Home Blog Page 813

Srbija će zabraniti uvoz automobila sa najlošijim motorima

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Katler)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija će ići u korak sa svetom i zabraniće uvoz automobila sa najlošijim motorima koje Evropa iz upotrebe izbacuje da bi zaštitila svoje stanovništvo i životnu sredinu. Zabrana uvoza polovnih vozila sa motorima ‘evro 3’ ili ‘evro 4’ nije samo pitanje saobraćaja i privrede, i ne sme se posmatrati samo kao socijalno pitanje, jer ekonomija ne može imati prednost nad zaštitom zdravlja i životne sredine”, kazao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan obraćajući se učesnicima okruglog stola Privredne komore Srbije na temu „Uticaj saobraćaja na životnu sredinu u Republici Srbiji, problemi i moguća rešenja“.

Ministar je ukazao da se mora zaustaviti zabrinjavajući, stalni porast uvoza polovnih vozila sa najlošijim motorima u Srbiji jer su zagađivači životne sredine zbog emisije štetnih gasova i jer predstavljaju potencijalni opasni otpad, koji kada se više ne koristi mora da se preradi. „Srbija u ovom trenutku nema kapacitete za preradu te vrste otpada, i zato pripremamo rešenje kako bi u narednoj godini izgradili takvo postrojenja jer situaciju otežava i to što će Evropska unija od 2021. godine verovatno zabraniti izvoz takvog otpada“, kazao je Trivan.

Trivan je rekao da je aerozagađenje svetski problem koji najviše pogađa stanovnike gradskih sredina. Naveo je globalne statističke podatke da preko 90 odsto svetske populacije udiše zagađen vazduh, koji najviše ugrožava stanovnike urbanih sredina i procene da će u gradovima do 2050. godine živeti 70 odsto svetske populacije. Posebno je ukazao da prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji godišnje od posledica prouzrokovanih zagađenjem vazduha umre više od 6.500 ljudi. Ministar je naveo da se kvalitet vazduha u Beogradu, Pančevu, Užicu, Smederevu i Kosjeriću, kao i na teritorijama gradova Valjeva, Kraljeva, Kragujevca, Subotice i Sremske Mitrovice kretao od povoljnog do izuzetno nepovoljnog, prekomerno zagađenog vazduha. Navodeći da se kao najveći zagađivači izdvajaju individualna, kućna ložišta koja koriste fosilna goriva, najčešće ugalj i mazut, saobraćaj, industrijska postrojenja i postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije, Trivan je ukazao da se saobraćaj pokazao posebno velikim indikatorom zagađenja vazduha u Beogradu i većim gradovima u danima kada nije bilo značajnog uticaja drugih izvora. U prethodne dve nedelje, kada nije bilo ni grejanja, ni panjenja strnjike, ni velikog uticaja industrije, pojedina merna mesta su pokazala prisustvo iznad dozvoljenih, povremeno od 80 do 120 mikrograma zagađujućih suspendovanih čestica, azotnih-oksida koje indukuje upravo saobraćaj.

Ministar je ukazao da nije reč samo o ekologiji već i o bezbednosti. Podsetio je da su najstarija vozila i najmanje bezbedna i ako bi se pravila statistika koja vozila učestvuju u saobraćajnim nesrećama u Srbiji, možda bi se došlo do podataka da su to ona najlošija, a to znači najstarija. Ukazao je da je Ministarstvo zaštite životne sredine neće odustati od cilja da se u našoj zemlji smanji zagađenje životne sredine u kojoj je kvalitet vazduha jedan od prioriteta i partner je svima koji promišljaju i nalaze rešenja za bolju i zdraviju životnu sredinu.

U radu okruglog stola koji je organizovala Privredna komora Srbije, Udruženje za trgovinu, na inicijativu ovlašćenih uvoznika vozila i auto delova, pored predstavnika privrede, učestvovali su predstavnici jednog broja ministarstava, kao i predstavnici medija.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Posečeno 40 stabala gelegunje na Paliću

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Oko 40 stabala američkog koprivića, u narodu poznatijeg kao gelegunja, uklanja se iz Aleje hrastova na Paliću koja se nalazi pod trećim stepenom zaštite. Iz JP “Palić-Ludaš” objašnjavaju da je reč o invazivnoj vrsti, koja je svojim razvojem ugrozila pravilan razvoj autohtone vrste, hrasta lužnjaka, te da će na mestu izvađenih stabala naredne godine biti posađene nove sadnice manjeg rasta.

Kako je objasnila Tanja Jotanović, organizator podizanja i održavanja zelenih površina u JP “Palić-Ludaš”, uklanjaju se samo ona stabla gelegunje čije su krošnje natkrivale krošnje hrasta lužnjaka i tako sprečavala njegovu osunčanost i pravilan razvoj. Problem predstavlja i to što su, zbog svoje rasprostranjenosti, gelegunje crpile hranjive materije iz zemljišta koje su potrebne i drugim stablima u Aleji.

“Ono što je u vezi sa ovom invazivnom vrstom vrlo aktuelno svake godine, jeste da ima izuzetno visoku moć generativnog razmnožavanja, ona obilno plodonosi, ima izuzetnu klijavost semena i iz tog razloga u Parku prirode “Palić” predstavlja ugrožavajući faktor, jer svojim razvojem ugrožava razvoj autohtonih vrsta. Baš po pitanju hrasta lužnjaka, problem je što je svojom krošnjom gelegunja umanjila osunčanost stabala hrasta lužnjaka i ona su se neravilno razvila i formirala asimetrične krošnje”, objasnila je Jotanović.

Prema njenim rečima, ova redovna aktivnost JP “Palić-Ludaš” nije usmerena samo na uklanjanje invazivnih vrsta, već i na revitalizaciju koja će se odvijati etapno, tako da ne naruši ekološku i estetsku funkcionalnost Velikog parka, koji je deo zaštićenog područja Parka prirode “Palić”. Zbog toga je preduzeće pripremilo i plan sadnje, koji bi trebalo da se realizuje naredne godine.

Foto: Subotica.com

“Planom je predviđeno ozelenjavanje Parka, dakle sadnja novih sadnica i u izboru su vrste koje su autohtone, a mogu da dođu u obzir i dekorativne autohtone vrste i to one koje će formirati stabla nižeg rasta koja neće ugroziti razvoj već postojećih hrastova lužnjaka”, rekla je Jotanović.

Podsetimo, sredinom prošle godine je u Jezerskoj ulici, jednoj od najlepših i najfrekventnijih na Paliću, takođe izvađen drvored američkog koprivića zbog toga što su, kako je tada rečeno iz JP “Palić-Ludaš”, stabla bila u vrlo lošem stanju da su predstavljala pretnju po bezbednost prolaznika i materijalnih dobara. Na njihovom mestu, u novembru prošle godine su posađene sadnice klena i poljskog jasena, a iz JP “Palić-Ludaš” kažu da će u naredne dve nedelje uklanjanje invazivnih vrsta i revitalizacija biti nastavljena u Ulici Jožefa Hegediša.

Izvor: Subotica.com

Zima i(li) globalno zagrevanje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: Twitter (screenshot)

Sa pojavom prvog hladnog vremena mnogi, a naročito ljubitelji toplog vremena, pitaju se šta se to dešava sa globalnim zagrevanjem dok temperatura neumoljivo pada. Među njima je i američki predsednik Donald Tramp, koji nepoverljivo pristupa tezi da su globalno zagrevanje i klimatske promene, kao i kovanica koja je sve češća u upotrebi – klimatska kriza, deo naše stvarnosti. Američki predsednik je ranije ove godine ironično “pozvao u pomoć” globalno zagrevanje tokom zabeleženih temperatura koje su se kretale i do 60 stepeni ispod nule na teritoriji Srednjeg zapada, preko popularne društvene mreže Tviter.

Za sve koji se još uvek pitaju kako je moguće svedočiti globalnom zagrevanju i hladnoj zimi istovremeno, slede neka pojašnjenja.

Pre svega, najvažnije je da se napravi distinkcija između klime i vremena. Vreme se menja svakodnevno, odnosno možemo pratiti stanje vremena na dnevnom nivou. S druge strane, promene koje se tiču klime prate se na dužoj vremenskoj instanci i na globalnom nivou. Maršal Šeperd, direktor programa za atmosferske nauke na Univerzitetu u Džordžiji i bivši predsednik Američkog meteorološkog društva, slikovito je ovu dilemu objasnio kroz izraze koje za njih koristimo, napomenuvši da govorimo o globalnom zagrevanju, a ne o lokalnom zagrevanju, odnosno temperaturi i vremenskim uslovima u kojima živi svaki pojedinac.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Benini)

Oni koji ne prihvataju ideju o stvarnosti klimatskih promena i vide je kao obmanu kao primarnu tezu postavljaju upravo postojanje zime i hladnog vremena.

Takođe, dok su delovi planete pod ledom i snegom, drugi se bore sa požarima, sušom i strahovito visokim temperaturama, beležeći najviše temperature u istoriji baš tokom poslednjih 5 godina.

Temperature su se, naravno, uvek menjale, i to drastično. Kad se uzme u obzir da su, prema naučnim pretpostavkama, u predelu današnjeg Arktika živeli krokodili među palmama, jasno je da su promene koje se tiču klime neminovne i da, verovatno, predstavljaju deo prirodnih procesa.

Važno je razumeti da su klimatske promene o kojima sad govorimo i klimatska kriza koju su uslovile, posledica globalnog zagrevanja koje je započeto pod ljudskim delovanjem još u 18. veku i, intenzivnije, tokom 19. veka sa industrijskom revolucijom, a nameće se kao sve ozbiljniji problem danas, za koji još uvek nemamo rešenje.

Jelena Cvetić

Šta je uzrok izuzetno niskog vodostaja Velike Morave?

Foto: Wikipedia/Pakilapovo

Pecaroši zabacuju štapove zato što “radi mrena”, na površinu izranjaju ostaci turskih drvenih mostova, a u pojedinim delovima rečnog toka, ljudi na drugu obalu mogu da pređu i peške. Sve navedeno su posledice izuzetno niskog vodostaja Velike Morave, a šta je uzrok toj pojavi?

Najveća reka koja čitavom dužinom teče kroz Srbiju je usled neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine gotovo presušila. Vodostaj Velike Morave, uprkos učestalim kišama, ostaje nizak čitavim tokom od Stalaća do ušća u Dunav.

Foto: Wikipedia/Pakilapovo

Reka je najniža kod Ljubičevskog mosta. Tamo je danas izmeren vodostaj -335 cm, dok u Varvarinu iznosi -163 cm. Kod Aleksinca i Jasike, Velika Morava je nešto viša, -128, odnosno -122 cm. Nivo vode reke u Ćupriji dostiže -87 cm, a u Bagrdanu kod Jagodine -26 cm.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) prognozira da će u naredna tri dana vodostaj Velike Morave imati tendenciju stagnacije i manjeg kolebanja.

Izvorište vode “Ključ” s kog se snabdevaju Požarevljani se nalazi u priobalju reke. Ipak, zaposleni u požarevačkom “Vodovodu i kanalizaciji” kazali su da je situacija stabilna.

Direktor Vladimir Stojimirović je Radio televiziji Srbije objasnio kako se, u kriznim trenucima, vodosnabdevanje prebacuje na centralne bunare, dok se obodni isključuju zato što se, prema njegovim tvrdnjama, njihova slika pogoršava. “Kvalitet vode koju smo isporučivali ka potrošačima nije nikada bio ugrožen. Odnosno, nikada nismo bili ni blizu granice od 50 miligrama nitrata”, istakao je on.

Iako je vodosnabdevanje stabilno, grad je u potrazi za trajnim rešenjem problema, a jedan od predloga je i izgradnja fabrike vode u Požarevcu.

Temperatura vode na rekama u Srbiji je nešto iznad prosečnih temperatura za novembar. Na Velikoj Moravi se kreće oko 11,3 °C.

Jelena Kozbašić

 

“Vode Vojvodine” poboljšale kvalitet vode na kanalu kod Srbobrana

Foto: Wikipedia/Senka

Mere koje JVP „Vode Vojvodine“ svakodnevno preduzimaju kako bi se ublažile posledice zagađenja na kanalu kod Srbobrana, poslednjom analizom vode pokazale su efekat.

Foto: Wikipedia/Senka

Došlo je do poboljšanja kvaliteta vode nizvodno od Vrbasa, na kanalu Bečej-Bogojevo zbog povećanja protoka, ubacivanja sveže vode u kanal i ostalih preduzetih mera.

“Vode Vojvodine” će nastaviti da i u narednim danima prate stanje na kanalu, ali problem zagađenja kanala je složen i višedecenijski, tako da dejstvom svih raspoloživih tehničkih mogućnosti, JVP „Vode Vojvodine“ samo ublažavaju posledice zagađenja, ali ne otklanjaju uzroke.

Napominju da na inicijativu JVP „Vode Vojvodine“ nadležne inspekcijske službe kontrolišu pojedine zagađivače i preduzimaju mere iz svojih nadležnosti.

Izvor: Vode Vojvodine

Turizam kao spona između Srbije, Republike Srpske i Grčke

Foto: PKV

Drugi Turistički forum Grčka-Srbija-Republika Srpska pod nazivom „Otkrijte nove turističke destinacije“ održan je u subotu, 9. novembra 2019. godine u Kongresnom centru „Ioanis Velidis“,  u okviru  Međunarodnog sajma turizma „Filoksenia“ u Solunu, u organizaciji Grčko-srpske privredne komore za industriju, turizam i mala i srednja preduzeća Severne Grčke, uz podršku Privredne komore Vojvodine (PKV)Privredne komore Republike Srpske i Opštine Preveza.

Foto: PKV

Tom prilikom, učestvovalo je oko 100 predstavnika turističke privrede koji su učestvovali u bilateralnim susretima, a vojvođansku privrednu delegaciju činili su Turistička organizacija Vojvodine, Hotel „Prezident“ Novi Sad, Hotel „Prezident Premier“ Sremski Karlovci, Vila „Prezident“ Sremski Karlovci,  Hotel „Putnik“ Novi Sad, Hotel „Vojvodina“ Novi Sad, Pansion „Ana“ Senta, JP za upravljanje pristaništem i marinom „Marina“ Apatin, Novosadski sajam, Turistička agencija „Market turs“ Novi Sad, Turistička agencija „Kompas-turizam i putovanja“ Novi Sad, Turistička agencija „Magelan“ Novi Sad.

Vojvođansku delegaciju predvodile su Dragica Samardžić, viši savetnik za turizam PKV i Slavica Hajder, viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga PKV. Poslovne susrete otvorio je predsednik Grčko–srpske privredne komore Konstantinos Georgakos, koji je ukazao na značaj ovog Poslovnog foruma za  buduću privrednu saradnju ne samo u oblasti turizma, nego kako je rekao, i za celokupnu privredu Grčke i Srbije.

„Republika Srbija je uvek imala dobru poslovnu saradnju sa Republikom Grčkom u svim oblastima privrede, a posebno u oblasti turizma, ali nedovoljno ekonomski razvijenu u odnosu na mogućnosti. Grčka je omiljena destinacija za brojne turiste iz Srbije i Vojvodine. Mnogobrojne turističke agencije u Srbiji zasnivaju svoju ponudu na aranžmanima za letovanja u Grčkoj. Ti aranžmani za sledeću godinu se već nalaze u prodaji na srpskom tržištu. Želja nam je da uspostavimo poslovnu saradnju sa turističkim firmama iz Severne Grčke kako bi se turistička ponuda Vojvodine našla u njihovim programima“, istakla je Dragica Samardžić u svom obraćanju na Forumu.

Dodala je da su motivi za dolazak turista u Vojvodinu brojni. „Posebno bih istakla verski turizam koji povezuje grčki i srpski narod, kao i Srpsku Svetu Frušku Goru na kojoj se nalazi 16 manastira koji su neprocenjivo blago kulturne i duhovne baštine. Gostoljubivost kojom se turisti dočekuju, bogata gastronomska ponuda, kao i brojne manifestacije čine Vojvodinu nezaobilaznom turističkom destinacijom. Nadam se da će poslovni forum i predstavljanje turističke privrede Srbije i Vojvodine na Sajmu turizma ‘Filoksenia’, doprineti ostvarenju povećanja broja grčkih turista u Vojvodini“, rekla je Dragica Samardžić.

U plenarnom delu skupa, na kojem je bila prezentovana i turistička ponuda Vojvodine, Republike Srpske i regije Preveza iz Grčke, prisutnima su se obratili i predsednik Trgovačke komore Soluna Zorpidis Mihalis, predstavnik Grčko-srpske privredne komore Severne Grčke u Srbiji, Milivoje Miletić, gradonačelnik Grada Preveze Georgakos Nikolaos, predsednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, kao i konzul Republike Srbije u Solunu Dragana Glišić.

Na Poslovnom forumu i Sajmu turizma „Filoksenia“ učestvovali su i Privredna komora Srbije i Turistička organizacija Beograda.

Izvor: PKV

Tok energetske (r)evolucije u Nemačkoj

Photo-illustration: Unsplash (AC Almelor)
Foto: Miloš Lužanin

Pojam evolucija, u značenju postupnog i trajnog razvoja društva, neretko se koristi kao sušta suprotnost pojmu revolucije koja donosi nagle i dramatične zaokrete postojećeg sistema. Ipak, njihova značenja bi mogla biti objedinjena u energetskoj tranziciji – procesu u kom prljavi energenti ograničenog kapaciteta bivaju fazno potisnuti onim čistim kojima je samo nebo granica, ili, da budemo precizni, Sunce. Imali smo priliku da o tome kako se energetska tranzicija odvija na tlu Nemačke razgovaramo sa ambasadorom Tomasom Šibom.

EP: Mart 2019. godine je bio značajan mesec za energetsku revoluciju u Nemačkoj (Energiewende). Prvi put u istoriji zemlja je proizvela 54,5 odsto električne energije iz obnovljivih izvora. Kako ste došli do ove bitne prekretnice i koji izvori pružaju najveći doprinos čistijem energetskom miksu? Kakav je plan Nemačke za obnovljive izvore u predstojećim godinama?

Tomas Šib: Svake godine nemačko snabdevanje električnom energijom postaje „zelenije”. Udeo obnovljivih izvora u potrošnji električne energije je poslednjih godina neprekidno rastao – sa oko 6 odsto u 2000. na oko 40 odsto u 2018. godini. Ukupno 65 odsto električne energije utrošene u Nemačkoj do 2030. godine će biti obnovljivog porekla. Energija vetra i sunca ostaju neprikosnoveni obnovljivi izvori, ali biomasa i hidroenergija takođe predstavljaju bitan gradivni element energetskog sistema.

Zakon o obnovljivim izvorima energije, usvojen 2000. godine, položio je temelje za energetsku revoluciju u Nemačkoj i uveo sistem feed-in tarifa na vremenski period od 20 godina za proizvodnju električne energije pomoću sunca, vetra, vode i biomase. Troškovi su kroz posebnu naknadu prebačeni na potrošače. Zahvaljujući novcu od te naknade, obnovljiva energija je bila transformisana od marginalizovanog proizvoda u suštinski element energetskog miksa. Tehnološki napredak je u velikoj meri „srezao” troškove proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ipak, brzo širenje je prouzrokovalo i znatan rast iznosa naknade do 2014. godine kada je vlada sprovela reforme u tom polju, a 2016. godine je i definisala postepenu tranziciju sa feed-in tarifa na sistem aukcija.

S obzirom na to da Nemačka planira da zatvori sve nuklearne elektrane do 2022, a elektrane na ugalj do 2038. godine, korišćenje obnovljivih izvora energije će biti uvećano. Glavni izazov trenutno leži u proširenju i osavremenjavanju električne mreže. Kako bi se električna energija dopremila iz Severne Nemačke bogate obnovljivim izvorima u industrijske centre na zapadu i jugu zemlje, biće neophodna dogradnja 5.800 kilometara visokonaponskih dalekovoda. Iz ovog razloga je nemačka federalna vlada i označila proširenje mreže kao jedan od svojih prioriteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ansgar Scheffold)

EP: Koje propise i političke akcije je Nemačka sprovela kako bi motivisala građane da ulažu u postavljanje solarnih panela na krovovima objekata i u poboljšanje energetske efikasnosti domaćinstava?

Tomas Šib: U 2016. godini Nemačka je usvojila Nacionalni plan o energetskoj efikasnosti kako bi do 2020. smanjila potrošnju primarne energije za 20 odsto u poređenju sa potrošnjom u 2008. godini i za 50 odsto do 2050. Tri središnja cilja Nacionalnog plana su da obezbedi potrebne podatke i savete o energetskoj efikasnosti građanima, kompanijama i opštinama, da promoviše ulaganje u energetsku efikasnost
na inovativan način i da za velike kompanije uvede obavezne energetske preglede, kao i nove energetske standarde za kućne aparate i zgrade. Nacionalni plan uključuje povećano finansiranje kroz program osavremenjavanja izgradnje finansiran od strane bankarske grupe KfW i različite programe za poboljšanje energetske efikasnosti u kompanijama.

EP: Kako će se odigrati prelaz rudara i radne snage obučene za rad u sektoru fosilnih goriva na niskougljeničnu budućnost kada je reč o njihovom pozicioniranju na tržištu rada?

Tomas Šib: U maju 2019. godine, vlada je najavila dodeljivanje 40 milijardi evra za strukturalnu tranziciju nemačkih oblasti za eksploataciju uglja do 2038. godine koja uključuje podsticaje za industriju, ulaganja u infrastrukturu, kao i uspostavljanje novih javnih istraživačkih i administrativnih ustanova. Kroz posebni program, ukupno 240 miliona je dodeljeno za neposrednu i kratkoročnu pomoć svim regionima. Mere će otvoriti dobro plaćena radna mesta okrenuta budućnosti u ugroženim oblastima.

EP: Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi u Japanu, Nemačka je odlučila da do 2022. godine zatvori sve nuklearne elektrane. Dokle je stigao proces?

Tomas Šib: Nakon zatvaranja dve nuklearne elektrane tokom 2015. i 2017. godine, trenutno je sedam u funkciji. Jedna od njih će biti zatvorena 2019. i po tri 2021. i 2022. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hendrik Kespohl)

EP: Koji su ciljevi Nemačke na polju emisija gasova staklene bašte, udela obnovljive energije i energetske efikasnosti u okviru strategije Evropa 2020 i da li će biti uspešno dostignuti?

Tomas Šib: Tokom 2018. godine, Nemačka je emitovala 866 miliona tona ekvivalenta ugljen-dioksida, što je 4,5 odsto manje nego tokom 2017. i čak 30,5 odsto manje nego tokom 1990. godine.

Udeo obnovljive energije u proizvodnji električne energije iznosio je 40 odsto, a u celokupnom energetskom miksu oko 17 odsto.

Što se tiče energetske efikasnosti, Nemačka je smanjila potrošnju primarne energije za 10 odsto u odnosu na 2008. godinu.

Iako smo uvereni da će ciljevi za 2020. biti ostvareni na polju udela obnovljive energije, neizvesno je, uprkos napretku, da li će nacionalni ciljevi za smanjenje emisija gasova staklene bašte i energetsku efikasnost za 2020. godinu biti ostvareni.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Ceo intervju pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE, septembar – novembar, 2019.

Apatinski šumari će tokom zime hraniti divljač kukuruzom iz sopstvene proizvodnje

Foto: Vojvodinašume
Foto: Vojvodinašume

Gajenje, zaštita i briga o fondovima divljači i ostalim zaštićenim vrstama  stalna je aktivnost apatinskih šumara i lovočuvara. Svake godine se planira i realizuje sopstvena poljoprivredna proizvodnja hrane za divljač, upravo kako bi ova aktivnost bila kontinuirana.

Prihrana divljači je obavezna gazdinska mera u zimskom periodu, posebno u slučaju velike količine snežnih padavina i dužeg zadržavanja snežnog pokrivača uz niske temperature. Divljač u tom periodu ne može pronaći potrebne količine hrane koja joj je neophodna kako bi održala kondiciju i zdravstveno stanje i spremno dočekala proleće i početak reprodukcije.

Stoga, lovni stručnjaci JP „Vojvodinašume“ planiraju i realizuju, tokom čitavog zimskog perioda, dopunsku ishranu divljači u lovištu “Apatinski rit“.

Foto: Vojvodinašume

Iako je zaposlenima u JP „Vojvodinašume“ poljoprivredna proizvodnja  sporedna delatnost, ova godina je više nego uspešna po urodu i proizvodnji kukuruza.

Šumska uprava Apatin je za sopstvene potrebe proizvela oko 100.000 kg siliranog kukuruza koji je već smešten u trapove i preko 200.000 kg kukuruza u klipu, koji se raspoređuje po hranilištima u lovištu “Apatinski rit“.

Domaćinsko gazdovanje i staranje o fondovima divljači u ŠU Apatin treba da posluži kao dobar primer, ali i potvrda da je sopstvenim snagama, znanjem i trudom  moguće zasnovati rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju za potrebe ishrane matičnih fondova divljači.

Izvor: Vojvodinašume

Smanjuju se zalihe hrane zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Wennington)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Lark)

Prema merenjima, 21 – 37 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte nastalih ljudskim aktivnostima dolazi od proizvodnje, prevoza, obrade i distribucije hrane.

Dva izveštaja Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC-a) objašnjavaju povezanost klimatskih promena i poljoprivrede, kao i uticaj klimatskih promena na okeane i ledene ploče. Izveštaji su predstavljeni zastupnicima odbora za okolinu, razvoj i ribarstvo prošle srede, 6. novembra.

Proizvodnja i manje zalihe hrane

„Klimatske promene pogoršavaju kvalitet zemljišta, što štetno utiče na infrastrukturu i život ljudi“, objašnjava profesor Džim Skea. „Bolje očuvanje zemljišta pomaže u borbi protiv klimatskih promena, no ono ne može biti jedina aktivnost koja se preduzima.“

„Prehrambeni sistem odgovoran je za između petine i trećine emisija gasova sa efektom staklene bašte koje uzrokuju ljudi, a zbog klimatskih promena smanjeni su usevi pšenice i kukuruza“, ističe dr Žan Fransoa Susan i upozorava da će se zalihe hrane dodatno smanjiti zbog češćih i jačih ekstremnih vremenskih uslova.

Topljenje leda, podizanje nivoa mora

Podizanje nivoa mora se ubrzava, najviše zbog bržeg topljenja Grenlanda i Antarktika, tvrde naučnici. Ako se situacija ne promeni, nivo mora će porasti oko pet metara do 2030, upozorava profesor Hans Oto Portner. Osim toga, u sve toplijim okeanima ima manje kiseonika i

Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Lark)

hranjivih materija za morski svet, čime se ugrožavaju zajednice koje zavise od morske hrane. „Za smanjenje uticaja klimatskih promena svako otopljenje je važno, svaka godina je važna, svaki odabir je važan, a najvažnije su politička i društvena volja”, smatra Portner.

Izveštaji IPCC-a

Međuvladin panel o klimatskim promenama (IPCC) je telo Ujedinjenih nacija koje se bavi procenom naučnih saznanja vezanih za klimatske promene. U avgustu 2019, IPCC je predstavio izveštaj o klimatskim promenama i zemljištu, a u septembru „Poseban izveštaj o okeanima i kriosferi u promenjivoj klimi“. Navedeni izveštaji sadrže najnovija naučna saznanja koje služe kao priprema za Konferenciju UN-a o klimatskim promenama (COP25) u Madridu u decembru ove godine.

Izvor: Ekovjesnik

Zabrana otvaranja novih restorana u Dubrovniku

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (June Liu)

Uvek impresivan za turiste, Dubrovnik se bori sa problemima koje sa sobom nosi masovni turizam. Upravo zbog toga, ograničen je broj kruzera u luci na dva dnevno tokom sezone, kao i smanjenje broja stolova na terasama restorana i kafića za 20 odsto.

Zbog toga će uvesti petogodišnju zabranu otvaranja novih restorana.

Odluka je još uvek na javnom savetovanju, ali se pretpostavlja da će biti doneta u decembru.

Gotovo svi restorani u Starom gradu Dubrovnika nameštaju stolove napolju, a ne unutar lokala. Zato će u narednih 5 godina biti zabranjeno postavljati stolove na javnim površinama u Starom gradu. Takođe, ukoliko neki restorani u tom periodu budu zatvoreni, ti prostori neće moći da se koriste za drugo poslovanje.

U planu je da se početkom godine broj stolova smanji za još 10 odsto, u odnosu na prethodnih 20 odsto.

Zauzvrat, sadašnjim ugostiteljima grad nudi zajam na 5 godina u odnosu na prethodni jednogodišnji zajam lokala.

Jelena Cvetić

 

 

 

Građani Bihaća edukovani o energetskoj efikasnosti u domovima

Foto: Wikipedia/Sti2
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Jones)

Građani Bihaća su tokom proteklog vikenda imali su priliku da uče o energetski efikasnijim navikama, da vide izloženu maketu sa primerima energetski efikasne kuće i nauče nešto više o načinima uštede energije koje pojedinac može primenjivati u svom domaćinstvu, kući ili stanu, ali i na radnom mestu.

Informativno-edukativni događaj organizovan je u okviru projekta “Zeleni ekonomski razvoj“, s ciljem promovisanja i povećanja svesti javnosti o važnosti energetske efikasnosti u svakodnevnom životu.

Kroz raznovrsne aktivnosti projekta “Zeleni ekonomski razvoj“ ukazuje se na načine smanjenja potrošnje energije, smanjenja emisija štetnih gasova, unapređenja energetske efikasnosti domaćinstava, javnih objekata i sistema javne rasvete, te preusmeravanje ostvarenih ušteda u druge svrhe, što direktno utiče na očuvanje životne sredine i povećanje kvaliteta života.

Stručnjak Daniela Kardaš ističe da veliki broj građana primenjuje neke od efikasnijih načina potrošnje energije, ali i da žele saznati više o tome.

“Dovoljno je usvojiti samo nekoliko malih, jednostavnih koraka čijim svakodnevnim ponavljanjem ostvarujete značajne uštede. Recimo, u svom domu sam odlučila da stavim energetski efikasne sijalice, a svoje ukućane opominjem da gase svetlo kad god je to moguće”, kazala je Kardaš.

Projekat “Zeleni ekonomski razvoj“ u Bosni i Hercegovini implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Vlade Švedske, u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoline FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim partnerima.

Nakon Bihaća, edukativni događaj će biti održan za građane Mostara i Zenice.

Izvor: Energetika.ba

Beograd će biti jedan od “zdravih gradova”

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Blokstra)

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se danas sa direktorom Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju dr Marijanom Ivanušom. Tema sastanka bila je priključivanje Grada Beograda mreži „Zdravih gradova”, što podrazumeva niz aktivnosti koje gradovi članovi sprovode za unapređenje zdravlja i kvaliteta života svojih sugrađana.

“Jedan od ciljeva našeg sastanka jeste pokretanje bliske saradnje sa timom Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije. Grad Beograd brine o zdravlju svih svojih stanovnika. Važno nam je da našim sugrađanima u glavnom gradu obezbedimo zelenije i zdravije okruženje. U narednom periodu želimo da podignemo svest ljudi o važnosti unapređenja fizičke, psihičke i socijalne komponente zdravlja, čime se podiže i kvalitet života svih građana Beograda”, rekao je gradonačelnik.

Marijan Ivanuša je konstatovao da je Beograd, kao najveća lokalna samouprava u Srbiji, uvek dobar primer svim drugim gradovima u zemlji, ali i regionu.

“Svesni smo da Beograd definiše trendove koji ostali gradovi prate i zato nam je saradnja sa Beogradom značajna”, naglasio je Ivanuša.

Povezujući ključne ljude, zajednice, stručnjake i građane, „Zdravi grad” je projekat Svetske zdravstvene organizacije koji se temelji na pronalaženju novih puteva za zdravlje građana u zajednici, u skladu sa strategijom „Zdravlje za sve za 21. vek” i ciljevima održivog razvoja.

Izvor: Grad Beograd

Muzička turneja koja sadi drveće – Brajan Adams

Foto: Wikipedia/Marco Maas
Foto: Facebook (screenshot)

Koncert Brajana Adamsa održan 10. novembra u Beogradu obeležila je sjajna muzika, odlična atmosfera, puno osmeha i zabave. Malo je reći da je 60-godišnji Kanađanin, koji je vegan već više od 30 godina, oduševio publiku svojim nastupom, šaljivim dosetkama i romantičnim stihovima, ali još nešto što je najavljeno neposredno pre početka koncerta pokazalo se veoma značajnim.

Naime, od svake prodate karte u okviru njegove turneje “Shine A Light” biće posađeno po jedno drvo. Saradnja DHL kompanije za dostavu paketa i popularnog muzičara doprineće pošumljavanju, i to pomoću publike.

DHL želi da lično učestvuje u nastojanjima Ujedinjenih nacija o smanjenju emisija štetnih gasova i postizanju nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. godine, te su osnovali program “GoGreen”. Žele da redukuju emisiju koju prave i sami sopstvenim transportom. U planu im je da koriste vozila koja ne zagađaju životnu sredinu, kao što su bicikle i električna vozila.

Pored toga, zaposleni vode računa o reciklaži, kao i ograničenom korišćenju neophodnih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Brojni su primeri poznatih i slavnih koji su veoma savesni prema zaštiti životne sredine. Poznate su brojne fondacije Leonarda Dikaprija, namenjene očuvanju biodiverziteta, predela izuzetnog značaja, ugroženih vrsta, obnovi prirodnih sredina nakon nepogoda, poput požara koji su ove godine pogodili Amazoniju. Muzičar Mobi poznat je po svom aktivizmu za prava životinja i podržavanju veganskih farmi. Glumica Džejn Fonda, iako već u poznom životnom razdoblju, redovna je učesnica na klimatskim štrajkovima u Vašingtonu, zbog čega su je već nekoliko puta uhapsili.

Ranije ove godine poznati muzičar iz Hrvatske Darko Rundek je na svojim nastupima uveo dugotrajne čaše koje će zameniti plastične i time učestvovao u globalnom pokretu borbe protiv plastike. Podržao je i Grinpisovu kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu, dok je španski glumac Havijer Bardem u saradnji sa Grinpisom snimio dokumentarni film o Antarktiku, u nameri da ukaže na posledice klimatskih promena.

Koristiti sopstvenu popularnost za promovisanje važnih ciljeva nije samo poželjno, već i poprilično neophodno, naročito ako je u pitanju nešto što se tiče svih nas, a briga o prirodi svakako jeste jedna od tih tema.

Jelena Cvetić

Ogroman potencijal srpskog rudarstva i gradnja novih rudnika

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

U rudarskom sektoru ove godine broj zaposlenih veći je za sedam odsto nego prošle godine. U Vladi računaju da će samo strateški projekti u RTB-u Bor sa novim rudnikom “Čukaru Peki” i “Jadar” doneti tri milijarde dolara novih investicija. I Svetska banka je potvrdila da Srbija u rudarstvu ima ogroman potencijal za rast.

Kineski “Ziđin” napreduje u gradnji novog rudnika “Čukaru Peki”. A za razvoj RTB-a i ugovorenih 1,26 milijadi dolara investicija prioritet su kažu, ulaganja u ekološka postrojenja koja su u toku.

“Investicija ‘Ziđina’ nije samo interesantna za Bor već za celu Istočnu Srbiju. Ono što se dešava jeste da će se u narednom periodu budžet Grada uvećati nekoliko puta. U narednih četiri do šest godina očekuje se da će se budžet uvećati skoro tri puta”, kaže Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.

A Zapadna Srbija računa na projekat “Jadar” koji u lozničkom kraju razvija svetski gigant “Rio tinto”. Istraživanja završavaju u februaru, a kroz tu investiciju uz rudnik se očekuje i fabrika za preradu.

Vojin Čokorilo, profesor rudarstva, očekuje da će taj rudnik obezbediti 90 odsto potrebnog litijuma za evropsko tržište i dodaje: “Znate da je rudnik u celom svetu faktor razvoja.”

Uskoro i EPS otvara novi površinski kop “Radljevo”. Inače, rudarstvo i geološka istraživanja su skup biznis. Država za to nema novca, ali u našoj zemlji čak 72 kompanije istražuju razne rude i minerale, što donosi korist.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shane McLendon)

“Mi u ovom trenutku u Srbiji imamo 148 polja na kojima se obavlja veliki broj istražnih aktivnosti. I u 2018. godini, samo u istraživanja, investirano je više od 100 miliona dolara. To sve ide u pravcu da će u Srbiji u narednim godinama otvarati novi rudnici”, kaže ministar energetike Aleksandar Antić.

Da je srpsko rudarstvo u zamahu i da može i više, potvrdila je, u svojoj analizi, i Svetska banka. A za to preporučuju jaču saradnju privatnog i javnog sektora.

“Realizacijom samo dva projekata ‘Čukaru Peki’ i ‘Jadar’ učešće rudarstva u BDP-u Srbije sa sadašnjih dva odsto može da skoči na pet odsto. Srpski rudarski sektor ima ogroman potencijal za rast i stvaranje novih radnih mesta”, kaže Stiven Ndegva, predstavnik Svetske banke u Srbiji.

U Evropi sličan geološko-rudarski potencijal ima Švedska. Pored 16 aktivnih rudnika, najavljuju nove projekte.

Izvor: RTS

Nemci predlažu kazne i do 100.000 evra za korišćenje plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Unsplash (Guus Baggermans)

Izvor: “Politika”

Nemačka vlada usvojila je Predlog zakona o zabrani plastičnih kesa u maloprodaji, pri čemu su izuzete kesice za pakovanje voća i povrća.

Pročitajte još:

  • Koji hrvatski trgovački lanac prvi ukida plastične kese?
  • U DM drogerijama zabrana prodaje plastičnih kesa
  • Zabrana plastičnih kesa u lancu „Aman“
Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

U slučaju kršenja zakona predviđene su kazne do 100.000 evra.

Plastične kese su simbol uludog trošenja resursa. Za njihovu proizvodnju je potrebna nafta, a u upotrebi su svega nekoliko minuta i često završe u prirodi, gde su potrebne godine da se razgrade”, izjavila je nemačka ministarka životne sredine Svenja Šulc prilikom predstavljanja zakona.

Ceo tekst pročitajte na: linku.

U kom gradu je osnovana prva energetska zadruga u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ontonic)

Energetska zadruga je pojam s kojim se naša publika prvi put susrela čitajući o Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) iz Hrvatske. Zahvaljujući njoj, stanovnici Križevaca su u svojoj zemlji izgradili prvu solarnu elektranu u vlasništvu građana i na taj način su uzeli energiju u svoje ruke. Nedavno su taj trend građanskog organizovanja prigrlili i Šapčani. Oni su 6. novembra 2019. godine osnovali prvu energetsku zadrugu u Srbiji pod nazivom “Sunčani krovovi – Šabac”. U svom podvigu, imali su i pomoć prethodno pomenutog ZEZ-a, JKP “Toplane Šabac” i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Organizovanje ljudi u energetske zadruge omogućava lokalnoj zajednici prodor na tržište proizvodnje i snabdevanja energijom, na kom najčešće posluju velike kompanije i investitori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ontonic)

Prilikom pokretanja zadruga, članovi ulažu sopstvena sredstva za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije (najčešće male solarne elektrane, biogasna postrojenja, hidroelektrane i vetroparkove), a neretko deo novca biva prikupljen zahvaljujući pokretanju crowdfunding kampanja.

U Sjedinjenim Američkim Državama su prisutne još od ustanovljavanja ekonomskih reformi u okviru “Nju dila” (“Novo poslovanje”) 1933. godine, kada su se Amerikanci u ruralnim oblastima udružili kako bi obezbedili sebi elektroenergetske sisteme, ali i telefonske linije, s obzirom na to da velike kompanije i investitori nisu bili zainteresovani za ulaganje u zabačenim područjima.

Kada je reč o energetskim zadrugama na evropskom kontinentu, po nivou njihove utemeljenosti u društvu, prednjači Nemačka. Od pre nekoliko godina su sve zastupljenije i u regionu Balkana.

Kako će se “pelcer” energetskih zadruga primiti u Šapcu, a zatim i u Srbiji, ostaje da vidimo. One svakako poseduju potencijal da budu jedan od značajnih pokretača održivog razvoja kod nas.

Jelena Kozbašić