Home Blog Page 927

Završen najduži put oko sveta električnim automobilom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Putovanje oko sveta električnim automobilom, koje je imalo svrhu promociju ovog prevoznog sredstva u borbi protiv klimatskih promena, Holanđanin Vibe Vaker zavišio je za vikend u Sidneju.

Automobil “Blue Bandit” (Plavi bandit) na svom putu prešao 95.000 kilometara i 33 različite zemlje, što je do sada najduže putovanje za električni automobil.

Put Vakera od Holandije do Australije finansirali su donatori koji su davali novac za punjenje vozila. Njegova misija bila je da promoviše održivi razvoj i razvoj električnog zelenog transporta.

“Plavi bandit može sa napunjenom baterijom da predje 200 kilometara i da je to prevozno sredstvo daleko jefitnije od dizel vozila“, kaže Vaker i dodaje da je želeo da inspiriše i ohrabri ljude da koriste električne automobile.

Vaker je svoje putovanje započeo 2016. a od tada je javnost mogla da prati njegov put na njegovom sajtu Plug me in. Preko svog sajta on je tražio i pomoć u vidu prenoćišta i punjenja za automobil. Javilo mu se preko hiljadu ljudi voljnih da mu pomogne, ponudi smeštaj ili pomoć oko automobila. U svim državama koje je obilazio, posetio je ekološke kampove i radionice vezane za održivi razvoj i ekologiju. Nakon kraja avanture, planira da napravi dokumentarni film o putovanju.

Željka Vesić

Otvoren konkurs za prve stanovnike Studentskog doma za dobrobit životinja i zaštitu prirode

Foto: ORCA

Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama (ORCA) raspisuje konkurs za podršku studentima – budućim stručnjacima za zaštitu životinja i prirode. Konkurs je otvoren do 29.4. i svi zainteresovani studenti mogu poslati biografiju i motivaciono pismo na office@orca.rs.

Foto: ORCA

ORCA stipendisti imaće obezbeđen besplatan smeštaj u Studentskom domu za dobrobit životinja i zaštitu prirode. Za njih će biti obezbeđena praksa u ORCA i stručna pomoć mentora pri izradi stručno-istraživačkih radova.

Studenti će biti u kontaktu sa stručnjacima, institucijama i organizacijama iz inostranstva. Pored toga, stipendisti će imati priliku da tokom studiranja rade za dobrobit životinja na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i evropskom nivou.

Ljubinka Vivčar je organizaciji ORCA testamentom ostavila stan od 35 kvadratnih metara. Ovaj nesvakidašnji gest inspirisao je organizaciju ORCA da Ljubinkinu velikodušnost usmeri ka kvalitetnijoj budućnosti dece, životinja i prirode.

Tako je nastala ideja o pretvaranju Ljubinkinog stana u prvi Studentski dom za dobrobit životinja i zaštitu prirode. Cilj je da se omoguće razvoj i obrazovanje novih generacija stručnjaka za dobrobit životinja i prirode u našoj zemlji. U toku kampanje „Ljubinkin legat“ čak 250 građana – donatora podržalo je Ljubinkinu ideju i za 50 dana prikupilo sredstva za renoviranje stana. Sada je stan potpuno adaptiran za život i školovanje studenata koji žele da svoje karijere posvete životinjama i prirodi.

Tekst konkursa i više informacija možete pronaći OVDE.

Bez privremenih objekata na Crnom jezeru

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović kazao je da će staviti van snage Plan privremenih objekata u Nacionalnom parku Durmitor, ako i kada dobije odluku SO Žabljak kojom povlače ranije dato mišljenje na ovaj Plan.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Građani Žabljaka su, na sastanku koji je organizovali Udruženje turističkih radnika Žabljaka, u prepunoj sali SO Žabljak jasno iskazali stav da ne žele privremene objekte pored Crnog jezera.

„Ukoliko vi kao građani ne želite ovakvo rešenje, što se mene tiče, od rampe do Crnog jezera nema privremenih objekata“, poručio je ministar Radulović.

On je rekao da je jedina budućnost turizma ovog kraja ekskluzivni, a ne masovni turizam jer fizički ne može stati dovoljno ljudi da prihodi pokriju troškove.

„Uspeli smo da dovedemo dva ozbiljna brenda sa pet zvezdica na Žabljak i u ovoj kategoriji će biti 350 kreveta u ovoj opštini“, poručio je Radulović i dodao da su sadržaji koji su se našli u Javnom pozivu za privremene objekte crpeni iz strateških dokumenata same opštine, u kojima se pominju razvoj turističke ponude, avanturistički parkovi i drugo.

Podsetimo, odbornici Skupštine Opštine Žabljak jednoglasno su prošlog četvrtka doneli zaključke kojima predlažu Ministartstvu održivog razvoja i turizma da stave van snage Plan privremenih objekata u delu koji se odnosi na Nacionalni park Durmitor i da ponište tender za izvođenje radova na izgradni komunalne infrastrukture u delu ulice Jovana Cvijića pod rampe do Crnog jezera.

Milisav Pajević

„Potamišje“ na javnom uvidu

Foto: Print Screen YouTube

Javni uvid u nacrt Prostornog plana područja posebne namene Predela izuzetnih odlika „Potamišje“ koji se održava u periodu od danas do 7. maja ove godine.

Foto: Print Screen YouTube

Javna prezentacija Nacrta prostornog plana i Izveštaja o strateškoj proceni uticaja biće održana 22. aprila ove godine u 11,00 časova u Gradu Zrenjaninu, u Pres sali u zgradi Gradske uprave, na adresi: Trg Slobode 10, Zrenjanin.

Primedbe na Nacrt prostornog plana i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja fizička i pravna lica mogu dostaviti u pisanoj formi na adrese: Gradska uprava Grada Zrenjanina – Odeljenje za urbanizam, Trg Slobode 10 Zrenjanin; Opština Кovačica, Maršala Tita broj 50, Кovačica; Opština Plandište – Služba za urbanizam, građevinarstvo i zaštitu životne sredine, Vojvode Putnika 38, Plandište; Opština Sečanj – Odeljenje za urbanizam, putnu privredu, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo, Vožda Кarađorđa 57, Sečanj; Opštine Opovo – Odeljenje za imovinsko pravne, stambene poslove, urbanizam i građevinarstvo Borisa Кidriča 10, Opovo; ili Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, na adresu: Bulevar Mihajla Pupina br. 16, 21000 Novi Sad, u toku trajanja javnog uvida, do 7. maja ove godine.

Javna sednica Кomisije za javni uvid održaće se 15. maja ove godine u Novom Sadu u zgradi Skupštine AP Vojvodine, sala 1, ul. Vladike Platona bb, sa početkom u 15 časova.

Milisav Pajević

Zatvorena nelegalna šljunkara kod Apatina

Foto: pixabay.com

Inspekcije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture donele su rešenje o zatvaranju nelegalnog mesta za pretovar šljunka i peska kod Apatina, navedeno je u saopštenju iz kabineta ministarke.

Foto: pixabay.com

Na tom je mestu nekoliko godina nelegalno obavljan pretovar šljunka i peska izvađenog iz korita Dunava, a firma “Napredak” koja je njime upravljala nije uskladila poslovanje mesta za pretovar sa Zakonom o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, konstatovala je inspekcija.

Zabrana koju je odredila inspekcija, kako se navodi, predstavlja nastavak borbe protiv sive ekonomije u oblasti vodnog transporta, a u skladu sa Akcionim planom Vlade Republike Srbije za suzbijanje sive ekonomije.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi na unutrašnjim vodama koje su usvojene u maju 2018. predviđen je rok od tri godine da se više od 150 nelegalnih šljunkara na obalama Dunava, Save i Tise izmesti na zvanična lučka područja, što će, između ostalog, značajno povećati prihode budžeta po osnovu naplate lučkih taksi za ove vrste robe, navedeno je u saopštenju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Postavljena umetnička instalacija o seči stabala

Foto: Studentsko udruženje pejzažnih arhitekata
Foto: Studentsko udruženje pejzažnih arhitekata

Instalacija “Igra bez imena” / “It’s not a game anymore” ima dvostruki koncept i ilustruje aktuelne ekološke i sociokulturne probleme koji su pogodili prestonicu Srbije.

Sa jedne strane, elementi instalacije pričaju očiglednu priču prikazujući scenu seče i agresivnog orezivanja stoletnih stabala na Kalemegdanu, Ušću i Košutnjaku uz opomenu da ovakvoj igri (igra simbolizuje lakoću donošenja odluka pogubnih za grad) još nije dato ime.

Roze boja u ovom slučaju naglašava ironiju ispraznih obećanja i bajkovitih turističkih atrakcija koje se nude u zamenu za najveće blago jedne buduće “Zelene” prestonice. Drugi koncept, “It’s not a game anymore” prikazuje trenutnu žustru borbu za očuvanje nacionalnog identiteta koju, nažalost gubimo. Panjevi predstavljaju javne otvorene prostore ili objekte koji su neznanjem, nemarom, i pogrešnim vizijama oštećeni u poslednjih nekoliko godina, i koji u budućnosti neće biti u stanju da ispričaju istu priču koju su govorili našim generacijama.

Foto: Studentsko udruženje pejzažnih arhitekata

Svaki rez načinjen testerom jednoumlja, i svaki uništiteljski potez gradskih čelnika, dovodi do potiskivanja kolektivne memorije i slabljenja povezanost ljudi sa gradom u kom žive.

Nakon svakog reza, i svakog izgubljenog objekta, javnog prostora, ili obeležja grada, naš grad je sve manje grad sa kojim smo povezani. A kada izgubi i poslednje drvo, stepenište i zgradu koji su nas podsećali na najlepše trenutke života, i kada i njih zameni beskarakterna gomila šuta, da li ćemo tada znati gde je nestao Beograd?

Izvor: Studentsko udruženje pejzažnih arhitekata

Zemlje Zapadnog Balkana sarađuju u borbi protiv klimatskih promena

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije sopštilo je da klimatske promene, koje će u narednim godinama naročito pogoditi područje Zapadnog Balkana, zahtevaju zajednički strateški pristup, preduzimanje konkretnih mera i akcija koje mogu značiti ne samo trošak za države, već mogućnost za razvoj zasnovan na „zelenim“ programima i projektima.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovo je, između ostalog, poručeno na drugom danu rada ministarske konferencije „Regionalne aktivnosti za borbu protiv klimatskih promena na Zapadnom Balkanu“, na kojoj je učestvovao ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

U okviru konferencije predstavljeni su različiti aspekti klimatskih promena sa naučnog i ekspertskog stanovišta.

Na osnovu analiza urađenih u okviru „Studije o klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu“, koja je predstavljena tokom skupa, na teritoriji Zapadnog Balkana očekuje se povećanje prosečne temperature od 1.70C u skorijoj budućnosti, dok se do kraja veka očekuje povećanje prosečne temperature u rasponu od 1.70C do 40C.

Takođe, utvrđeno je pomeranje subtropske klime ka severu, što ostavlja južne i priobalske predele toplijim.

Povećanje temperature imaće za posledicu sve češću pojavu ekstremnih vremenskih uslova, kao što su suše i šumski požari, koje će doneti velike gubitke u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda i biodiverzitet.

Posledice ekstremnih vremenskih uslova odraziće se na stanje živog sveta, uključujući posledice po ljudsko zdravlje.

Stoga je neophodno definisanje mera prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove i njihovo sistematsko sprovođenje, uz veću povezanost sektora, ne samo na nacionalnom nivou, nego na nivou regiona.

Tokom konferencije predstavljene su prilike za finansiranje projekata u oblasti klimatskih promena na Zapadnom Balkanu, kako za pojedinačne zemlje, tako i za ceo region.

Usvojena Deklaracija o „Zajedničkoj mapi puta zemalja Zapadnog Balakana – Ubrzavanje pristupa finansiranju u oblasti klimatskih promena“ predstavlja početak razvijanja zajedničkih projekata u sektorima energetike, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i otpada.

Kreiranje sinergije, identifikovanje raspoloživih sredstava za finansiranje, definisanje konkretnih projekata i zajednički nastup ka dostupnim međunarodnim fondovima, predstavljaju put za zajedničku saradnju zemalja Zapadnog Balkana i uspešnu borbu protiv klimatskih promena.

Region Zapadnog Balkana odlikuju realni kapaciteti za zajedničku borbu protiv klimatskih promena, razmenu naučnih znanja i inovativnih rešenja za ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje izmenjenim klimatskim uslovima, zbog čega bi trebalo da razvija svoju ekspertizu u oblasti klimatskih promena i saradnju u korist građana čitavog područja.

Milisav Pajević

Čišćenje i uređenje edukativne staze oko Biogradskog jezera

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Službe zaštite i ambijentalne higijene Nacionalnih parkova Crne Gore započele su aktivnosti na pripremi turističke sezone kao što su čišćenje i uređenje staza i parking prostora uklanjanjem opalog granja i lišća sa istih.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U toku prolećnih meseci aktivnosti se intenziviraju kako bi bilo sve spremno za početak sezone i odvijaju se u zavisnosti od vremenskih prilika.

U toku su radovi na uređenju pešačkih staza koje se nalaze na područjima Parkova, a koje turisti koriste tokom boravka u zaštićenim područjima.

Prošle sedmice počele su aktivnosti na čišćenju edukativne staze oko Biogradskog jezera.

Služba zaštite i ambijentalne higijene NP Prokletije je počela pripremu turističke sezone čišćenjem i otklanjanjem leda sa puteva u parku koji vode do turističkih lokaliteta koji se u ovom periodu mogu posetiti.

Nacionalni parkovi Crne Gore takođe apeluju na lokalno stanovništvo koje gravitira prostorima zaštićenih područja, da prilikom čišćenja svojih poseda postupaju odgovorno i ne pale prikupljeno smeće, lišće i slično kako bi se izbegle sve eventualne neželjene posledice.

Milisav Pajević

Veći podsticaji za organsku biljnu proizvodnju

Foto: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je Pravilnik o izmenama pravilnika o korišćenju podsticaja za organsku biljnu proizvodnju.

 

Foto: Pixabay

Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi, način i obrazac zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju, kao i maksimalni iznos podsticaja po korisniku.

Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju su prema do sada važećem pravilniku iznosili 70 odsto više u odnosu na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji.

Iznos ovih sredstava je povećan tako da će organski proizvođači dobijati 120 odsto više podsticaja u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.

Izmenom pravilnikom ukupni maksimalni iznos koji korisnik podsticaja može da ostvari povećan je na 228.800 dinara.

Do sada je maksimalan iznos podsticaja po korisniku bio 136.000 dinara.

Zahtev za podsticaje u organskoj biljnoj proizvodnji, podnosi se jedanput godišnje, Upravi za trezor, od 03. maja do 30. juna.

Milisav Pajević

Očišćeno priobalje od hotela „Jugoslavija” do Brankovog mosta

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić, glavni urbanista Marko Stojčić i direktor JVP „Srbijavode” Goran Puzović učestvovali su u akciji čišćenja priobalja, realizovanoj na potezu od hotela „Jugoslavija” do Brankovog mosta.

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Grad Beograd tradicionalno na proleće organizuje ovakve akcije, a ovog puta u njoj su učestvovali članovi Gradskog veća, gradski sekretari i direktori komunalnih preduzeća kao i više od sto radnika JVP „Srbijavode”, JKP „Gradska čistoća”, JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, JKP „Zelenilo – Beograd”, JVP „Beogradvode”, Vodoprivrednog preduzeća „Galovica” i Vodoprivrednog preduzeća „Sibnica”.

Akcija „Za lepši i čistiji Beograd” je dobar primer saradnje između grada i republike, a podršku su dala i udruženja splavova kao i brojne javne ličnosti, među kojima direktor UK „Vuk Karadžić” Svetislav Bule Goncić, umetnički direktor Omladinskog pozorišta „Dadov” Vladan Đurković i glumci Jelena Gavrilović i Milorad Miki Damjanović.

Na poziv Grada Beograda, svoj doprinos dali su i brojni građani.

Goran Vesić je tom prilikom istakao da je priobalje jedan od najvećih problema, odnosno sve ono što je tokom zime došlo rekama i zadržalo se na obalama.

„Beograd ima oko 270 kilometara obala i 16 ostrva, što je više nego što neke zemlje imaju morskih obala. Ne odnosimo se dobro prema svojom rekama niti obalama zbog čega Grad poslednjih nekoliko godina akcenat stavlja na uređenje upravo ovog dela, radeći velike projekte na obalama”, rekao je Vesić.

On je najavio i promenu kada je reč o direktnim kanalizacionim ispustima u reke, kojih trenutno ima više od dve stotine, što predstavlja, kako je naveo, zločin prema rekama. Zato je počela izgradnja fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom selu, dodao je Vesić, i izrazio uverenje da je to početak rešavanja ovog problema.

„Veliki projekti počinju malim koracima. Zato je ovde više od sto ljudi koji zajedno čiste i daju svoj doprinos. Beograd zaslužuje da bude uređen, ali to ne može da bude ako ga ne čiste i ne čuvaju sami Beograđani”, rekao je Vesić.

On je dodao i da će tokom ove godine biti završena i odluka koja se tiče splavova, nakon čega se očekuje veća uređenost u ovoj oblasti. Jedna od obaveza biće i čišćenje oko splavova, a u tom poslu pomoći će kao i do sada i grad.

Direktor Puzović je naglasio da je ovo tek prva u nizu akcija koje sinhrono realizuju grad i republika. On je pozvao građane da se priključe u još većem broju tokom narednih akcija.

„Biće do avgusta dosta akcija čišćenja, a pozivamo i da se prijave lokacije koje građani smatraju da treba da se urede, te da se tim povodom obrate posredstvom sajta grada ili Srbijavoda“,  istakao je Puzović.

Goncić je rekao da se vrlo rado odazvao pozovu zamenika gradonačelnika, jer današnja akcija nije samo simbolična već i vrlo praktična. Treba učiniti sve da ovaj deo grada bude što lepši za šetnju, porodična i prijateljska okupljanja, ali i za posetioce Beograda, dodao je on.

Goncić je pozvao svoje kolege da se odazovu pozivu jer su ovakve akcije pokazatelji odgovornosti prema životnoj sredini.

Akcijom čišćenja, biće obuhvaćene i lokacije: Čukarički rukavac, od uliva Topčiderske reke do mosta „Gazela”, te kanal Vizelj u Borči.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Modna kuća H&M “izbacuje” liniju odeće od voća i algi

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Švedski proizvodni i prodajni lanac odeće H&M u sklopu svog asortimana nudi liniju Conscious u okviru koje se nalaze artikli napravljeni od recikliranih sirovina i održivih materijala. Modna kuća će 11. aprila predstaviti devetu Conscious kolekciju, a svojim kupcima će po prvi put pružiti priliku da nose voće i alge – pri tom se ne misli na voće i alge kao na štampu na odevnim predmetima, već na voće i alge kao na njihove gradivne elemente komada.

Prateći korake održive mode i služeći se najnovijom tehnologijom, H&M se ove godine udružio sa kompanijama za proizvodnju eko-tekstila kako bi u ponudu na revolucionaran način uvrstio – otpad od hrane.

Na policama i rafovima u prodavnicama Šveđana uskoro ćete moći da pronađete vegansku kožu od listova ananasa, alternativu svili od kore narandže i đonove cipela izrađene od algi.

Građa za sve ove organske tkanine je uveliko dostupna i predstavlja ostatke berbe ananasa i ceđenja narandži ili se njenim korišćenjem smanjuje “prenaseljenost” mora algama koja se negativno odražava na ostali morski svet, pre svega koralne grebene.

Ipak, pojedinci upozoravaju da se čak i tekstil sa prefiksom “eko” premazuje hemikalijama kako bi se osiguralo da se garderoba ne razgradi biološkim putem, što takođe znači da ne može da se reciklira i raspadne na deponiji, kao i da štetni premazi zagađuju vodene tokove.

Foto: Facebook (screenshot)

Smatraju da je ekološki otisak i “eko” i konvencionalnih materijala približno jednak, a kao pozitivni aspekt prvi vide to što se veći deo ovih drugih doprema iz ugroženih tropskih šuma.

Jedna od najproblematičnijih stavki brze mode je upravo njena brzina. Ogromne količine materijala budu proizvedene, kupljene i odbačene. Proizvođači ne streme tome da njihova garderoba potraje, već da modeli idu u korak sa trendovima i budu jeftini.

Jelena Kozbašić

Utvrđen Nacrt Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore utvrdila je Nacrt Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 30 radnih dana.

Foto: pixabay

Prostorno-urbanistički plan opštine Kotor predstavlja osnov za utvrđivanje politike razvoja, uređenja i korišćenja prostora i definisanje strategija, planova i programa razvoja opštine, uključujući i politike za njihovu realizaciju.

Prostorna osnova budućeg razvoja, bazirana je na principima održivog razvoja, savremenim načelima i standardima organizacije i korišćenja prostora, kao i integralnom posmatranju i planiranju razvoja, zaštite životne sredine, zaštite prirodne i kulturno-istorijske baštine i izgradnje u prostoru.

Za Prostorno-urbanistički plan radiće se Strateška procena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Prostorno-urbanistički plan se donosi za period do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore.

Milisav Pajević

Albanija i Srbija imaju slične probleme u zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se sa ministrom turizma i zaštite životne sredine Republike Albanije Blendijem Klosijem u Tirani, Albanija, gde učestvuje na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji „Regionalna akcija za klimu na Zapadnom Balkanu“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U otvorenom razgovoru razmenjena su mišljenja o aktuelnim pitanjima stanja životne sredine, kao i mogućnostima njenog unapređivanja na osnovu saradnje na bilateralnom i regionalnom nivou.

Konstatovano je da se dve zemlje suočavaju sa sličnim problemima u zaštiti životne sredine i dostizanju neophodnih standarda u ovoj oblasti, kao i obostrana zainteresovanost da se putem regionalne saradnje i zajedničkim nastupom kod međunarodnih fondova preduzmu konkretne akcije na njihovom rešavanju.

Goran Trivan je istakao da je oblast zaštite životne sredine povod i prilika za saradnju u regionu koja će pokazati da Srbija i Albanija mogu zajednički pokrenuti i rešavati značajna pitanja životne sredine, a istovremeno, predstavljati faktor jačanja mira i stabilnosti u regionu.

Ministar je, pored jačanja bilateralne saradnje u oblasti zaštite životne sredine, naglasio značaj razvijanja saradnje u širim okvirima što je nedavno izrazila i ministarska konferencija održana decembra 2018. godine u Beogradu.

Zemlje u regionu povezuju slični problemi nerešenih pitanja u zaštiti životne sredine, a pre svega nedostatak finansijskih sredstava, što ih dodatno podstiče da se povezuju i zajednički nastupaju kod međunarodnih fondova.

Albanski ministar Blendi Klosi naglasio je značaj postizanja međusobnog razumevanja i zajedničkog nastupa u obezbeđivanju podrške za realizaciju projekata koji će doneti napredak u oblasti životne sredine.

On je izrazio veliku zainteresovanost za iskustva Srbije i strateške planove, naročito u oblasti upravljanja otpadom i prečišćavanja otpadnih voda, jačanja svesti javnosti i motivisanja javnosti i donosilaca odluka o neophodnosti zaštite životne sredine.

Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu preduzmu koraci za potpisivanje Memoranduma o razumevanju dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Počinje prolećna akcija čišćenja Beograda

Foto: pixabay

Velika prolećna akcija čišćenja grada počinje na više lokacija u Beogradu.

Foto: pixabay

Grad Beograd tradicionalno na proleće organizuje ovakve akcije, a ovog puta u njoj će zajedno sa funkcionerima grada učestvovati radnici JVP „Srbijavode”, JKP „Gradska čistoća”, JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, JKP „Zelenilo – Beograd”, JVP „Beogradvode”, Vodoprivrednog preduzeća „Galovica” i Vodoprivrednog preduzeća „Sibnica”.

Akcija je dobar primer saradnje između grada i republike, a podršku će dati i udruženja „Klub kej”, „Ljubitelji Save i Dunava” i „Ulice za bicikliste”, kao i javne ličnosti.

Danas i sutra planirano je čišćenje nekoliko lokacija na priobalju Save i Dunava, kao i kanal Vizelj u Borči.

Prvi dan akcije čišćenja, obuhvata lokacije od Rečne mornarice do hotela „Jugoslavija”, kao i lokaciju od Rečne mornarice ka Brankovom mostu.

Drugog dana akcije čišćenja, u nedelju, biće obuhvaćene dve lokacije: Čukarički rukavac, od uliva Topčiderske reke, ispod novog mosta, do mosta „Gazela”, dok je druga lokacija kanal Vizelj u Borči.

Grad Beograd poziva građane da daju svoj doprinos i pridruže se čišćenju, kako bi zajedno sa predstavnicima gradskih vlasti i radnicima preduzeća učinili Beograd uređenijim, kako se navodi i u sloganu akcije – „Za lepši i čistiji Beograd”.

Milisav Pajević

Presahla lepota Zaovinskog jezera

Foto: Facebook (screenshot)

Zaovinsko jezero se nalazi na planini Tari. Nastalo je veštačkim putem, u periodu od 1975. do 1983. godine, za potrebe reverzibilne hidroelektrane “Bajina Bašta” sa kojom je povezano vertikalnim cevovodom.

Foto: Facebook (screenshot)

Jezero je gornja akumulacija hidroelektrane. U slučaju niskog vodostaja reke Drine, ono se prazni i pokreće turbine hidroelektrane, dok se u slučaju viška vode i poplavnih talasa voda pumpa vertikalno u njega. Iz ovog razloga nivo Zaovinskog jezera mnogo osciluje, a u poslednjih petnaestak dana beleži dramatičan pad koji je rezultovao još dramatičnijim posledicama po prirodu i stanovništvo.

Ispuštanjem vode su u okolnim naseljima pokrenuta klizišta nezapamćenih razmera. Meštani ne strahuju samo za opstanak biljnog i životinjskog sveta već i za sopstvene živote i imovinu.

Blagomir Mandić je skorašnja dešavanja nazvao katastrofom koju je za N1 opisao sledećim rečima: “Put kojim prilazimo kućama je potpuno uništen, pa stvari ručno iznosimo iz napukle kuće. Pale su bandere sa strujom. U brdu se dan i noć čuje tutnjava od odrona u šumi. Padaju stabla i za tren bismo svi mogli da završimo u jezeru. A sve zbog pražnjenja vode iz samog jezera.”

Turisti, rekreativci, ribolovci, izletnici i žitelji ove oblasti su lišeni Zaovinskog jezera kakvo im je poznato i koje im “pozira” za savršene fotografije prirode, poklanja predivan pogled, pruža ukusan obrok, daje utočište od užurbanosti gradskih sredina i predstavlja scenografiju na koju puca pogled sa tremova njihovih domaćinstava. Da novootkriveni prizor pustoši bude još potresniji, na površinu su izbili ostaci potopljenih kuća, nadgrobni spomenici i crkva.

U ceh koju plaćamo zbog nestanka jezera je uračunat i riblji fond. Siniša Jevtić, upravnik ribarskog područja Nacionalnog park Tara, je za Blic istakao da je ovo druga godina zaredom kako vodostaj Zaovinskog jezera značajno opada. “Mrest štuke je propao, propašće i mrest druge ribe. Pritom, riba prati vodu, odlazi s njom, ne može se sabiti u ono malo vode što je ostalo. Mi smo odgovorni prema ribolovcima koji kupuju dozvole, ali i inspekcijama na čijem smo tapetu zbog neodržavanja ribljeg fonda. A naše krivice nema. Sledeće godine je monitoring ribljeg fonda i plašim se da će on pokazati kako je nekontrolisano ispuštanje jezera devastiralo biodiverzitet. Ugroženi su i pastrmski ribnjaci”, kazao je on.

Hidroelektrana “Bajina Bašta” je saopštila da kota nije bila ispod dozvoljene, već petnaestak metara iznad i da su se klizišta pojavila na mestima na kojim ne bi trebalo da bude nikakvih objekata.

Jelena Kozbašić

Studenti učili o kvalitetu površinskih i podzemnih voda i monitoringu vazduha

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U okviru praktične nastave na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i Fakulteta za primenjenu ekologiju Futura, stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine održali su predavanje na temu monitoringa i izveštavanja o kvalitetu površinskih i podzemnih voda, monitoringa vazduha, kao i izveštavanja o stanju zemljišta i biodiverziteta u Republici Srbiji.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Studenti su imali priliku i da se upoznaju sa funkcionisanjem najsavremenije laboratorijske opreme i automatske stanice za praćenje kvaliteta vazduha, primenom Okvirne direktive o vodama EU, rezultatima sprovođenja monitoringa statusa voda, kao i indikatorskom prikazu stanja biodiverziteta i zemljišta.

Takođe, predstavljen je Кatastar kontaminiranih lokacija i rezultati ispitivanja industrijskih lokacija koji su dobijeni u okviru istraživanja koja je sprovela Agencija u prethodnom periodu.

Studenti su pokazali veliku zainteresovanost uzimajući učešće u diskusiji o stanju i merama u oblasti zaštite životne sredine u Republici Srbiji.

Milisav Pajević