Home Blog Page 926

Više od šest tona jagoda vraćeno sa granice zbog prisustva pesticida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za nedelju dana Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske vratila je sa granice najpre četiri tone jagoda, da bi pre nekoliko dana bila stopirana isporuka još 2.560 kilograma ovog voća.

Utvrđeno je povećano prisustvo pesticida, zbog čega je više od šest tona voća vraćeno u kratkom vremenskom roku.

Prema objašnjenju stručnjaka, reč je o insekticidu koji se u voćarskoj industriji koristi za uništavanje štetočina, a ne za sprečavanje truleži.

Inače, jagode su već godinama ubedljivo prve na listi “najprljavijeg” voća kada je reč o količini ostataka pesticida.

Milan Stević, profesor s Katedre za pesticide Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, rekao je za Politiku da ne čudi to što su jagode u vrhu liste po riziku od kontaminacije od pesticida jer one imaju kratak period vegetacije od cvetanja do berbe i teško je ispoštovati bezbednosne intervale, odnosno karencu.

Izvor: Nova ekonomija

Željka Vesić

Dobrila se vraća kući – Zalutali beloglavi sup stiže avionom iz Turske

Foto: pixabay

Zajedničkim nastojanjima predstavnika državnih i stručnih ustanova i organizacija Srbije i Turske omogućeno je da se ostvare svi preduslovi za siguran povratak jedne jedinke beloglavog supa nazvane Dobrila, ptice koja je iz Srbije odletela u Tursku.

Foto: pixabay

Nakon dugog leta, onemoćaloj i izgladneloj ptici meštani u Turskoj su više puta pokušali da pomognu da samostalno odleti.

Međutim, kako se ptica konstantno vraćala, privremeno je zbrinuta, i započelo se sa akcijom njenog povratka u zemlju porekla, u matičnu koloniju na Uvcu u Srbiji.

U organizaciju prenosa jedinke uključile su se sve relevantne institucije iz Srbije i Turske u cilju obezbeđivanja neophodnih CITES dozvola u skladu sa Кonvencijom o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore, kao i transporta, kako iz Turske do Srbije, tako i od aerodroma u Beogradu do njene kolonije u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“.

Osim toga, tokom svog puta Dobrila će imati neophodan stručni i veterinarski nadzor.

Posredstvom Ambasade Turske, i uz pomoć ambasadora Republike Turske u Srbiji, njegove ekselencije Tanžu Bilgiča (Tanju Bilgic), turska avio kompanija Turkish Airlines je obezbedila besplatan prevoz beloglavog supa iz Urfe do Istanbula, a zatim i do Beograda, tako da se Dobrilin povratak očekuje u petak 12. aprila, u kasnim popodnevnim satima.

Izdavanje izvozne CITES dozvole realizovalo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Turske, a uvozne CITES dozvole Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. Zahtev za prikupljanje dokumentacije inicirala je NVO „Fondacija za zaštitu ptica grabljivica“ iz Beograda, a dobijanje CITES dozvola realizovao je ”, Univerziteta u Beogradu.

Mišljenje za izdavanje uvozne CITES dozvole sa merama postupanja i zbrinjavanja jedinke beloglavog supa do potpunog oporavka izdao je Zavod za zaštitu prirode Srbije. Transport do volijere u SRP „Uvac“ i brigu o Dobrili do puštanja u prirodu obezbeđuje upravljač zaštićenog područja, „Rezervat Uvac“ doo iz Nove Varoši.

Proceduru povratka ptice obaviće Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ u skladu sa merama koje je Zavod za zaštitu prirode propisao. Ptica će po dolasku na aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu prvo proći carinsku i veterinarsku kontrolu, nakon čega će direktno biti prenesena u prihvatilište (volijeru) u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“.

Pre zbrinjavanja ptice biće izvršen veterinarski pregled, na osnovu koga će biti urađen odgovarajući izveštaj, a zatim i dalje stručno praćenje tokom boravka u prihvatilištu sve do sticanja uslova za povratak ptice u prirodu.

Tokom boravka ptice u prihvatilištu neophodan je stalni veterinarski nadzor, odgovarajuća ishrana i postupanje sa jedinkom na način koji bi omogućio što uspešniju repatrijaciju.

Odluku o spremnosti ptice za povratak u prirodu doneće stručna lica veterinarske organizacije i Rezervata „Uvac“ uz konsultacije sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, o čemu će blagovremeno biti obavešteno Ministarstvo zaštite životne sredine.

Na aerodromu „Nikola Tesla“ brigu o ptici preuzeće rendžeri Specijalnog rezervata prirode „Uvac“, veterinarska služba i ornitolozi Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

O Dobrilinom putovanju avionom kompanije Turkish Airlines i dolasku u svoju koloniju u SRP „Uvac“, kompanija Turkish Airlines će snimiti dokumentarni film.

Povratak ptice avionom je jedini način da se ptica vrati kući, budući da je u nekoliko navrata bila zbrinjavana od strane turskih veterinara.

Po dolasku u Specijalni rezervat „Uvac“, Dobrila će biti smeštena u volijeru kako bi uspešno prošla period adaptacije i ponovnog sticanja navika samostalnog uzimanja hrane.

Ovom prilikom Zavod za zaštitu prirode Srbije zahvaljuje se i preduzeću „Кovački centar“ doo iz Valjeva, koje je bilo spremno da pomogne u vidu donacije kako bi se obezbedio transport jedinke beloglavog supa iz Turske u Srbiju.

Milisav Pajević

Urbane šume prirodno nasleđe gradova dunavskog regiona

Foto: Grad Beograd

Grad Beograd bio je domaćin Trećeg sastanka posvećenog realizaciji projekta „Upravljanje i korišćenje urbanih šuma kao prirodnog nasleđa u gradovima dunavskog regiona”- Urbfordan koji je održan od 2. do 4. aprila, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Foto: Grad Beograd

Učesnici skupa predstavili su svoje nove obaveze na projektu kao što je mapiranje ekosistemskih servisa na izabranim lokacijama pojedinačno svih partnera na projektu.

Oni su obišli Avalu koja je izabrana kao područje za koje će se projekat Urbfordan realizovati na teritoriji Srbije, jer ima sve osobine urbane šume i nalazi se u neposredoj okolini glavnog grada.

Radilo se intenzivno i na izradi Strateškog plana područja, koji je osnova za izradu Novog Plana upravljanja šumama, što je osnovni cilj ovog projekta.

Grada Beograd je 2017. godine potpisao partnerski ugovor za učešće na realizaciji projekta Urbfordan – Upravljanje i korišćenje šuma kao prirodnog nasleđa u gradovima dunavskog regiona.

Projekat se finansira iz sredstava EU fondova kroz Program transnacionalne saradnje.

Grad Ljubljana je lider projekta na kojem učestvuje devet gradova partnera i četiri pridružena strateška partnera, njegova relaizacija počela je u junu 2018. godine i trajaće do novembra 2020.

Sledeći sastanak zakazan je za jun 2019. godine u Ukrajini.

Milisav Pajević

Zabrana plastičnih proizvoda, pošumljavanje i druge mere za “ozelenjavanje” Vojvodine

Foto-ilustracija: Pixabay

Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine je pre nekoliko dana utvrdila tekst Deklaracije o zaštiti životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ključni izazovi našeg doba potiču upravo iz ove oblasti, te Skupština želi da, preko svojih organa, podigne građansku svest o značaju očuvanja čovekovog okruženja. Dostizanje cilja podrazumeva i podsticanje rada institucija javne uprave i obezbeđivanje razmene informacija između naučnika i donosilaca odluka, kao i razvoj saradnje organizacija civilnog društva. Povrh toga, Skupština će, pomoću finansijskih podsticaja i inovativnih pristupa, promovisati koncept cirkularne ekonomije.

U predstojećim godinama, Vojvodina će nastojati da ekonomski i društveni razvoj ostvaruje poštujući postulate održivosti. Nadležne insitucije treba da angažuju na povećanju pokrivenosti pokrajine šumama koje trenutno zauzimaju tek 6,51 odsto njene teritorije. Uz zaštitu postojećih zelenih kapaciteta i smanjenje njihovog zagađenja, neophodno je i povećanje pošumljenosti urbanih područja i održivo upravljanje šumama.

Svi faktori koji ugrožavaju prirodu biće praćeni kroz poboljšan sistem kontrole i monitoringa. Neki od njih su i pesticidi i slične hemikalije visokog rizika, koje bi mogle da budu čak i ukinute. Inovacijama u rukovođenju hemikalijama težiće se bezbednijim i manje toksičnim tokovima materijala u cilju zdravijeg stanovnika i njihovog okruženja.

U Deklaraciji o zaštiti životne sredine, Vojvođani su stavili naglasak na Nacionalni park Fruška gora, ističući podršku njegovom očuvanju, boljitku, održivom korišćenju i uređenju. Pretnje po vrednosti nacionalnog parka su, prema Deklaraciji, sledeće: saobraćaj,  površinski kopovi, otpad,  divlja  gradnja,  objekti  u  Nacionalnom  parku,  sakupljanje divljih  biljaka,  životinja  i  gljiva,  pašarenje,  šumokrađa  i bespravna seča, krivolov, posetioci i požari.

Poslanici Skupštine Vojvodine izglasali su i upućivanje preporuka lokalnim samoupravama da doprinesu otklanjanju štete nanete prirodnim resursima. Kao jedan od koraka na ovom putu, pokrajinske vlasti “lokalcima” savetuju zabranu plastičnih proizvoda za jednokratnu primenu. Skupština će podržati pronalaženje pristupačnih alternativa neškodljivih po životnu sredinu.

Modernizacija javnog prevoza, pre svih, očekuje sledeće gradove: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikindu, Pančevo, Sombor, Sremsku Mitrovicu i Suboticu. Oni u narednih 10 godina treba da “podstiču projekte i tehnologije za  unapređenje  javnog  gradskog  prevoza  nabavkom  ekološki prihvatljivijih  vozila  koja  će  trošiti  alternativna goriva”.

Iz Deklaracije nije izuzeta ni energetska efikasnost. Pokrajinski organi će se pobrinuti da “ustanove  čiji  je  osnivač  Autonomna  pokrajina Vojvodina,  do kraja 2024. godine pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029. godine,  postojeće sisteme za  zagrevanje  objekata  koje  koriste  zameniti  energetski  efikasnim sistemima”, a sve kako bi se smanjile štetne emisije u procesu sagorevanja energenata i porasla upotreba obnovljivih izvora energije.

Bolji kvalitet vode postići će se pripremom i realizacijom projekata za izgradnju postrojenja za preradu vode za piće, kao i sistema za tretman otpadnih voda sa pratećom infrastrukturom.

Imajući  u  vidu da  troškovi  posledica  neaktivnosti  mogu  da prevaziđu  finansijske  troškove  sprovođenja  mera  održivog  razvoja  i nanesu nesagledivu štetu po javno zdravlje i društveni razvoj u celini, Autonomna pokrajina Vojvodina, u skladu sa zakonom, obezbeđuje sredstva za zaštitu životne sredine u svom budžetu.

Jelena Kozbašić

Srbija aktivna u borbi protiv klimatskih promena

Ministarstvo zaštite životne sredine radi na izradi Strategije borbe protiv klimatskih promena sa akcionim planom, kroz projekat koji se finansira iz IPA programa za 2014. godinu.

Za potrebe buduće strategije, priprema se Strateška procena uticaja na životnu sredinu (SEA), a na osnovu Odluke objavljene u Službenom Glasniku RS broj 62/18. Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije (IAUS) izabran je za nosioca izrade izveštaja o strateškoj proceni, u skladu sa Zakonom. IAUS je započeo pripremu predmetnog izveštaja i do sada su izrađene polazne osnove, opšti i posebni ciljevi, izbor indikatora i metodologija strateške procene.

U pripremnoj fazi, a u skladu sa EU dobrom praksom i na osnovu dosadašnjih rezultata sa projekta, pripremljen je nacrt “Scoping Report-a”, koji predstavlja osnovu za Izveštaj o strateškoj proceni, a koji je bio predstavljen 11. marta 2019. godine, u prostorijama IAUS-a.

Nacrt “Scoping Report-a” dostupan je ovde.

Očekuje se objavljivanje informacije o nacrtu SEA izveštaja kao i procesu davanja mišljenja na isti, u skladu sa Zakonom o strateškoj proceni.

Verzija nacrta izveštaja “Scoping Report-a” na srpskom jeziku, biće dostupna uskoro.

Javna rasprava na nacrt “Scoping Report-a” održaće se polovinom aprila.

Komentare na nacrt “Scoping Report-a” zainteresovane strane mogu dostaviti elektronskim putem na: tanja.puaca@gfa-group.de najkasnije do 27. aprila.

Milisav Pajević

Nepunih osam odsto teritorije Crne Gore pod zaštitom

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi su predeli posebne lepote i značajnih i retkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku celinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7 odsto teritorije Crne Gore.

Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština.

Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.

Zahvaljujući svojim vrednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj.

Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom reke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svetske prirodne baštine.

Reka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).

Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sedištem u Grafenu u Nemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope.

Takođe, od 2013. godine Javno preduzeće za nacionalne parkove (JPNPCG) postalo je član Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN – najveće svetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode.

Milisav Pajević

Radi se na unapređenju i očuvanju zelenila u Novom Sadu

Foto: JKP Gradsko zelenilo Novi Sad

Sredstvima Gradskog budžetskog fonda za zaštitu životne sredine ove godine biće finansirano 16 projekata unapređenja i očuvanja zelenila u Novom Sadu.

Foto: JKP Gradsko zelenilo Novi Sad

Rok za realizaciju 15 projekata je decembar ove godine, dok je završetak akcije „Produžimo život jelkama“ planiran za februar 2020.

Projekti koji su već odobreni od strane Gradske uprave za zaštitu životne sredine su Unapređenje i očuvanje zelenila u bloku koji okružuju ulice Braće Popović, Ilije Birčanina, Кornelija Stankovića i Rumenačke na Detelinari, kao i ozelenjavanje Stražilovske ulice.

Projekti koji se trenutno nalaze na odobravanju su unapređenje i očuvanje zelenila: u Limanskom parku; na Sentandrejskom putu; na razdelnoj traci na Bulevaru Cara Lazara; male urbane celine na uglu ulice Pap Pavla i Bulevara oslobođenja; na Bulevaru Jaše Tomića – od Bulevara oslobođenja do Rumenačke; u bloku koji je oivičen Bulevarima oslobođenja, Кralja Petra Prvog i Jaše Tomića, kao i Rumenačkom ulicom; u Veterniku, na prostoru između novoizgrađenih objekata za raseljena lica; na trgu u okviru Bulevara kneza Miloša; u bloku između Bulevara Jovana Dučića, Slobodana Jovanovića i ulica Seljačkih buna i Braće Dronjak; u bloku između ulica Bate Brkića, Dušana Danilovića, Bulevara kneza Miloša i Bulevara Vojvode Stepe; u bloku između Bulevara Cara Lazara, Balzakove, Narodnog fronta – do nove Baletske škole.

Ugovorena je i izrada projekta uređenja zelenila u naselju Jugovićevo. U pitanju su drvoredi uz novoizgrađene saobraćajnice.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine izdvojila je i sredstva za održavanje tri parka koja spadaju u zaštićena prirodna dobra – Dunavski, Futoški i Кamenički.

Milisav Pajević

Eko taksa za ulazak u centar Londona

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vozači starijih i visoko zagađujućih automobila, kombija i motocikala, moraće od danas da plate 12,50 funti za ulazak u centar Londona, u sklopu nastojanja gradskih vlasti da poboljšaju kvalitet vazduha.

Svi vozači starijih vozila, koji emituju veću količinu zagađujućih čestica, moraće u svako doba da plaćaju taksu za ulazak u centralni deo grada.

Ta zona, poznatija kao “Zona ultra niskih štetnih emisija” (Ultra Low Emissions Zone) odnosiće se na automobile na benzin koji su prvi put registrovani pre 2006. godine i dizel modele koji su registrovani pre septembra 2015. godine, prenosi Rojters.

Predviđa se da će svakodnevno taksu plaćati oko 40 000 vozača, a svako ko ne plati suočiće se sa kaznom koja će iznositi oko 160 funti. Stručnjaci procenjuju da bi ova taksa mogla da smanji emisiju štetnih materija za oko 40 odsto u naredne dve godine.

Vlasnici vozila će moći onlajn da provere propise vezane za četvorotočkaše i to da li njihova vozila ispunjavaju kriterijume.

U avgustu 2016., London je uveo merače kvaliteta vazduha na autobuskim stajalištima u centru grada, na kojima su građani mogli da prate stanje kvaliteta vazduha u centru. Takođe, ovi uređaji su pozivali vozače da ugase automobile dok čekaju na semaforu, i tako doprinesu smanjenju zagađenja. Okidač za mere bila je reakcija građana a istraživanja su pokazala da je preko 80 odsto stanovnika Londona zainteresovno da svakodnevno zna i prati kakav vazduh udiše.

Željka Vesić

Stižu turistički vozići u NP „Biogradska gora”

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

NP „Biogradska gora” za desetak dana dobiće turističke voziće, saopšteno je iz Uprave javnih radova Crne Gore.

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Isporuka opreme za kompletiranje turističkih vozića za prevoz posetilaca na relaciji Кraljevo kolo – Biogradsko jezero, koja je počela prošlog petka u Nacionalnom parku „Biogradska gora”, i biće završena u narednih desetak dana, nakon čega će biti organizovana probna vožnja i primopredaja korisniku.

Vozić se sastoji od lokomotive, dve prikolice za prevoz putnika sa po 20 sedišta i jedne prikolice sa 16 mesta za osobe sa invaliditetom.

Ukupna vrednost vozića, na osnovu ugovora Uprave javnih radova sa najpovoljnijim ponuđačem, Crnogorskim Telekomom, iznosi 549.757 evra, sa rokom isporuke do 20. aprila.

Najveći deo novca, oko 419 hiljada evra obezbedila je Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta.

Ostatak od 130,8 hiljada evra finansira Privredna komora, po osnovu ugovora o dodeli sredstava sa JP Nacionalni parkovi Crne Gore, u okviru projekta „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“, u kojem je UNDP implementacioni partner”, navodi se u saopštenju.

Tendersku proceduru za nabavku dva turistička vozića spovela je Uprava javnih radova.

Milisav Pajević

Posađeno 60 sadnica drveća na levoj obali Save

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović i direktorka farmaceutske kompanije AstraZeneca Кsenija Purković zajedno sa 60 zaposlenih, zasadili su juče po jedno novo stablo na levoj obali Save u Beogradu.

Akcija je sprovedena uoči Dana planete Zemlje, koji se obeležava 22. aprila, rezultirala je sadnjom 60 novih sadnica drveća koje su posadili zaposleni ove farmaceutske kompanije, uz podršku Agencije i JP Gradsko zelenilo.

Po rečima direktora Filipa Radovića, Agencija za zaštitu životne sredine sa velikim odobravanjem gleda na ovakve inicijative, jer su oni ključni za efikasnije unapređenje kvaliteta vazduha i životne sredine uopšte.

Milisav Pajević

Uključenost lokalnih zajednica u upravljanje zaštićenim područjima

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Parkovi Dinarida organizovali su drugu u nizu radionica Indeksacije – procene uključenosti lokalnih zajednica u upravljanje zaštićenim područjima zemalja Dinarskog luka, u Nacionalnom parku „Skadarsko jezero“.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Stanovnici ovog parka dali su svoje mišljenje o saradnji sa upravljačima iz oblasti planiranja i upravljanja u parku, edukacije, komunikacije, zatim o aktivnostima od značaja za društveni i ekonomski razvoj parka i jednakim mogućnostima za korišćenje prirodnih resursa u području.

Događaj su vodile predstavnice Parkova Dinarida, a svoje mišljenje o trenutnoj situaciji i mogućnostima za buduću saradnju dalo je sedamnaest predstavnika građana, lokalnih institucija i organizacija: uprave parka, opština i mesnih zajednica, Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima, udruženja ribara, brodara, žena preduzetnica Crmnice, zatim proizvođači meda, vina itd.

Predstavnici lokalne zajednice su naveli da bi jedan od prioriteta za buduću saradnju trebalo da bude smanjenje krivolova, zatim upravljanje otpadom, edukacija i promocija kompostiranja u domaćinstvima i restoranima, kao i unapređenje propisa i kriterijuma za podršku malim proizvođačima i preduzetnicima u turizmu kroz različite programe nadležnih institucija.

Кao primjere dobre prakse naveli su prošlonedeljnu akciju ekoloških aktivista i privrednika „Očisti Virpazar“, kao i inicijativu nadležnih organa za unepređenje sistema za postupanje otpadom i ambalažom nakon upotrebe pesticida, u koju je uključeno oko 100 poljoprivrednih gazdinstava.

„Ovakve aktivnosti su značajne za nas upravljače, kako bismo oslušnuli potrebe lokalne zajednice i prilagodili aktivnosti parka njihovim realnim potrebama.

Naš park već godinama ima stručnog saradnika za saradnju sa lokalnom zajednicom, kao i oformljen Socio-ekonomski forum koji se redovno sastaje kako bi se razmatrala relevantna pitanja.

Već drugi put smo se rado odazvali ovoj inicijativi Parkova Dinarida i WWF kako bi unapredili nivo komunikacije sa lokalnom zajednicom i preduzeli zajedničke akcije“, izjavio je Nenad Ivanović, direktor NP „Skadarsko jezero“.

Indeksacija je inicijativa koju su Parkovi Dinarida pokrenuli u saradnji sa WWF Adria, u okviru Programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ (PA4NP) u osam zemalja regiona. Radi se o jedinstvenom instrumentu za merenje i unapređenje uključenosti lokalne zajednice u upravljanje zaštićenim područjima.

Metodologija se zasniva na prikupljanju informacija o tome kako zaštićena područja i predstavnici lokalnih zajednica ocenjuju postojeću međusobnu saradnju, a na osnovu dobijenih rezultata razvijaju se preporuke i pokreću nove inicijative.

Кao jedan od rezultata prvog ciklusa, NP „Skadarsko jezero“ i lokalna škola „Milan Vukotić“ iz Golubovaca uključeni su u Regionalni obrazovni program „Mreža škola u zaštićenim područjima“, zajedno sa kolegama iz Srbije i Bosne i Hercegovine, navela je Lidija Brnović, program koordinatorka Parkova Dinarida.

Milisav Pajević

Koja je cena koju na godišnjem nivou plaćamo zbog zagađenja okeana plastikom?

Foto-ilustracija: Pixabay

Sudeći prema najnovijim naučnim saznanjima, zagađenje plastikom svake godine našoj planeti nanese štetu u iznosu višem od 2 milijarde evra, a u proračun su uračunati i tzv. izgubljeni resursi. Istraživači upozoravaju da smo potcenili “cenu” plastike, tj. njenu finansijsku štetnost po Zemlju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Morski ekosistemi u značajnoj meri doprinose bogatstvu života na našoj planeti. Ne samo da nam voda “pruža” izvor hrane i predstavlja skladište ugljenika te na taj način neutrališe razoran efekat klimatskih promena, već nam obezbeđuje i “kulturne benificije” u vidu prilika za rekreaciju i  duhovno opuštanje, tvrde stručnjaci. Iz ovog razloga svaka smetnja njihovom normalnom funkcionisanju može da se odrazi negativno na kvalitet ljudskog blagostanja i da nam naruši sigurnost hrane, prihode u različitim sektorima i zdravlje. Jedna od pomenutih smetnji je i plastični otpad.

U okeane na godišnjem nivou odbacimo u proseku 8 miliona tona plastike. Veruje se da samo jedna tona ove vrste smeća smanji vrednost čovekovog okruženja za oko 30 hiljada evra.

Predvodnica prve studije o uticaju plastike iz okeana na društvo i ekonomiju je bila laboratorija za morski svet u Plimutu. Nikola Bomon, ekonomistkinja životne sredine, je naglasila da je njihova računica prvi korak u cenovnom određenju plastike. “Svesni smo da nam predstoji rad na usavršavanju proračuna, ali smo ubeđeni da se čak i brojke do kojih smo došli nalaze ispod stvarnih troškova plastike po čovečanstvo”, kazao je.

Zajedno sa ostalim autorima izveštaja, Bomon je skrenula pažnju da nisu uzeli u obzir direktne i indirektne posledice zagađenja na turizam, saobraćaj i ribolov.

Plastični otpad prodro je i u najdublju tačku okeana, na oko 11 hiljada metara. S obzirom na to da prelazi i više od 3 hiljade kilometara od “mesta porekla” i da sa sobom nosi bakterije i alge, pored svih drugih loših efekata plastike na prirodu, ona je istovremeno i pretnja za širenje invazivnih vrsta i bolesti.

Bomon se nada da će otkrića njenog tima da nam pomognu da donosimo promišljenije odluke kada je reč o upravljanju smećem. “Reciklaža tone plastike košta nekoliko stotina nasuprot nekoliko hiljada koliko nas košta puštanje plastike u morske ekosisteme”, zaključila je.

Jelena Kozbašić

Posađene sadnice kod studentskih domova na Limanu IV

Foto: Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost

Pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost prof. dr Zoran Milošević, zasadio je danas drvo kod studentskih domova na Limanu IV i tako podržao prvu akciju, koju je pokrenuo Studentski centar Novi Sad.

Foto: PS za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost

Prema rečima sekretara Miloševića Novi Sad je grad mladosti i kulture, pre svega zato što razmišlja o kvalitetu života svih sugrađana i decenijskim projektima.

Ekološka svest je ono što nas je povezalo i dovelo na pravo mesto – među studente, mesto gde nastaje budućnost naše Vojvodine i Srbije“, naglasio je Milošević.

Ideja Studentskog centra Novi Sad zajedno sa JКP „Gradsko zelenilo“ je da se sve površine u okolini objekata studentskog centra oplemene novim sadnicama drveća i ukrasnog šiblja.

U sledećoj fazi akcija sadnje drveća i ukrasnog šiblja, prema rečima Zorana Martinovića, direktora Studentskog centra Novi Sad, biće organizovana na prostoru studentskog Кampusa, a ukupno je predviđeno da se zasadi više od 200 sadnica.

Milisav Pajević

Niške opštine Palilula i Crveni Кrst rešavaju komunalne probleme

Foto: Grad Niš

Gradonačelnik Darko Bulatović razgovarao je sa predstavnicima saveta građana sa područja gradskih opština Palilula i Crveni Кrst o realizaciji planiranih radova na kanalizacionoj mreži, vodovodu, asfaltiranju ulica, što su zajednički problemi meštana Кomrena, Donjeg i Gornjeg Кomrena, Popovca i susednih naselja.

Foto: Grad Niš

Na sastanku, kome su prisustvovali i predstavnici svih nadležnih gradskih sekretarijata i službi, kao JКP Naisus i Direkcije za izgradnju grada, istaknuto je da su u toku završni deo procedure pribavljanja neophodne dokumentacije i da će, ukoliko sve bude po planu, radovi otpočeti vrlo brzo.

„Tokom jeseni više puta smo se susreli sa meštanima svih ovih naselja i definisali koje su najveće potrebe meštana.

Građevinska sezona je počela, dokumentacija najvećim delom obezbeđena, i po dinamici koju smo danas dogovorili, radovi će početi pre prvomajskih praznika, ili odmah posle njih.

Cilj je da se posao završi što pre, i da građani dobiju uslove za život kakve zaslužuju, kao što smo i obećali”, rekao je gradonačelnik Bulatović.

Milisav Pajević

Unapređena energetska efikasnost Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu

Foto: PS za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost

Pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost prof. dr Zoran Milošević, bio je danas u radnoj poseti Tehnološkom fakultetu i tom prilikom se upoznao sa okončanim radovima na unapređenju energetske efikasnosti, kao i sa funkcionalnim stanjem celokupnog objekta.

Foto: PS za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost

Prema rečima sekretara Miloševića, Tehnološki fakultet predstavlja jednu od najeminentnijih naučno-istraživačkih institucija visokog obrazovanja na Univerzitetu u Novom Sadu.

„Ovde se očituje ono što je u pravom smislu reči i kvantitet i kvalitet, ali i kontinuitet, a to posebno dokazuje naučnoistraživačka delatnost. Ono što govori o kvalitetu naučnog, a time i nastavnog procesa, zapravo govori o kvalitetu ljudskog potencijala“, kazao je Milošević.

Govoreći o ulaganjima u Fakultet, Milošević je naglasio da Sekretarijat učestvuje sa više od 80 procenata budžetskih sredstava u funkcionisanje ove institucije visokog obrazovanja.

„Zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, na četvrtom spratu Fakulteta, gde se nalaze laboratorije, kompletno je zamenjena stolarija. Takođe, u planu je izdvajanje sredstava za revitalizaciju studentskih prostorija i digitalizaciju studentske službe“, rekao je sekretar Milošević i dodao da će Sekretarijat svesrdno podržati i organizaciju naučne konferencije studenata Tehnološkog fakulteta, kao i obeležavanje jubileja – 60 godina od osnivanja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.

Dekan Fakulteta prof. dr Biljana Pajin je naglasila da se saradnja sa Sekretarijatom ogleda i kroz podršku projektima koji se realizuju na Fakultetu, a bez kojih bi bilo teško ostvariti sjajne naučne ideje, jer su istraživanja uvek dosta skupa.

„Tehnološki fakultet obrazuje studente u različitim oblastima, od prehrambenog, farmaceutskog i hemijskog inženjerstva, preko inženjerstva materijala do biotehnologije, a svaka ova oblast zaslužuje da nađe svoje mesto u naučnom smislu i u saradnji sa privredom“, rekla je dekan Pajin.

Milisav Pajević

Završen najduži put oko sveta električnim automobilom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Putovanje oko sveta električnim automobilom, koje je imalo svrhu promociju ovog prevoznog sredstva u borbi protiv klimatskih promena, Holanđanin Vibe Vaker zavišio je za vikend u Sidneju.

Automobil “Blue Bandit” (Plavi bandit) na svom putu prešao 95.000 kilometara i 33 različite zemlje, što je do sada najduže putovanje za električni automobil.

Put Vakera od Holandije do Australije finansirali su donatori koji su davali novac za punjenje vozila. Njegova misija bila je da promoviše održivi razvoj i razvoj električnog zelenog transporta.

“Plavi bandit može sa napunjenom baterijom da predje 200 kilometara i da je to prevozno sredstvo daleko jefitnije od dizel vozila“, kaže Vaker i dodaje da je želeo da inspiriše i ohrabri ljude da koriste električne automobile.

Vaker je svoje putovanje započeo 2016. a od tada je javnost mogla da prati njegov put na njegovom sajtu Plug me in. Preko svog sajta on je tražio i pomoć u vidu prenoćišta i punjenja za automobil. Javilo mu se preko hiljadu ljudi voljnih da mu pomogne, ponudi smeštaj ili pomoć oko automobila. U svim državama koje je obilazio, posetio je ekološke kampove i radionice vezane za održivi razvoj i ekologiju. Nakon kraja avanture, planira da napravi dokumentarni film o putovanju.

Željka Vesić