Home Blog Page 843

Ser Dejvid Atenboro u poseti Plitvičkim jezerima

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR

Pionir dokumentaraca o prirodi i neumorni istraživač ser Dejvid Atenboro posetio je Nacionalni park Plitvička jezera gde je učestvovao u snimanju novog BBC-jevog serijala “Green Planet”.

Ser Dejvid Atenboro se na Plitvicama susreo s pomoćnikom ministra za zaštitu prirode Igorom Krajtmejerom, upravnikom NP Plitvička jezera Tomislavom Kovačevićem, stručnim vodičem Kazimirom Miculinićem i saradnicima iz nacionalnog parka s kojima je razgovarao o motivima svog dolaska u Hrvatsku i na Plitvička jezera, gde je imao priliku da se upozna s prirodnim bogatstvima Hrvatske, specifičnostima krškog reljefa i sedrenim barijerama.

Ser Dejvid Atenboro je dao svoje viđenje promena u društvu u odnosu prema prirodi i planeti iz svog dugogodišnjeg bogatog uticaja u popularizaciji prirode i bioraznolikosti, a naročito ga, moglo se čuti, raduje što se mladi zalažu za rešavanje pitanja klimatskih promena. Od kada je počeo snimati prirodu, čovečanstvo se povećalo za tri puta, a iskorišćavanje prirodnih resursa još i više. Zaključio je kako rešenja postoje, ali čovek mora promeniti odnos prema prirodi.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR

Inače, Nacionalni park Plitvička jezera pokrenuo je prvi Plitvice Film Festival povodom dva velika obeležavanja: 70 godina od proglašenja nacionalnog parka i 40 godina od upisa na UNESKO listu svetske baštine. U fokusu festivala, koji se do 22. septembra održava u kampu Korana, upravo su priroda i njeno očuvanje.

Dokumentac koji se sa ser Dejvidom Atenboroom snima na Plitvičkim jezerima predstavio je prvog dana festivala reditelj i autor Peter Baset, a ujedno je prikazan BBC-jev dokumentarac naziva “Planeta Zemlja: Slatka voda”, uz naraciju ser Dejvida Atenboroa.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Srbija i Švajcarska najavile energetsku sanaciju u Paraćinu, Kruševcu i Užicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Trung Pham Quoc)

Prema ranije potpisanom sporazumu o finansiranju projekata energetske efikasnosti, Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije najavili su objavljivanje tendera za nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju i rekonstrukciju 4 objekta u Paraćinu, 6 objekata u Kruševcu i 5 u Užicu.

Na pripremi sprovođenja projekata rekonstrukcije škola u Popovcu, Buljanu, Stubici i Sikirici, opština Paraćin radi od 2012. Podsetimo da je švajcarska Vlada na početku angažovala konsultante koji su mapirali potencijalne opštine u Srbiji. Zahvaljući dotadašnjim rezultatima u oblasti energetske efikanosti, od 46 opština i gradova, Paraćin je ušao među 16, a nakon posete švajcarskih konsultanata, na osnovu obezbeđene argumentacije zbog koje bi sredstva trebalo odobriti opštini Paraćin, izbor je sveden na 6.

Konačno, Odlukom Vlade Švajcarske 2015. izabrane su 4 lokalne samouprave, među kojima i Paraćin, čije će projekte finansirati. Informacija o objavljivanju tendera biće istaknuta na veb stranicama ministarstva i naručioca, ali će preuzimanje tenderske dokumentacije, koja se očekuje u prvoj polovini oktobra, biti moguće samo na švajcarskoj stranici za javne nabavke.

Poziv je otvoren za domaće i firme van Srbije, a precizniji kriterijumi učešća na tenderu, objavljeni su na pomenutim veb stranicama.

Za detaljnije informacije kliknite OVDE.

Izvor: Opština Paraćin

Globalni cilj do 2050. godine – neutralisanje ugljenika

Foto-ilustracija: Unsplash (veeterzy)
Foto-ilustracija: Pixabay

Juče, 23. septembra, Ujedinjene nacije su, uoči početka samita o klimi na kojem će učestvovati mnogi svetski lideri, saopštile da se 66 država pridržava cilja neutralisanja ugljenika do 2050. godine.

Te države se pridružuju spisku od deset regiona, 102 grada i 93 preduzeća koji do 2050. žele da postignu nultu emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte. Taj cilj su postavili naučnici kako bi se zaustavilo globalno zagrevanje Zemlje i držalo u granicama od 1,5 do dva stepena Celzijusa u odnosu na kraj 19. veka.

“Klimatska vanredna situacija predstavlja trku koju sada gubimo, ali je možemo pobediti”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.

Na skup je pozvana i švedska aktivistkinja Greta Tunberg, koja je ranije inicirala skupove za klimu širom sveta.

Izvor: Zelena Srbija

Novi zamah saradnje Srbije i Portugala u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ambasadorka Republike Portugala u Republici Srbiji Marija Viržinija Mendes Da Silva Pina zaključili su u četvrtak, 19. septembra, u Beogradu da oblast zaštite životne sredine pruža široke mogućnosti za razvijanje saradnje i jačanje dobrih odnosa dve zemlje.

Srbija i Portugal dele mnoge sličnosti, i zato razmena iskustava sa ovom zemljom koja je uspešno prošla proces usvajanja i razvijanja najviših standarda u zaštiti životne sredine predstavlja dragocenu pomoć i podršku Srbiji u procesu evrointegracija, rekao je ministar. Problemi su slični, zbog čega u okviru saradnje možemo da razmenjujemo i najbolja rešenja, ukazao je, i dodao da su mogućnosti za jačanje saradnje naročito značajne u oblasti upravljanja otpadnim vodama i čvrstim otpadom, koje su od ključne važnosti za stanje životne sredine u Srbiji. Dobri politički odnosi dve zemlje, kako je naglasio, moraju biti praćeni i razvijanjem saradnje u oblasti zaštite životne sredine. Zaštita životne sredine je osnov za rešavanje pitanja koja neposredno utiču na kvalitet i zdravlje građana kao univerzalne ljudske potrebe, zbog čega istovremeno predstavlja oblast mira, saradnje i razumevanja, rekao je.

Viržinija Pina, ocenjujući ovaj susret kao početak nove faze u odnosima dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, ukazala je na veliku zainteresovanost portugalskih kompanija i preduzeća za zajedničke projekte i ulaganja u Srbiji, naročito u oblasti prečišćavanja otpadnih voda i upravljanja komunalnim otpadom, uz puno uključivanje lokalne zajednice. Ambasadorka Portugala je naglasila punu otvorenost ove zemlje, koja je u vrhu evropskih zemalja po pitanju zaštite i stanja životne sredine, i zainteresovanost da Srbiji prenosi svoja višegodišnja iskustva i ekspertska znanja u ovoj oblasti.

Sagovornici su se saglasili da se pristupi pripremama za potpisivanje Memoranduma o razumevanju, koji će biti osnova za razvijanje konkretnih vidova saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Akcija čišćenja “Beogradske Amazonije”

Foto: BirdWatching.Danube.travel/D. Simic
Foto: BirdWatching.Danube.travel/D. Simic

Prošlogodišnja kampanja “mts Čuva tvoj svet” je urodila plodom. Ove godine je od sredstava prikupljenih od tarifa Morava, Omorika i Soko, od kojih je za svaki mesec od uplate pretplatnika izdvajan po 1 dinara od računa za uređenje i očuvanje prirodnih lepota Srbije, prikupljen novac za čišćenje kanala iz sliva Beljarice, nadomak Beograda.

Uređenje “Beogradske Amazonije”, kako još nazivaju ovo područje bogato biljnim i životinjskim svetom, izvodi se na osnovu preporuke Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Čak 136 vrsta ptica, od kojih je 108 pod zaštitom države, poput orla belorepana i crne rode, naseljuje šume Beljarice.

Veoma je važna uloga ovog prostora za teritoriju čitave prestonice jer prilikom svake poplave prima višak vode i time štiti gradsku regiju. Ipak, odvodni kanali Beljarice vremenom su pretvoreni u divlju deponiju, zbog čega su zapušeni kanali i zabeleženo je izumiranje mnogih vrsta ribe.

Ovom akcijom raščišćeno je oko 90 odsto dovodnog vodenog toka, ali uporedno se radi i na drugim kanalima. Očekuje se značajni oporavak biljnog i životinjskog sveta nakon završetka čišćenja.

Jelena Cvetić

Bosna i Hercegovina prva po izvozu falsifikovane ambalaže u EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Blizu 80 odsto sve falsifikovane ambalaže oduzete na granicama Evropske unije potekla je iz Bosne i Hercegovine, ukazuje izveštaj Evropske komisije. Time je Bosna i Hercegovina dospela na drugo mesto liste država iz kojih je dolazio najveći broj falsifikovanih artikala u 2018. godini, piše Nova ekonomija.

Vrednost ove zaplenjene ambalaže je nešto veća od milion evra, a Evropska unija je na svojim granicama i naknadno presrela robu u vrednosti od 740 miliona evra.

Najviše artikala koji krše intelektualnu svojinu je, kao i prethodnih godina, došlo iz Kine, nešto više od polovine.

Za konkretne kategorije proizvoda, najčešća zemlja iz koje su dolazila alkoholna pića bez adekvatnih licenci je Severna Makedonija, iz Turske su dolazila ostala pića, parfemi i kozmetika, računarska oprema iz Indije, dok su falsifikovane cigarete najčešće dolazile iz Kambodže.

Evropska unija je u 2018. godini zaplenila 20 odsto više falsifikovane robe nego prošle godine, dok su proizvodi za svakodnevnu upotrebu i proizvodi koji bi potencijalno mogli ugroziti zdravlje potrošača, poput hrane i pića, činile oko 37 odsto svih oduzetih artikala.

Evropska komisija je saopštila da direktni gubici preduzeća iz Evropske unije zbog falsifikovane robe iznose 56 milijardi evra godišnje, što odgovara gubitku zaposlenosti od skoro 468.000 radnih mesta.

Izvor: Nova ekonomija

Teritorijalne vode Velike Britanije dobijaju najveću vetroelektranu na moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Hunter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shaun Dakin)

Norveškom “Equinor-u” i britanskom “SSE Renewables-u” poveren je posao izgradnje najveće svetske vetroelektrane na moru u teritorijalnim vodama Velike Britanije.

To je investicija vredna 10,2 milijarde evra, objavio je “Equinor”.

Dvema energetskim grupama dodeljeni su ugovori za razvoj tri velika priobalna projekta vetroelektrana na području peščanog spruda Dodžer Benk u Severnom moru kapaciteta 3,6 GW, za koje se očekuje da će proizvesti dovoljno energije za snabdevanje za oko 4,5 miliona britanskih domaćinstava, stoji u saopštenju “Equinora”.

Vetropark će se sastojati od tri projekta – “Creyke Beck A”, “Creyke Beck B” i “Teesside A”, s kapacitetima proizvodnje od po 1,2 GW struje.

Investicija obuhvata razdoblje od 2020. do 2026. godine, pri čemu bi konačna odluka o prvom projektu trebalo da bude doneta tokom iduće godine. Početak proizvodnje električne energije planiran je za 2023. godinu.

Trenutna veleprodajna cena za megavat struje je oko 45 evra.

“Sada je više nego jasno da što više vetroelektrana na moru izgradimo, to će nam manji biti računi za električnu energiju”, rekao je Džon Sauven, izvršni direktor Grinpisa u Velikoj Britaniji, pozivajući britansku vladu da “bude ambicioznija kako bi suzbila klimatske promene”.

SSE, čije je sedište u Škotskoj, a deonice na Londonskoj berzi, biće nadležna za izgradnju veetroelektrane, dok će “Equinor” biti izvršilac.

Izvor: Energetika.ba

Konoplja – hrana za pčele

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Ward)
Foto-ilustracija: Unsplash (Boris Smokrovic)

Prema novijim studijama, proširivanjem polja konoplje bismo mogli da nahranimo pčele.

Prilikom ispitivanja sprovedenih na Univerzitetu u Koloradu postavljene su “zamke” za pčele u poljima konoplje, kako bi se otkrilo da li je konoplja hranljiv izvor polena za pčele.

U ovom istraživanju učestvovalo je oko 2000 pčela iz 23 različite vrste. Polovinu ovog broja činile su medonosne pčele.

Ispostavilo se da je cvet konoplje izuzetno plodan izvor polena i da se pojavljuje u doba godine kada im je najviše potreban, odnosno između kraja jula i septembra, kada drugi usevi završe period cvetanja, što dovodi do nedostatka hrane za pčele.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Često je to uzrok stresa kod pčela jer ne mogu lako da pronađu put do polena.

Mnogi rade na tome da udruže korisne supstance koje se dobijaju iz meda i iz kanabisa. Izraelska kompanija “PhytoPharma” proizvodi med sa kanabisom (canabeez). Pčele dobijaju malu količinu kanabidiola i prave med, koji pomaže kod olakšanja bolova, nesancice i nudi olakšanje od stresa i anksioznosti, ali bez efekta omamljivanja ili hemijskih smetnji.

Za sada je samo Francuzu Nikolasu Trenberiju pošlo za rukom da “istrenira” pčele da prave med od kanabisa.

Jelena Cvetić

 

 

Piroćanci zahtevaju moratorijum na izgradnju MHE na teritoriji Parka prirode Stara planina

Foto: EP

Odbornici Skupštine Grada Pirota su u petak 21. septembra usvojili odluku o brisanju svih lokacija za male hidroelektrane iz Prostornog plana Grada koji se izrađuje, izveštavaju Pirotske vesti.

Državi odnosno ministarstvima se upućuje zahtev za moratorijumom na izgradnju malih hidroelektrana na teritoriji Parka prirode Stara planina. Za ovu odluku glasali su i odbornici pozicije, kao i opozicije, a predlog za usvajanje ovih važnih odluka zvanično je uputio šef OG Koalicije za Pirot Miloš Colić.

Izvor: Pirotske vesti

Da li je Južni tok prekinut zbog pritiska za Zapada?

Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110
Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110

Za obustavljenje “Južnog toka“, odnosno projekta gasovoda kojim je planirano da se sprovodi prirodni gas iz Rusije u Evropsku uniju, bugarski premijer je izjavio da je odgovoran Zapad.

Bojko Borisov je objasnio kako je postojao ogroman pritisak Sjedinjenih Američkih Država, kao i država Zapadne Evrope oko “Južnog toka”, kao i oko “Severnog toka 2”, te je bila onemogućena njegova realizacija.

Planovi za izgradnju Južnog toka i potpisivanje sporazuma o izvodljivosti projekta završeni su još 2007. godine.

Aleksej Miler, prvi čovek Gasproma, smatra je da je projekat obustavljen zbog blokiranja Bugarske da se usaglasi sa direktivama Evropske unije, ali i zbog političke situacije u Ukrajini.

Bugarski premijer naglasio je i važnost “Turskog toka”, koji je započet u saradnji Bugarske sa Rusijom i Saudijskom Arabijom. Nazivaju ga “Balkanski tok” jer prolazi kroz nekoliko Balkanskih država. Borisov je dodao da i Evropa na to gleda sa odobravanjem.

Smatra da je za sada nemoguće ukinuti sankcije Rusiji i da protiv toga glasaju svi u Savetu Evrope, ali planirana je poseta predsednika Rusije naredne godine, te planira da se radi na unapređenju odnosa.

U toku je obnova Parka Milutin Milanković

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je u petak, 20. septembra, Park Milutina Milankovića, gde su u toku radovi na obimnoj rekonstrukciji, vrednoj 26 miliona dinara. Kako je gradonačelnik tom prilikom precizirao, radovi su počeli krajem avgusta i trebalo bi da budu završeni do kraja godine.

“Park se prostire na površini od 9.200 kvadrata i predstavlja zelenu oazu u blizini Slavije i Autokomande. Na ovoj lokaciji obnoviće se zelene površine i mobilijar, a biće zasađeno i šest novih stabala. Vrlo je važno što će se obnoviti i igralište za decu po savremenim principima sa bezbednim spravama, prilagođenim i deci sa smetnjama u razvoju”, istakao je Radojičić.

Gradonačelnik je ukazao na blizinu Dečje klinike u Tiršovoj i naglasio da će obnovljen park biti mesto gde će deca koja idu na preglede ili na lečenje moći da provedu izvesno vreme u igri i odmoru.

“U prethodnoj godini 36 dečjih igrališta je rekonstruisano, a ove godine 26. Ponašamo se odgovorno prema našoj deci jer nastojimo da u parkovima obezbedimo bolje uslove kako bi deca više vremena provodila na otvorenom i u prirodi”, naveo je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

Počele prijave za VELUX nagradu “Bringing light to life”

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Kompanija VELUX poziva sve arhitekte, koji su u toku 2018. i 2019. radili na projektima koji sadrže krovne prozore i/ ili svetlosne tunele za ravne i kose krovove, da se prijave za ’’Bringing light to life’’ VELUX nagradu.

Zainteresovani se mogu prijaviti do 10. decembra u tri kategorije:
1. Porodične kuće
2. Rezidencijalni/ javni objekti
3. Renoviranja

Radove možete prijaviti ovde.

Nagrada ’’Bringing light to life’’ postoji već šest godina u Bugarskoj, a od prošle godine u 3 kategorije takmiče se i arhitekte iz sledećih zemalja: Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Rumunija i Turska.

Završna ceremonija biće održana u Beogradu u februaru 2020. godine.

Više informacija možete pogledati ovde.

„Obilićev venac” – najbolje rekonstruisana garaža u Evropi

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista Beograda Marko Stojčić je 19. septembra na skupštini Evropske parking asocijacije u Malagi, u ime grada, primio prvu nagradu za garažu „Obilićev venac”, u kategoriji najbolje rekonstruisanih garaža u Evropi.

Stojčić je u izjavi za Beoinfo rekao da je ovaj objekat u konkurenciji 40 garaža iz zemalja Evropske unije jedini predstavnik van granica EU, što je dokaz “da smo se mogli uporediti sa drugima”.

“Dokazali smo i to da je nivo rekonstrukcija javnih prostora i objekata na najvišem evropskom nivou. To nam daje uverenje da smo na pravom putu i motivaciju da na isti način uradimo i preostale projekte na putu potpune rekonstrukcije Beograda“, istakao je Stojčić.

Događaju su prisustvovali gradonačelnici gradova čiji su projekti kandidovani.

Pročitajte još:

Izvor: Grad Beograd

Kako je Sombor obeležio Evropsku nedelju mobilnosti?

Foto: Grad Sombor

Grad Sombor je, u cilju obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti u periodu od 16. do 22. septembra, za svoje sugrađane pripremio niz prikladnih sadržaja, pozivajući ih da se više opredeljuju za pešačenje, biciklizam i druge održive vidove transporta.

Foto: Grad Sombor

Tako su u sredu, 18. septembra, od 10 do 12 časova, Somborci bili u prilici da se na Trgu Svetog Trojstva susretnu sa lokalnim savetima za zdravlje. “Susret građana sa lokalnim savetima za zdravlje” su zakazali Savet za zdravlje Grada Sombora i Crveni krst Sombor, a pridružili su im se i Dom zdravlja „Dr Đorđe Lazić“ Sombor – Centar za prevenciju zdravlja  i  Društvo za borbu protiv šećerne bolesti grada Sombora, koji su vršili merenje šećera u krvi i krvnog pritiska.

“Šećerna bolest je jedna od najčešćih oboljenja sa tendencijom daljeg rasta, kao i jedan od glavnih razloga za povećanje broja obolelih od kardiovaskularnih oboljenja”, istakao je gradski većnik za zdravstvo i socijalna pitanja dr Dalibor Forgić i dodao da su nepravilna ishrana, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti glavni faktori rizika za njen nastanak i da su upravo zato podelili i informativne flajere o pravilnoj ishrani i redovnoj umerenoj fizičkoj aktivnosti koje su prve potrebne mere u lečenju i kontrolisanju nivoa glukoze u krvi.

Foto: Grad Sombor

Evropska nedelja mobilnosti bavi se podizanjem svesti o korišćenju prevoznih sredstava koja ne zahtevaju upotrebu fosilnih goriva, dobrobitima fizičke aktivnosti na zdravlje i ukazivanjem na bezbednost pešaka i biciklista.

Iz tog razloga su 19. septembra predstavnici Saveta za bezbednost saobraćaja grada Sombora i Saobraćajne policije PU Sombor biciklistima delili svetlosne setove.

Očekuje se da će se, zahvaljujući njima, povećati vidljivost, a samim tim i bezbednost, vozača bicikala kao jednih od najugroženijih učesnika u saobraćaju.

Foto: Grad Sombor

Sportski savez grada Sombora organizovao je tri časa fudbala za učenike osnovnih škola.

Na ovaj način, kroz igru i zabavu, deci je predstavljen značaj bavljenja sportom i pozitivnih dejstava zdravog stila života, sa namerom da zavole sport i opredele se za aktivno bavljenje nekom sportskom disciplinom.

Časove u osnovnim školama „Avram Mrazović“ i „Bratstvo jedinstvo“ u Somboru i „Ognjen Prica“ u selu Kolut je održao fudbalski trener Aleksandar Knežević.

Jelena Kozbašić

Širom sveta, održani klimatski protesti sa sloganom “Nemamo plan(etu) B!”

Foto: Screenshot (Twitter)

Juče 20. septembra ulice mnogih svetskih gradova postale su scenografija za proteste đaka i studenata sa ciljem da donosioci odluka pooštre akcije za zauzdavanje klimatskih promena. Među njima je bila i naša prestonica.

Foto: Screenshot (Twitter)

Demonstracije su se dešavale u više od 150 zemalja širom Evrope, Afrike, Azije, Australije i Severne i Južne Amerike.

Procenjuje se da je četiri miliona mladih napustilo časove i paradiralo noseći u rukama transparente sa natpisima poput “Naša budućnost je na vašim plećima” i “Prestanite da poričete smrt Zemlje”. Na frontu sa političkim zvaničnicima i klimatskim promenama podržale su ih i starije generacije zabrinute za to kakvu planetu ostavljaju svojim naslednicima.

Pokret pod nazivom “Petkom za budućnost” je inspirisan šesnaestogodišnjakinjom iz Švedske Gretom Tunberg koja je tokom avgusta 2018. godine protestvovala ispred nacionalnog parlamenta sa zahtevom za ozbiljniju političku akciju u borbi protiv klimatskih promena.

Greta je uzela učešće u protestu u Njujorku gde je došla kako bi 23. septembra održala govor na Samitu o klimatskim akcijama Ujedinjenih nacija. S obzirom na to da ne koristi avio-prevoz usled ogromne količine štetnih gasova koju u atmosferu emituju avioni, u Sjedinjene Američke Države je došla jedrilicom sa solarnim panelima i podvodnim generatorima za proizvodnju čiste električne energije. Putovanje je trajalo dve nedelje.

Foto: Screenshot (Twitter)

“Situacija je hitna. Naš dom je zahvaćen vatrom! To nije isključivo dom omladine – svi živimo ovde, vatra nas ugrožava sve”, rekla je tinejdžerka okupljenoj masi. Izrazila je nadu da će vođe na predstojećem samitu dokazati da su čule glas demonstranata i zaključila da promena dolazi, bez obzira na to da li se to njima dopada ili ne.

Jelena Kozbašić

Nemačka ulaže 40 milijardi evra u energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Nemačke odobrila je plan da se do 2038. godine potroši do 40 milijardi evra da bi se ublažile posledice napuštanja eksploatacije uglja u rudarskim regionima. Ministar privrede Peter Altmajer je 28. avgusta rekao da će isplata novca početi kada parlament donese zakon kojim se utvrđuju datumi i uslovi odustajanja Nemačke od korišćenja uglja, verovatno narednih meseci.

Novac će biti iskorišćen za finansiranje projekata, poput proširenja pristupa širokopojasnom internetu, transportne infrastrkture, lociranja istraživačkih instituta i vladinih službi u pogođenim regionima.

U januaru je vladina komisija preporučila da Nemačka najkasnije do 2038. godine obustavi korišćenje uglja za proizvodnju struje, što je deo napora za suzbijanje klimatskih promena.

Nemačka više od trećine električne energije proizvodi u termoelektranama na ugalj, što stvara velike količine zagađujućih gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.

Poslednji nemački rudnik mrkog uglja zatvoren je u decembru, ali rudnici lignita još rade. Lignit se smatra još prljavijim od mrkog uglja, ali je njegovo vađenje relativno jevtino.

Odluka vlade doneta je uoči izbora u dve pokrajine na istoku Nemačke, u Saksoniji i Brandenburgu, gde se kopa lignit.

Istraživanja pokazuju da su vladajuće nemačke partije na putu da izgube na snazi u tim pokrajinama. Istovremeno se očekuje jačanje krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD).

Opozicioni Zeleni dovode u pitanje “tajming” najave iz vlade, s obzirom da Nemačka još nema detaljan plan napuštanja uglja. Taj plan se očekuje na jesen.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Podela milijardi (evra) nekoliko dana pred izbore u Brandenburgu i Saksoniji a da istovremeno nije odobreno odustajanje od uglja, ne donosi bezbednost planiranja”, rekla je ko-lider Zelenih Analena Berbok. “To vodi daljoj neizvesnosti”, dodala je Berbok, prenosi Asošiejted pres.

Mali deo novca će otići u obveze u kojima su termoelektrane na mrki ugalj.

Altmajer je međutim istakao da vlada sastavlja sveobuhvatni paket za ugalj “koji će regionima uliti nadu, ponuditi perspektivu ljudima, pokazati da nikoga ne napuštamo i da je savezna vlada svesna svoje odgovornosti”.

Izvor: EurActiv.rs