Home Blog Page 929

Projekat „Jadar“ od ogromnog značaja za Srbiju

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je juče sa generalnom direktorkom kompanije „Rio TintoMarni Finlajson o realizaciji projekta „Jadar“ u blizini Loznice.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je, govoreći o putnoj infrastrukturi, istakla da je u toku izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju brze saobraćajnice Šabac – Loznica, jer je Srbija posvećena regionalnom povezivanju, a bez razvoja infrastrukture nema ni privrednog napretka.

Ona je ukazala na to da je „Jadar“ projekat koji ima ogroman značaj za našu zemlju, i ponovila da će Ministarstvo pružiti punu podršku njegovoj realizaciji kako u pogledu infrastrukturnih radova, tako i u svim drugim fazama koje se tiču prostornog planiranja i građevinskih dozvola.

Raduje nas činjenica da ovako uspešna kompanija vidi Srbiju kao atraktivnu investicionu sredinu i što će jedan moderan rudnik, sa novim tehnologijama, biti izgrađen u našoj zemlji, naglasila je potpredsednica Vlade.

Finlajson je rekla da je u toku izrada projektne dokumentacije za pomenuti projekat, i izrazila zahvalnost Mihajlović na podršci i posvećenosti njegovom sprovođenju.

Na sastanku je potvrđen zajednički interes dveju strana za nastavak bliske saradnje na razvoju modernog rudnika i industrijskog postrojenja.

Projekat „Jadar“ obuhvata jedno od najznačajnijih svetskih ležišta litijum-borata, otkrivenog u blizini Loznice.

Jadar je jedino mesto u svetu gde se ovaj mineral može naći i razvijanje projekta omogućiće snabdevanje značajnog procenta svetske potražnje za litijumom.

Milisav Pajević

Hrišćanstvo i ekologija i klimatske promene – hipoteza ili naučna činjenica?

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je danas u tradicionalnom susretu „Razgovori sredom“ u organizaciji Centra za planiranje urbanog razvoja (CEP), koji na različite teme sagledava mogućnosti i potrebu usaglašavanja arhitekture, građevinarstva i tehnološkog napretka sa prirodnim okruženjem.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tema 163. besede „Hrišćanstvo i ekologija i klimatske promene – hipoteza ili naučna činjenica“ okupila je stručnu javnost, studente i druge zainteresovane učesnike.

„Za planetarno devastiranje životne sredine glavni krivac je čovek i trka za profitom. U rešavanju zajedničkih ekoloških izazova klimatskih promena, sa kojima se susreće čitava Planeta, potreban je odgovor svih delova društva koji imaju i mogu imati i planetarnu ulogu na donosioce odluka da pređu na zelene tehnologije. To je zajednička agenda kako svih zemalja, tako i institucija, kako državnih tako i civilnog sektora, akademske zajednice, crkve, privatnog sektora, građana i medija“, rekao je ministar Trivan.

On je kazao da u promeni odluke da se, tehnologije sa fosilnim gorivima koje ugrožavaju opstanak planete Zemlje zamene zelenim tehnologijama i zelenom ekonomijom, mogu na svetskom nivou, uz političke odluke da doprinesu i crkve, sve verske konfesije.

Trivan je rekao da crkva ima svoju ulogu u našem društvu i u civilizaciji kojoj mi pripadamo, i da treba čuti i mišljenje crkve koja može da pomogne da sačuvamo zdravu životnu sredinu.

Ukazao je da je sve više ljudi na planeti zainteresovano za zdrav način života, za zdravu životnu sredinu, i da im je pitanje zdravlja važnije od religije, jer je nasušna potrebna svih ljudi zdravlje, bez obzira da li su vernici ili ne.

U borbi sa klimatskim promenama, poplavama i erozijom, pošumljavanje je prirodno, najefikasnije i najeftinije rešelje, rekao je ministar.

On je naveo da je cilj da 40 odsto teritorije naše zemlje bude pošumljeno i da Ministarstvo zaštite životne sredine od prošle godine vodi organizovanu akciju finansijske podrške opštinama u pošumljavanju.

Ukazujući na potrebu potpunijeg usvajanja i primene zakona prirode u arhitektonskim i graditeljskim projektima, Trivan je podsetio da postoje rešenja u našoj tradiciju prirodne gradnje i istakao aktuelne primere pejzažne arhitekture.

Odgovarajući na pitanje učesnika besede, da li sa dolaskom stranih kompanija postoji rizik od uvoza tzv, prljavih tehnologija, ministar je rekao da te kompanije dolaze iz zemanja koje imaju napredne tehnologije i u kojima se primenjuju najviši ekološki standardi koje će morati da, pri izvozu proizvoda na evropsko i svetsko tržišt,e svi ispoštuju i strane i domaće firme.

„Razgovor sredom“ koja je organizovana u biblioteci CEP-a , uvodnom besedom otvorio je profesor dr. Slobodan Tošović, koji je upozorio da je naša planeta Zemlja ugrožena jer se godišnje u atmosferu emituje 24 milijarde tona ugljen-dioksida.

Milisav Pajević

Crna Gora efikasnija protiv bespravnih aktivnosti u šumarstvu

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Na suzbijanju bespravnih aktivnosti u šumarstvu poslednjih godina postignuti su evidentni rezultati, ali je potrebno nastaviti još snažnije, koordinisane i partnerske aktivnosti nadležnih organa, u cilju daljeg unapređenja gazdovanja šumskim bogatstvom, ocenjeno je juče na prvoj sednici Koordinacionog tela za suzbijanje bespravnih aktivnosti.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

U cilju efikasnije borbe sa svim vidovima bespravnih aktivnosti u šumarstvu, Vlada je na predlog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na sjednici 21. marta usvojila Akcioni Plan za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu i formirala međuresorsko Koordinaciono tijelo.

U sastavu tog tela su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Uprave za šume, predstavnici Uprave policije, Vrhovnog državnog tužilaštva, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave carina, Poreske uprave, kao i predstavnik nevladinog sektora. Kordinacionim odborom predsjedava dr Milosav Anđelić državni sekretar za oblast šumarstva lovstva i drvne industrije.

Na sastanku su konstatovani rezultati postignuti kroz dosadašnje aktivnosti i mjere za unapređenje stanja u sektoru šumarstva i razmotrena dinamika realizacije obaveza iz novog akcionog plana.

Milisav Pajević

#throwbackthursday: I bi svetlost! Kako izgleda prva kuća osvetljena pomoću hidroenergije?

Foto: Wikipedia/Robin Drayton

Ukoliko redovno postavljate svoje fotografije na Instagram ili tvitujete kako ste se iznervirali u prevozu, onda vam fenomen hashtaga nije nepoznanica i slobodno možete da skočite na četvrti pasus ovog članka. Ukoliko, pak, to ne radite i ne znate značenje bar tri reči iz prethodne rečenice: Instagramtvitovati i hashtag, razumevam vas, isto se osećam povodom pojmova: SnapchatKylie Jenner lip kit i Lil Peep.

Hashtag se stavlja u opis sadržaja koji ljudi postavljaju na društvene mreže, bilo da je u pitanju fotografija ili tekst, i uglavnom prati temu tog određenog sadržaja koji je neko podelio. U oblikovanju hashtag-ova najčešće se koristi engleski jezik, a započinju se tarabom (#).

Pojam #throwbackthursday, ili na srpskom put u prošlost četvrtkom, predstavlja hashtag pod kojim vaša deca, ili možda čak vaši unuci, svakog četvrtka sa svojim prijateljima na društvenim mrežama dele uspomene – bilo da su one iz izlaska prethodnog vikenda ili sa maskenbala u osnovnoj školi. Na Energetskom portalu, pod ovim hashtag-om (#throwbackthursday) delićemo priče iz istorije ekologije i energetike. Naravno, četvrtkom.

Foto: Wikipedia/Robin Drayton

Naša današnja destinacija je Rotberi, gradić na severoistoku engleske grofovije Nortamberlend. Vremenska mašina nas vodi u 1862. godinu kada su na padinama rotberijskog brdašceta Kregenda radnici postavili temelje za nešto što će, godinama kasnije, postati poznato kao “palata savremenog čarobnjaka”.

Dok je šetao sa prijateljima tokom svog bega od vreve i užurbanosti Njukasla, bogati engleski industrijalac i pronalazač Viljem Armstrong je bacio oko na ovo mesto poželevši da na njemu sagradi lovački dom i štalu za nekoliko konja. Pazario je plac, a njegove maštarije su se u potpunosti ostvarile 1865.

Dvospratnica sagrađena za svrhe Armstrongovog hobija nije imala veliki arhitektonski značaj i nije bila ta čuvena palata koja mu je priuštila zvanje savremenog čarobnjaka. Velelepnost, kojom odiše i više od 150 godina kasnije, njegova vila Kregsajd je poprimila u periodu od 1869. do 1884. Tada je Viljem Armstrong prostorno planiranje za proširenje lovačkog doma prepustio proslavljenom arhitekti Normanu Šou.

Foto: Wikipedia/Glen Bowman

Priča se da je Šo nacrt za buduće čarobno zdanje napravio u toku samo jednog popodneva dok je vlasnik bio u lovu. Ipak, zbog njihovih međusobnih konflikta i sukobljenih viđenja Kregsajda, izgradnja imanja je potrajala 20 godina.

Pojedini istoričari umetnosti tvrde da kuća u stilu dinastije Tjudor nije naišla na naklonost Šoovih sledbenika, te da njen izgled, usled nekoherentnosti celina, nije zadovoljio ni autora samog – međutim, ona je uprkos negativnim kritikama postala okosnica Armstrongovog sveta.

Prisećajući se života, Šoov naporni klijent je kazao da je Kregsajd bio njegov život. A kako su to tekli dani Viljema Armstroga na posedu od 7 kvadratnih kilometara? Svakako neuobičajeno čak i za 21. vek, a kamoli za 19, što potvrđuje stav nekih stručnjaka da je Kregsajd “kolevka modernog življenja”. Evo zbog čega to govore!

U dvorištu je bilo posađeno više od 7 miliona stabala i iskopano 5 veštačkih jezera. Okruženje vile je bilo dodatno ulepšano plastenicima s palmama i orhidejama, a imanje i sada predstavlja utočište nekih od poslednjih crvenih veverica na tlu Engleske.

Foto: Wikipedia/Christopher Down

U svetlosti Kregsajda su uživali mnogobrojni međunarodni gosti – persijski šah, sijamski kralj, kineski premijer, velški princ i princeza… Skoro deceniju pre nego što je Tomas Edison usavršio sijalice sa žarnom niti, Armstrongova kuća je bila obasjana zahvaljujući hidroenergiji.

U viktorijansko doba nije postojala mogućnost priključenja na električnu mrežu, već su domaćinstva koja su imala dovoljno novčanih sredstava, volje i tehnološkog znanja samostalno proizvodila struju – a među njima je bilo i domaćinstvo porodice Armstrong.

Inspirisan vodenicom na reci Di, industrijalac je 1870. napravio prvu svetsku hidroelektranu.

Generatori su potkrepljivali energetske potrebe glavne zgrade, ali i pomoćnih objekata. Ovo je posebno pohvalno ako se osvrnemo na činjenicu da je Kregsajd bio jedan od prvih privatnih domova u okviru kog su se upotrebljavale preteče mašina za pranje suđa i veša i usisivača, što je posledično rezultovalo višom energetskom iscrpnošću u poređenju sa tadašnjim standardom.

Foto: Wikipedia/Christopher Down

Godine 1880, ona je povećana – i to kroz uvođenje rasvete.

Armstrong je u vilu postavio lampe naučnika Džozefa Svona, koji je ovaj podvig opisao kao prvu pravu instalaciju električnog osvetljenja.

Kako je njegova “čudesna hidraulična mašina” napajala kućne aparate, Armstrong se smatra rodonačelnikom kućne automatizacije.

Komunikacija između soba i glavne zgrade i pomoćnih objekata se odvijala telefonskim putem. Most i toranj sa satom potvrđuju raskošnost Kregsajda i imućnost Armstronga, baš kao i ogromna kolekcija umetnina čiji je veliki deo prodat 1910.

Foto: Wikipedia/William & Daniel Downey

Više od sto pedeset godina ranije, ovaj imućni engleski baron zalagao se za obnovljive izvore i isticao da se ugalj troši na rasipnički način, a 1863. je predvideo da će njegova domovina u naredna dva stoleća potpuno napustiti sagorevanje “crnog” energenta.

Pored energije vode, podržavao je i energiju sunca – naglašavajući da bi sunčevi zraci na jednom jutru površine u tropskim podnebljima rezultovali “neverovatnom snagom od 4 hiljade konja koji rade 9 sati dnevno”.

Kregsajd je od 1979. godine otvoren za posetioce i nalazi se pod nadležnošću Nacionalnog fonda za prirodne lepote i istorijska mesta.

Jelena Kozbašić

 

AP Vojvodina usvojila Deklaraciju o zaštiti životne sredine

Foto: AP Vojvodina

Pokrajinska vlada je na jučerašnjoj sednici utvrdila tekst Deklaracije o zaštiti životne sredine u AP Vojvodini u kojoj se navodi da će se preduzeti mere da se u procesu obrazovanja mladih stiču znanja i podiže svest o značaju zaštite, unapređivanja životne sredine i održivog razvoja.

Foto: AP Vojvodina

Organizacije civilnog društva se pozivaju da se uključe u donošenje odluka u ovoj oblasti.

U Deklaraciji se navodi da će se preduzeti mere da ustanove čiji je osnivač AP Vojvodina do kraja 2024. godine pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029. postojeće sisteme za zagrevanje objekata koje koriste mazut i ugalj zameniti energetski efikasnim sistemima.

Deklaracija predviđa i da se u saradnji sa organima gradova: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikinda, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica i Subotica, u narednih 10 godina zajednički prioritetno podstiču unapređenje javnog gradskog prevoza nabavkom ekološki prihvatljivih vozila na električnu energiju i gas.

Deklaracijom su obuhvaćene i aktivnosti na zaštiti prirodnih vrednosti i biološke raznovrsnosti, zatim na unapređenju sistema zaštićenih područja, povećanju pošumljenosti, te saradnja sa opštinama u realizaciji programa za otklanjanje štete nanete ekosistemima zbog bacanja proizvoda izrađenih od plastike.

Predviđa se i rok do 2020. godine za povlačenje plastičnih kesa iz prodaje na teritoriji AP Vojvodine, navodi se u saopštenju sa sednice Pokrajinske vlade.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Konačna lista opština za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nakon javnog poziva jedinicama lokalnih samouprava da iskažu svoje potrebe za izradom projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom infrastrukturom, doneta je Odluka o utvrđivanju konačne liste jedinica lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove za izradu pomenute dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Shodno ovoj odluci, na konačnoj listi nalaze se sledeće jedinice lokalnih samouprava:

  1. Opština Babušnica
  2. Opština Bačka Palanka
  3. Opština Apatin
  4. Opština Bela Palanka
  5. Opština Boljevac
  6. Opština Pećinci
  7. Opština Lapovo
  8. Opština Priboj

 

Odluku možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Karavan za klimu startovao na Rudniku

Foto: Milisav Pajević

Uz podršku Francuskog instituta, opštine Gornji Milanovac, Kulturnog centra Gornjeg Milanovca, ENV.net projekta i Eko-škola iz opštine Gornji Milanovac, „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ startovao je prošle nedelje u Centru za kulturu na Rudniku, koji je zajedno sa Eko-školom „Arsenije Loma“ bio prvi domaćin i promoter Karavana.

Foto: Milisav Pajević

Tom prilikom u prepunom Centru za kulturu na Rudniku otvorena je izložba „Život smeća“.

Izložbu je otvorila Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine koja je tom prilikom rekla da projekat „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ ima za cilj da ukaže na probleme klimatskih promena, podigne svest o postojanju ovog globalnog problema i pokrene na aktivnosti građanstvo, privredu, javne ustanove i donosioce odluka.

Mladenović je istakla da projekat ukazuje da je zeleni rast nova prilika za razvoj i da promoviše jednostavna i operativna rešenja koja svako od nas na svom nivou može da primeni i da se na svoj način bori protiv klimatskih promena.

Foto: Milisav Pajević

Ispred Francuskog instituta u Srbiji obratio se Mije Bertran, ataše za saradnju koji je pohvalio Ambasadore održivog razvoja i životne sredine na odličnoj realizaciji ovog projekta i izložbe i naglasio da ovaj projekat objedinjuje srpske i francuske zainteresovane strane u ovoj oblasti, već razvijena rešenja ovog problema u obe zemlje i nudi priliku za razmenu mišljenja, dobre prakse i inovacija u okviru naučnih debata koje su dostupne svima.

Na otvaranju ove izložbe predstavljen je prigodan kulturno umetnički program učenika Eko-škole „Arsenije Loma“, koji je organizovala Katarina Ilinčić, eko koordinatorka Eko- škole.

Foto: Milisav Pajević

Uz izložbu „Život smeća“, naučne debate, društvene igre velikih formata, naučne radionice, projekcije dokumentarnih filmova i susrete, Karavan za klimu će do 5. aprila biti dobra prilika da se učenici Eko-škola i drugih ustanova upoznaju sa smećem, otpadom, problemima i mogućnostima, čime organizatori ovog programa doprinose daljem uvođenju cirkularne ekonomije u Eko-škole i održivom korišćenju resursa.

Izložbu „Život smeća“ nakon Gornjeg Milanovca i Rudnika Ambasadori održivog razvoja i životne sredine sele u sledeću ekoškolsku lokalnu zajednicu koja izrazi interesovanje da bude domaćin, a poziv je otvoren.

Milisav Pajević

Rekonstrukcija dela vodovodne mreže u Novom Kneževcu

Foto: pixabay

Do 15. aprila trebalo bi da budu završeni radovi na planiranoj rekonstrukciji dela vodovodne mreže u Novom Kneževcu.

Foto: pixabay

Važan infastrukturni projekat realizuje se zahvaljujući podršci Pokrajinske Vlade i Uprave za kapitalna ulaganja, a vrednost  ukupne investicije je 32 miliona dinara.

U Novom Kneževcu u toku su radovi na rekonstrukciji oko četiri kilometra vodovodne mreže.

To je prataktično nastavak važnog infrastrukturnog projekta, pa će zahvaljujući i aktuelnim radovima biti obnovljeno oko 90 procenata vodovodne mreže.

„Rok za završetak radova je 15. april, a izvođači radova potvrdili su da će taj rok biti ispoštovan. Investicija je realizovana zahvaljujući, pre svega, sredstvima koja su obezbeđena iz Pokrajine, tačnije preko Uprave za kapitalna ulaganja. Ukupna vrednost radova je 32 miliona dinara”, kaže Radovan Uverić, predsednik opštine Novi Kneževac.

Stare, dotrajale azbestne cevi biće zamenjene novim, a problemi u vodosnabdevanju, pucanje cevi, gubici na mreži biće prevaziđeni.

„Tako da se nadamo da do takvih problema više neće dolaziti i da će građani biti zadovoljniji. To znači da neće biti prekida u isporuci vod, a rekonstrukcija vodododne mreže omogućiće i kvaliktetnije vodosnabdevanje jer će voda prolaziti novim cevima”, navodi Vesna Krišanov, direktorka JKP „7. Oktobar” Novi Kneževac.

Novokneževčani se mogu nadati kvalitetnijem vodosnabdevanju, a lokalna samouprava najavljuje radove i u naseljenim mestima.

„Mi imamo još dosta da radimo po naseljenim mestima. Tu mislim na Banatsko Aranđelovo, jer je u tom mestu kompletna mreža stara i imamo velikih problema. Javna nabavkla je raspisana i očekujem da će u vrlo kratkom periodu početi rekonstrukcija kompletne mreže u tom mestu”, ističe Radovan Uverić, predsednik opštine Novi Kneževac.

Rekonstrukcija vodovoda u Đali je završena, a narednih godina tim projektom biiće obuhvaćena i ostala naseljena mesta novokneževačke opštine.

Zbog kvaliteta tla i hemijskopg sastava vode na izvorištima, kao i u većini vojvođanskih mesta, poseban problem za rešavanje i u Novom Kneževcu ostaje kvalitet vode za piće.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Eksplozija na gradilištu male hidroelektrane

Foto: pixabay

Nacionalno udruženje malih hidroelektrana saopštilo je da je jutros na gradilištu u mestu Rakita došlo do eksplozije i da je radnik Milorad Jovanović „samo pukim srećom izbegao povrede” od gelera.

Foto: pixabay

Kako se tvrdi do eksplozije je došlo kada je „za sada neidentifikovana osoba, napunila auspuh bagera barutom i ručno pravljenim gelerima”.

Meštani Rakita se od početka izgradnje male hidroelektrane na Rakitinskoj reci oštro protive realizaciji tog projekta.

Investitor mini hidroelektrane advokat Goran Belić kaže „da se posle niza pretnji i fizičkih nasrtaja jutros desio pokušaj ubistva na gradilištu”, navodi se u saopštenju.

„Neophodna je reakcija nadležnih organa, jer organizacija ORSP vrši podstrekivanje meštana na vršenje krivičnih dela, koji za štetu mogu da imaju uništavanje, ne samo imovine, već i života”, kaže Belić.

Kako se navodi u saopštenju radnik Jovanović objasnio je da ga je eksplozija gotovo pokosila i dodao „prvo se čula jaka detonacija, a onda je počela da leti kiša gelera oko mene, legao sam na zemlju i srećom nije me pogodio nijedan”.

Do eksplozije je došlo pošto su radnici pokrenuli bager koji nije bio u funkciji tokom zime.

Kako saopštava udruženje „policija je takođe bila na gradilištu, jer je najavljen nastavak radova i bili su prisutni u momentu kada se desila eksplozija“.

„Potom su došli i forenzičari iz Pirota i uzeli uzorke gelera. U prisustvu policije je otvoren auspuh i nađeno je još primeraka ručno pravljenih gelera, koji su mogli da povrede radnike”, saopštava udruženje.

U saopštenju se navodi i izjava šefa gradilišta Igora Živkovića da „radnici rade konstantno pod pretnjama,da je prošle godine paljeno gradilište, da je dva puta potapano, da je čak postavljena i bomba na vrata investitora, zapaljen jedan agregat, da su meštani ulazili neovlašćeno na gradilište.”

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Kanada se zagreva duplo brže od ostatka sveta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečna temperatura u Kanadi godišnje se povećavala za 1,7 odsto celzijusa, a na to su uticali brojni faktori, uključujući smanjenje snega i morskog leda, ali ljudski faktor je dominantan, stoji u novom naučnom izveštaju.

U njemu se takođe navodi da su mnogi efekti već nepovratni.

Izveštaj kanadske vlade o klimi upozorio je da su promene već očigledne u mnogim delovima zemlje kao i da se predviđa njihovo intenziviranje.

Do najveće promene došlo je na kanadskom Arktiku, koji će nastaviti da se zagreva više nego duplo brže od svetskog proseka.

Očekuje se da će okeani postati manje kiseli i sa manje vazduha, što bi moglo da naškodi životu u moru, a više temperature mogle bi da znače veći rizik od šumskih požara, suša i toplonih talasa.

Izveštaj je urađen nakon što je vlada uvela poraz za ugljenik za četiri od deset kanadskih pokrajina koje nisu uspele da izrade plan za borbu protiv klimatskih promena.

Uprkos lošim rezultatima, izveštaj ipak pokazuje da je moguće da se količina zagrevanja ograniči, ako se na globalnom nivou pokrene akcija smanjivanja emisije ugljenika i znatno smanjivanje emisije drugih gasova sa efektom staklene bašte.

Željka Vesić

Vojska Srbije sadi sadnice u znak sećanja na stradale tokom NATO agresije

Foto: JP Srbijašume

Akcija „Šuma za stradale u NATO agresiji 1999″, u okviru koje se podiže nova šuma sađenjem 2.500 sadnica, upriličena je u šumskom gazdinstvu „Beograd”, na lokalitetu Lipovica, a u znak sećanja na sve koji su izgubili živote tokom 78 dana NATO agresije.

Foto: JP Srbijašume

Oko stotinu pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije učestvovalo je u toj simboličnoj akciji, koju su organizovali JP „Srbijašume” i Ministarstvo odbrane.

Akcija „Šuma za stradale u NATO agresiji 1999″ organizovana je povodom obeležavanja 24. marta, dana kada je pre dve decenije otpočela NATO agresija na Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uskoro automatska protivgradna zaštita u slivu reke Drine

Foto: pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović i ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić postigli su dogovor o realizaciji zajedničkog projekta automatske protivgradne zaštite u slivu reke Drine.

Foto: pixabay

Nedimović je, nakon sastanka u Gradskoj upravi Sremske Mitrovice, u izjavi za novinare rekao da će ovaj projekat, čija će ukupna vrednost iznositi približno milion evra, biti realizovan 2020. godine, dok će za mesec dana biti potpisan Sporazum o implementaciji.

On je istakao da će direktnu korist imati poljoprivredni proizvođači u Srbiji, najviše oni koji žive uz Drinu, i dodao da će Vlada Republike Srbije pomoći Vladi Republike Srpske da implementira ovaj sistem.

Ministar je precizirao da će dogovoreni zajednički projekat automatske protivgradne zaštite biti implementiran na prostoru Republike Srpske, od Milića, odnosno Vlasenice do Gacka.

Tamo ćemo, kako je objasnio, na osnovu zajedničkog sporazuma, sa 25 do 30 automatskih protivgradnih stanica braniti prostor koji se nalazi uz Drinu, gde smo imali najviše problema prethodnih godina.

Nedimović je ukazao na problem koji se odnosi na to što već 30 godina ne postoje sporazumi između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije oko načina upravljanja protivgradnim raketama, i dodao da je danas dogovoreno kako da se to pitanje reši u skladu sa postojećom regulativom.

On je naglasio da je dobro što je institucija koja se u Republici Srpskoj bavi protivgradnom zaštitom na adekvatnom nivou osposobljenosti u smislu opreme, tako da zajedničke aktivnosti mogu lako da se sinhronizuju.

Nedimović je naveo i da dva ministarstva imaju odličnu saradnju, i da će nastaviti da sprovode sve projekte o kojima dogovor postignu predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsedavajući Predsedništvu BiH Milorad Dodik.

Pašalić je ocenio da je pitanje protivgradne zaštite najvažnije za Srbiju i RS i da je reč o dobroj inicijativi, uz napomenu da je Republika Srpska u protivgradni sistem prethodnih godina uložila značajna sredstva.

Prema njegovim rečima, sa aspekta poljoprivrede, u poslednjih deset godina u RS su zabeležene samo dve godine tokom kojih nije bilo problema sa gradom.

Instalirećemo približno 230 automatskih protiivgradnih lansera. Tačno je da nismo planirali instalaciju na potezu od Milića prema Gackom, ali pošto nevreme u Srbiju uvek dolazi sa zapada, sa naše strane, naš je interes da zaštitimo građane Srbije i da pokrijemo i taj prostor, zaključio je Pašalić.

Milisav Pajević

Cene nafte rastu više nego što je predviđeno

Foto: Pixabay

Cene nafte su u usponu četvrti uzastopni dan, što analitičari pripisuju “šok terapiji” Saudijske Arabije, koja je smanjila proizvodnju više nego što je predviđeno sporazumom Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).

Foto: Pixabay

Kao drugi razlog skoka cena „crnog zlata” navode se američke sankcije Venecueli, koje su bacile u zasenak podatak američke naftne industrije da su zalihe u SAD neočekivano povećane prošle sedmice.

Fjučersi severnomorske nafte “brent” porasli su za 35 centi, ili 0,5 odsto, na 69,72 dolara za barel, nakon što su prethodno dostigli 69,87 dolara, najviši nivo od 12. novembra, izveštava Rojters.

Američka „laka” nafta WTI ojačala je za 22 centa, ili 0,4 odsto, na 62,80 dolara po barelu, što je najviša cena od 7. novembra.

Isporuke nafte iz članica OPEK-a su u martu pale na četvorogodišnji minimum, pokazuje Rojtersov pregled objavljen ranije ove nedelje.

Proizvodnja nafte u Rusiji, koja se pridružila OPEK-ovom sporazumu o smanjenju isporuka kako bi se poduprle cene, srezana je prošlog meseca na 11,3 miliona barela dnevno, ali zemlja time nije ispunila target predviđen sporazumom.

Tri od osam zemalja kojima je Vašington odobrio izuzeće za uvoz nafte iz Irana svele su svoj uvoz na nulu, izjavio je u utorak jedan američki zvaničnik, dodajući da će poboljšanje uslova na globalnom tržištu nafte uticati na dalje smanjenje iranskog izvoza tog energenta.

Državna naftna kompanija Venecuele, PDVSA, u martu je zadržala izvoz nafte na oko milion barela dnevno, uprkos sankcijama SAD-a i nestancima struje koji su paralizovali glavni izvozni terminal zemlje, prema izveštajima PDVSA i podacima kompanije Refinitiv Ejkon.

Američke zalihe nafte neočekivano su porasle prošle sedmice, dok su zalihe benzina i destilata opale, saopštio je Američki institut za naftu kasno juče.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prva visokoškolska ustanova sa energetskim pasošem u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru obezbeđenja i stalnog unapređenja kvaliteta rada, Visoka medicinska škola strukovnih studija Ćuprija nakon implementacije ISO 9001:2015 sistema menadžmenta kvaliteta, dobila je energetski pasoš. Sa ciljem da se ispune ključni zahtevi regulativa o zaštiti životne sredine smanjujući pritom troškove energije čija je cena stalno u porastu, Visoka medicinska škola strukovnih studija Ćuprija prepoznala je značaj što efikasnijeg projektovanja sistema regulisanja.

Direktor VMŠSS u Ćupriji, dr sci. med. Hristos Aleksopulos, je izjavio da je “zelena škola” budućnost ističući ekološke mere koje su preduzete u školi.

Foto: VMŠSS Ćuprija

“Smanjili smo upotrebu resursa potrebnih za grejanje i normalan rad škole tj. uveli smo grejanje na gas, zamenili osvetljenje efikasnijim LED panelima, a u planu je poboljšanje izolacije i unapređenje svih prostorija u školi. Evropski standard za energetski učinak postavlja norme koje moraju da se usvoje kako bi se poboljšala enegretska efikasnost ustanova kao obaveza naglašena Kjoto protokolom. Ove regulative zahtevaju dokaze o energetskoj efikasnosti u vidu testa i sertifikacije sistema i opreme pri čemu ključnu ulogu imaju komponente i sistemi za upravljanje zgradom i kućnom automatikom. Komponente i sistemi automatizacije mogu se posmatrati kao ‘mozak’ zgrade i imaju za cilj da održe komforne uslove i kontrolišu potrošnju energije kako bi postigli što efikasnije funkcionisanje objekta”, objasnio je Aleksopulos.

Na putu ka evropskim integracijama, sve stambene zgrade, kuće i nestambeni objekti biće u obavezi da poseduju energetski pasoš. Pasošem se procenjuje toplotni omotač, spoljašnja izolacija zgrade uključujući zidove, prozore i vrata, podove, plafone, krovove kao i iskorišćenost sunčeve energije, grejni uređaji, snabdevanje toplom vodom, mehanička ventilacija, hlađenje i električno osvetljenje. Ciljevi su  smanjenje potrošnje energije i troškova, osiguranje kvaliteta u novogradnji i sanaciji neefikasnih objekata, povećanju vrednosti nekretnine i mnogi drugi.

Konak na korak od gradskog jezgra

Fotografije: Jump Inn
Fotografije: Jump Inn

Posetioci najpoznatijeg sajta za rezervaciju smeštaja booking.com dali su mu 9,3 poena od mogućih 10. Na sajtu hotels.com dobio je ocenu 4,6od 5, a na listi tripadvisor.com našao se na četvrtom mestu od 86 hotela prema izboru gostiju.

Beogradski hotel Jump Inn zaslužio je ovaj izvrstan rejting zahvaljujući visokim ocenama gostiju za lokaciju, udobnost, čistoću, uslužnost osoblja i brojne usluge.

Iako preporuke obezbeđuju dobar uvid u kvalitet ponude, prava slika o hotelu smeštenom nadomak kulturno-istorijskog centra prestonice može se steći tek kad zakoračite u samo zdanje koje je izgrađeno 1924. godine prema nacrtu ruskog arhitekte Nikolaja Vasiljeva, poznatog i po projektu zgrade Vojnog muzeja na Kalemegdanu.

Da je sve u lokaciji, kako tvrde Englezi, bilo je poznato i vlasnicima hotela Jump Inn. Ovaj uslov da objekat bude taman toliko blizu znamenostima da ih gosti mogu obići pešice, dok je poslovni deo grada na maloj udaljenosti, ispunili su upisavši hotel na adresu u nekadašnjoj Zagrebačkoj ulici, danas pod imenom Koče Popovića.

Kratka, ali živopisna ulica predstavlja jednu od retkih saobraćajnica Beograda koja svoje lice čuva gotovo čitav vek. I tu se zanimljivost ovog odredišta ne iscrpljuje. Turiste i poslovne goste koji odsedaju u hotelu Jump Inn očekuje jedinstvena atmosfera popularne četvrti Savamala u kojoj se nalaze brojni restorani, barovi, galerije i izložbeni prostori sa različitim sadržajima.

Fotografije: Jump Inn

Od otvaranja hotela prošlo je četiri godine, a rast broja noćenja od 25 odsto svake godine predstavlja rezultat neprekidnog osluškivanja potreba gostiju, stalnog unapređivanja ponude i osvežavanja ponude. Ugostivši do sada više od 65.000 turista iz čitavog sveta, podigli su nivo hotelske ponude u Beogradu.

Veliki broj domaćih i stranih turista, kao i poslovnih ljudi, uglavnom iz Evrope, a pre svega iz Turske, Nemačke, Švedske, Ruske Federacije, Grčke, Izraela i Italije, doprineo je svojim ocenama hotelske usluge i ambijenta da Jump Inn bude jedan od najbolje rangiranih hotela visoke kategorije u Beogradu.

Briga o gostu na prvom mestu

Nema sumnje da će gost uživati u ambijentu odabrane sobe ili apartmana jer su sve smeštajne jedinice zamišljene tako da odgovaraju različitim ukusima i potrebama. Svaku od 49 soba koje su gostima na raspolaganju odlikuje visoki standard, specijalno dizajnirani detalji i kombinacija savremenog i stilskog nameštaja. Kada gost poželi da prošeta gradom, neće morati da brine o tome šta prvo da poseti.

Fotografije: Jump Inn

Osoblje za odnose sa gostima je tu da pruži sve neophodne informacije o znamenitostima i brojnim turističkim atrakcijama, ne samo u Beogradu već i širom Srbije, a zatim će prema posebnim željama gosta organizovati kompletan obilazak. Sudeći prema izboru gostiju ovog hotela, u vrhu liste želja, osim centra grada i Kalemegdana, nalaze se i vožnja po rekama i poseta muzejima.

Posetioci iz Holandije i Velike Britanije veoma su zainteresovani za trčanje pored Save i vožnju e-bicikala koji se mogu iznajmiti u hotelu.

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Tamara Zjačić

Udruženim snagama subotičke omladine i migranata do lepšeg zoo-vrta!

Foto: Grad Subotica

Saradnja Grada Subotice, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Komesarijata za izbeglice i migracije i Zoološkog vrta “Palić” je rezultovala zajedničkom radnom akcijom mladih Subotičana i migranata iz privremenog prihvatnog centra. Zahvaljujući njihovom uloženom trudu, mališane koji posete Zoo-vrt na jezeru Palić očekuje prijatnije okruženje. Učesnici su ofarbali dečje sprave na tamošnjem igralištu, a izgled palićkog životinjskog carstva će biti dodatno osvežen novim klupama za odmor i kantama za odlaganje otpada koje predstavljaju donaciju Evropske unije.

Foto: Grad Subotica

Direktor Zoološkog vrta Petar Savić se zahvalio idejnim tvorcima inicijative i naglasio da palićki zoo-vrt u toku jedne godine poseti oko 150 hiljada ljudi, od čega polovinu čine klinci. Akcija i donacija su, prema njegovom mišljenju, utoliko veće zato što će u njoj moći da uživaju najmlađi, a ujedno i najmiliji, gosti.

Subotica se nalazi na severu naše zemlje i među stanovnicima je prisutan visok stepen kulturalne raznolikosti. U subotičkom prihvatilištu trenutno boravi 58 migranata pretežno iz Avganistana i Irana, tačnije 14 porodica sa svojom decom. Njihovo uključivanje u zajednicu je takođe bitan aspekt uređenja parka u zoološkom vrtu.

“Akcija je prilika je da se svi zajedno družimo i damo doprinos uređenju palićkog zoo-vrta koji je jedan od najlepših u regionu”, zaključio je član Gradskog veća zadužen za oblast socijalne zaštite i zdravstva Ilija Đukanović.

Jelena Marić Luković, menadžer projekta Podrška EU opštinama i gradovima u kojima borave migranti, je podsetila da je Subotica u proteklih deceniju i po jedno od čvorišta i glavnih raskrsnica na putu izbeglica i migranata ka boljem životu. “Zadovoljstvo je da zajedno sa Gradskom upravom, volonterima Kancelarije za mlade i naravno izbeglicama i migrantima smeštenim u ovdašnjem tranzitnom centru imamo mogućnost da uradimo nešto dobro za turističku ponudu Palića. Ova akcija je šansa da oplemenimo jedan ambijent i da naši gosti koji neko vreme borave u centru pokažu gest solidarnosti i zahvalnosti građanima”, istakla je Marić Luković.

Jelena Kozbašić