Home Blog Page 812

Venecija pod vodom – Veće odbilo uvođenje klimatskih rešenja

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Venecija je već danima pod vodom.

Trg Svetog Marka potpuno je poplavljen, tako da lokalno stanovništvo i turisti pokušavaju da se snađu u potpunom haosu koji je zahvatio italijanski grad na vodi.

Cela Italija je u stanju pripravnosti, škole su zatvorene u Venetu, Toskani, Mesini, ali i drugim delovima zemlje, uključujući i prestonicu.

Nažalost, zabeleženo je i nekoliko smrtnih slučajeva poslednjih dana, kao i veliki broj povređenih, naročito od pada drveća. Napravljena materijalna šteta je takođe ogromna.

Ovo je 6. put da se beleži ovakva poplava, odnosno da nivo vode premašuje 150 cm u Veneciji.

Međutim, sastanak Regionalnog veća Veneta koji se održava u blizini Velikog kanala u Veneciji, imao je neočekivani završetak.

Naime, članovi Veća te večeri su odbacili uvođenje mera za borbu protiv klimatskih promena u redovno planiranje budžeta, a dva minuta nakon toga, voda je probila u palatu Fero Fini, prinudivši ih da je napuste.

Veće je odbilo amandmane koji bi se ticali ulaganja u obnovljive izvore, zamena autobusa sa dizel motorima efikasnijim i čistijim gorivom, merama protiv peći koje prave veliko zagađenje, kao i smanjene upotrebe plastike.

Foto: Facebook (screenshot)

Predstavnik demokrata Andrea Zanoni optužio je regionalnog predsednika Luku Zaiju da ne radi dovoljno na ovom problemu klimatskih promena, odnosno da ne uzima u obzir preduzimanje akcija u borbi protiv klimatskih promena. Predsednik Veća Roberto Ćambeti je, s druge strane naglasio da je tokom poslednje tri godine u akcijama preduzetim za saniranje zagađenja vazduha i smoga uloženo 965 miliona evra. Istakao je da tvrdnja da ne rade ništa po pitanju klimatskih promena nije istinita.

Uz to, podsetio je na uloženih 468 miliona evra na obnovu nakon oluje Vaija koja je prošle godine spljoštila na stotine hiljade drveća, kao i da su nakon poplave 2010. pokrenuli plan za zaštitu hidrogeološke sigurnosti u vrednosti od čak 2,6 milijardi evra.

Ovo je prvi put da palata Fero Fini, u kojoj Veće zaseda, bude poplavljena.

Jelena Cvetić

 

JKP Šumadija unapređuje sistem prikupljanja otpada

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U cilju unapređenja sistema prikupljanja otpada JKP Šumadija Kragujevac nabavilo je 15 novih kontejnera – čamaca za odlaganje komunalnog, reciklabilnog i industrijskog otpada i to – 10 kontejnera zapremine 5 m3 i 5 kontejnera zapremine 7 m3, ukupne vrednosti 1.198.500,00 dinara bez PDV-a koje je preduzeće finansiralo iz sopstvenih sredstava.

I pored akcija besplatnog preuzimanja kabastog otpada koje ovo javno komunalno preduzeće sprovodi svake prve i treće subote u mesecu, i dalje postoji problem odlaganja kabastog otpada, šuta i granja na mesta koja nisu za to predviđena, poručuju iz ovog komunalnog preduzeća.

Nabavkom novih kontejnera građani imaju mogućnost njihovog iznajmljivanja pozivom korisničkog centra na brojeve telefona 034/501-180, 034/501-18,  060/234-10-50, ili putem mejla kontaktcentar@jkpsumadija.rs, po ceni od 2.310,00 dinara po danu.

Zbog velikog interesovanja Kragujevčana produžena je i akcija OTVORI VRATA RECIKLAŽI koju JKP Šumadija Kragujevac partnerski organizuje u saradnji sa kompanijama Sekopak  i Unilever.

Foto: Grad Kragujevac

U okviru prve faze akcije, u četvrtak i petak, 14. i 15. novembra u periodu od 10 do 14 sati, timovi preduzeća i kompanija posetili su naselje Aerodrom i za najmanje 10 prikupljenih limenki ili PET flaša uručili prigodne poklone.

Drugi deo akcije realizovaće se sutra, 16. novembra, od 8 do 12 časova kada će za istu količinu otpada donetog u prostorije Tržnice u naselju Aerodrom Kragujevčani će dobiti Cif Nature’s.

Izvor: Grad Kragujevac

Nulta tolerancija za domaće jabuke u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (LuAnn Hunt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roberta Sorge)

Iako ova uredba stupa na snagu 14. decembra, stanovnici takozvanih trećih zemalja koji su u Evropsku uniju (EU) uneli jabuke u ručnom prtljagu, naišli su na “nultu” toleranciju nekih od zemalja EU.

Te zemlje sprovode ovakav sistem kontrole iako EU još uvek nije tačno definisala šta su to male pošiljke voća i biljnog materijala.

“Očekujem da će carinski organi unutar EU dobiti pojašnjenje od svojih vlada da li se nešto izuzima iz fitosanitarnog pregleda i razrešiti ovu, sada pomalo zbunjujuću situaciju. Naime, u septembru ove godine je promenjena regulativa EU i uvedeni su novi uslovi za pošiljke bilja, plodova ili delova biljaka – moraju da imaju fitosertifikat”, ukazuje direktor Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede Nebojša Milosavljević.

EU nije definisala šta su male pošiljke

On podseća da ranije nije bilo tako sa unošenjem jabuka u EU, dodajući da je sada potrebno imati sertifikat za svaku pošiljku. Ipak, podseća da se u toj regulativi navodi da ova odluka ne uključuje i male pošiljke. Međutim, ističe, u istoj regulativi nije definisano kolike su to male pošiljke.

Srbija ima pravilnik koliko može robe biljnog porekla da se unese u ručnom prtljagu, a koliko u prtljažniku kola. Tako nešto u EU još nije doneto i to je stvorilo zabunu, pa su carinski organi pojedinih članica EU protumačili da je “nulta tolerancija” i da ne može nijedna jabuka”, navodi Milosavljević ističući da je tako nešto teško sprovesti.

Ocenjuje da su carine tih zemalja toliko pojačale kontrole zbog toga što ljudi iz pograničnih oblasti unesu u zemlje EU i po nekoliko gajbica domaćih jabuka što svakako nije dozvoljeno ni u Srbiji.

“Fitosanitarni sertifikati od skoro su neophodni za jabuke i jabučasto voće, a od prošle godine EU ih traži za papriku. Generalno, propisi se menjaju jer se u EU stalno rade analize kako da zaštite svoj prostor od biljnih bolesti”, navodi Milosavljević.

Uredbom zabranjen uvoz 20 vrsta biljaka u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Danielle MacInnes)

EU donosi zakone, propise i uredbe kojima želi da zaštiti svoje tržište, uvozeći bilje koje nema štetne organizme, a Srbija fitosertifikatom dokazuje da takvih organizama nema u domaćim proizvodima i da su oni ispravni, dodaje Milosavljević.

Pomenuta uredba odnosi se konkretno na zabranu uvoza sadnog materijala i biljaka namenjenjih sadnji i umnožavanju, a u njoj je navedeno 20 vrsta biljaka.

“Te vrste ne mogu da se uvoze kao sadni materijal, a među njima je jabučasto i koštunjavo voće, kao i ukrasno bilje. U skladu sa tom uredbom, svaka zemlja koja želi da izvozi ka EU mora da uradi dosije koji jasno definiše fitosanitarni status tog materijala”, objašnjava Milosavljević.

Naša država već je uradila i poslala EU dosije za domaće jabuke, a očekuje se da to voće bude izuzeto od uredbe. Takođe, neke zemlje u EU zalažu se za to da ova uredba stupi na snagu tek za najmanje godinu dana, prenosi Dnevnik.

Izvor: Agroklub

Bitna prekretnica: Evropska investiciona banka obustavlja finansiranje fosilnih goriva

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Petersson)

Evropska investiciona banka se počev od 2021. godine povlači iz finansiranja projekata korišćenja fosilnih goriva. Na taj način postaće prva “klimatska banka” na svetu, a preduzetnici i kompanije koji posluju u toj oblasti ostaće uskraćeni za njena sredstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Petersson)

Aktivisti za zaštitu životne sredine su pozdravili to što će Evropska investiciona banka “zatvoriti česmu” gasu, nafti i uglju i opisali poduhvat kao važan doprinos cilju Evropske unije da 2050. dočeka ugljenično neutralna.

“Klima predstavlja jedan od najznačajnijih političkih problema sadašnjice”, kazao je predsednik banke Verner Hojer. “Prestaćemo da finansiramo fosilna goriva i upustićemo se u ostvarivanje najambicioznije klimatske investicione strategije jedne javne finansijske ustanove”, najavio je. Zamenik predsednika Endrju Mekdovel je dodao da je u pitanju njihov prvi, verovatno najteži, ali svakako ne i poslednji, korak ka čistoj energetici.

Banka će okončati sve pozajmice za fosilna goriva i svoje buduće odluke o finansiranju oblikovaće prema postulatima Pariskog sporazuma o klimi. Nosioci energetskih projekata biće dužni da pokažu bankarima da su u mogućnosti da proizvedu jedan kilovat-čas energije, emitujući u atmosferu manje od 250 grama ugljen-dioksida. Po trenutno važećim standardima, odobravaju se sredstva za kilovat-čas koji rezultira sa 550 grama tog štetnog gasa.

Ovako će se “osloboditi” čak bilion evra za ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i druge inovacije u polju smanjenja razornog uticaja na planetu.

Jelena Kozbašić

Radovi na mostu u centru Paraćina i zaštita od poplava

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/Bojana Matić

Zbog radova po projektu “Zaštita Paraćina od velikih voda Crnice”, drumski most u Ulici Kralja Petra Prvog je već mesec dana zatvoren za saobraćaj, koji se za to vreme odvija izmenjenim režimom. Radovi na izgradnji postamenata oko i u samom kolovozu su završeni u roku, međutim, do otvaranja mosta za saobraćaj, preostaje ugradnja metalnih poklopaca preko delova koji će, nakon završetka projekta, ubuduće služiti postavljanju mobilnih sistema odbrane od poplava.

Posle održanog sastanka u Beogradu o intenziviranju radova na svim projektnim deonicama i informacija podizvođača, slovenačke “Nive eko”, kojoj je Austrijska razvojna agencija poverila poslove po projektu “Srbijavoda” nadležnih za Crnicu, potrebni elementi su nabavljeni i trebalo bi da budu isporučeni i ugrađeni do kraja sledeće nedelje, u opštini Paraćin očekuju da izvođač ispoštuje produženi rok, kako bi saobraćaj u gradu bio normalizovan, uklonjene barijere kojima se sprečava parkiranje i cirkulacija pešaka iz centra u administrativni deo grada i obrnuto.

U Paraćinu je nedavno održana osnivačka Skupština krovne organizacije koja okuplja sve organizacije i pojedince zainteresovane za odbranu reka Srbije i očuvanje prirodnog bogatstva i zdrave životne sredine.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Revolucionarni izum penzionera – baterija s kojom električni automobil prelazi 2.400 km

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Katler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Tchompalov)

Zamislite da možete voziti svoj ekološki prihvatljiv električni automobil do 2.400 kilometara bez zaustavljanja da biste napunili bateriju. To je udaljenost četiri puta veća koliko najbolji i najskuplji električni automobili sada mogu preći sa jednim punjenjem.

Prema prvim informacijama, ova nova generacija baterija, za razliku od onih koje se koriste u uobičajenim električnim automobilima, može napajati i autobuse, velike kamione, pa čak i avione. Takođe, ove baterije su daleko jednostavnije i jeftinije za izradu od baterija koje se trenutno koriste u milionima električnih vozila širom sveta i za razliku od njih lako se mogu reciklirati.

Ovo može zvučati kao priča iz naučne fantastike, ali nije. Nedavno je izumitelj baterije, britanski inženjer i bivši oficir Kraljevske mornarice Trevor Džekson, potpisao ugovor vredan više miliona funti za započinjanje proizvodnje uređaja u velikoj seriji na teritoriji Velike Britanije. Rešenje dobijanja električne struje iz čistog aluminijuma je naučnicima odavno poznato, ali ono što je Džekson uspeo je genijalno jer uz posebnu formulu elektrolita može koristiti znatno nečistiju i jeftiniju vrstu aluminijuma, dobijenu reciklažom.

“Austin Electric”, inženjerska kompanija sa sedištem u Eseksu, koja sada poseduje prava na korišćenje starog logotipa “Austin Motor Company”, počeće da stavlja hiljade ovih novih baterija u električna vozila sledeće godine. Prema glavnom direktoru kompanije, Deniju Korkoranu, ova nova tehnologija će u potpunosti “promeniti pravila igre”.

“Ovaj izum lako može pomoći pokretanju sledeće industrijske revolucije. Prednosti u odnosu na tradicionalne baterije za električna vozila su ogromne”, rekao je.

Javnost je još uvek malo ili čak nimalo upućena Džeksonov izvanredni izum. Razlog je, kako on kaže, to što su se, otkad su on i njegova kompanija “Metalectrique Ltd” pre desetak godina stvorili prvi prototip, suočili sa odlučnim protivljenjem proizvođača iz automobilske industrije. I danas, mnogi zvaničnici velikih kompanija tvrde da su benefiti ovih baterija preuveličani i da tehnologija nije dokazano funkcionalna.

Ipak, nezavisna procena vladine agencije “UK Trade and Investment” rekla je 2017. godine kako se radi o “vrlo atraktivnoj bateriji” koja se temelji na “dobro utvrđenoj” tehnologiji i da proizvodi mnogo više energije po kilogramu u odnosu na standardne tipove baterija.

Nakon godina eksperimentiranja u njegovoj radionici u selu Kalington, Džeksonov Eureka momenat je stigao kada je razvio novu formulu elektrolita koja nije bila ni otrovna ni zapaljiva.

“Čak sam i pio tu formulu dok sam je demonstrirao investitorima, tako da mogu posvedočiti da je bezopasna”, kaže Džekson.

Slično rešenje koje je postojalo 60-ih godina bilo je problematično zato što je radilo samo s potpuno čistim aluminijom, što je vrlo skupo. Džeksonov elektrolit radi s metalima mnogo niže čistoće – uključujući i limenke od pića. Formula, koja je stroga tajna, ključna je za njegov uređaj i bateriju.

Tehnički bi ga trebalo opisati kao gorivnu ćeliju, a ne bateriju. Bilo kako bilo, toliko je lagana i moćna da bi mogla započeti revoluciju saobraćaja s niskim udelom ugljen-dioksida, jer već u ranoj fazi razvoja isporučuje toliko energije.

Nakon što ja “Austin Electric” ušao u partnerstvo, planirana su tri projekta koja su već u fazi realizacije. Prvi je proizvodnja “tuk-tuksa” – taksija na tri točka za azijsko tržište. Drugi je pravljenje električnih bicikala, koji će biti jeftiniji i voziti mnogo duže od onih koje prave rivali.

Foto-ilustracija: Unsplash (Colton Sturgeon)

Na kraju, i najvažnije, “Austin” je počeo proizvoditi setove za konverziju običnih benzinskih i dizel automobila u hibride, opremajući ih aluminijskim vazdušnim ćelijama i električnim motorima na zadnjim točkovima. U tom slučaju, vozač će moći da odabere da li će upravljati automobilom na fosilno gorivo ili na struju. Cena svake konverzije, kaže Džekson, iznosiće oko 3.500 funti, a biće dostupna početkom iduće godine. To će, dodaje, biti odskočna daska električnom vozilu koje pokreću gorive ćelije od aluminijuma i vazduha.

Važna stavka je i sama cena baterije. Gorivna ćelija od aluminijuma sa vazduhom koja bi se znatno duže koristila za isti automobil koštala bi oko 6.000 eura.

Takođe, vozači automobila koji zavise od litijum-jonskih baterija moraju ih puniti iz mreže, što je proces koji i dalje traje dugo, često preko  cele noći. U slučaju aluminijsko-vazdušnih ćelija, vozač bi je jednostavno zamenio za novu. Umesto velike mreže punionica, sve što je potrebno su prodavnice u kojima se stanice mogu zameniti, baš kao što ljudi već menjaju boce sa gasom. Zamena baterije, kaže Džekson, traje oko 90 sekundi.

Izvor: Energetika.ba

Pametna rešenja za pametne gradove

Foto: NALED

NALED i Ambasada Koreje u Srbiji su 13. novembra organizovali Korejsko-srpski stručni seminar na temu Pametna rešenja za gradske usluge, povodom tri decenije diplomatskih odnosa dveju država.

Foto: NALED

Seminar je omogućio priliku za razmenu znanja i iskustava sa korejskim i domaćim stručnjacima i donosiocima odluka iz državne uprave, lokalne samouprave i parlamenta, na temu uspostavljanja efikasnih gradskih usluga za privredu i građane u domenu lokalnog transporta, upravljanja otpadom uz korišćenje otvorenih podataka.

Događaj su otvorili ambasador Republike Koreje Hjongčan Čo, državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Bojan Stević i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić.

“Postoji puno prostora za saradnju Koreje i Srbije u postizanju cilja kao što su mnogo udobniji i povezaniji gradovi, u kojima će građani uživati u kvalitetnijem životu. Primeri gde možemo da sarađujemo jesu usluge zasnovane na IT rešenjima kao što su pametni transport i pametno upravljanje otpadom”, izjavio je ambasador Republike Koreje Hjongčan Čo.

Bojan Stević istakao je da Vlada Koreje snažno podržava razvoj IT sektora u Srbiji i dodao da će zajedno s Vladom Srbije učestvovati u sprovođenju dva projekta razvoja pametnih gradova u našoj zemlji. “Cilj pametnih gradova je ušteda vremena i novca za građane i privredu i prema globalnim procenama, pametna rešenja koja u narednih pet godina budu primenjena u 75 najvećih pametnih gradova uštedeće privredi više od 5 milijardi dolara, a građanima čak 27 milijardi“, dodao je Stević.

Gradonačelnik Beograda naglasio je da je cilj da glavni grad bude zdraviji, zeleniji i pametniji i da su najveći izazovi dobro funkcionisanje javnog prevoza, rešavanje saobraćajnih gužvi, energetska efikasnost i tretman otpada.

“U toku je realizacija trogodišnjeg projekta upravljanja saobraćajem od kojeg očekujemo da građanima smanji vreme provedeno u prevozu i vožnji u Beogradu za 20 odsto. Koncept pametnog parkiranja takođe je primer jednostavne tehnologije koja vozačima može da uštedi vreme u traženju parking mesta za petinu i smanji emisiju ugljen-dioksida za 30 odsto”, rekao je Radojičić.

Najbolje prakse iz Koreje

Na seminaru u Beogradu istaknuto je da su pametna rešenja potrebna kako bi se odgovorilo na velike izazove koje će nametnuti veliki rast urbane populacije, a to su pre svega zagađenje vazduha, nedostatak vode, elementarne nepogode, starenje stanovništva i saobraćajne gužve.

Predstavljene su i najbolje prakse korejskih gradova Seula, Gojanga i Bučeona kroz tri prezentacije, u kojima su prikazana rešenja razvoja gradskih usluga. Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa različitim strategijama i pristupima u rešavanju problematike urbanog razvoja od saobraćaja, preko otpada do infrastrukture i na koji način tehnologija može da doprinese boljem uređenju i udobnijem životu u skladu sa potrebama ljudi. Koncept otvorenih podataka kroz regulative i dobre prakse su samo neka od rešenja zasnovana na sakupljanju podataka i njihovoj i analizi koja doprinose kvalitenijem životu građana.

Razvoj pametnih rešenja baziran je na analizi velikog broja podataka. Gradske službe Seula, glavnog grada Koreje, dnevno obrađuju 2,4 miliona informacija da bi unapredili gradski prevoz, a čak 10 milijardi podataka da bi unapredili snabdevanje građana i funkcionisanje lokalne privrede.

U gradovima širom sveta danas živi pet milijardi ljudi, a do 2050. ta brojka će se popeti na čak devet milijardi odnosno 68 odsto svetske populacije. Da bi urbane sredine mogle uspešno da podnesu takav rast biće potrebno da usluge baziraju na tzv. pametnim rešenjima odnosno IT tehnologijama.

Izvor: NALED

Pravljenje zelene oaze na Soukbunaru započeto akcijom sadnje stabala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sarajevo

Služba za civilnu zaštitu i mesne zajednice Opštine Centar Sarajevo je u saradnji sa Kantonalnim javnim komunalnim preduzećem “Park” juče, 14. novembra, organizovala je veliku akciju sadnje stabala na prostoru nekadašnjeg rezervoara na Soukbunaru gde se trenutno nalazi ograđeno dečije igralište i park na kojem je planirana izgradnja multifunkcionalnog sportskog igrališta.

Ova akcija, u kojoj su učešće uzeli pripadnici Opštinskog štaba civilne zaštite i mesnih odbora, realizuje se na inicijativu načelnika Opštine Centar Nedžada Ajnadžića koji je istakao važnost ove i drugih akcija koje imaju za cilj unapređenje stanja naše životne sredine i poboljšanje standarda života naših sugrađana.

Služba civilne zaštite i mesne zajednice Opština Centar je juče angažovala 35 pripadnika mesnih štabova civilne zaštite: “Donji Velešići”, “Hrastovi-Mrkovići”, “Nahorevo”, “Park-Višnjik”, “Skenderija-Podtekija”, “Trg oslobođenja-Centar”, kao i sa Soukbunara, koji su zajedno sa pripadnicima preostalih mesnih štabova civilne zaštite Centra prošlog ponedeljka iskopali i pripremili zemlju za sadnju novih sadnica na Soukbunaru.

“U partnerskom odnosu našeg preduzeća i Opštine Centar, odnosno civilne zaštite, danas smo posadili 25 sadnica breza i deset sadnica voćki, od čega pet jabuka i pet trešnji. Ovo je samo početak jedne dobre priče koja će imati svoj nastavak, sve u cilju da ovaj kompleks na Soukbunaru dobije svoj finalni izgled prelepe zelene oaze”, rekao je vođa projekta u ime KJKP “Park” Nenad Radović.

Akcija sadnje drveća će biti nastavljena i u narednom periodu, saopšteno je iz Opštine Centar.

Izvor: Grad Sarajevo

Nemci povećavaju subvencije za električne automobile

Foto-ilustracija: Unsplash (Jaromír Kavan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jannes Glas)

Nemačka Vlada želi da do 2030. godine na svojim putevima ima 10 miliona električnih vozila, prenosi Rojters, kao deo strategije ojačavanja sopstvene auto-industrije u odnosu na SAD i Kinu.

Ranije ove sedmice, Folksvagen je započeo proizvodnju električnog hečbeka ID.3, koji će, ne računajući državne subvencije, koštati od 30.000 evra. Prema analitičarima “Evercore ISI”, revidirani podsticaji će na domaćem tržištu spustiti cenu ovog automobila na oko 24.000 do 25.000 evra.

Folksvagen je saopštio da će fabrika u Zvickau od sledeće godine proizvoditi 100.000 električnih vozila, povećavajući godišnju produkciju na 330.000 do 2021. Do sada je više od 35.000 kupaca izrazilo interesovanje za električni ID.3, prenosi B92.

Kancelarka Angela Merkel rekla je da će Nemačka do 2035. godine uložiti 3,5 milijardi evra u izgradnju infrastrukture za punjenje električnih automobila, obećavajući milion stanica za punjenje do 2030. godine.

Nemačka je trenutno drugo najveće tržište električnih automobila u Evropi, iza Norveške, a ove godine je u toj zemlji prodato skoro 53.000 automobila na električni pogon.

Očekuje se da će promene u subvencijama “Evercore ISI” stupiti na snagu ovog meseca i da će ostati aktivne do 2025. godine.

Izvor: Energetika.ba

Primarna selekcija otpada u domaćinstvima – naredni korak u radu Regionalne deponije u Subotici

Foto: Subotica.com

Regionalna deponija u Subotici, u kojoj je predviđeno da se skladišti otpad 270.000 građana sa teritorije sedam opština, trenutno je u probnom radu, dok bi naredne godine trebalo da dobije upotrebnu dozvolu za rad.

Foto: Subotica.com

Sledeći korak u funkcionisanju Regionalnog centra za upravljanje otpadom biće primarna selekcija u domaćinstvima, te će pojedini materijali, poput stakla, imati posebne kante na frekventnim mestima.

Da bi primarna selekcija otpada započela u domaćinstvima, neophodna je logistika, kaže Čila Goli, direktorka Regionalne deponije, najpre u vidu nabavke kontejnera i kanti koje će se predati građanima na korišćenje, a lokalnim operaterima olakšali razvrstavanje otpada, kao i nabavka većeg broja autosmećara, za koju je zaduženo Ministarstvo zaštite životne sredine.

“Ministarstvo je u obavezi da obezbedi autosmećare svakoj lokalnoj samoupravi proporcionalno broju stanovnika i očekujemo da će nam u narednom periodu dati instrukcije kako da se ponovo raspiše tender, koji je dva puta oboren. Nakon uspešne nabavke, lokalni operateri će imati mehanizaciju za uvođenje primarne separacije”, objašnjava Goli, ističući da će staklo ubuduće imati poseban tok otpada.

Foto: Subotica.com

“S obzirom na to da staklo kada se ubaci u autosmećara više nije materija koja može da se koristi kao sekundarna sirovina, sve lokalne samouprave su prošle godine usvojile Regionalni plan za upravljanje otpadom kojim se definiše da će se staklo, u trenutku kada budemo imali logistiku i sve potrebne uslove, sakupljati na frekventim punktovima, gde će građani imati posebne kontejnere samo za odlaganje stakla”, dodaje ona.

Kako funkcioniše Regionalni centar za upravljanje otpadom, od linije za separaciju, preko kompostilišta, do sistema za prečićavanje procednih voda i deponovanja, uverili su se i predstavnici lokalne samouprave, koji su nedavno obišli postrojenje na Bikovačkom putu.

Foto: Subotica.com

Timea Horvat, zamenica gradonačelnika, izrazila je zadovoljstvo što se ovako kompleksan i značajan projekat približava kraju realizacije, te apelovala na građane da pruže punu podršku uvođenju primarne selekcije.

“Ono što je takođe važno za sve nas u lokalnoj samoupravi, jeste da je tu zaposleno 65 ljudi, atmosfera je dobra u radnom okruženju i videti te ljudi kako se angažuju i vode računa da ovaj sistem proradi, samim time još više podižu nama svest za očuvanje životne sredine. Apelujem na sve građane da se zajedničkim snagama trudimo da ubuduće pristupimo selektivnom prikupljanju otpada. Biće tu raznih modula i način za odlaganje kućnog otpada, o čemu će biti obavešteni na vreme, a biće i selektivnog prikupljanja”, rekla je Horvat.

Regionalna deponija počela je s probnim radom u julu, kako bi za godinu dana uočila i otklonila sve probleme i nedostatke u funkcionisanju, dok bi na leto 2020. godine trebalo da dobije upotrebnu dozvolu za rad.

Foto: Subotica.com

“Do sada nisu uspele sve lokalne samouprave da se uključe 100 odsto, odnosno da sav generisan otpad predaju nama. Naravno, svakodnevna logistika na lokalu treba da se promeni, da se pojačaju kapaciteti, ali smo i sa dosadašnjim rezultatima zadovoljni. Svaki dan nam se povećava količina otpada koji stiže. U početku je to bio samo jedan autosmećar sa šest tona otpada, zatim se priključila Subotica sa dva, sada već tri autosmećara koja svaki dan stižu u naše postrojenje. Ostale opštine smo uključili početkom septembra, imali smo nekoliko problema na transfer stanicama, gde smo morali da uskladimo naše aktivnosti sa lokalnim operaterima u ovim opštinama, međutim, sada svaka opština ima mogućnost da preda otpad svojim transfer stanicama sa kojih se otpad donosi na Regionalnu deponiju”, poručuje Goli.

Izvor: Subotica.com

Šta ćemo mi kada nam zabrane Euro 3?

Foto-ilustracija: Unsplash (Conor Samuel)

U svetlu skorašnjeg povećanog zagađenja vazduha u Srbiji, Ministarstvo zaštite životne sredine je krivicu za taj problem svalilo na siromaš… ovaj, htedoh napisati – saobraćaj. Ostareli vozni park koji jezdi našim ulicama nadležni organi žele da podmlade ubrizgavanjem svojevrsnog botoksa za dizelaše i benzince, tj. uvođenjem zabrane uvoza polovnih automobila sa Euro 3 i Euro 4 motorima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Conor Samuel)

Naravno da bismo svi voleli da auspusi naših četvorotočkaša što manje prljaju vazduh, kao i da vozimo što novija i bezbednija kola. Ipak, postoji jedna začkoljica – ona su van domašaja naših budžeta. Jasno nam je da naša zemlja postaje groblje polovnjaka sa zapada i, nakon hiljadu ponavljanja, u pamćenje nam se urezao i tačan broj umrlih od zagađenja vazduha na godišnjem nivou, ali za “brže, jače, bolje” nemamo para. Ili, pak, volje?

Samo u prvih 10 meseci 2017. godine uvezli smo 137.000 polovnih automobila, a od toga su čak dve trećine ispunjavale tek Euro 3 standard. Za isti vremenski period “počastili” smo se sa svega 22.396 novih. Iako ne bih da rušim Sneška bilo kome – pogotovo zato što još nije pao prvi sneg i verujem da je bilo izuzetno teško napraviti ga ni od čega, moram da naglasim razlog tome ne leži u škrtosti stanovnika Srbije. Eureka!

Ministarstvo, međutim, ostaje neumoljivo u stavu da socijalno pitanje i ekonomija ne mogu da imaju prednost nad zaštitom zdravlja i životne sredine.

Manje para, a više muzike?

Niža cena u određenim slučajevima znači – veću održivost, tako da vrlo verovatno, iako uskraćeni za Euro 3 i Euro 4 motore, nećemo ostati večno zaleđeni u vremenu i prostoru. Lista jeftinih “ekoloških” prevoznih sredstava uključuje naše sopstvene noge, električne trotinete i, u idealnom svetu, vozila gradskog saobraćajnog preduzeća.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yang Jing)

Ono što smo utvrdili na samom početku – da naši građani nemaju novca za petice – pokazuje da smo daleko od ideala. Kao redovan korisnik beogradskih autobusa na linijama 23, 58, 91 i mnogim drugim, izražavam određenu dozu sumnje prema tome da pojedinačni pripadnik flote javnog prevoza prestonice Srbije ispušta manju količinu štetnih gasova i materija u odnosu na nekog starijeg dizelaša i benzinca u privatnom vlasništvu.

Prosečna starost voznog parka beogradskog saobraćajnog preduzeća iznosi oko 15,5 godina. Tramvaji i vučna vozila i prikolice “tinejdžerskom dobu” GSP Beograda doprinose prosekom od 33,4 godine, trolejbusi “daju” svojih 9,89 godina, a autobusi 10,47 godina.

Uprkos tome što je nejasno koji standardi važe za njih, za razliku od automobila, od tačke A do tačke B prevezu znatno više ljudi, pa pored toga što su emisije “po glavi putnika” srezane – i putevi bivaju rasterećeni gužve.

Zamislite nepreglednu kolonu od sto kola u kojima se nalazi samo po vozač u Kneza Miloša! Ukoliko bi oni umesto volana ujutru uhvatili Bus + karticu, oslobodili bi nas stresa prouzrokovanog zastojem u saobraćaju i samo jednim vozilom bismo se đuture odvezli do željenih destinacija. Čak bi, za isti trošak, bilo mesta i za njihovog saputnika. Beograđanima su to najčešće ranac, naravno na leđima, telefonski sagovornik ili slušalice iz kojih trešti muzika.

Onima koji nisu raspoloženi za bliski susret sa osobama koje se zalepe za vrata autobusa bez namere da se pomere na stanicama, na raspolaganju su i bicikli. Biciklističke staze ka vašem cilju su, doduše, prilično isprekidane – malo ih ima, a malo više ih nema. Ljudi kojima znači svaki minut sna ujutru i na posao nastoje da stignu za što kraće prolazno vreme, opredeliće se možda za električne trotinete.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na kraju krajeva, zima je blizu. Hladno vreme će nas primorati da odložimo dvotočkaše u podrume, ali i da se zgrejemo i to pomoću – termoelektrana i individualnih ložišta.

Ministarstvo kao da je smetnulo s uma da vazduh najviše zagađujemo na taj način, pa se obrušilo na siromaš… ovaj, htedoh napisati – saobraćaj, a zapravo “vatra” pod našim nogama potiče s drugog mesta…

Jelena Kozbašić

Zagađena voda stigla do Bečeja

Foto: Wikipedia/Sóhivatal

JVP „Vode Vojvodine“ obaveštava javnost da je u toku jučerašnjeg dana talas zagađenja na kanalu Bečej-Bogojevo sa područja Srbobrana stigao do Bečeja.

Foto-Wikipedia/Miljan Simonović

Stanje na delu kanala kod Srbobrana, zahvaljujući preduzetim merama od strane JVP „Vode Vojvodine“ sada je redovno i kvalitet vode je zadovoljavajući. Međutim, talas zagađenja se pomerio nizvodno, pa je trenutno situacija na kanalu Bečej-Bogojevo kod Bečeja u pogledu ugroženosti ribljeg fonda zabrinjavajuća.

I pored svih preduzetih mera i upuštanja sveže vode preko ustave Kucura u maksimalnom mogućem proticaju, još uvek nije došlo do poboljšanja kvaliteta vode duž celog toka kanala.

Napomenuto je da poslednjih deset godina nije zabeleženo zagađenje ovog nivoa i ovakvog trajanja. Inspekcija je na terenu i još uvek se utvrđuje uzročnik zagađenja.

JVP „Vode Vojvodine“ svakodnevno prate situaciju i preduzimaju sve mere iz sopstvene nadležnosti, a javnost će biti redovno obaveštavana o svim promenama.

Izvor: Vode Vojvodine

Kakav svet ostavljamo budućim generacijama?

Foto-ilustracija: Unsplash (Valeria Zoncoll)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Klimatska kriza opominje nas na delovanje sve češćim i intenzivnijim ispoljavanjem sopstvene snage, u vidu ekstremnih temperatura, požara, gubitaka šuma i biodiverziteta.

Ono što posebno zabrivanja jesu posledice koje osećaju deca. Zapravo, prema rezultatima brojnih istraživanja došlo se do zaključka da svako dete već sada uveliko oseća posledice na svojoj koži. Napominje se da je uticaj na ljudska bića u potpunosti neposredan, odnosno da je svako ljudsko biće izloženo rizicima koje nosi klimatska kriza.

Napravljene su i procene sa čim će se susresti deca koja su rođena u savremenom dobu ukoliko dođe do postizanja ciljeva određenih Pariskim sporazumom, te se može računati na to da dete koje se sada rodi u Londonu, neće koristiti energiju dobijenu od uglja već kada napuni 6 godina, dok u Francuskoj neće imati vozilo na gas ili dizel gorivo već od svoje 21.

Neke od zastrašujućih i sasvim izvesnih prognoza ukazuju na to da će, ukoliko stanje ostane nepromenjeno (ili postane gore) razviti  negativne i opasne posledice problema zagađenja vazduha, što takođe u velikoj meri utiče na najmlađu populaciju zbog problema sa disanjem, respiratornim organima i astmom. U najvećoj meri trenutno je ugrožena Indija, između ostalog i zato što se veoma teško nose sa zagađenjem vazduha, što je dodatno otežano socialnim pitanjima, siromaštvom i slabije funkcionalnim zdravstvenim sistemom.

Generalno, deca su više izložena riziku od oboljevanja upravo zbog oslabljenog imuniteta i brojnih bolesti koje se kod njih mogu lakše razviti. Između ostalog, same bolesti, naročito infektivne, brže se razvijaju usled otopljenja, odnosno na visokim temperaturama. Poslednjih godina beleži se sve veći broj smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha, a ekstremne temperature imaju svoj doprinos u tome.

Foto-ilustracija: Unsplash (João Silas)

Veliki je broj slučajeva preminulih nakon prirodnih katastrofa, izuzetnih vrućina ili ekstremne hladnoće, pri čemu su hipotermiji, srčanom udaru ili telesnoj iscrpljenosti podložnija deca, stari i trudnice.

Na duže staze čak i požari u šumama mogu da nose svoje posledice, koje nisu na prvi pogled povezane sa tim događajem, i to najčešće kroz prevremeni porođaj.

Jedno od saznanja na koji način sve ovo utiče na pojedinca vidi se u tvrdnji da dete koje sada dođe na svet dok navrši 71 godinu susrešće se sa svetom koji će biti zagrejan za 4 stepena Celzijusa, što će imati uticaj na njegov čitav organizam.

Upravo zbog ovih podataka važno je razmišljati o budućnosti, ne samo sopstvenoj, već mladih naraštaja kojima treba ostaviti zdrav dom.

Jedna od najmanjih i najređih vrsta sisara zapažena na jugu Vijetnama

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: You Tube (screenshot)

Mala i retka vrsta sisara nalik jelenu koju naučnici nisu videli skoro 30 godina fotografisana je u jednoj šumi na jugu Vijetnama, saopštila je grupa za očuvanje vrsta “Global Wildlife Conservation”.

Fotografije male životinje poznate i kao vijetnamski mišiji jelen sa leđima srebrnaste boje, napravljene su u divljini, navela je grupa i dodala da ta životinja veličine zeca nije ni jelen ni miš već najmanji sisar sa kopitama.

Te životinje su obično stidljive i usamljene, imaju dva očnjaka i kao da hodaju na vrhu kopita, a imaju krzno srebrnastog sjaja, navela je grupa.

Životinja je prvi put opisana 1910. godine. U centralnom Vijetnamu je do 1990. viđena pet puta i proglašena je za jednu od najređih životinjskih vrsta.

Kamere postavljene u šumi tokom pet meseci napravile su 1.800 fotografija.

Izvor: Zelena Srbija

Otvara se prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Torsten Kellermann)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Geotermalna elektrana “Velika 1” u Cigleni pored Bjelovara otvara se u utorak, 19. novembra 2019.

Reč je prvoj geotermalnoj elektrani u Hrvatskoj i najvećoj geotermalnoj elektrani u kontinentalnoj Evropi s binarnom tehnologijom (16,5 MW) koja pokriva potrebe za električnom energijom za oko 29.000 domaćinstava. Iako u Hrvatskoj ne postoji delatnost proizvodnje komponenata za geotermalne pogone, nosilac ove investicije turska grupacija MB Holding, želeo je da u realizaciju projekta u što većoj meri uključi hrvatske kompanije.

Tako od 325 miliona kuna (oko 43,6 miliona evra) ukupnog ulaganja više od 68 odsto (220 milijuna kuna – oko 29 miliona evra) čini udeo usluga i opreme nabavljene na hrvatskom tržištu. Kompanija MB Holding poznata je po tome što je prva započela geotermalne projekte u Turskoj, a planira i nastavak ulaganja u Hrvatskoj, kao i  da započine novi projekt – geotermalnu elektranu kod Legrada, očekivane neto snage 19,9 MW.

Geotermalnu elektranu “Velika 1” službeno će otvoriti ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i predsednik Uprave kompanije MB Holding Muharem Balat.

Izvor: Ekovjesnik

Prva fabrika Teslinih električnih automobila u Evropi se otvara u blizini Berlina

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram van Oost)

“Neki od najboljih automobila na svetu se prave u Nemačkoj. Svi znaju da je nemački inženjering izvanredan. To su neki od razloga zbog kojih ćemo našu evropsku Gigafabriku smestiti upravo u Nemačku”, kazao je suosnivač i direktor Tesle Ilon Mask, objašnjavajući odluku svoje kompanije da proizvodnju Teslinih elektromobila počne nedaleko od Berlina.

Mask je obelodanio i planove za osnivanje inženjerskog i dizajnerskog centra u nemačkoj prestonici.

Foto-ilustracija: Unsplash (Charlie Deets)

Tesla je digla ruke od Ujedinjenog Kraljevstva kao svog evropskog uporišta usled neizvesnosti i rizika koje je sa sobom donelo pitanje istupanja zemlje iz Evropske unije.

U holandskom gradu Tilburgu već postoji postrojenje za sklapanje Teslinih vozila.

Ipak, kompanija je, kao jedan od predvodnika zaokreta od vožnje na fosilna goriva ka vožnji na električnu energiju, odlučila da, izgradnjom ogromnog proizvodnog pogona, napravi ozbiljniji prodor i infiltraciju na tržište Evrope, kako bi, direktno odatle, “hranila” rastući apetit stanovnika kontinenta za automobilima na električni pogon.

Tesla će, prema Maskovoj najavi, u Nemačkoj praviti baterije, pogonske sklopove i vozila, počevši od Modela Y.

Jelena Kozbašić