštiti prirodnih i kuturnih vrednosti parka.

U tom pravcu, od velikog je značaja saradnja sa sportsko-ribolovnim klubovima i udruženjima koji doprinose suzbijanju svih oblika nelegalnih aktivnosti u zaštićenim područjima.

NP Skadarsko jezero apeluje na ukupnu društvenu zajednicu da se na odgovoran način odnosi prema bogatstvu prirodnog nasleđa i da sve eventualne nezakonite radnje prijave na dežurni telefon Službe zaštite 067 310 454.

Milisav Pajević

Koje su najugroženije životinjske vrste na svetu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Chen Hu)

U toku je šesto masovno izumiranje biljaka i životinja u poslednjih pola milijarde godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chen Hu)

Iako je iščeznuće vrsta prirodan proces, naučnici procenjuju da one u postojećim okolnostima one izumiru od 1.000 do 10.000 brže nego uobičajeno. Ukoliko se njihov nestanak nastavi dosadašnjim tempom, do 2050. godine Zemlja će biti siromašnija za između 30 i 50 odsto svih vrsta.

Za razliku od prethodnih masovnih izumiranja, prouzrokovanih pojavama poput udara asteroida i vulkanskih erupcija, odgovornost za trenutno snose ljudi. Upražnjavanjem aktivnosti kao što su krčenje šuma, lov i poljoprivreda i zagađivanjem – mi ljudi razaramo naše okruženje, te na taj način u pitanje dovodimo i sopstveni opstanak. Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature, IUCN), više od 26 hiljada vrsta živog sveta nalazi se pod rizikom istrebljenja.

Kompanija eCo2 Greetings je napravila interaktivnu mapu životinjskih vrsta kojima bismo mogli da “dođemo glave”, ukoliko prema planeti ne počnemo da se ophodimo na odgovorniji i održiviji način. Na njoj ćete pronaći ugrožene i kritično ugrožene vrste, zajedno sa podacima o njihovom staništu i populaciji.

Vakita je vrsta pliskavica koji naseljava severne delove Kalifornijskog zaliva. Pretpostavlja se da okeanom pliva tek oko 30 ovih stvorenja. One su najkritičniji ugrožena vrsta. Prate ih javanski nosorozi kojih ima 63 i sumatranski nosorozi čiji broj jedinki iznosi 80.

Među kritično ugroženim vrstama nalaze se i amurski leopard (84 jedinke), kros river gorila (250), malajski tigar (295), sumatranski tigar (400), planinski gorila (880), bezperajastu pliskavicu (950) i sumatranski slon (2.600).

Čitavu mapu možete da pogledate na sledećem linku: http://www.eco2greetings.com/c/endangered-species/.

Naučnici su upozorili da gubitak biodiverziteta predstavlja i veću opasnost u odnosu na klimatske promene zato što se s njim krnje i kapaciteti Zemlje da svojim stanovnicima obezbedi čist vazduh, svežu vodu, hranu i stabilne vremenske obrasce.

Jelena Kozbašić

Grčko ostrvo Santorini više ne može da podnese veliki broj turista – Reagovala i Evropska unija

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedno od najlepših grčkih ostrva Santorini više ne može da podnese veliki broj turista, smatraju u Komitetu za transport Evropskog parlamenta (TRAN Commitee).

Foto-ilustracija: Pixabay

Santorini je maksimalan broj dostigao 2017. godine kada je ugostio 5,5 miliona posetilaca, a u odnosu na 2012. kada je bilo „samo“ 3,3 miliona turista, to je za 66 odsto više.

Tokom 2018. godine u luku Santorinija pristalo je 474 kruzera sa oko 750.000 putnika, što je 130.000 turista i 70 brodova više od onih koji su pristali 2017. godine. To znači da dnevno samo sa kruzera 2.000 ljudi obilazi ostrvo od ukupnog broja od 18.000 turista dnevno.

Koliku gužvu prave turisti na iovako malom ostrvu vidi se po činjenici da je na jednom kilometru kvadratnom tokom 2017. godine bilo 107,8 turista na 100 stanovnika.

Iako veliki broj turista donosi desetine miliona evra ostrvu, stvara čitavu seriju problema po prirodnu okolinu, nedostatak vode i struje i udvostručivanje broja ilegalnog smeštaja putem AirBnb-ja od koje vlasti nemaju koristi. Najzanimljivije od svega je da su u poslednjih nekoliko godina i turisti počeli da se žale na gužvu i zastoje u saobraćaju.

Evropski parlament tvrdi da odgovornost za situaciju na Santoriniju snosi grčka vlada, koja je morala da predvidi tokove turista i u skladu sa tim mehanizme kojima će održavati red na ostrvu da zaštiti stanovnike i samo ostrvo.

Nesklad između lokalne samouprave i ministarstva turizma doveo je do serije problema koji će sada Grčku više koštati od toga što dobija od samog turizma. Na primeru Santorinija treba da uče i još neke destinacije u Grčkoj, a ponajviše Peloponez, smatraju u Evropskom parlamentu.

Izvor: B92

Javni poziv za odabir jedinica lokalne samouprave za (SECAP)

Foto: Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BIH) raspisao je Javni poziv za odabir jedinica lokalne samouprave za pripremu akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promena (SECAP).

Foto: Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava za pripremu Akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promena (SECAP) u jedinicama lokalne samouprave (JLS) u Bosni i Hercegovini.

Akcioni plan energetski održivog razvoja (SEAP-Sustainable Energy Action Plan), odnosno novi Akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promena (SECAP-Sustainable Energy and Climate Action Plan) je ključni dokument koji prezentuje način na koji će lokalne vlasti doprineti implementaciji konkretnih aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje adaptacijskih sposobnosti na lokalnom nivou u odnosu na klimatske promene, kao i naporima koji se ulažu za smanjivanje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Više o ovom Javnom pozivu možete naći ovde.

Milisav Pajević

Opština Senta zvanično dobila “Novu toplanu”

Foto: pixabay.com

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić danas je, u prisustvu predsednika Pokrajinske vlade Igora Mirovića, izvršila predaju zapisnika o primopredaji “Nove toplane” predsedniku Opštine Senta, Rudolfu Ceglediju.

Foto: pixabay.com

Na taj način, Senta je i zvanično dobila Novu toplanu, čime se u tom gradu, posle višegodišnjih problema i neizvesnosti, trajno rešava problematika sistema daljinskog grejanja.

Reč je o projektu vrednom 213 miliona dinara, za koji je Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije izdvojila 200 miliona dinara, a preostali deo sredstava lokalna samouprava.

Nova toplana ima dva kotla kapaciteta po sedam megavata, koji će kao energent koristiti prirodni zemni gas.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Stručnjak objašnjava: Kako da deci ograničite vreme za mobilni telefon i video igre?

Foto-ilustracija: Pixabay

Za doktora Ranka Rajovića mnogi tvrde da je najveći stručnjak u regionu za pitanja vaspitanje deteta – njegov sistem učenja NTC podstiče zdrav razoj mozga kod dece, podržava potencijale deteta, a dečje igre smatra ključnim faktorom za razvoj inteligencije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naslov jedne od njegovih knjiga “IQ deteta – briga roditelja” upućuje na važnost odgovornog i aktivnog roditeljstva za mentalni razvoj dece.

Profesor Rajović svoje učenje nesebično deli na brojnim seminarima i radionicama, a njegov NTC program primjenjuje se u 17 država Evrope među kojima je i Bosna i Hercegovina u kojoj za sada rade dva NTC centra (s prespektivom otvaranja novih).

U decembru 2018. godine, doktor Rajović je održao dvodnevni trening u Sarajevu i tom prilikom odgovorio je na nekoliko pitanja koja su mu postavili novinari Radio Sarajeva.

Jedan od najvećih problema s kojima se susreću mnogi roditelji danas je preterano korišćenje mobilnih telefona. Pritisak vršnjaka i potrebe komunikacije najčešći su argumenti da roditelji detetu nabave pametni telefon, ali ubrzo se suočavaju s problemom da dete svu svoju pažnju usmerava na ekran, umesto na realni svet.  Zašto deca više ne mogu bez mobilnog telefona?

Rajović: Ja jesam za modernu tehnologiju, ali ako znamo šta tehnologija radi našem detetu, trebalo bi da se zamislimo. Roditelji znaju – kada dobije mobilni telefon dete bez njega više ne može da živi. To je zato što mozak kao organ za preživljavanje mora da uči da bi preživeo. Svaki put kada mozak nešto novo nauči, luči hormone sreće, endorfine. To je biološka nagrada kada nešto savladamo. Kada dete prohoda svojih prvih par koraka u životu, ono je tada puno tih hormona sreće. Kada protrči, nauči da pliva, nauči da vozi bicikl… svaki put kada nešto novo nauči, stižu hormoni sreće. Velika količina sreće javlja se kada dete krene u školu. Radili su testiranja, taj veliki endorfin dobije se pet-šest puta u životu. Mali endorfin dobije se jednom dnevno ili u dva dana.

Međutim, kada dete dobije telefon dešava se sledeće: kada pređe jedan nivo igrice dobije endorfin, drugi nivo – ponovo endorfin, treći nivo – endorfin, i tako dalje…  Za deset minuta, deset puta se javi hormon sreće, što nije fiziološki. I onda mama zove na večeru, a dete kaže – čekaj još malo. Ili kaže da nije gladno. Dete kao da se drogira. Roditelji toga nisu svesni.

Moj je savet: nemojte da im kupujete mobilne telefone, a ako ste već kupili, napravite granicu – pola sata.

Ali po iskustvu roditelja, dete traži načine kako da to zloupotrebi. Odu u toalet, zaključaju se i petnaest minuta igraju. Neka deca se noću bude da bi igrala dok roditelji spavaju, zato ujutro ne mogu da ustanu i idu u školu. Igraju po dva-tri sata dnevno i ne mogu da se reše telefona.

Kada im stotine informacija u toku dana stižu u mozak, taj mozak treperi. A onda neko očekuje da će dijete da uči i čita knjige. Neće! Tako nastaje problem.

Blizu smo rešenja problema. U okviru  programa “Erasmus+” radimo projekat u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, Italiji i Francuskoj. Tražili su mi da dam deset predloga za rešenje ovog velikog problema. Jedno od rešenja je aplikacija koja će biti dostupna i u Bosni i Hercegovini. Radi po principu da dete na mobilnom telefonu ima funkciju telefoniranja i SMS poruka. Na ekranu ima još samo zeleni krug NTC, a kada klikne na njega, otvaraju mu se sve ostale aplikacije. Ima pola sata da ih koristi. Može deset minuta na YouTube, pet minuta Instagrama itd. – dete bira. Ali kada prođe 30 minuta, nema više ništa do sutra. Jedina šansa da dobije bonus od 20 minuta je da dete pređe četiri kilometra, znači da se kreće.

Radili smo testiranje aplikacije i deca su veoma inovativna kako da je prevare. Ideje su vrhunske, ne smem da ih otkrivam. Zato smo napravili mogućnost da roditelj prati aplikaciju.

Moramo da se borimo za našu decu, jer drugu decu nemamo. Problem je da je svaka nova generacija malo slabija. Motorički je lošija, slabija im je pažnja i koncentracija, ne mogu da pišu, ne mogu da uče. Pitanje šta će biti za deset godina ako ne budemo ništa promenili. Kakva će biti naša deca kada odrastu i kada se bude od njih očekivall da budu ekonomski produktivna? Moramo da spremamo decu za budućnost.

Imamo podatke da su naša deca među poslednjim u Evropi, a Evropa ionako kasni za istočnom Azijom. Mi moramo pothitno  da krenemo u promene.

Je li istina da roditelji danas manje nego ranije puštaju decu da idu “težim putem”? Zašto to nije dobro?

Recimo, dete ima lego kockice. Mora da misli kako da ih sastavi, ne ide mu, teško mu, a onda dođu roditelji i naprave mu to. Ili idemo još malo unazad – dete uči da hoda. Naravno, dok uči da hoda, dete mora da pada. Ali roditelji im kupe kaiševe za prohodavanje, povodac, pa vidite kako roditelji idu s detetom na kaiševima i ne daju mu da padne.  Funkcija prohodavanja nije da ne dozvolimo detetu da pada, nego suprotno, da nauči da pada. Da padne 500 puta u četiri meseca. Svaki put kada malo dete padne, neće se povrediti. Ako ne nauči da pada s dve godine, kada će naučiti* Verovatno nikad. Vaspitači kažu da danas sve manje dece ima refleks da ispred sebe stavi ruke kada pada. Mozak mora da nauči da pada, isto kao što mora naučiti da misli. To je problem prezaštićivanja.

Ako roditelj radi umesto deteta, ne da mu da padne, daje mu mekanu hranu da dete ne mora da žvaće, svaka ta pomoć neće razviti određeni dio mozga kako treba. Pomoć detetu je medveđa usluga, dete mora da se izbori.

Izvor: Radio Sarajevo