Home Blog Page 811

Kinezi napravili auto-put koji prati liniju reke

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

U Kini je pušten u rad auto-put koji je pravo građevinsko čudo. To je auto-put koji ide koritom reke i nema mostova koji vode sa jedne na drugu obalu.

Takav građevinski poduhvat još nije viđen u svetu, a razlog da se radi na ovaj način je želja kineskih graditelja da prate liniju koju je stvorila sama priroda. Oni su izgradili auto-put preko reke. To je bila i ekonomska i ekološka odluka.

Prilikom planiranja auto-puta koji povezuje okrug Jičang sa centralnom saobraćajnicom G42 u kineskoj provinciji Čupej, u opciji je bilo nekoliko rešenja.

Najveći problem predstavljala je reka, koja ima duboko urezano korito kroz planinu. Prva opcija je bilo kopanje tunela, a druga je bila povezivanje padina sa nekoliko mostova.

“Bilo je mnogo skuplje i mnogo duze. Fundirali smo stubove skoro 5 godina, ali se isplatilo, što možete da vidite i sami”, izjavio je Zijon Dijan, glavni šef projekta.

Foto: YouTube (screenshot)

Konstruktori su stvorili armirano-betonsku konstrukciju, koja se graciozno prostire na stubovima duž reke. Od deonice dužine 10,9 kilometara, 4,4 kilometra je iznad vode. To je tamošnjim vozačima skratilo vreme vožnje za 20 minuta.

“Projekat je koštao oko 70 miliona dolara. Kinezi ovu saobraćajnicu nazivaju auto-put, iako je jasno da se radi o komunikaciji sa dve trake u različitom smeru”, rekao je Danseng Vang,  šef gradnje.

Auto-put je opremljen mnoštvom kamera, kojima se vrši monitoring eventualnog zagađenja prirode, kao što je, na primer, bacanje smeća u reku.

Prestupnicima je zaprećena kazna u iznosu od 1.000 juana (125 Evra).

Izvor: RTS

Heroji reciklaže – inovativno rešenje za povećanje reciklaže otpada u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Neonbrand)

JCI Novi Sad u saradnji sa Telenor fondacijom pokrenuo je projekat „Heroji reciklaže“ sa ciljem da poveže ulične sakupljače sekundarnih sirovina (pet ambalaže, kartona, stakla i ostalog) i ostale građane Novog Sada kako bi se povećao procenat količine otpada koji završava u procesu reciklaže.

Foto-ilustracija: Unsplash (Neonbrand)

Ideja je da animiraju građane koji vrše separaciju otpada u svom domaćinstvu da se uključe u projekat tako što će im putem aplikacije omogućiti da lako stupe u kontakt sa osobom koja sakuplja otpad kako bi u dogovorenom roku mogli da im predaju sekundarne sirovine. Time žele da podrže marginalizovanu grupu uličnih sakupljača i javno zagovaraju procese donošenja pravnih akata koji će uticati na uređenje te oblast u Republici Srbiji, kao i da povećamo svest građana o značaju zaštite životne sredine.

Realizacija projekta planirana je u više etapa, a prva od njih podrazumeva organizovanje hakatona.

Hakaton predstavlja celodnevni ili dvodnevni događaj koji ima za cilj iznalaženje najboljih rešenja za dati problem i obično uključuje intenzivnu saradnju nekoliko IT stručnjaka. Njihov hakaton je zamišljen kao dvadesetčetvoročasovni događaj (petak 4 h, subota 10 h, nedelja 10 h) u kojem će prijavljeni timovi od 3 do 5 članova raditi na realizaciji mobilne aplikacije „Heroji reciklaže“. Pozivaju članove IT zajednice da im se pridruže i pomognu da pronađu najbolje rešenja za aplikaciju. Hakaton će se održati od 29. novembra do 1. decembra ove godine u Poslovnom inkubatoru (Vojvođanskih brigada 28)*.

Kako bi projekat okupio što veći broj ljudi, biće organizovano više edukativnih skupova, tribina i okruglih stolova na kojima će se razgovarati o važnosti reciklaže i vršiti obuka za obavljanje aktivnosti (korišćenje aplikacije).

„Heroji reciklaže“ predstavlja efikasno ekološko rešenje koje je primenjivo i nakon perioda realizacije projekta. Broj učesnika će vremenom prevazići planirane ciljeve, doprinoseći na taj način uklanjanju otpada iz grada i povećanoj reciklaži. Uspostaviće se komunikacija i saradnja između direktnih korisnika, i na taj način uključiti u društvo marginalizovane grupe. Novonastali odnosi između građana i marginalizovanih grupa doprineće socijalnoj inkluziji u Novom Sadu. Direktni korisnici će svojim primerom nastaviti da promovišu uspostavljeni način saradnje i reciklaže dugoročno.

*Update: Prva etapa njihovog projekta, hakaton, pomera se za nekoliko nedelja. Sve potrebne informacije biće uskoro objavljene.

Izvor: JCI Novi Sad

Prehrambrena industrija u Srbiji jedva dobila prelaznu ocenu

Foto-ilustracija: Unsplash (The Creative Exchange)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Bezbednost hrane je jedna od dve oblasti u kojima Srbija od prošle godine nije ostvarila napredak, ocenili su strani investitori. U Beloj knjizi ukazali su na neusaglašen rad inspekcijskih službi, različita tumačenja propisa i nedoslednu analizu rizika. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da razloga za bojazan nema i da je hrana u Srbiji bezbedna.

Prehrambena industrija kojom se ponosimo nije se proslavila u Beloj knjizi Saveta stranih investitora. Na skali od jedan do tri dobila je ocenu 1,29.

“Ono o čemu mi pričamo sa ministarstvima, i Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom poljoprivrede i na svim radnim grupama u kojima smo uključeni, ne ide u pravcu toga da je bezbednost hrane u riziku. Smatramo da je hrana u Srbiji dovoljno bezbedna”, kaže Dragana Stikić iz Odbora Saveta stranih investitora za hranu i poljoprivredu. Problem je, kaže, neujednačen rad inspekcija koje često različito tumače odredbe Pravilnika o deklarisanju hrane, odnosno o poreklu i sastavu proizvoda.

“Ne bi trebalo da dođe do razmimoilaženja u bilo kom problemu što se tiče deklarisanja hrane. Međutim, u praksi se ipak dešavaju takvi problemi i mišljenja sam da to može vrlo lako da se prevaziđe na taj način što ćemo izdavati ekspertska uputstva”, predlaže dr Danica Zarić iz Instituta “IHIS Nutricionizam”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Ministarstvo poljoprivrede je već uradilo Vodič za deklarisanje sa primerima za rešavanje najčešćih dilema.

“Dešava se na terenu da nekad imamo pogrešno tumačenje od inspektora, pogotovo kod naziva proizvoda, posebno kad se traži kod nekih proizvoda da se navede zemlja porekla, mada to nije obaveza u skladu sa propisom. I tada, naravno, Ministarstvo poljoprivrede, kao jedini koji ima pravo da daje zvanično mišljenje, to i obavi i nekad se dešava da su ta mišljenja u suprotnosti sa prvobitnim mišljenjima inspektora”, objašnjava Branislav Raketić iz Ministarstva poljoprivrede.

Baš to naknadno tumačenje zakona može da bude prostor za zloupotrebe, upozoravaju upućeni, uz napomenu da bi bilo dobro da što pre proradi Nacionalna referentna laboratorija za kontrolu bezbednosti hrane.

Izvor: RTS

Solarna energija pokriće četvrtinu potražnje za energijom do 2050.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vivint Solar)

U izveštaju „Budućnost fotonaponskih sistema“ (Future of Solar Photovoltaic) navodi se da će se globalni solarni kapacitet povećati s 480 GW u 2018. na preko 8.000 GW do 2050. godine. Kako se širom sveta pojavljuju nova tržišta, IRENA predviđa da će solarna energija do 2050. pokriti četvrtinu globalne potražnje za energijom. Takođe, očekuje se da će do tada tržište Južne Amerike i Kariba porasti više od 40 puta. Naime, godišnja ulaganja veća od sedam milijardi američkih dolara dovešće do toga da će se kapaciteti fotonaponskih sistema povećati s današnjih 7 GW na više od 280 GW do sredine veka.

IRENA takođe navodi da ubrzani rast solarne energije može smanjiti emisiju ugljen-dioksida povezane s energijom i to za 20 odsto u 2050. godini. Azijske zemlje raspolagaće s preko 50 odsto globalno instaliranog solarnog kapaciteta, zemlje Severne Amerike s 20 odsto, a evropske zemlje s 10 odsto. Kako navedena očekivanja bila postignuta, godišnja ulaganja u solarnu energiju treba da se povećaju sa 114 milijardi američkih dolara u 2018. godini na 192 milijarde do 2050. godine.

Globalno izjednačeni troškovi električne energije (LCOE) za fotonaponske sisteme nastaviće da padaju sa prosečnih 85 centa dolara po kWh u 2018. godini na 5-14 centi dolara po kWh do 2050. godine. IRENA navodi kako je tržište solarne energije i dalje industrija koja se brzo razvija zahvaljujući inovacijama. Takođe, ova će industrija do 2050. godine osigurati preko 18 miliona radnih mesta, što je četiri puta više od današnjih 4,4 miliona.

Foto-ilustracija: Unsplash (Biel Morro)

U izveštaju se takođe navodi kako je tokom poslednje decenije instaliran kapacitet off-grid fotonaponskih sistema širom sveta porastao više od deset puta, odnosno s oko 0,25 GW u 2008. na gotovo 3 GW u 2018. godini.

„Fotonaponski sustavi i drugi obnovljivi izvori energije predstavljaju najdelotvornije i najspremnije rešenje za rešavanje rastuće potražnje za energijom i istovremeno ograničavanje emisije ugljen-dioksida“, izjavio je Frančeso La Kamera, generalni direktor IRENA-e.

„Obnovljivi izvori energije su praktični i pristupačni i štite klimu. Oni su ključni za održivi razvoj, omogućavaju pristup energiji, podstiču ekonomski rast, stvaranje novih radnih mesta i utiču na poboljšanje zdravlja. Solarna energija će svakako postati jedan od najvažnijih izvora energije do 2050. godine. Projektovane stope rasta na tržištima poput Južne Amerike dokazuju kako se energetska tranzicija može proširiti na sve zemlje sveta. To je moguće“, zaključuje La Kamera.

Izvor: Ekovjesnik

Sombor poklanja 80 sedišta za vožnju dece biciklom

Foto-ilustracija: Unsplash (Alyssa Stevenson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline Hernandez)

Savet za bezbednost saobraćaja grada Sombora obezbedio je 80 sedišta za vožnju dece biciklom.

Roditelj/staratelj deteta uzrasta od 1 do 5 godina, koji stanuje na teritoriji Grada Sombora, a koristi bicikl kao prevozno sredstvo, može da se prijavi za dobijanje besplatnog sedišta slanjem podataka na mejl adresu mdespot@sombor.rs.

Mejl treba da sadrži sledeće podatke: ime i prezime roditelja/staratelja, adresu stanovanja, kontakt broj telefona i JMBG deteta.

Prvih 80 roditelja/staratelja koji pošalju prijavu dobijaju sedište.

Prijavu šalje roditelj/staratelj (ne može se slati bez njihove saglasnosti) i slanjem jednog mejla se može dobiti jedno sedište.

Akcija će trajati sve dok se ne ostvari dovoljan broj prijava.

Savet za bezbednost saobraćaja grada Sombora nabavku sedišta za vožnju dece biciklom finansirao je preko naplate kazni nesavesnim vozačima sa teritorije Grada Sombora, kao što se finansiraju i druge aktivnosti koje Savet sprovodi.

Izvor: Grad Sombor

Smrtonosni smog – najveći neprijatelj velikih gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Lea Fabienne)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Stackpoole)

Ukoliko problem zagađenja vazduha nastavi da se pogoršava, veliki gradovi mogli bi se suočiti sa sudbinom Londona iz 1952. godine, kada je od posledica smoga preminulo na hiljade ljudi, smatraju stručnjaci.

Na London se 5. decembra 1952. godine spustio najgušći smog u istoriji, od čijih je posledica umrlo, prema procenama, i do 12.000 ljudi.

Kao rezultat toga, emisije iz fabrika i ložionica nisu se mogle pustiti u atmosferu, stvarajući najgušću maglu koja je ikada zabeležena u gradu.

“Hladan vazduh, više goriva koje se koristi za grejanje, zagađena magla i dim kao posledica zarobljenih zagađivača na nivou tla uzrokovali su veliku ekološku katastrofu”, izjavio je za “Anadolu Agency” Husejin Toros, stručnjak za kvalitet vazduha i atmosferu na Tehničkom univerzitetu u Istanbulu.

Istakao je da će, ukoliko se ne preuzmu potrebne mere, događaj poznat kao “Veliki smog Londona”, koji je za pet dana prouzrokovao smrt na hiljade dece, staraca i ljudi sa respiratornim problemima, biti sudbina ostalih velikih gradova u budućnosti.

“U poslednjoj deceniji zagađenje vazduha se povećava, naročito zimi zbog intenzivne i neplanirane urbanizacije, industrijalizacije i povećanja broja motornih vozila na fosilna goriva i niske kvalitete goriva”, pojasnio je Toros.

Istakao je da je zagađenje vazduha ozbiljan problem koji negativno utiče na živote živih bića u celini i uzrokuje ekonomske gubitke, ali i fizička oštećenja.

“Zbog nečistog vazduha u svetu umre sedam miliona ljudi godišnje, a devet od deset osoba diše zagađeni vazduh”, kazao je Toros, pozivajući se na izveštaj Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Dodao je da gotovo za milion životinjskih i biljnih vrsta preti izumiranje kao rezultat zloupotrebe resursa.

Govoreći o kvalitetu vazduha u Turskoj, ovaj stručnjak je istakao da se zagađenje smanjilo u poređenju sa 90-im godinama prošlog veka, kao rezultat korištenja prirodnog plina kao energenta i poboljšanja u industrijskom sektoru.

Prema njegovom mišljenju, ljudi mogu poboljšati kvalitet vazduha tako što će efikasnije koristiti energetske resurse, povećati upotrebu obnovljivih izvora energije, izbegavajući nepotrebnu potrošnju i smanjujući otpad.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cinq1)

“Spaljivanje fosilnih goriva koje uzrokuje povećanu emisiju ugljen-dioksida u atmosferi uzrok je klimatskih promena”, pojasnila je za  “Anadolu Agency” Patriša Malam, zagovornica zaštite okoline.

Govoreći o uskoj povezanosti između klimatskih promena i zagađenja vazduha, Malam je istakla da zagađivači u velikoj meri doprinose globalnom zagrevanju.

“Mnogi zagađivači vazduha, uključujući crni ugljenik, prizemni ozon i sulfatne pare doprinose klimatskim promenama utičući na količinu sunčeve svetlosti koja se odbija ili apsorbuje u atmosferu, doprinoseći tako procesu globalnog zagrevanja”, pojasnila je Malam.

Istakla je da se vlade moraju obavezati da će odmah zaustaviti sve oblike podrške industriji fosilnih goriva i preći na 100 odsto obnovljive izvore energije.

Izvor: Energetika.ba

Za pomor ribe kod Srbobrana i Bečeja odgovorna šećerana u Crvenki?

Foto: Biljana Gađanski

Iako je imala izgrađena taložna polja za otpadnu vodu, šećerana u Crvenki tu vodu ispuštala je u kanal, utvrdila inspekcija za zaštitu životne sredine iz Kule. Nakon kontrole, inspektori su izdali nalog da se ispuštanje zagađene vode zaustavi, prenosi RTV.

Foto: Biljana Gađanski

Opštinska inspekcija za zaštitu životne sredine u Kuli, izdala je zabranu ispuštanja otpadnih voda u šećerani u Crvenki. Sumnja se da je ta fabrika odgovorna za zagađenje Velikog bačkog kanala, kada je od 2. novembra na delu kanala kod Srbobrana i Bečeja uginulo više od tri tone ribe. Zagađena voda narednih dana mogla bi da završi u Tisi.

Zagađena voda nastavlja da se kreće nizvodno i kako u Vodama Vojvodine kažu, polako kreće ka Tisi.

“Epilog je da i dalje imamo uginulu ribu da se zagađenje pomera nizvodno, da je kulminacija sada kod Bečeja i da ta voda sada polako izlazi put reke Tise”, rekao je Slavko Vrndžić, direktor Vode Vojvodine.

Kako objašnjava, preostalo nam je jedino da se nadamo da će Tisa, zbog svoje veličine, proći sa manjim posledicama i da neće biti istog epiloga kao u Velikom bačkom kanalu, gde je zbog zagađenja uginulo više od tri tone ribe.

“Našom kontrolom od pre 10 dana je utvrđeno da se ne poštuje taj projekat studije za koji je ona napravljena i da deo otpadnih voda iz tehnološkog procesa odlazi u I 64. Dat je na licu mesta usmeni nalog da se upale pumpe i da se prestane ispuštati otpadna voda u I64. To je zapisnički konstantovano i u roku od tri dana je izdato i pisano rešenje sa istim nalogom”, izjavila je za RTV Biljana Leovac, opštinski inspektor za zaštitu životne sredine.

Ona kaže da je ponovo obavljena kontrola, i da je utvrđeno da je šećerana prestala sa ispuštanjem otpadnih voda u kanal.

Izvor: RTV

U Plandištu se proizvodi plastika od kukuruznog skroba!

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se godišnje proizvede oko 190 hiljada tona plastičnih masa u Petrohemiji i Hipolu i oko 250 hiljada tona plastičnih proizvoda. Od te količine 45 odsto je ambalaža koja brzo završi kao otpad i zagađuje životnu sredinu. Evropska unija pooštrila je norme za tu vrstu proizvodnje i preporučila upotrebu biorazgradivih materijala. I naše firme moraće da se prilagode novim standardima, piše RTV.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi zadovoljili stroge kriterijume Evropske unije, preduzeće Polimer komerc iz opštine Plandište je prvo u Srbiji počelo da pravi ambalažu iz bioosnove. Za sada ekspermentalno koriste granulate napravljene od skroba kukuruza kako bi tržištu počeli da isporučuju proizvode od biorazgradivog materijala.

“U saradnji sa Privrednom komorom Srbije uspeli smo da dođemo do kontakata sa firmama koje rade plastiku iz bioosnove tako da smo dobili proizvod od biorazgradivih materijala. Spremni smo za nove izazove i možemo biti konkurentni svim takvim kompanijama u svetu”, izjavio je za RTV Stevan Rosić iz Polimer komerca.

Nedavno je usvojena strategija upravljanja plastikom u našoj zemlji do 2030. godine U Privrednoj komori Srbije održan je niz edukacija o pravljenju plastičnih proizvoda iz bioosnove.

“Privredna komora je tu da podržava ovakve inovativne projekte, ali prvenstveno želimo da napravimo predvidivo poslovanje u Srbiji. Da ne dolazi do raznih zabrana preko noći nego da privreda zna kada, kako i na koji način treba da pređe na nove proizvode i nove materijale da bi mogla da planira svoju proizvodnju”, kaže Mirjana Balog Kormanjoš iz Privredne komore Srbije.

U Polimer komercu proizvode oko 60 različitih artikala. Od posuda i poklopaca za tople napitke do plastične ambalaže kojom snabdevaju sve naše veće mlekare i konditorske firme. Radi se u tri smene, a godišnje se tržištu plasira oko 800 tona proizvoda.

Od malog kućnog preduzeća stigli su do proizvodne hale od 2.000 kvadratnih metra koja im je u međuvremenu postala tesna. Zbog toga planiraju izgradnju još jedne hale ako dobiju na korišćenje zapušteno državno poljoprivredno zemljište pored ove fabrike.

“Tu bismo montirali jednu do dve mašine i zaposlili dvadesetak ljudi iz opštine Plandište, jer ovo sada što imamo je malo i nemamo gde da se širimo. Šipražje stoji ovde već 20-30 godina, a mi bismo to uredili, napravili halu i zaposlili određeni broj ljudi”, objašnjava Milan Rosić.

Oko trećinu proizvoda Polimer komerc izvozi u šest zemalja. U planu je da od sledeće godine počne izvoz i u Ujedinjene Arapske Emirate.

Izvor: RTV

Praktični saveti za život bez otpada

Foto: Mikser

“Svakog dana svako od nas iz kuće izbaci prosečno 0,8 kg otpada. Godišnje, to je između 320 i 350 kilograma po glavi stanovnika, ili oko 1,2 tone po četvoročlanoj porodici”, iznela je zabrinjavajuće podatke Kristina Cvejanov, direktorka Ekostar paka, na početku susreta „Kažem NE jednokratnoj plastici“.

Foto: Mikser

Kulise otvorenog prostora Marsh u Beogradu, gde je 15. novembra upriličena druga po redu eko-čajanka, bile su nešto izmenjene.

Učesnice događaja, u organizaciji Miksera i UN Women Srbija, bile su okružene plastikom koji su odbacile u svojim domovima i kancelarijama u toku prethodne nedelje. Milja Vuković, administratorka Fejsbuk grupe Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia, im je sopstvenim primerom i korisnim savetima pokazala da tu količinu plastike mogu da svedu na apsolutnu nulu – i to bez naročitog odricanja. Ukoliko, pak, zbog bilo kog razloga, nisu spremne da u potpunosti “penzionišu” svoju kantu za đubre po uzoru na Milju, dovoljno je da otpad smanje u skladu sa sopstvenim mogućnostima.

“Savremen način života, tempo i zahtevi koji se nalaze pred današnjim čovekom ne dozvoljavaju radikalnu promenu”, objasnila je Kristina prisutnima.

Foto: Mikser

Prema njenim rečima, ne bi trebalo da se vratimo u kameno doba, već da prigrlimo cirkularni princip ekonomije. “Osim toga, stvaranje kritične mase koja odjednom odbija da kupuje proizvode koji nisu ekološki, nateralo bi i proizvođače da se ponašaju drugačije, da razvijaju proizvode koji odgovaraju novim težnjama”, istakla je Kristina.

Kao stručnjak u oblasti reciklaže, ona se osvrnula i na tzv. “green washing” – problematičan mehanizam velikih kompanija da svoje poslovanje kupcima prikažu zdravijim po okruženje nego što zapravo jeste. Kao primer je navela “green dot”. Ovoj tački, nalik na jin-jang simbol, potrošači neretko pripisuju reciklabilnost ambalaže na kojoj stoji ili smatraju da znači da je pakovanje proizvedeno od recikliranih matrijala. To je, međutim, netačno. “Green dot” samo obaveštava kupce da je kompanija za tu ambalažu platila prava korišćenja znaka i izmirila obavezu plaćanja naknade za ambalažu.

Kristina je okupljenima predočila i niz drugih zanimljivih informacija, pa su tako saznale da u Srbiji postoje dva postrojenja za reciklažu tetrapaka, ali da se recilklira samo industrijski zato što onaj iz domaćinstava zbog prljavštine brzo izgubi svoja svojstva.

Foto: Mikser

Napomenula je i da stručnjaci i dalje nisu sasvim sigurni da li su neke vrste plastike štetne po ljudski organizam zato što se većina ponaša kao celuloza – nesvarljiva je. Zajednički su se prisetile i da, pored odeće, Kinezi od nje prave čak i pirinač.

Nakon Kristininog izlaganja, usledila je kratka Miljina obuka koncentrisana upravo na težnju za manje smeća i više sreće. Učesnice su primetile da najveći udeo u đubretu koji su akumulirale tokom sedam dana ima – pakovanje. Flaše za vodu, sok, mlečne proizvode, kese, kutije za kozmetiku i hranu za poneti… predstavljaju tek deo ambalaže koja je bila prostrta u podu i imala istovremeno i svrhu otrežnjenja i upozorenja za prisutne žene.

Milja je najpre naglasila da je plastični otpad tek jedan aspekt urušavanja naše planete. “Jeste li se zapitale odakle dolazi naša hrana, kakav je naš transport, odakle dolazi naša garderoba? Sve su to naši izbori! Moramo da pokušamo da preuzmemo odgovornost za to što radimo, da priznamo da globalno društvo ima problem i da uložimo kreativni napor. Gotovih rešenja nema”, kazala je ona.

Dok je u jednoj ruci držala jabuku, a u drugoj plastičnu flašu, ilustrovala je kako čovečanstvo već 80 godina uporno od odbačene plastike očekuje da se ponaša kao da je ona prirodnog porekla.

Foto: Mikser

Uprkos tome što bi neko prelazak na život bez otpada predstavljao izazov i komplikaciju, možda čak nepotrebnu, Milja ga predstavlja kao radost. Predmeti koje je donela poput tupfera od tekstila i paste za zube iz kućne radinosti su deo njene svakodnevice.

Okupljenima je pokazala i šampon u obliku sapuna. Naizgled obična stvar, donosi joj višestruku sreću – em kupujem sam proizvod, em podržavam lokalnog zanatliju, em ne donosim kući pakovanje koje posle šaljem na deponiju.

Sličnih “Miljinih radosti” je na pretek! Voskirane pamučne krpe umesto prijanjajuće folije, salvete od stare posteljine koje se uz rastvor vode i nekoliko kapi eteričnog ulja vrlo lako transformišu i u vlažne maramice, biorazgradivi truleks… Milja takođe ne napušta kuću bez višekratne boce za vodu, čaj ili kafu, sopstvenog pribora za jelo, kao ni bez cegera i malih vrećica za robu iz rinfuza.

Foto: Mikser

Priznaje da je povremeno začuđeno pogledaju kada u prodavnicu donese svoju posudu, ali da većina ubrzo pozdravlja njene navike. Na kraju druženja, dvadesetak dama je potpisalo “zakletvu” da će se barem od 23. do 30. novembra odreći plastike, a organizatori su ih opremili i nekim rekvizitima koji će im biti neophodni.

Sa ciljem da se proširi svest o zagađenju plastikom i da se trajno promene štetne navike, njima će se priključiti i kafići i klubovi u Cetinjskoj 15.

Jelena Kozbašić

U čije su šape otišle nagrade na Godišnjoj izložbi pasa mešanaca?

Foto: ORCA

U nedelju, 17. novembra 2019. godine, Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA, organizovala je XIV Veliku godišnju izložbu pasa mešanaca, uz podršku Kinološkog saveza, Beogradskog sajma i pomoć volontera. Izložba se održala na Beogradskom sajmu u Hali 1, u okviru Međunarodne izložbe pasa svih rasa – CACIB.

Foto: ORCA

Ovogodišnja izložba organizovana je pod sloganom „Ljubav, sreća i mešanac se ne mogu kupiti!“, čime ORCA želi da istakne koliko su mešanci posebni i unikatni, kao i da podstakne buduće odgovorne vlasnike da naprave superherojski podvig i usvoje baš napuštenog mešanca. Takođe, veoma važna poruka koja stoji iza ove vesele manifestacije je veliki značaj odgovornog vlasništva, koje treba da bude na umu svima koji reše da imaju kućnog ljubimca.

Učesnici i posetioci uživali su u programu izložbe, a najmlađi su se obradovali ORkiCA radionicama posvećenim mešancima. Veterinar je odgovarao na sva pitanja o zdravlju ljubimaca, dok su se najhrabriji psi oprobali su u sportskoj veštini Agility.

Domaćin ovogodišnje izložbe bio je poznati voditelj Miloš Maksimović, dok je žiri u sastavu Andrija Daković – veterinar i saradnik ORCA, Goran Vuković – međunarodni kinološki sudija, i Dragana Tar – predsednica upravnog odbora ORCA, odabrao u čije će šape otići nagrade.

Foto: ORCA

Glavnu nagradu NAJMEŠANAC 2019 za psa sa najposebnijim šarmom koji predstavlja izložbu u malom osvojila je Loka, Dane Stojiljković. Lokin hobi je redizajniranje i inspiracija su joj prirodni materijali. Rado će ukrasiti svaku čizmu, ćebe ili kaput.

Za najkicoša – lepog, otmenog, gordog i pomalo uobražnog psa, ponositog držanja, pravog manekena među psima, je proglašen veseo, neposlušan i umiljat Deni. Njegova vlasnica je Snežana Bjelotrlić.

Najumiljatija mešanka – sladak, nežan i druželjubiv pas, koji se jednako slaže i sa ljudima i sa drugim psima, je čupava zver, koja voli skače i da jede u nenormalnim količinama pod imenom Veljo, kojom se ponosi Aleksandra Lazarević.

Mešanac čiji se lavež najdalje čuo jeste pas Rea, vlasnice Snežane Novaković. Ona je, kao najneozbijniji i najpitomiji pas, kombinacija hiperaktivnosti i neverovatne vernosti, ponela titulu najglasnijeg mešanca.

Foto: ORCA

Bubi Bu, vlasnice Aleksandre Bradić-Martinović, je ljubitelj Zvezdarske šume, internacionalnih kulinarskih specijaliteta, teniskih loptica i nosilac zlatne medalje u najbržem okretanju na leđa u svrhu maženja. ORCA žiri ju je za najčupavijeg mešanca, psa sa veoma upadljivom firzurom, kod koje svaka dlaka vodi svoju politiku.

Pas velikih i lepih ušiju, podložnih zakonu gravitacije, Čupko Marije Mojsilov, se kući vratio kao najklempaviji mešanac na događaju. Opisuju ga kao slatkog, poslušnog i pametnog.

Ivani Mladenović sigurno nije lako da se nosi sa Džoni, najneposlušnijom mešankom – psu koji je pogazio sva pravila bontona. Vlasnica ju je prozvala “malom čupavom napasti” i istakla njenu ljubav prema maženju.

Foto: ORCA

Milan Paunović je sigurno ponosan na svog veselog i razdraganog Švrću, naročito spretnog u skoku u vis, zato što je upravo on najtalentovaniji mešanac.

Najlepši rep ponosno pokazuje i veselo vrti Boža Ajnštajn, vlasnika Slobodana Naumovića. Boža je umiljat, poslušan, dobar i voli da se druži sa svima.

Žarka, vlasnika Ilije Milošević, je vragolasta, razigrana i čupava i ne trpi dosadu. Omiljene igračke su joj kanap, loptice i njeni ljudi, a nogu pod ruku sa Teodorem Đurđevićem osvojila je simpatije žirija i nagradu za najlepši par – dete i ljubimac, koji je na izložbi izazivao samo uzdahe posmatrača.

Iskra i njena vlasnica Ivana Srndović najviše liče jedna na drugu. “Naš svet – njena pravila”, otkrila je Ivana. Nismo sigurni da li je sličnost isključivo fizička.

Volonteri ORCA dodelili su titulu mešancu koji im se najviše dopao. Titulu je ponela Ljubica Liza, vlasnice Vesne Prokopljević. Ljubica je najvoljeniji pas jer je dobila drugu šansu koju svi zaslužuju.

Foto: ORCA

Deca iz Dečjeg kluba ORkiCA, dodelila su nagradu mešancu koji je osvojio njihova srca. Titulu je ponela Tafi, vlasnice Marije Marušić Biočanin. Tafi je veseljak lavljeg srca, osvajač nagrade Najklempa za najslađe uši i TV zvezda.

Pobednici su dobili pehare i medalje koje mogu ponosno da nose i pokažu. Ove godine, Premil je obezbedio ukusne nagrade u vidu Premil super premium hrane za pse.

Svi posetioci izložbe mešanaca dobili su poklon paket Premil super premium hrane za pse i šarmantnu ORCA maramu, koju je njihov ljubimac s ponosom nosio, i koju će nositi u šetnji.

Važno je napomenuti da je ovo bila jedna revija šarma, gde nije najvažnije bilo odneti titulu, već učestvovati.

Izvor: ORCA

U Vojvodini zasađeno 11.000 stabala u okviru akcije “Zasadi drvo”

Foto: Vojvodinavode
Foto: JP “Vojvodinašume”

Akcija „Zasadi drvo“ realizovana je u više od 30 gradova na teritoriji Republike Srbije. Subotica, Odžaci i Apatin su bogatiji za 11.000 stabala. JP „Vojvodinašume“ institucionalni je partner ove akcije.

Nedelja, 17. novembar predstavljao je sam završetak četvoromesečne aktivnosti, a uz dragoceno učešće volontera, na teritoriji od oko 10 hektara posejano je seme hrasta lužnjaka i zasađene su sadnice crnog bora.

Više stotina volontera, na sve tri lokacije u AP “Vojvodini”, zaposleni u JP „Vojvodinašume“, gorani, ali i naši najmlađi sugrađani, poslali su jasnu poruku o važnosti šuma i očuvanja čitavog ekosistema, ali i o značaju ličnog doprinosa svakog pojedinca.

Direktor JP „Vojvodinašume“, Roland Kokai, učestvovao je u akciji sadnje u Tavankutu, nadomak Subotice, gde je na oko 3 hektara zasađen crni bor.

Foto: JP “Vojvodinašume”

„Šume predstavljaju najsloženije ekosisteme na zemlji, i opšte je poznato da izuzetno korisna funkcija šuma nije najznačajnija, već ključna za opstanak čovečanstva. Šume čuvaju zemljište, vodu, regulišu odnos kiseonika, a ove tri stvari znače život. Pored toga, šume pružaju raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta i predstavljaju oaze života na zemji. Plansko korišćenje šuma je ekološki i ekonomski opravdano i neophodno jer se na taj način dobija materijal koji je jedini ekološki prihvatljiv, a to je važno istaći. Princip održivog korišćenja šuma je dobra opcija za društvo i javnosti treba pokazati da šumarske seče znače obnovu i očuvanje šuma. Na žalost, društvo u širem smislu ne poštuje šumu već lični interesi preovladavaju i značajno je da na svakom mestu i u svakoj prilici ukazujemo i ličnim primerima pokazujemo kako se treba ophoditi prema šumi”, istakao je Kokai tom prilikom.

Foto: JP “Vojvodinašume”

Ovakve akcije su višestruko značajne jer su mediji način na koji možemo da približimo javnosti šume i šumarske aktivnosti. U tom, smislu preko medija će mnogi biti u prilici da se upoznaju sa aktivnostima koje su vezane za šume. Na taj način će se napraviti veza i saradnja između građana i nas kao preduzeća i građani će imati bolju i objektivniju sliku o aktivnostima šumara. Naposletku, javnost će moći da u stručnom smislu bude edukovana i benefiti će biti višestruki, jer je krajnji cilj širenje i očuvanje šuma.“

U Apatinu i Odžacima sejao se hrast lužnjak, a tom prilikom utrošeno je oko 1.000 kg semena.

Izvršni direktor JP „Vojvodinašume“ za šumarstvo, ekologiju i razvoj, dr Marko Marinković i Slađana Dabić, stručni saradnik za gajenje i zaštitu šuma u JP „Vojvodinašume“, bili su gosti u studiju Adria Media Grupe, gde su govorili o samom značaju pošumljavanja koje je i osnovna delatnost preduzeća, kao i o podršci javnosti koja je neophodna kako bi se podigla svest o ovoj aktivnosti.

Izvor: Vojvodinašume

Otvaranje vetroelektrane “Možura” u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Schultz)

Danas sa radom počinje vetroelektrana “Možura” u Crnoj Gori. Sastoji se od 23 vetrogeneratora, pojedinačne snage po 2MW, odnosno ukupne snage od 46 MW.

Ivestitor ovog projekta je kompanija sa Malte “Enemalta plc”, a realizaciju je podržala kompanija sa sedištem u ovoj ostrvskoj zemlji “Malta Montenegro Wind Park”.

Ovo će biti druga po veličini vetroelektrana u Crnoj Gori i procenjuje se da će proizvoditi oko 120 GWH energije. Iz Vlade tvrde da ulazak elektrane u pogon neće negativno uticati na račune za utrošenu električnu energiju građana.

Prema ugovoru o dugoročnom zakupu zemljišta nakon isteka perioda zakupa, vetroelektrana prelazi u trajno vlasništvo države 2035. godine.

Vetroelektranu će, kako je najavljeno, pustiti u rad ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić i ministar energetike i vodosnabdevanja Malte Džo Mici.

Jelena Cvetić

Bor učestvuje na projektu „Terenska laboratorija za ispitivanje kvaliteta vode i zemljišta“

Foto: Grad Bor

Grad Bor je učesnik na projektu „Terenska laboratorija za ispitivanje kvaliteta vode i zemljišta“. Vrednost projekta je 170.000 evra i biće finansiran u okviru IPA programa prekogranične saradnje Bugarska – Srbija.

Foto: Grad Bor

„Ovaj projekat je za nas jako bitan zato što ćemo dobiti presek slike o kvalitetu zemljišta na šest bitnih targetiranih lokacija, a za osamnaest meseci, koliko će trajati projekat, dobićemo i dva vozila koja će biti opremljena za sakupljanje i transport smeća sa ovih lokacija. Nadam se da ćemo i u budućnosti otvoriti nove projekte kroz iste fondove i zadržati dobar partnerski odnos sa našim prijateljima iz Bugarske“, izjavio je o projektu Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.

Izvor: Grad Bor

Grenland zatvara aerodrom zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Filip Gielda)

Glavni aerodrom Grenlanda bi zbog klimatskih promena u roku od pet godina trebao da ukine letove civilnih aviona jer topljenje permafrosta izaziva napuknuća na pisti.

Aerodrom “Kangerlussuaq” je prošle godine ostvario ukupno 11.000 sletanja i poletanja aviona. No, kako se uz povećavanje temperatura grenlandski “večni led” ubrzano smanjuje, to sve više utiče na pomicanje zgrade i objekata aerodroma, a uklanjanje snega i leda sa piste postao je svakodnevni problem. Lokalne vlasti su zbog toga odlučile da započnu izgradnju novog objekta.

„Gradi se novi aerodrom u Nuku, za koju će odgovornost preuzeti danske vazdušne snage“, rekao je za “Euronews” upravnik aerodroma Piter Hoh.

Grenland je najveće ostrvo na svetu, a oko 80 odsto njegove površine prekriveno je ledom. No, prema nedavnom istraživanju otkriveno je kako se grenlandska ledena ploča topi brže nego što se ranije mislilo, čime globalno zagrevanje drastično preoblikuje ostrvo. Situacija na najvećem grenlandskom aerodromu dokazuje kako klimatske promene, osim prirode, ugrožavaju i izgrađenu infrastrukturu.

Podsetimo, Helhajm, jedan od grenlandskih lednika koji se najbrže tope, u poslednjih šest godina se povukao 10 kilometara, a ledena ploča Grenlanda je između 2003. i 2016. gubila 255 milijardi metričkih tona leda godišnje. Ovog leta, tačnije 1. avgusta, na Grenlandu je takođe zabeležen najveći gubitak leda u jednom danu.

Izvor: Ekovjesnik

SAD uskoro uvodi kazne za zlostavljače životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Denilo Vieira)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lyric Ma)

Konačno će na snagu stupiti federalni zakon o okrutnosti nad životinjama u Americi!

U Sjedinjenim Američkim Državama gotovo čitave decenije postoji zabrana snimanja i objavljivanja mučenja životinja, ali ipak sam čin torture se nije krivično gonio.

Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je izglasao predlog ovog zakona, a prema nezvaničnim informacijama i predsednik SAD-a Donald Tramp ga je potpisao.

Kongresmeni sa Floride Ted Keuč i Vern Bučanan radili su na usvajanju ovog zakona. Sve je počelo preko peticije i predloga, a uskoro bi se moglo očekivati i stupanje na snagu.

Iako se mnogi pitaju zašto se ranije nisu na ovaj način zaštitile životinje i kaznili brojni zlostavljači, konkretan odgovor na to izostaje.

Iako je svaka od 50 saveznih država imala sopstvene mere kažnjavanja za zlostavljanja životinja, federalni zakon uvodi značajnu novinu – dozvoljeno je da se krivično gone počinioci koji prelaze između granica saveznih država.

Ovim zakonom će se kažnjavati radnje udaranja, paljenja, utapanja, gušenja, gaženja, davljenja, prebijanja, seksualnog zlostavljanja nad životinjama, kao i krivolov. Izostavljen je dozvoljeni lov i specifične situacije odbrane od životinje na sopstvenom posedu.

Kazna će podrazumevati novčanu i zatvorsku kaznu u trajanju do 7 godina.

Ranije se i FBI pozabavio ovim problemom, odnosno pratili su zlostavljanje životinja, između ostalog verujući da će se neko ko je spreman da naudi životinji, na taj način ophoditi i prema čoveku.

Jelena Cvetić

 

 

 

Ministar Nedimović obišao poljoprivrednike iz Sombora i okoline

Foto: Grad Sombor

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović sa svojim saradnicima ugostila je ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije Branislava Nedimovića tokom njegove dvodnevne posete Somboru, u okviru koje je obišao poljoprivredne proizvođače iz Riđice, Stanišića, Svetozar Miletića, Čonoplje, Telečke  i Gradine.

Foto: Grad Sombor

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i ministar Nedimović, najpre su posetili vinariju „Dragić“ u Riđici, zatim poljoprivredno gazdinstvo Vladimira Poplašena u Stanišiću, odakle su se zaputili u Svetozar Miletić gde su posetili  Zemljoradničku zadrugu „Lemeš“,  a  zatim su obišli Čonoplju  gde su  razgovarali  sa građanima u prostorijama preduzeća „Tepkos“ DOO. Drugog dana posete ministar Nedimović je obišao poljoprivredna gazdinstva Vujanić u Telečkoj i Vuković u Gradini. U svakom od ovih naseljenih mesta ministar poljoprivrede je razgovarao sa poljoprivrednim proizvođačima na temu aktuelnog stanja u poljoprivredi i podsticajnih mera koje pruža Ministarstvo.

Prema rečima gradonačelnice Sombora Dušanke Golubović, poseta ministra poljoprivrede njenom gradu je od izuzetne važnosti za somborske poljoprivredne proizvođače.

“Za nas, kao Grad Sombor, od izuzetnog je značaja jedna ovakva poseta, pre svega da pokažemo ono šta jesu potencijali Grada Sombora, kako u smislu poljoprivredne proizvodnje, tako i u smislu geografske zaštite porekla proizvoda kojih imamo i na našoj teritoriji, te afirmacija kako poljoprivredne proizvodnje tako još više prerađivačke industrije koja iz ovoga može da iscrpi jedan značajan resurs i na bazi toga jedno zajedničko delovanje poljoprivrednika u pravcu stvaranja resursa boljeg kvaliteta i bogatije ponude koja će privući investitore u oblasti prerade“, naglasila je  gradonačelnica Golubović i dodala da je poljoprivreda jedan od najznačajnijih potencijala Grada Sombora za ekonomski razvoj.

Foto: Grad Sombor

Kako je istakao ministar, kada je oblast vinarstva u pitanju, svi koji žele da se bave proizvodnjom vina za svoj projekat mogu na različitim konkursima da dobiju polovinu sredstava neophodnih za posao.

“Bukvalno šta god vam padne na pamet iz oblasti vinarstva i vinogradarstva, dobićete polovinu novca za to. I ne samo za taj sektor poljoprivredne proizvodnje, nego i za sve ostale. Samo ljudi moraju da znaju da mogu uvek da konkurišu svuda. U Somboru je 6800 gazdinstava konkurisalo i dobilo novac u 2018. godini, kada je isplaćeno oko 6 miliona evra, koja su direktno uplaćena iz državnog budžeta, na ime poljoprivrede u Grad Sombor“, rekao je Nedimović.

Pročitajte još:

Ministar je izrazio zadovoljstvo posetom jer su ljudi pokazali da imaju svest šta je posao države, šta je posao proizvođača, a šta je posao tržišta, a kao posebnu vest od velikog značaja za naš grad, ministar se dotakao i somborske kafilerije.

Foto: Grad Sombor

“Neće više biti kafilerije u Somboru. Imaćemo jedinstveni centar koji se nalazi u objektu ‘Energozelena’ u Inđiji. Jedan deo radnika ćemo pripojiti, to će biti transfer stanica u Somboru, što znači da će se u toj stanici samo prikupljati životinjski otpad, ali se neće obrađivati. 15. januara vi više nemate kafileriju u Somboru“, naglasio je Nedimović.

Pored gradonačelnice Sombora, ministra su dočekali i zamenik gradonačelnice Antonio Ratković, član Gradskog veća za oblast poljoprivrede Darko Radulović i šef OG SNS Zoran Rus.

Izvor: Grad Sombor