Home Blog Page 930

Znate li koje voće i povrće ne ide u frižider?

Foto-ilustracija: Pixabay

Frižider je najgore mesto za čuvanje limuna, jer oni tamo brzo gube aromu a najgore ih je ostaviti u plastičnoj kesi, jer je pojava plesni zagarantovana, tvrdi Ditlind Hanrider, profesorka prehrambenih nauka na nemačkom univerzitetu Anhalt.

Po njenim rečima, najbolje ih je smestiti u korpu u najhladniju prostoriju u kući.

Ona kaže zapravo da većinu južnog voća ne bi trebalo držati u frižideru. Ono što malo potrošača zna takođe, je da jabuke proizvide gas etilen, zbog čega će voće smešteno u blizini jabuka češće istruliti.

Avokado, kruške, smokve, šljive, nektarine – takođe proizvode etilen. Vrsta povrća koja proizvodi etilen je paradajz, i takođe kao i limun, stajanjem u frižideru gubi svoju aromu.

Najosetljivije povrće na hladnoću su patlidžani, idealna temperatura za njih je od 10 do 13 stepeni. Patlidžan se ne slaže dobro sa etilenom, tako da je velika verovatnoća da će istruliti ako bude boravio pored paradjza.

Crveni pasulj takođe spada među osetljive, nakon tri dana čuvanja na suvom i hladnom mestu, pasuljće lagao početi da truli. Karfiol ima još kraći vek, jedan ili dva dana.

Šargarepa može biti u frižideru nekoliko nedelja ali je važno da se oslobodi pakovanja i folije u kakvu se pakuje u prodavnicama.

Ono što je najvažnije, neće pomoći ako se odseku mrlje koje se pojave usled buđanja voća ili povrća, jer postoje i druge koje nisu okom vidljive. Takva buđ može biti i otrovna ili čak sadržati kancerogene sastojke, upozoravaju stručnjaci.

Željka Vesić

Niški Zavod za urbanizam obeležio 60 godina

Foto: Grad Niš

U Oficirskom domu u ponedeljak je obeleženo 60 godina postojanja i rada Zavoda za urbanizam iz Niša.

Foto: Grad Niš

Ova renomirana ustanova svoje početke beleži pre ravno 60 godina u tadašnjem Nišu koji je po prostornom uređenju sledio neke znatno razvijenije gradove toga doba.

Sa razvojem grada, razvijao se i zavod čiji su prostorni planovi i arhitektonski dometi više puta nagrađivani tokom bogate istorije.

Stručnjaci iz Niša učestvovali su u izradi arhitektonskih rešenja i prostornih urbanističkih planova u mnogim gradovima čirom nekadašnje Jugoslavije.

Na svečanosti u Oficirskom domu među brojnim zvanicama bio je i gradonačelnik Niša Darko Bulatović koji je zaposlenima čestitao jubilej i istakao da je prava retkost danas pronaći insituciju koja traje šest decenija i funkcioniše sa jednakom stručnošću i znanjem svih ovih godina.

Gradonačelnik je naglasio i značaj ovog Zavoda čiji su stručnjaci kroz nekoliko decenija svoga rada prostorno i urbanistički postavili temelje modernog grada.

Milisav Pajević

Premijum G-Drive gorivo donelo NIS-u Grand Prix

Foto: NIS

Кompanija NIS dobitnik je prestižnog Grand Prix priznanja koje najuspešnijim učesnicima i izlagačima 54. Međunarodnog salona automobila u Beogradu tradicionalno dodeljuje stručni žiri Beogradskog sajma.

Foto: NIS

Ovo značajno priznanje, koje je NIS-u uručeno za promociju premijum G-Drive goriva i stručnu komunikaciju sa potrošačima, potvrđuje inovativan pristup i najviši kvalitet sajamskog nastupa NIS-a, ukazuje na atraktivnost i svetski dizajn izložbenog prostora i ističe visoki kvalitet i prednosti NIS-ovih proizvoda.

Upotpunjen nastupom čuvenog G-Drive Racing tima i vizuelno potpomognut njihovim moćnim narandžastim trkačkim bolidom, NIS-ov štand u hali 4 Beogradskog sajma stavljen je u centar pažnje brojnih posetilaca.

U ime kompanije NIS, ovo značajno priznanje primio je Aleksej Černjikov, direktor Bloka Promet, kome se pridružio i Roman Rusinov, glavni vozač i menadžer G-Drive Racing tima, jedini ruski vozač koji je nosilac titule svetskog šampiona i koji se ove godine predstavio posetiocima sajma na štandu NIS-a.

Кompanija NIS, vodeća naftna kompanija na domaćem tržištu, pomerila je granice uobičajenog sajamskog nastupa i pružila svim ljubiteljima automobilizma i moćnih automobila nesvakidašnju priliku da u hali 4 Beogradskog sajma upoznaju slavnog Romana Rusinova, dobiju više informacija o G-Drive Racing timu, tradicionalnom učesniku dvadesetčetvoročasovnog „Le Man“ trkačkog izazova i trostrukom šampionu Evropske serije „Le Mana“ i da tokom svih deset dana trajanja manifestacije vide izložen i pravi trkački bolid ekipe G-Drive Racing – prototip Oreca.

Zvanično gorivo G-Drive Racing tima je premijum G-Drive, koje, zahvaljujući aktivnim komponentama poslednje generacije, omogućava poboljšane performanse motora kao i profesionalnu zaštitu sistema za gorivo.

Ovaj premijum derivat dostupan je i potrošačima u Srbiji i regionu, na svim NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama.

Milisav Pajević

Opština Titel rešava problem vodosnabdevanja

Foto: Opština Titel

U Titelu je počela granja novog rezervoara za vodu koji će unaprediti vodosnabdevanje stanovnika Loka, Gardinovaca i Titela, a novi rezervoar od 250 kubika bio je neophodan da bi se sprečio pad pritiska i manjak vode u sistemu tokom letnjih meseci.

Foto: Opština Titel

Iz budžeta Opštine Titel za rezervoar za vodu izdvojeno je 4,5 miliona dinara a još 6,2 miliona izdvojila je vlada AP Vojvodine.

„Bilo je krajnje vreme da našim građanima omogućimo uredno snabdevanje vodom. Obećali smo da ćemo rešiti taj prioritetni problem i to će biti učinjeno”, kaže Dragan Božić, predsednik opštine Titel.

Novi rezervoar čija gradnja je već počela, i nova fabrika vode, koja će se graditi u narednom periodu rešiće višedecenijski problem s vodosnabdevanjem u Titelu.

„Na poslednjoj prošlogodišnjoj sednici Opštinskog veća u rebalansu budžeta izdvojeno je pet miliona dinara za izradu projektno tehničke dokumentacije za izgradnju fabrike vode“, zaključio je Božić.

Pored toga, urađen je generalni projekat navodnjavanja Titelskog brega, što će, kako navodi Božić dovesti do ubrzanog razvoja poljoprivredne proizvodnje.

„Titel je poljoprivredna sredina. Najveći broj naših stanovnika bavi se nekom vrstom poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavanje Titelskog brega doneće višestruku korist. Pored toga što će omogućiti veće prinose po hektaru, stvoriće se uslovi za gajenje više kultura, a naročito je značajno što će se stvoriti uslovi za razvoj voćarstva i vinogradarstva”, kaže Božić.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

RERI: Zašto je seča stabala na Ušću i Kalemegdanu protivzakonita

Foto: Wikipedia/PedjaNbg

Regulatorni institut za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine je nevladina i neprofitna organizacija, osnovana radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. RERI se oglasio povodom seče stabala na Ušću i Kalemegdanu zbog projekta izgradnja Gondole. Projekat izgradnje je u ranoj fazi obeležen nezakonitom sečom stabala i kršenjem procedura koje su organi javnih vlasti bili dužni da poštuju i tako pokažu da su odgovorni prema svom gradu i zakonima Republike Srbije, tvrdi RERI.

Foto: Wikipedia/PedjaNbg

Izgradnja gondole je kapitalni projekat koji se u potpunosti finansira javnim novcem i gradi na javnim površinama, parkovima, reci i zaštićenom kulturnom dobru – Beogradskoj tvrđavi. Javne vlasti, pre svih i pre svega, imaju obavezu da pokažu najviši stepen odgovornosti prema očuvanju javnog dobra i poštovanju zakona.

Građani imaju pravo da se informišu o tome šta se, i na osnovu kojih propisa, dešava u njihovom gradu i njihovim parkovima i finansira njihovim novcem. Seča stabala na Kalemegdanu je izvršena na osnovu rešenja čija je pravosnažnost pod sumnjom i na osnovu zapisnika Stručne komisije koja je zapisnik sačinila 27.02.2019. godine, na osnovu zahteva JP „Skijališta Srbije“ od 28.02.2019. godine. U zapisniku nema podataka da je odobrena seča stabla na katastarskoj parceli 64/17 (K.O. Stari Grad), stabla koje je predstavljalo simbol Kalemegdana. Na opštini Stari Grad, Stručna komisija je odobrila seču 35 zdravih stabala iako je iznela zaključak da, sa stručnog stanovišta, nema osnova za njihovo uklanjanje.

Seča je 12. i 13. marta na lokacijama Ušće i Kalemegdan izvršena u okviru pripremnih radova za koje JP „Skijališta Srbije“ nije imalo i još uvek nema građevinsku dozvolu, a za čije je izvođenje istu bilo u obavezi da pribavi.

Saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, dokument koji je neophodno dostaviti uz zahtev za građevinsku dozvolu, Ministarstvo zaštite životne sredine nije izdalo. Ministarstvo zaštite životne i resorni ministar nisu se oglasili povodom seče pre procene uticaja na životnu sredinu.

Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture JP „Skijališta Srbije“ je podnelo zahtev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju na kat. parceli 64/17 – i pozvalo se na lokacijske uslove koji ne obuhvataju navedenu katastarsku parcelu. Plan detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan-Ušće nije usklađen sa neposredno višim planskim dokumentom – Planom generalne regulacije za Grad Beograd, koji izričito zabranjuje izgradnju žičara na prostoru Beogradske tvrđave. Opština Novi Beograd, Sekretarijat za komunalne i stambene poslove grada Beograda i kabinet gradonačelnika ni nakon više od 15 dana nisu odgovorili na RERI-jev zahtev za dostavljanjem informacija o počinjenoj seči i postupanju organa gradske i opštinske uprave. Opština Stari Grad je dostavila tražene informacije, nakon žalbe upućene Povereniku.

Smatrajući da je dužnost civilnog društva i stručne javnosti da nepokolebljivo štiti javni interes, RERI na ovaj način želi da svoja saznanja podeli sa javnošću i pozove sve građane na zaštitu javnog prostora i prava na zdravu i očuvanu životnu sredinu. RERI zahteva od nadležnih institucija na republičkom, gradskom i opštinskom nivou da obustave sve, uključujući i pripremne radove, na izgradnji gondole, kao i postupak izdavanja svih dozvola. Pored toga RERI zahteva da:

  • republički, gradski i opštinski organi bez odlaganja objave kompletnu dokumentaciju o projektu, uključujući sva odobrenja i dozvole koje su izdali u periodu od potpisivanja Sporazuma o saradnji na realizaciji projekta „Izgradnja gondole u Beogradu“ (01.10.2018.) između Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Grada Beograda i JP „Skijališta Srbije“. Dokumentaciju učiniti dostupnom svim građanima na veb sajtu ministarstva, grada i gradskih opština, kao i javnog preduzeća, i u prostorijama navedenih institucija i preduzeća;
  • svi radovi, uključujući i pripremne radove, budu obustavljeni dok Ministarstvo zaštite životne sredine ne sprovede postupak procene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat;
  • Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odbije zahtev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju na parceli 64/17 KO Stari Grad zbog toga što navedeni lokacijski uslovi nisu izdati za navedenu parcelu;
  • Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ispita okolnosti pod kojima je, bez građevinske dozvole izvršena seča stabala 12. i 13. marta; i
  • Komisija za planove Skupštine Grada Beograda bez odlaganja oceni usaglašenost Plana detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan-Ušće sa neposredno višim planskim dokumentom – Planom generalne regulacije za Grad Beograd.

Sprovodi se selektivni izlov ribe na Palićkom jezeru

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle nedelje je počeo selektivni izlov ribe iz jezera Palić, a reč je o poslu koji se obavlja u okviru projekta zaštite biodiverziteta jezera Palić i Ludaš.

Foto: pixabay.

Iz četvrtog sektora jezera Palić dnevno se izvlači oko tona do tona i po babuške, poznate i kao srebrni karas, ribe koja je jedan od glavnih krivaca za loše stanje vode u jezeru.

Biomanipulacija, odnosno selektivni izlov ribe jedna je od glavnih investicionih mera u okviru projekta sanacije jezera Palić i Ludaš, a koja zajedno sa izgradnjom kanalizacione mreže u naselju Palić, poboljšanjem rada prečistača i izgradnjom zelenog pojasa, treba da obezbedi bolji kvalitet vode.

„Iako je finansijski manje značajna u odnosu na ostale investicione mere, verujemo da će rezultati biti značajni i de će se i ovom merom moći videti razlika u kvalitetu vode na kraju projekta”, objašnjava Ervin Molnar, rukovodioc Jedinice za upravljanje projektom.

Radnici Javnog preduzeća „Palić – Ludaš” su u saradnji kolegama iz Nemačke samo u jednom izlovu napunili 11 kofa, sa po 35 kilograma babuške.

Domaće i poželjne vrste, poput šarana, smuđa i štuke koje se slučajno zadese u mreži, vraćaju se u svoje prirodno stanište.

„Po nekoj statistici 95 odsto riba je srebrni karas, koja je štetna i ne dozvoljava da se razmnože druge vrste ribe. Zbog algi takođe nije dobro da ona bude prisutna u Palićkom jezeru. Nadamo se da će se posle ovog selektivnog izlova razmnožiti riba koja je poželjna.

Poribljavanje je takođe u planu našeg preduzeća”, ističe Marta Dobo, direktorka JP „Palić – Ludaš”.

Izlovljene babuške poklonjaju se zoološkim vrtovim za ishranu životnja. Kako bi se postigli što bolji rezultati, izlov bi trebalo da se obavlja nekoliko puta godišnje, a planirano je i poribljavanje jezera poželjnim vrstama ribe.

Izvor: RTV/Kristijan Takač

Milisav Pajević

Srbija posvećena primeni Agende UN o održivom razvoju

Foto: pixabay

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku u Vladi Republike Srbije i predsednica Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine Slavica Đukić Dejanović prisustvuje 52. zasedanju Komisije za populaciju i razvoj u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Foto: pixabay

Tema ovogodišnjeg okupljanja, koje se održava od 1. do 5. aprila, jeste „Pregled i ocena primene Programa akcije Međunarodne konferencije za populaciju i razvoj i doprinos pregledu i praćenju implementacije Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine.

Ove godine se obeležava 25 godina od konferencije u Kairu, kada je usvojen Program akcije od strane 179 država, a koji je u svojoj osnovi imao inovativnu viziju povezanosti populacije, razvoja i individualnog blagostanja ljudi.

Đukić Dejanović je, istupajući u generalnoj debati, istakla da je Srbija tokom 25 godina od usvajanja Programa akcije aktivno radila na izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i dostojanstvo, i u kome je pristup uslugama, posebno zaštite reproduktivnog zdravlja i planiranja porodice, omogućen svima.

Ona je naglasila da Srbija ostaje posvećena nastavku primene populacionih i razvojnih strategija, posebno od kada je formiran Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku.

Prema njenim rečima, Vlada Republike Srbije usvojila je novu Strategiju podsticanja rađanja 2017. godine, usklađenu sa Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom, što ima za cilj ne samo socioekonomsku podršku porodicama, već i ostale vidove podrške ustanovljene Programom akcije.

Ministarka je istakla da nedavno usvojen Nacionalni program očuvanja i unapređenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja građana uzima u obzir sve važnije izazove u vezi sa seksualnim i reproduktivni zdravljem.

Đukić Dejanović je kao primer navela upotrebu nepouzdanih metoda kontracepcije, rastući broj neplaniranih trudnoća i abortusa, kao i visokorizično seksualno ponašanje adolescenata i omladine, uz napomenu da pomenuti dokument predlaže konkretne mere za rešavanje ovih izazova.

Milisav Pajević

Aktivisti za zaštitu životne sredine prekinuli raspravu u Britanskom parlamentu

Foto-ilustracija: YouTube (printscreen)
Foto-ilustracija: YouTube (printscreen)

U toku sinoćnje rasprave o Bregzitu, u Britanski parlamentu su upali aktivisti za zaštitu životne sredine kako bi privukli pažnju poslanika na ekološku krizu.

Policija je saopštila da je uhapšeno 12 osoba zbog neprimerenog ponašanja u Britanskom parlamentu.

Oni su poremetili raspravu kada su ušli u parlament bez odeće, sa natpisima na telima. Kod nekih je na leđima bilo napisano “klimatska pravda odmah”. Njihovi slogani su pozivali na donošenje zakona o “klimatskoj pravdi” i upozoravali na “ekološki slom”.

Kako prenosi Rojters, oni su se pojavili na staklenoj galeriji u toku rasprave o tome da li Britanija treba da napusti Evropsku uniju, uzvikujući parole. Neki od njih su lepkom zalepili ruke za staklo galerije, pa je čak i policija morala da interveniše. Predsednik donjeg doma Džon Bercov je pozvao poslanike da nastave raspravu bez obzira na golišave goste na galeriji.

Agencija je objavila da su demonstranti pripadnici grupe “Pobuna protiv istrebljenja”, a iz ove grupe je stiglo saopštenje da su želeli da privuku pažnju političara na ekološku krizu i klimatske promene.

Željka Vesić

 

Drugačija perspektiva na kružni tok: Viseći vrtovi na sred milanske raskrsnice?

Foto: YouTube (screenshot)

Žene bije glas da su komplikovane i da ih je teško oraspoložiti kada nešto zgrešite – ili one umisle da ste zgrešili. Zamislite ozbiljnost greške koju je počinio najmoćniji vladar Novog vavilonskog carstva Nabukodonosor II prema svojoj ženi Semiramidi s obzirom na to da je, kako bi je odobrovoljio, naredio da se izgrade viseći vrtovi na terasama njihove palate. Oni se danas ubrajaju u jedno od sedam svetskih čuda, arhitektonska ostvarenja koja su stari Heleni smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti.

Foto: YouTube (screenshot)

Stanovnici Milana bi 21. veka nove ere mogli da uživaju u sličnom prizoru kao Semiramida oko 8. veka pre nove ere, a milanski “Nabukodonosor II” bi bila dva italijanska projektna biroa, LAD i Hypnos. Oni potpisuju projekat Sovraparco, predlog oživljavanja prometne gradske četvrti Piazzale Loreto.

Postojeći kružni tok u tom naselju bi, prema ideji arhitekata koji stoje iza Sovraparco, pretrpeo drastičnu transformaciju. Pored saobraćajne, dobio bi i funkciju zelene oaze, mesta za druženje i bitne veze sa gradskim metroom.

Prizemni prostor u okviru konkavne građevinske strukture bi se koristio kao poveznica sa milanskim javnim saobraćajem, a u ovoj zoni bi se nalazili i kafei, raznovrsne prodavnice i toaleti. Vrh objekta, tj. njegov drugi sprat, je zamišljen kao izdignuti stepenasti vrt kojem bi se pristupalo stepenicama i liftovima i koji bi, uslovno rečeno, plutao iznad trga.

Foto: YouTube (screenshot)

Predlog da se raskrsnica pretvori u ozelenjeno utočište od vreve Milana je potekao iz ozelenjene svesti autora projekta. “Strategija za oporavak urbanih sredina treba da se zasniva na kreiranju visećih bašti”, tvrde oni, dodajući da je Piazzale Loreto trenutno prilično ružno, bezoblično  mesto – kružni tok okolo koga se nalaze arhitektonski bezvredne zgrade.

Stabla i druge biljke posađene u okviru neobičnog parka bi upijale izduvne gasove vozila sa okolnih ulica i puteva i proizvodile kiseonik.

Jelena Kozbašić

Proces sertifikacije šuma JP “Vojvodinašume”

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

U okviru procesa FSC sertifikacije održivog gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume” po individualnom modelu, ocenjivači Milan Toth, glavni ocenjivač – trener, SGS Slovakia, Ivana Dimitrijević, tehnički ekspert, SGS Beograd i Milan Stojković, nezavisni ocenjivač, izvršili su prvi redovni nadzor trećeg ciklusa sertifikacije trenutnog stanja sistema gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume”.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Tokom poslednje nedelje marta obavljen je pregled dokumentacije i aktivnosti na ispravljanju određenih neusklađenosti u radu nastalih kao posledica manjih zahteva za korektivnim merama od strane SGS-a u proteklom periodu i proveren je način redovnog održivog gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume” u direkcijama ogranaka preduzeća ŠG „Sombor“ i ŠG „Sremska Mitrovica“.

Obilasci terena su izvršeni u ŠU „Kozara“ Bački Monoštor i ŠU Apatin u okviru ŠG „Sombor“ i ŠU Klenak i ŠU Morović u okviru ŠG „Sremska Mitrovica“.

Prilikom ove kontrole, posećeni su i Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ i Strogi prirodni rezervat „Vinična“.

U skladu sa FSC pravilima i procedurom SGS sertifikacionog tela, zvaničan izveštaj o ovoj kontroli sistema gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume“ očekuje se uskoro.

Milisav Pajević

Počela primena Zakona o bezbednosti hrane

Foto: Pixabay

Izmene i dopune Zakona o bezbednosti hrane koje su 14. marta usvojene u Skupštini Srbije, od juče su počele da se primenjuju, a njihov cilj je da se obezbedi visok nivo zaštite života i zdravlja potrošača, kao i efikasno funkcionisanje unutrašnjeg i međunarodnog prometa hrane.

Foto: pixabay

Izmenama zakona Nacionalna referentna laboratorija za bezbednost hrane dobija „širi opseg nadležnosti” i biće opremljena tako da može da kontroliše svaku laboratoriju u Srbiji.

Genetski modifikovana hrana (GMO) je tim izmenama izuzeta, jer je ta oblast uređena posebnim zakonom.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Klimatske promene ugrožavaju kafu?!

Foto: pixabay.com

Od 124 vrste divlje kafe, oko 60 odsto suočava se sa mogućnošću nestanka zbog globalnog zagrevanja i seče šuma.

Foto: pixabay.com

Neke buduće generacije možda neće biti u prilici da, poput nas danas, uživaju u jednom od najpopularnijih pića na svetu. Naime, kako je pokazala najnovija studija – objavljena u naučnim časopisima Science Advances i Global Change Biology – brojnim vrstama divlje kafe koje rastu u šumama Afrike, na Madagaskaru i na Mauricijusu preti ozbiljna mogućnost nestanka u narednim decenijama.

Divlju kafu ugrožavaju najviše klimatske promene, koje – zajedno sa masovnim sečenjem šuma – izazivaju sve češće i sve duže suše, dovode do gubitka njenog prirodnog staništa i doprinose širenju zaraza i pojavi štetočina koje napadaju ovu biljku. Zbog svega navedenog, Aron Dejvis – britanski botaničar i koautor pomenute studije – utvrdio je, zajedno sa svojim kolegama, da se od 124 vrste divlje kafe oko 60 odsto se suočava sa mogućnošću skorijeg nestanka.

Ovakva genetička raznovrsnost divljih vrsta bi mogla biti ključna za opstanak kafe u eri globalnog zagrevanja. „Među vrstama kafe kojima preti nestanak su i one koje imaju potencijal da budu iskorišćene za ukrštanje i razvoj kafa budućnosti, uključujući one otporne na bolesti i sposobne da izdrže pogoršanje klimatskih uslova“, smatra Dejvis.

Foto: pixabay

„Naposletku”, navodi on, „ove divlje kafe od velikog su značaja za milione uzgajivača širom sveta koji žive od nje, da ne spominjemo još veći broj onih koji početak svog dana ne mogu da zamisle bez kofeina.”

Od 124 divlje vrste, većina nije kultivisana niti se konzumira. Dva izuzetka su arabika (Coffea arabica) – najpopularnija vrsta kafe, koja se vekovima uzgaja u Istočnoj Africi – i robusta (Coffea canephora) – koja je prešla put od divlje vrste do jednog od najvažnijih artikala u poslednjih 100 godina.

Međutim, obe vrste pogođene su globalnim zagrevanjem: arabika je osetljiva na visoke temperature, dok robusti ne odgovara suvo zemljište.

To znači da će uzgajivači arabike u Etiopiji, na primer, uskoro morati da je uzgajaju u krajevima zemlje gde je klima oštrija i gde su temperature niže. Ovakav razvoj događaja stvara poljoprivrednicima veliki pritisak, kako zbog povećanja troškova usled suša i zaraza tako i zbog promenljivosti cena same robe.

Dejvis smatra da bi cene trebalo da budu veće, jer bi to pomoglo uzgajivačima koji su se u poslednje dve godine suočavali sa velikim gubicima.

„Uzgajivači kafe širom sveta su, u velikom broju slučajeva, stražari senzorne raznovrsnosti kultivisane kafe”, kaže on  i dodaje da ukoliko cene ostanu ovako niske duže vreme, neki uzgajivači će naposletku odustati i mi ćemo izgubiti veliki deo onoga što kafu čini posebnom.

Foto: pixabay

Pored povećanja cena kafe, jedan od načina da se reši problem sa svim ovim rizicima, a da budu zadovoljni i proizvođači i potrošači, jeste da se posegne za genetičkom raznovrsnošću divljih vrsta.

“Izvestan broj vrsta kafe ima osobine potrebne za rast u neodgovarajućim i suvljim uslovima”, kaže Dejvis.

Ali da bi takav projekat sa genetičkim ukrštanjem različitih sorti kafe uopšte bio moguć, neophodno je najpre sačuvati zrna divlje kafe u bankama semena, ili barem u šumama koje bi zaštitila država. Nažalost, za većinu vrsta to još uvek nije slučaj. Dejvis je sa saradnicima otkrio da se semena gotovo polovine svih divljih vrsta kafe ne čuvaju u bankama semena, a negde oko trećine se ne gaji u zaštićenim šumama.

U cilju procene rizika sa kojima se suočava divlja kafa, ovaj tim naučnika koristio je indeks razvijen od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), međunarodne organizacije koja procenjuje pretnje biodiverzitetu. Uz pomoć tog indeksa, koji se pretežno koristi za dokumentovanje opasnosti koje prete velikim sisarima poput slonova ili nosoroga, utvrdili su da je divlja arabika naročito osetljiva na promene klimatskih uslova.

Ukoliko emisija gasova nastalih efektom staklene bašte nastavi da raste trenutnom brzinom, promenjeni klimatski uslovi mogli bi do kraja ovog veka da promene status divlje arabike na Crvenoj listi IUCN-a – od „skoro ugrožena” do „nestala”.

Za Dejvisa i saradnike gubitak divljih vrsta od velikog je značaja ne samo za uzgajivače i konzumente kafe. Gubitak neke vrste takođe podrazumeva i manje hrane i manje skloništa u njenom ekosistemu. „I dok gubimo ove vrste kafe, pred nama je sve manje opcija”, navodi on. Rezultat je, prema njegovom mišljenju, svedena Zemlja.

„Naša planeta postaje sve manje raznolika, sve manje zanimljiva”, zaključuje Dejvis.

Izvor: elementarium.cpn.rs

Milisav Pajević

Nišlije preko Fejsbuka organizovale čišćenje keja pored Nišave

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pet kontejnera prepunih smeća rezultat je akcije čišćenja koju su sproveli četrdesetak Nišlija na predelu oko reke Nišave.

Kako objašnjava jedan od organizatora Ivan Dimitrijević za Južne vesti, nakon što je sa prijateljem prošao pored Nišave i video u kakvom je stanju obala, došli su na ideju da organizuju akciju čišćenja.

Napravili su događaj na Fejsbuku gde su se prijavili ljudi koji se nisu međusobno poznavali.

“Namera nam je bila da očistimo ceo potez toka reke Nišave kroz Dunavište, jer smatramo da je to oaza na koju grad treba da bude ponosan”, kažu organizatori i navode da bez obzira što su sakupili više od stotinu punih kesa smeća, nisu odmakli mnogo od Durlanskog mosta, odnosno sa početne lokacije.  Prvobitan plan im je bio da očiste obalu Nišave u potezu oko Dunavišta, ali da su za sada uspeli da pokupe smeće oko mosta kraj nekadašnjeg Merkatora.

Akciju planiraju da dovrše ali i da sprovedu neke nove kampanje, pa su se dogovorili da ostanu u kontaktu, ujedno pozivajući građane Niša da im se pridruže.

Željka Vesić

Obeleženo 53 godine postojanja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, osnovan je pre 53 godine, a godišnjice rada te ustanove obeležavaju se od 2010. godine.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Vojvodini trenutno postoji više od 130 zaštićenih područja, oko 700 staništa strogo zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva.

Stepenu prve zaštite, odnosno potpune izolacije od ljudskog uticaja, pripada oko 140 hiljada hektara prostranstva, a nastojanja da se održi prirodna ravnoteža postoje i u drugom i trećem pojasu, uz stalni monitoring i saradnju sa inspekcijom.

„Ono što je veliki izazov za nas, to je kako da uskladimo naše aktivnosti sa potrebama lokalnih samouprava, kako da pomognemo upravljačima zaštićenih područja da rade još bolje i kako da jačamo materijalne i stručne kapacitete na svim nivoima”, rekao je Slobodan Puzović pomoćnik direktora Sektora zaštite prirode.

Poseban značaj u očuvanju ekosistema nisu samo istraživanja, analize i studije Zavoda, nego i saradnja te ustanove sa građanima, kroz edukaciju dece i odraslih, ali i zajedničko zbrinjavanje ugroženih vrsta.

„Mi u Zavodu imamo stručni tim koji se bavi zbrinjavanjem ugroženih, strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja. Ukoliko se nađu građani u situaciji da pronađu takvu životinju, mogu se slobodno obratiti Pokrajinskom zavodu. Naši stručnjaci ovakve životinje zbrinjavaju i odvoze po potrebi u prihvatilište koje se nalazi na Paliću”, rekla je Marina Tomić, vd direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, osnovan je pre 53 godine, a godišnjice rada te ustanove obeležavaju se od 2010-te godine.

Izvor: RTV/ Maja Guzijan

Milisav Pajević

Počela akcija suzbijanja larvi komaraca na teritoriji AP Vojvodine

Foto: pixabay.com

U cilju obezbeđivanja normalnih uslova za život građana i uspešne zdravstvene zaštite stanovništva, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine sprovodi centralizovanu akciju suzbijanja larvi komaraca na teritoriji cele pokrajine.

Foto: pixabay.com

Larvicidni tretman komaraca vrše se u skladu sa ukazanim potrebama, na osnovu rezultata dobijenih praćenjem pojave i brojnosti populacije larvi komaraca od strane Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad .

Suzbijanje larvi komaraca iz vazduha počelo je juče, u priobalnom pojasu reka, izlivima, plavnim površinama reka, rukavcima i na teritoriji zaštićenih područja  u trećem stepenu zatite.

Suzbijanje komaraca se sprovodi implementacijom savremenih, ekološki prihvatljivih metoda i preparata koje su zasnovane na evropskim principima.

Suzbijanje larvi komaraca iz vazduha vrši se visokoselektivnim, biološkim preparatom koji deluje isključivo na larve komaraca i neškodljiv je za ostale žive organizme te ovakve tretmane nije potrebno posebno najaviti odgajivačima pčela i nema štetnog uticaja na životnu sredinu.

Milisav Pajević

Srbija će poštovati odluku EU da se kazaljke na časovniku više ne pomeraju

Foto: pixabay

Građani EU će tek odlučivati o predlogu koji je usvojila Evropska komisija da se kazaljke na časovniku više ne pomeraju od 2021. a Srbija će se uskladiti sa tom odlukom, izjavio je pomoćnik ministra privrede Aleksandar Starčević.

Foto: pixabay

To što je EK usvojila predlog za ukidanje pomeranja vremena, objašnjava on za Tanjug, još ne znači da će doći do promene zato što je potrebno da se dve trećine stanovništva EU izjasni da je za.

Kako kaže, kada se građani EU budu izjasnili pristupiće se izradi neke direktive, na osnovu koje će sve zemlje članice EU imati obavezu ili će svaka zemlje ponaosob moći da odlučuje da li će uzeti zimsko ili letnje računanje vremena odnosno kako će direktiva definisati vremenske zone.

„Mi ćemo, kao zemlja koja pristupa EU, uskladiti naše zakonodavstvo sa tom direktivom. U tom kontekstu ćemo formirati radnu grupu koja će obuhvatiti šire javno mnjenje, kolege iz drugih ministarstava, sa raznih fakulteta, instituta i slično i nakon toga ćemo doneti odluku o promeni načina računanja vremena”.

Podsetio je da je Ministarstvo privrede pripremilo Zakon o računanju vremena i da je predlog bio usvojen na vladi prošle godine i prosleđen u skupštinsku proceduru.

„Međutim, kada smo dobili naznaku da će doći do promene direktive EU, a oko koje smo se mi već usaglasili, mi smo povukli taj zakon iz procedure, ali Zakon o računanju vremena je u principu gotov i usklađen je sa direktivom EU, koja je sada važeća”.

Zabeleženo je da Nemačka prva zakonski uvela letnje računanje vremena 1916. godine, podstaknuta ratnom potrebom za uštedom uglja. Britanci su na letnje računanje vremena prešli 1921. godine, a mnoge države članice EU tokom naftne krize 1970-tih.

U Srbiji se već 36 godina poslednjeg vikenda u oktobru pomeraju kazaljke sat vremena unazad i tako prelazi na zimsko računanje vremena, a zatim u martu pomera sat unapred za prelazak na letnje računanje vremena.

Neka istraživanja pokazuju je pravi problem kod letnjeg računanja vremena to što su jutra veoma dugo mračna i da to ne odgovara severnim zemljama gde zimi sviće dosta kasnije.

Sa druge strane, letnje računanje vremena naročito odgovara primorskim zemljama, jer im se isplati da, na primer, ljudi budu na plaži skoro do 22 sata.

Starčević kaže da je promena vremena odnosno prelazak na letnje i zimsko računanje vremena uvedeno iz nekih ekonomskih razloga i da je to bilo pod plaštom energetske uštede, dok sada istraživanja ne pokazuju da su te uštede vidljive.

„Više se javlja pitanje sa sociološke strane i kako te promene na zimsko ili letnje računanje vremena utiču na stanovništvo, pre svega, sa zdravstvene strane. Studije su pokazale da je prevashodno to ono što će dovesti do promene računanja vremena, pošto je ekonomske efekte veoma teško izračunati”.

Starčević je naveo da su pokušavale neke zemlje EU da dokažu da li to ima smislu ili ne, ali da se došlo do toga su moguće uštede minorne.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević