Home Blog Page 814

Predškolci u Smederevu se greju na pelet

Foto: Grad Smederevo
Foto: Grad Smederevo

Članice Gradskog veća grada Smedereva, Jasmina Vojinović i Svetlana Mihajlović, su nedavno prisustvovale obeležavanju završetka druge faze projekta sanacije kotlarnice u objektu “Veseli cvetovi” u sklopu Predškolske ustanove “Naša radost” na Carini.

U novu kotlarnicu su ugrađeni najsavremeniji, digitalni uređaji, a pošto se kao energent koristi biorazgradiva masa – pelet, zadovoljava i standarde zaštite životne okoline.

Sanacija kotlarnice finansijski je podržana preko Programa EU PRO i sredstvima budžeta grada Smedereva. Ukupna vrednost projekta iznosi 87.628,40 evra, od kojih je 72.585,00 evra donacija EU PRO, a 15.043,40 evra je obezbedio grad Smederevo.

Foto: Grad Smederevo

Sredstva za prvu fazu sanacije objekta, u vidu zamene stolarije i energetske efikasnosti, obezbedila Fondacija “Novak Đoković”.

Kako bi priča bila zaokružena, sredstvima grada Smedereva, biće zamenjen kompletan nameštaj u tom objektu. Takođe, Nacrtom budžeta grada Smedereva predviđena su sredstva za renoviranje zgrade “Monopola” i objekta u Skobalju, kako bi se proširili kapaciteti za obavljanje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, bez liste čekanja.

Izvor: Grad Smederevo

Reč godine – klimatski štrajk

Foto-ilustracija: Pixabay

Rečnik Kolins je izraz “klimatski štrajk”, koji je popularizovala mlada aktivistkinja za zaštitu planete Greta Tunberg, proglasio “rečju 2019. godine”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokret s ciljem ozbiljnije političke borbe protiv globalnog zagrevanja je u toku ove godine uhvatio zalet, te su mnogobrojni đaci svakog petka napuštali časove kako bi “marširali” za klimu. Rečnik je “klimatski štrajk” definisao kao “oblik protesta u sklopu kog ljudi izostaju sa nastave kako bi se pridružili demonstracijama sa zahtevom  za akciju za suzbijanje klimatskih promena”.

Kovanica “klimatski štrajk” je prvi put registrovana u novembru 2015. godine kada se u Parizu odigrao prvi događaj pod tim imenom, međutim tek je u prethodnom periodu njena upotreba postala značajno učestalija – baš kao i sami klimatski štrajkovi. Kompanija sa sedištem u Glazgovu analizirala je internet stranice, štampu, časopise i društvene mreže kako bi otkrila koja je engleska reč zabeležila najveći skok u korišćenju.

Čak je i Kolinsov izbor za reč godine pokazatelj “ozelenjavanja” svesti čovečanstva, s obzirom na to da je prethodne godine tu titulu poneo, prema opisu organizatora, “pojam za opisivanje predmeta koji snose krivicu za uništavanje životne sredine i utiču na lanac ishrane”. U pitanju je bio single-use.

Jelena Kozbašić

Bolje pozicioniranje na tržištu zahvaljujući oznaci geografskog porekla

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević istakao je, u okviru prvog Švajcarsko-srpskog foruma o proizvodima sa geografskim poreklom, da ovo označavanje obezbeđuje komparativnu prednost naših proizvoda na tržištu, i dodao da je to pravi put ka boljem pozicioniranju domaćih proizvoda.

Foto: Pokrajinska vlada

Na Forumu u Skupštini grada Beograda, koji je upriličen u organizaciji SEEDEV-a i NALED-a, uz podršku Švajcarske agencije za saradnju pod nazivom „Original iz Srbije“, Radojević je rekao da geografska oznaka ima ogroman značaj za male i srednje poljoprivredne proizvođače. On je ukazao da se na taj način uvećava vrednost proizvoda, te da stoga poljoprivredni proizvođači mogu da računaju na veću konkurentnost, budu prepoznatljiviji i na kraju da ostvare višu cenu.

„Na teritoriji AP Vojvodine imamo značajne brendove, odnosno proizvode sa oznakom geografskog porekla. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu ima konkretnu meru agrarne politike koja se tiče subvencionisanja označavanja geografskog porekla proizvoda među kojima su sremski kulen, vrbički beli luk, futoški kupus, begečka šargarepa, fruškogorski lipov med, kao i nedavno urađenog elaborata Udruženja vinogradara i vinara Srema, koje broji preko 30 članova, o označavanju vina sa područja Srema”, istakao je Radojević. On je dodao da je to ujedno poruka svim malim i srednjim poljoprivednim proizvođačima da je neophodno da se udruže i tako zaštite svoj individualni interes i svoje proizvode.

Radojević se na skupu u Beogradu posebno osvrnuo na saradnju koju Sekretarijat ostvaruje sa lokalnim samoupravama, koje treba da budu podrška poljoprivrednim proizvođačima u odnosu na njihovo udruživanje. To je, kako je naveo, ujedno šansa i za razvoj lokalne privrede, opstanak sela i mladih u njima.

Posebno zadovoljstvo resorni sekretar je izrazio povodom uspešne saradnje sa Gradom Novim Sadom, sa kojim je Pokrajina realizovala više projekata u brendiranju domaćih poljoprivrednih proizvoda. Radojević je najavio da postoji šansa da sledeći proizvod na čijem će se brendiranju insistirati budu i čvarci iz Kaća.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, kako je Radojević podsetio, subvencioniše čak 70 odsto troškova izrade elaborata i ostalih procedura neophodnih da bi domaći proizvod stekao oznaku geografskog porekla.

O značaju proizvoda sa oznakom geografskog porekla (GI), kao jedinstvenog alata za brendiranje lokalnih zajednica i podsticanje ekonomskog rasta, govorili su i ambasador Švajcarske u Srbiji Filip Ge i gradonačelnik Pirota i član UO NALED-a Vladan Vasić.

Ovom prilikom predstavljeni su primeri najbolje prakse iz Švajcarske, koja je GI proizvode učinila sastavnim delom kulturne i turističke ponude, kao i mogućnosti partnerstva sa privatnim sektorom u promociji autentične hrane i rukotvorina sa našeg podneblja.

Izvor: Pokrajinska vlada

Virtuelna elektrana, stvarna energija

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Najveći izazov sa kojim se bori potreba za obnovljivim izvorima energije jeste uticaj na vremenske uslove. Ukoliko je u pitanju solarna elektrana, potrebno je da bude sunčano, dok je vetrogeneratorima neophodan vetar.

U tom slučaju mogu pomoći virtuelne elektrane.

Iako takav mehanizam zvuči prilično apstraktno, njihova tehnologija uveliko bi olakšala borbu protiv klimatskih promena.

Čisti izvori energije nisu neprestano dostupni, odnosno zavise od vremenskih uslova. Upravo ih je zbog toga veoma teško kontrolisati. Konvencionalne elektrane mogu, po potrebi, sagorevanjem više uglja da uravnoteže zahteve potražnje i potrošnje. Elektranama koje su zasnovane na čistim izvorima ne može se na takav način manipulisati, jer zavise od okolnosti koje nisu u domenu ljudskih uticaja. Tu nastupaju virtuelne elektrane, koje se, pomoću veštačke inteligencije, mogu ponašati kao konvencionalne elektrane.

Jedna virtuelna elektrana može da se poveže sa većim brojem geografski razuđeno raspoređenih vetroelektrana i da utiče na smanjenje varijabilnosti snage svake od njih. Potrebno je da postoji i komponenta skladištenja energije, tako da se, ukoliko proizvodnja vetroelektrana nadmaši zahtev, baterije mogu napuniti i sačuvati energiju za kasnije. Moguće je ugraditi još neke karakteristike u cilju podsticaja potrošačima da optimizuju potrošnju energije.

“Statkraft” je norveška kompanija koja od 2011. upravlja jednom od najvećih evropskih pogona za proizvodnju električne energije pomoću virtuelnih elektrana.

Virtuelna elektrana u Nemačkoj ima kapacitet od 12.000 MW, čime bi, teoretski, mogla da napaja 5 miliona domova, i to kapacitetom konvencionalne elektrane. Koristi platformu za veštačku inteligenciju preko koje se povezuje više od 1.500 vetroelektrana i hidroelektrana širom evropskog kontinenta sa pogonima za proizvodnju i skladištenje električne energije.

Potražnju i ponudu u realnom vremenu kompanija usklađuje pomoću prognozi za proizvodnju energije i podataka koji iz priključenih elektrana stižu u virtuelnu elektranu, uz tržišne cene energije. Ukoliko se pojavi višak, on se može skladištiti i iskoristiti kasnije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adolfo Félix)

Ipak, bitno je da se napravi balans resursa, jer ukoliko nečega ima previše, na primer snage vetra, biće teže kontrolisati virtuelnu elektranu.

Svakako, dobra strana aktivne upotrebe virtuelnih elektrana bila bi mogućnost potpunog saniranja emisije ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova prilikom proizvodnje električne energije i time stajanja na put klimatskim promenama.

Slabost ovih elektrana bila bi neophodnost komercijalnih ugovora za svaki subjekat koji je priključen na nju, pri čemu su oni definisani kroz softverske sisteme za prikupljanje podataka, a time i ugroženi od potencijalnih sajber napada. Ukoliko bi virtuelna elektrana velike snage bila hakovana, to bi uticalo na celokupnu elektroenergetsku mrežu.

Jelena Cvetić

 

 

Da li biste se vozili automobilom napravljenim od celuloze?

Foto: YouTube (screenshot)

Japansko ministarstvo za zaštitu životne sredine prikazalo je jedinstveni superautomobil napravljen od celuloze i poljoprivrednog otpada. Iako je relativno lagan, i dalje je, tvrde, veoma snažan i izdržljiv.

Foto: YouTube (screenshot)

Nazvan „Nano celulozno vozilo“ (NCV), drvena „zver“ izazvala je veliku pažnju na Sajmu automobila u Tokiju. Dizajn vozila je toliko agresivan i futurističan da bi vrlo malo ljudi pomislilo da je napravljen od biljnog materijala.

Konstruktori istču da je karoserija, od krova, preko vrata, pa do haube, napravljena od celuloznih nanovlakana.

„Materijal je potpuno ‘ugljenično neutralan’ (njegova proizvodnja ne iziskuje potrošnju fosilnih goriva niti doprinosi zagađenju sredine), pa je zbog toga mnogo bolji za okolinu“, kaže Tošio Kon, menadžer grupe za konverziju vozila pri japanskom ministarstvu.

Ljudi koji stoje iza njegove gradnje navode da je „nano celulozno vlakno“ pet puta snažnije od čelika, a teži tek petinu. O performansama motora ispod haube nije bilo reči.

Izvor: RTS

Nađeno 900 flaša konjaka za cara Nikolaja Drugog na dnu mora

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Početkom 20. veka švedski brod “Kiros” koji je isplovio za Petrograd, nosio je 50 sanduka francuskog konjaka i 15 sanduka likera za ruskog cara Nikolaja Drugog.

Brod se prema Rusiji uputio u maju 1917, a Nikolaj je abdicirao dva meseca ranije.

Rusija je u to vreme bila još uvek u ratu sa Nemačkim carstvom, tako da je nemačka podmornica zaustavila brod, premda švedski, poslat iz Francuske, te u osnovi neutralan.

Nemačka podmornica UC-58 presrela ga je dok je prolazio pored ostrva Aland u Baltiku, između Švedske i Finske, i optužila ih za krijumčarenje. Prema tadašnjem zakonu u ratnim uslovima, naterali su ih da pređu na drugi brod, a njihov su potopili.

Tako je svih 900 flaša završilo na dnu mora.

Početkom novog milenijuma je brod otkriven, ali su kasnije izgubili pravac. Nedavno su se islandski i švedski timovi upustili u ovu akciju i izvukli sve boce konjaka “De Haartman & Co” i likera “Benediktin” u originalnoj ambalaži, sa 77 metara dubine.

Mnoge boce nose originalne voštane pečate, te veruju da su netaknute.

Dodatni značaj ovog pronalaska je u tome što se posmatra kao dodir sa istorijom od pre celog veka. Ispitivanjem u laboratoriji zaključili su da je piće u dobrom stanju, s obzirom na to da je ipak čuvano na mračnom i hladnom mestu, što ovom tipu alkohola odgovara.

Aukcijska cena boca biće naknadno određena.

Jelena Cvetić

Gradska čistoća u Beogradu dobija nova vozila i cisterne

Foto-ilustracija: Unsplash (Jilbert Ebrahimi)
Foto: Grad Beograd

Sa 30 novih vozila i 25 novih cisterni „Gradska čistoća” će još efikasnije obavaljati posao na teritoriji Beograda, rekao je gradonačelnik prof. dr Zoran Radojičić, nakon sastanka sa direktorom ovog preduzeća Markom Popadićem. Popadić je na sastanku izvestio gradonačelnika o aktivnostima „Gradske čistoće” u prethodnom periodu.

“S obzirom na obim i značaj posla koji obavlja, naša zajednička ocena jeste da su ulaganja u ovo preduzeće od izuzetnog značaja za naše sugrađane i kvalitet života u našem gradu. U narednom periodu „Gradska čistoća” dobiće novih 30 vozila za odnošenje smeća, a trenutno ih ima 150. Važno je i što će „Gradska čistoća” imati duplo više cisterni. Trenutno ih ima 25 i dobiće još 25 novih”, rekao je Radojičić.

Gradonačelnik je naglasio da pored komunalnog reda „Gradska čistoća” doprinosi očuvanju životne sredine u Beogradu. Popadić je izvestio gradonačelnika i o stanju velikih „divljih” deponija koje su bile predmet čišćenja tokom letnjih meseci. Radojičić je istakao značaj reciklažnih ostrva, selekcije otpada i posebno projekata koji podižu svest kod dece o ovoj temi.

“Grad Beograd je započeo akciju ‘Reciklosaurusi’ u okviru koje se u osnovnim školama postavljaju kante za separaciju i kasnije recikliranje otpada. Važno je da deca od malena nauče kako da odvajaju otpad”, naveo je gradonačelnik.

On je dodao da u ovom trenutku na teritoriji grada ima 171 kontejner za reciklažu na 57 lokacija, kao i da je cilj je da se u budućnosti postavi dodatnih 57 reciklažnih ostrva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

“Tema sastanka bile su i aktivnosti „Gradske čistoće” u narednoj budžetskoj godini. Važno je da fokus bude na zaštiti životne sredine i podizanju svesti građana i njihovom doprinosu u čistoći glavnog grada”, rekao je Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da je zadatak za budući period i povezivanje „Gradske čistoće” u sistem „Smart sitija”. Ovo preduzeće radi pilot projekat postavljanja senzora u kontejnere uz pomoć kojih se iz kontrolne sobe „Gradske čistoće” koordinira red vožnje, a sve sa ciljem adekvatnih ušteda i primerenog reagovanja, kao i brzog prevoza smeća.

“Za naredni period je najvažnije da je „Gradska čistoća” spremna da u zimskim danima svoj posao odrađuje kvalitetno”, zaključio je gradonačelnik.

Izvor: Grad Beograd

Industrijski park u zoni Zmič biće završen sledećeg proleća

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Industrijski park u zoni “Zmič” četrnaesti je po redu objekat koji se gradi na tom poslovno proizvodnom prostoru. Izgradnja Industrijskog parka realizuje se po pismu o namerama švedske kompanije “Rimaster”, koja je počela da radi u Paraćinu i sada već zapošljava stotinak radnika, a prema najavama, u narednom periodu, u više faza, zaposliće do hiljadu ljudi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja Industrijskog parka bila je uslov da bi investicija švedskog “Rimastera” bila realizovana upravo u opštini Paraćin. Objekat je u izgradnji, opština je obezbedila sredstva za to, a Industrijski park biće završen na proleće sledeće godine.

U Industrijskoj zoni “Zmič” već je 20 kupaca, trenutno je u fazi izgradnje još nekoliko poslovno-proizvodnih objekata, još 6 investitora čeka građevinske dozvole, kako bi počeli izgradnju svojih objekata, a još dva kupca čekaju preparcelaciju zemljišta u blokovima koji su već opremljeni infrastrukturom.

U ovom trenutku opština Paraćin ima izgrađenu infrastrukturu za novi blok parcela, a ono što će biti potrebno u budućnosti su novi kapaciteti u pogledu električne energije.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Pregovori Švedske i BiH o sprovođenju energetski efikasne toplotne izolacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gemma Evans)

Švedska princeza prestolonaslednica Viktorija, princ Danijel i premijer Kantona Sarajevo Edin Forto posetili su ove nedelje Muzičku akademiju u Sarajevu kako bi se informirali o jednom od zajedničkih projekata energetske efikasnosti.

Premijer Forto rekao je da je glavna tema razgovora bila očuvanje životne sredine i energetska efikasnost, ali i kvalitet vazduha.

“U svemu tome Švedska prednjači jer su se godinama borili sa istom bitkom koju mi danas imamo. Danas imaju obnovljive izvore i troše znatno manje energije nego mi”, istakao je Forto i dodao da Bosna i Hercegovina treba samo da preslika dobre prakse, u čemu će im i pomoći Vlada Švedske.

Predstavnici UNDP-a i Muzičke akademije poveli su delegaciju u obilazak i pojasnili im kako se zgrada greje u skladu s ciljem postizanja energetske efikasnosti uz sufinansiranje Švedske i Vlade Kantona Sarajevo.

Takođe, članovi Orkestra Srednje muzičke škole u Sarajevu predvođeni dirigenticiom Tijanom Vignjević priredili su za princezu Viktoriju kratak koncert.

Svrha posete je istaknuti radove na grejanju javnih zgrada u Bosni i Hercegovini kako bi se postigla energetska efikasnost. Švedska putem UNDP-a podržava grejanje 200 javnih zgrada širom zemlje.

U saradnji sa Kantonom Sarajevo biće zagrejano 50 javnih zgrada koje će zahvaljujući tom projektu postati energetski efikasne.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karen Stahlros)

Energetska efikasnost je još uvek u fazi razvoja u Bosni i Hercegovini, javne zgrade troše tri puta više energije nego što je predviđeno standardima Evropske unije. Više od 75 odsto javnih zgrada ima neodgovarajuću toplotnu izolaciju.

U Sarajevu će u ovoj godini 61 javna zgrada postići energetsku efikasnost zahvaljujući projektu koji sufinansira Kanton Sarajevo, a implementira UNDP. U drugim delovima zemlje, Švedska osigurava sredstva u iznosu od 25 odsto, a lokalne vlasti u iznosu od 75 odsto.

U Sarajevu Vlada kantona učestvuje sa 88 odsto, a Švedska sa 12 odsto, u okviru zahteva Kantona Sarajevo da se više zgrada učini energetski efikasnim.

Izvor: Energetika.ba

Koje kozmetičke kuće (ne) testiraju svoje proizvode na životinjama?

Foto-ilustracija: Pixabay

Testiranje kozmetičkih proizvoda na životinjama se oduvek smatralo moralno neprikladnim. Vremenom se pokazalo i kao nedovoljno efikasno i precizno, a samim tim i nepotrebno. Povrh toga, stručnjaci su za ispitivanje kozmetike pronašli alternativne načine. Ipak, u zemljama u kojima na snagu nije stupila zakonska zabrana, mnogi proizvođači i dalje ostaju slepi na mogućnosti testiranja koje nikoga neće koštati života.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na sajtu američke organizacije za zaštitu prava životinja PETA dostupni su spiskovi kompanija koje i dalje testiraju svoje proizvode ovom zastarelom i okrutnom metodom, ali i onih koji su je izbacili iz svog poslovanja – ili je nikada nisu ni koristili.

“Možda biste pretpostavili da je većina vodećih kozmetičkih kuća upoznata sa zamenama za surovost prema životinjama, ali i dalje postoje one koje plaćaju trovanje i ubijanje”, navode aktivisti u svom saopštenju, dodajući da nije uvek lako da se utvrdi koji brendovi su u potpunosti odgovorni prema svim živim bićima. “Na primer, L’Oreal u Sjedinjenim Američkim Državama ne ispituje na životinjama, ali ulaže novac u smrtonosne eksperimente u Kini”, pojašnjavaju oni.

Pored L’Oreala, na njihovoj sramnoj listi su se našli i:

  • Avon,
  • Burberry,
  • Dr. Scholl’s,
  • Garnier,
  • Gilette,
  • Gucci,
  • L’Occitane,
  • Listerine,
  • Max Factor,
  • Maybelline,
  • Oriflame,
  • Pampers,
  • Pantene,
  • Versace,
  • Vichy,
  • Victoria’s Secret i drugi.

Ukoliko želite da kupujete upravljajući se poštovanjem prava životinja, PETA je sastavila i spisak kompanija u čijim se laboratorijama niko ne strada zarad spravljanja kremica, šminke i sredstava za čišćenje kuće, a među njima su i:

  • E.L.F. Cosmetics,
  • Essence,
  • Lip Smacker,
  • Mala od lavande,
  • NYX,
  • Real Techniques,
  • Revolution Beauty,
  • Smashbox Cosmetics,
  • Tarte Cosmetics,
  • Urban Decay,
  • Venus Skin,
  • Wet n wild i drugi.

Jelena Kozbašić

Crnoj Gori će za pet godina nedostajati 300.000 kvadratnih metara plaža

Foto-ilustracija: Unsplash (Miljan Mijatović)

Crnoj Gori će u narednih pet godina nedostajati 300.000 kvadratnih metara plaža za glavnu sezonu, navodi se u Programu unapređenja morskog dobra. Crnogorske plaže i sada su manjeg kapaciteta od tražnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Miljan Mijatović)

U studiji koju su izradili konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, kao i Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalni pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2.540 kilometara kvadratnih akvatorijuma zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja uživa posebnu zaštitu.

“Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje čini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom sa procenjenim kapacitetom od 300.000 kupača istovremeno”, navodi se u programu urađenom za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, piše Pobjeda.

Plaže Crne Gore već danas su, kako je saopšteno, manjeg kapaciteta u odnosu na potražnju.

“Čak i da realni smeštajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, može se proceniti da će Crnoj Gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300.000 kvadrata plaža u glavnoj sezoni”, procenjuje se u studiji.

Ta procena uključuje dodatnih 183.000 kvadratnih metara plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nisu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procene gde još mogu da se naprave plaže.

Što se tiče pritiska na obalni prostor u smislu korišćenja plaža, on nije jednak. Veliki pritisak je u severnim obalnim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u Budvi zbog velikog udela turističkog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.

Pored manjka prostora za plaže, u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterećenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleđa plaža sadržajima koji nisu ni nužni, ni korisni.

Izvor: Euractiv

Univerzalni punjač za mobilne telefone i manje elektronske uređaje od sledeće godine?

Foto-ilustracija: Pixabay

Izvor: Politika

Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta raspravljao je nedavno o obavezi uvođenja jedinstvenog punjača za sve mobilne aparate i manje elektronske uređaje. Kako je izjavila Biljana Borzan, potpredsednica evropskih socijalista, ove promene mogle bi da se realizuju već sledeće godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovo su dobre vesti za građane. Svako ima nekoliko starih punjača po fiokama, a konstantno kupujemo nove. Neki punjači čak podižu cenu uređaja, tako da bi standardizacija po kojoj bi postojao jedan punjač za sve vrste mobilnih telefona, kao i drugih malih elektronskih uređaja, dovela do uštede”, izjavila je Borzan.

O tome kako bi propis rezultovao smanjenjem količine elektronskog otpada i zašto proizvođači elektronike nisu naklonjeni toj ideji, pročitajte na linku.

Predstavljeni projekti realizovani na teritoriji Leskovca u poslednjih 7 godina

Foto: Wikipedia/Almarq

Gradonačelnik Leskovca, dr Goran Cvetanović, je u Svečanoj sali Grada Leskovca okupljenim medijskim ekipama predstavio realizovane projekte u gradu u periodu od 6. novembra 2012. do 6. novembra 2019. godine.

Foto: Grad Leskovac

Tom prilikom on je naglasio da ponosno stoji pred svojim sugrađanima, s obzirom na to da su njegovi saradnici i on Leskovac pri preuzimanju odgovornosti zatekli u lošem stanju, a da se danas, nakon sedam godina rukovođenja gradom, vidi veliki napredak.

„Prethodnih sedam godina jesmo radili vredno i ne stidimo se naših rezultata. Ponosni smo na njih. Na svaki milimetar naših puteva, svaki kvadratni metar nove fasade na našim školama, svako novootvoreno radno mesto, mladi talenat koji smo nagradili, poljoprivrednika kome smo pomogli, na svako dete koje smo usrećili, manifestaciju kojom slavimo našu kulturu i tradiciju… Ponosni smo na sve projekte, u svim oblastima, jer je većina njih godinama ili decenijama bivala zapostavljena, a mi nismo, niti ćemo ikada zapostaviti bilo koji segment važan za život naših sugrađana“, rekao je gradonačelnik.

„U grad ulažemo jer grad zna da vrati na najbolji mogući način. On je inspiracija nama i mnogima. Zato i strani investitori ulažu u njega, postaje centar industrije kakav je nekada bio, motiviše i domaće investitore, i sa svima nama naš grad polako, ali sigurno raste. Leskovac je danas jedno veliko gradilište, jedna velika nada, za našu sadašnjost, ali još važnije, za budućnost. Za naše mlade i decu, buduća pokolenja. Sve što radimo radimo zbog njih, da im ostavimo stabilne temelje i jake stubove da i oni nastave da grade još stabilnije, prosperitetnije i bolje društvo. Biti na čelu jednog od najvećih gradova u Srbiji je velika čast i priznanje, ali, složićete se i velika odgovornost. Zato moji saradnici i ja koristimo sve raspoložive resurse da od Leskovca napravimo dobro mesto za život i verujem da u tome barem delimično uspevamo“, dodao je gradonačelnik i svoje izlaganje završio nabrajajući projekte čija je realizacija u toku i koji će u skorijoj budućnosti biti realizovani u Leskovcu.

Cvetanović je govorio o OŠ „Josif Kostić“ i gradskom trgu na kojima će radovi započeti iduće nedelje, u vrednosti od 60, odnosno 223 miliona dinara.

„Dobra vest je da je jedna od najvažnijih saobraćajnica za naš kraj, ulica Sime Pogačarevića od Leskovca do Vlasotinca u procesu rekonstrukcije. Radovi u vrednosti od 283,3 miliona dinara uveliko traju i očekivan rok za završetak je septembar 2020. godine“, naglasio je Cvetanović i osvrnuo se i na činjenicu da je 95 odsto radova prve faze u vrednosti od 5 miliona evra, od ukupne sume od 21 miliona evra, na Opštoj bolnici Leskovac završeno i najavio da će marta iduće godine krenuti druga faza radova u vrednosti od 15 miliona evra kada bi trebalo da krene i nabavka opreme u vrednosti od 6 miliona evra. Gradonačelnik je dodao da je će po odobrenju Ministarstva zdravlja krenuti i radovi na zgradama službi za fizikalnu medicinu i pneumoftiziologiju.

Pre obraćanja gradonačelnika okupljenima u Svečanoj sali prikazan je film o ulaganjima u Leskovcu u prethodnih sedam godina.

Izvor: Grad Leskovac

Voda je izvor života, ali i energije – šta je preče?

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

U okviru trećeg godišnjeg međunarodnog samita Hydropower Balkans juče je u beogradskom hotelu Metropol upriličen panel na temu razvoja hidroenergije na Balkanu.

Foto: Hydropower Balkans

Učesnici iz nekoliko zemalja regiona su raspravljali o međunarodnoj saradnji na polju proizvodnje energije u hidroelektranama, sukobu investitora i građana zabrinutih za prirodu, zabrani izgradnje u zaštićenim područjima, kao i o budućim planovima o dekarbonizaciji energetskog miksa i tome kako voda može da doprinese njihovoj realizaciji – ali i njenim mogućim alternativama.

Moderatorka panela bila je urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Ona je na otvaranju događaja skrenula pažnju prisutnih na to da ova tema deli javnost u dva suprotstavljena tabora i podsetila da smo je se dotakli u našem novom magazinu, i to kroz razgovor dva fakultetska profesora – Svetlane Stevović i Ratka Ristića. Upravo na tih nekoliko strana na kojima se nalaze intervjui s njima – ukratko je sažeta polarizacija balkanskih društava o problemu malih hidroelektrana. Podeljenost je bila očigledna i na samom panelu.

Gostima iz Srbije i inostranstva je u ime Elektroprivrede Srbije dobrodošlicu u Beograd poželeo izvršni direktor zadužen za trgovinu električnom energijom Dragan Vlaisavljević. “Digitalno doba obezbeđuje nove prilike za projektovanje, izvođenje i održavanje hidroelektrana”, kazao je on, dodavši da je za dostizanje ideala ugljenično-neutralne ekonomije neophodno ulaganje u zelenu tehnologiju i skladištenje energije.

Foto: Hydropower Balkans

Matjaž Eberlinc iz elektroprivrednog preduzeća iz Slovenije Holding Slovenske elektrarne je predstavio izazove sa kojima se njegova zemlja suočava u prostornom planiranju i ispunjenju ciljeva za učešće čiste energije u finalnoj potrošnji, postavljene od strane Evropske unije.

Prema njegovom mišljenju, suživot proizvodnje energije i biljnih i životinjskih vrsta, uz očuvanje njihovih staništa, je itekako moguće, a kao dokaz za takvu tvrdnju naveo je slovenačka postrojenja na Muri i Savi koja rade već sto godina unazad.

Najavio je i izgradnju 9-10 novih hidroelektrana, ukupne godišnje proizvodnje 1 TWh, u budućnosti. “Ipak, taj proces zahteva vreme”, objasnio je on i istakao da nevladine organizacije stoje kao prepreka obimnijem iskorišćenju hidropotencijala u Sloveniji. “Aktivisti ne prepoznaju mere za ublažavanje, ni preovlađujući javni interes”, požalio se on.

Foto: Hydropower Balkans

Korenito različite stavove od Eberlinca po pitanju aktivizma i hidroenergije ima savetnik u Svetskom fondu za prirodu, Oskar Derus. “Subvencije za hidroelektrane treba okončani – sada. Budućnost energetskog sektora leži u niskim emisijama, troškovima i uticaju, a glavni energetski izvori treba da budu vetar i sunce”, izričit je u svojim zaključcima Derus. Njih je potkrepio i argumentom neprofitabilnosti postrojenja za proizvodnju energije iz vode. “Na području Balkana je izgrađeno 380 malih hidroelektrana, na koje je otišlo 70 odsto subvencija u obnovljive izvore. Ipak, one su tokom 2018. godine potkrepile tek 3,6 odsto potrebe za električnom energijom”, naveo je.

Sofija Sijaku iz Grčke je predstavila jedinstveni podvig svoje domovine. Zahvaljujući udruženim snagama vode i vetra, u sklopu hibridnog energetskog projekta Ikaria, Grci proizvode 9,8 GWh električne energije godišnje. Na taj način su i emisije CO2 snizili za neverovatnih 13800 tona.

Borbu protiv klimatskih promena, u oblikovanju energetske politike, ima na umu i Elektroprivreda Republike Srpske, kako je nekoliko puta u svom izlaganju naglasio Željko Ratković.

Jedan od sponzora samita, koji je završen danas, je i kompanija ABB, predvodnik digitalne transformacije industrije. U oblasti hidroelektrana, kompanija ima sveobuhvatno tehnološko znanje potrebno za optimizovano i efikasno funkcionisanje postrojenja – od malih pa sve do velikih reverzibilnih hidroelektrana. Sa tradicijom u poslovanju dugom više od 125 godina, ABB je, sprovodeći stotine projekata širom sveta, kao i kroz različite usluge tokom celokupnog životnog veka hidroelektrane, stekao merodavnost i iskustvo. Nudi integrisana rešenju za instrumentaciju i kontrolu, ali i svu elektro-opremu za proizvodnju električne energije – od planiranja do servisne podrške tokom eksploatacije. Besprekorna integracija energetike i automatizacije osigurava korisnicima sveobuhvatne operativne mogućnosti sa svim informacijama o procesu, opremi u polju i električnim komponentama. ABB čine četiri globalna poslovna sektora: Elektroenergetska oprema, Elektromotorni pogoni, Industrijska automatika i Robotika koji su podržani zajedničkom ABB Ability™ digitalnom platformom.

Jelena Kozbašić

Šta sve pluta venecijanskim kanalima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Novac)
Foto-ilustracija: Unsplash (iSAW Company)

Šporet, računar, lampa i kasetofon, samo su deo otpada izvučenog iz kanala Venecije.

Naime, mletački gondolijeri skinuli su svoje lepu i prepoznatljivu tradicionalnu odeću, obukli ronilačka odela i zaronili u tamu tražeći smeće. Za šest sati noćnog ronjenja, izneli su na suvo 2,5 tone otpada.

„Ova operacija urodila je plodom. Petorica ronilaca izvukla su 2,5 tone otpada. Hvala gondolijarima za ovu inicijativu, koja pokazuje ljubav i vezanost za ovaj naš grad“, kaže Ermelinda Damiano, predsednica Opštinskog veća Venecije.

Ronioci su radili u kanalu u blizini poznatog mosta Rijalto. Građen u XVI veku, jedan je od četiri mosta preko Velikog kanala.

I jedan od važnih simbola Venecije, što ga ipak nije zaštitilo od nemarnih sugrađana. Ali, sa čišćenjem se tu nije stalo. Sledeća akcija već je zakazana za 1. decembar.

Autor: Nada Rumenić Petrić

Izvor: RTS

Iran nastavlja da obogaćuje uranijum

Foto-ilustracija: Unsplash (Mahyar Motebassem)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)

Iran je nastavio da obogaćuje uranijum u svom podzemnom nuklearnom postrojenju “Fordow”, objavila je juče, 7. novembra, iranska Organizacija za atomsku energiju (AEOI), čime je Teheran nastavio da krši odredbe nuklearnog sporazuma s velikim silama iz 2015. godine.

“Nakon uspešnih priprema, ubrizgavanje uranijumskog gasa u centrifuge počelo je u četvrtak u Fordowu. Čitav proces nadziru inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)”, navodi se u saopštenju AEOI-ja koje su preneli iranski mediji.

Iran je postupno prestao da poštuje odredbe sporazuma s velikim silama nakon što su Sjedinjene Američke Države prošle godine izašle iz sporazuma i nametnule nove sankcije Teheranu. Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. sa SAD-om, Rusijom, Kinom, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom, Iran je trebalo da smanji svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ukidanje većine međunarodnih sankcija.

“Proces će se stabilizovati u roku od nekoliko sati, a do subote, kad će Fordow ponovno posetiti inspektori IAEA-e, trebalo bi da bude dosegnut nivo obogaćenosti uranijumom od 4,5 odsto”, objavio je AEOI.

Vašington, koji se jednostrano povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom u maju 2018. godine, ponovio je svoju izjavu od utorka u kojoj je iranski potez nazvao “velikim korakom u pogrešnom smeru”.

Izvor: Energetika.ba