Home Blog Page 815

Sašino sklonište u Nišu – dom za 750 pasa

Foto: Facebook (Sasha's Shelter)
Foto: Facebook (Sasha’s Shelter)

Saša Pešić, veliki ljubitelj životinja i njihov heroj iz Niša, sa puno ljubavi, pažnje i brojnih poteškoća vodi improvizovani azil za pse pod nazivom “Sašino sklonište” (Sasha’s Shelter).

U azilu trenutno ima 750 pasa, koje redovno hrani, neguje i leči, a pritom stalno pristižu i novi.

Ideja se rodila 2008. godine, jedne večeri kada se vraćao kući sa posla i naleteo na 4 šteneta. Nije mogao da samo okrene glavu, kao što većina ljudi čini, nego ih je zbrinuo, a kasnije još njih 1200. Oko 400 pasa uspeo je da udomi, a mnogi od njih su našli svoj dom u inostranstvu.

Foto: Facebook (Sasha’s Shelter)

Snimci i fotografije na kojima ih kasnije vidi srećne u udobnosti novog doma motiviše ga da nastavi sa napornim radom.

Napuštene životinje koje nalazi, neretko i povređene, bolesne i istraumirane, preuzima pod okrilje svog azila gde im pruža potrebnu negu. Trudi se da svakom omogući adekvatan tretman, ali mu je često neophodna pomoć, jer je izuzetno teško pokriti sve troškove.

Veliki problem vidi kako u nedovoljnom angažovanju države po ovom pitanju, tako i u nedogovornosti vlasnika koji pse napuštaju i ne vode računa o sterilizaciji.

Pomažu mu volonteri koji sa njim rade u azilu, ali svaka dodatna pomoć je dobrodošla, jer posla prilikom brige o gotovo 800 živih bića uvek ima.

U Srbiji, kao zemlji koja nema uređen zakon o zaštiti životinja lutalica, nije nimalo lako snabdevati jedan azil za pse. Mnogo je veći broj ljudi koji ostavljaju pse u blizini azila, znajući da će tu biti obezbeđeni, nego broj ljudi koji se jave da udome pse.

Više o Sašinim poduhvatima možete pratiti preko Facebook stranice Sasha’s Shelter na kojoj je i adresa računa za uplatu donacija: patreon.com/sashashelter.

Jelena Cvetić

“Vode Vojvodine” preduzele mere za smanjenje zagađenja kanala kod Srbobrana

Foto-ilustracija: Pixabay

JVP „Vode Vojvodine“ obaveštava javnost da je nakon uginuća ribe na delu kanala Bečej-Bogojevo u Srbobranu, dana 3. novembra, preduzelo sve moguće mere kako bi se ublažile posledice zagađenja i sanirala nastala šteta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prilikom redovnog obilaska terena tog dana, ribočuvarske službe preduzeća uočile su veću količinu uginule ribe u priobalnom delu kanala, kao i plutajućih riba na površini u potrazi za kiseonikom. O ovoj pojavi odmah su obaveštene nadležne inspekcije i uzorci su odneti na analizu u laboratorije Departmana za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu i Naučnog instituta za veterinarstvo Novi Sad.

Prvi rezultati uzorkovane vode pokazali su nedovoljnu količinu kiseonika, što je indikator zagađenja vode.

JVP „Vode Vojvodine“ vodni režim u kanalima održava u potpunosti po Pravilniku o održavanju vodnog režima HSDTD. Pre nego što je uočeno zagađenje, na posmatranoj lokaciji kanala proticaj je bio uobičajen za ovo doba godine.

Odmah nakon dobijenih informacija sa terena o uginuću ribe preduzete su sledeće mere:

  • povećan je protok vode na ustavi Kucura na 7 kubnih metara u sekundi;
  • pojačano je pumpanje vode na CS Bogojevo;
  • podignuta je ustava Bečej kako bi se voda što pre povukla iz zone Srbobrana;
  • ustava Vrbas se održava zatvorenom da ne bi pogurala otpadnu vodu iz kraka prema Vrbasu i dodatno pogoršala stanje prema Srbobranu;
  • ribočuvarske službe istog dana pokupile su svu uginulu ribu i odnele u kafileriju na spaljivanje.

Ovim merama JVP „Vode Vojvodine“ uradile su sve iz svoje nadležnosti radi ublažavanja posledica havarijskog zagađenja, odnosno poboljšanje kvaliteta vode u kanalu.

Danas je ponovo sprovedena kontrola vode na predmetnoj lokaciji. Pored svih učinjenih mera, rezultati nisu zadovoljavajući, odnosno kvalitet vode nije poboljšan, što znači da se voda i dalje zagađuje. Vodna inspekcija je na terenu i trenutno se ustanovljava mogući uzročnik zagađenja vode.

“Vode Vojvodine” napominju da je na području opštine Vrbas, Kula i Crvenka registrovano ukupno 18 zagađivača čiji rad može da se dovede u vezu sa predmetnim zagađenjem. Ovaj deo kanala inače karakteriše kontinualno ulivanje otpadnih voda.

Izvor: Vode Vojvodine

Podgorica i EBRD potvrđuju nastavak saradnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Emilie Farris)
Foto: Wikipedia/Cogeragumija

Gradonačelnik dr Ivan Vuković sa saradnicima primio je u utorak, 5. novembra, generalnu direktorku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Šarlot Ruhe koja boravi u zvaničnoj poseti Crnoj Gori.

Sagovornici su razgovarali o realizaciji razvojnih projekata u Podgorici posebno potencirajući modernizaciju sistema javne rasvete u gradskom području, primenu savremenih rešenja i modela iz koncepta pametnih i zelenih gradova, uvođenje savremenog i održivog javnog prevoza, kao i primenu energetske efikasnosti u objektima u vlasništvu Glavnog grada Podgorice.

Gradonačelnik je iskazao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Glavnog grada i EBRD izražavajući uverenje da će se ona u narednom periodu intenzivirati i produbiti u različitim oblastima i sferama od obostarnog značaja.

On je, predstavljajući kapitalne projekte koje relizuje gradska uprava, saopštio da je Glavni grad pokrenuo obiman investicioni ciklus i da je podrška kredibilnog i pouzdanog partnera kao što je EBRD od izuzetne važnosti za Glavni grad u cilju realizacije vrlo ambiciozne investicione agenede gradske uprave.

Vuković je izrazio očekivanje da će EBRD i u narednom periodu biti partner u realizaciji razvojnih projekata u Podgorici, bilo da je reč o finasijskoj, tehničkoj i ekspertskoj podršci, što je veoma značajno za efikasnije i kvalitetnije realizovanje planiranih aktivnosti kako bi nastavili sa održivim i dinamičnim razvojem grada.

Direktorka EBRD-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Šarlot Ruhe je istakala posebno zadovoljstvo dosadašnjim partnerstvom EBRD-a i Glavnog grada konstatujući da postoji veliki potencijal za realizaciju novih zajedničkih projekata i aktivnosti koji bi doprineli daljem unapređenju saradnje i snaženju međusobnog partnerstva.

Ruhe je Vukoviću prenela zainteresovanost kao i mogućnosti podrške EBRD u realizaciji odrađenih projekta gradske uprave izražavajući uverenje da će u narednom periodu intenzivirati komunikaciju u cilju realizacije konkretnih dogovorenih aktivnosti.

Izvor: Glavni grad Podgorica

„Razgovori o energiji“ u Užicu prikazali mogućnosti uštede energije i ekološki savesnijeg ponašanja

Foto: Grad Užice

Grad Užice jedan je od prvih gradova u Srbiji koji se pridružio međunarodnoj asocijaciji Evropske energetske nagrade (EEA), priznatom sistemu upravljanja kvalitetom koji podržava održivo upravljanje energijom u gradovima širom Evrope. U okviru angažovanja Grada Užica u vezi sa EEA, gradski službenici su učestvovali u seriji interaktivnih „Razgovora o energiji“ kako bi osmislili i promovisali eko smernice za svakodnevno poslovanje i nabavke.

Foto: Grad Užice

Grad Užice od januara 2018. godine učestvuje u Projektu energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji kao jedan od četiri srpske pilot lokalne samouprave koje su se uključile u Evropsku energetsku nagradu. Ova nagrada je odraz performansi za opštine i gradove čije su politike posebno posvećene efikasnom korišćenju energije, zaštiti klime i obnovljivih izvora energije.

Tokom „Razgovora o energiji“ održanih 5. novembra 2019. godine, oko 30 zaposlenih iz Gradske uprave učestvovalo je u interaktivnim radnim sesijama i informisalo se na prezentaciji o važnosti ekološkog i klimatskog ponašanja i nabavki.

Predavač elektro-inženjer Bora Obradović, koji je i jedan od nacionalnih savetnika za EEA u Srbiji, informisao je prisutne predstavnike Gradske uprave o izazovima sa kojima se suočavaju srpski gradovi u pogledu klimatskih promena i energetske tranzicije. Gospodin Obradović je ilustrovao mogućnosti ekološkog ponašanja i nabavki u oblastima grejanja/ventilacije, kancelarijske opreme, reciklažnog papira, osvetljenja, ishrane i korišćenja IT opreme, te nabavci sredstava za čišćenja i nameštaja.

„Razgovorima o energiji“ Grad Užice želi da podigne svest zaposlenih o energetskim temama i predstavi svoja polja delovanja i ujedno da ukaže učesnicima na načine putem kojih u svakodnevnom životu mogu da doprinesu održivom razvoju grada i svojim ponašanjem budu dobar primer za ostale građane.

Izvor: Grad Užice

Italija prva uvodi obaveznu nastavu o klimatskim promenama u škole

Foto-ilustracija: Unsplash (Dennis van den Worm)

Italijanski ministar obrazovanja Lorenco Fjoramonti izjavio je juče da će nedeljni časovi o klimatskim promenama postati obavezni za učenike državnih, osnovnih i srednjih škola.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ben White)

Fjoramonti je na Tviteru naveo da će Italija prva u svetu uvrstiti učenje o održivosti i klimatskim promenama u obavezni školski program.

Učenici će te časove pohađati od prvog razreda do završetka srednje škole.

Ministar je na početku školske godine rekao da učenici koji budu učestvovali u klimatskim protestima “Petak za budućnost” neće dobijati neopravdane izostanke za časove izgubljene tog dana.

Fjoramonti je član Pokreta “Pet zvezdica”.

Izvor: Zelena Srbija

Razmatranje rešenja za otpad od hrane kroz izazov “Hrana nije otpad”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Otpad od hrane postaje problem ogromnih razmera širom planete. Proizvedena a neiskorišćena hrana na 10. je mestu uzročnika ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Oko 30 odsto (1,3 milijarde tona) proizvedene hrane se nikada ne iskoristi. Situacija u Bosni i Hercegovini nije mnogo bolja. Procene ukazuju da oko 500 tona hrane dnevno završi na deponijama otpada. U Kantonu Sarajevo, oko 12 odsto ukupnog otpada čini otpad od hrane. Posledice ove prakse su višestruke: od finansijskih gubitaka proizvođača hrane do ozbiljnih problema za zaštitu životne sredine.

Grad Sarajevo, u saradnji sa UNDP Accelerator Lab-om, poziva na predlaganje ideje za praktično, primjenjivo i inovativno rešenje za izazov: Kako promeniti navike i prakse koje dovode do bacanja hrane i/ili pretvoriti otpad od hrane u nešto korisno?

Prijave su otvorene za pojedince, organizacije civilnog društva, akademske institucije, privatni sektor i medije.

Tri (3) najbolje ideje će dobiti javno priznanje i promociju, kao i novčanu nagradu:

1. mesto: 3.000 dolara
2. mesto: 2.000 dolara
3. mesto: 1.000 dolara

Svi predlozi se podnose preko on-line platforme najkasnije do subote, 30.11.2019. godine.

Više informacija pogledajte ovde.

Grejanje u Vrbasu jeftinije za 5 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay

Opštinsko veće Vrbasa donelo je saglasnost na Odluku o ceni snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom za grejnu sezonu 2019/2020, koju je doneo Nadzorni odbor Javnog komunalnog preduzeća “Standard”. Prema ovoj odluci, cena grejanja biće manja za pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Javno komunalno preduzeće ‘Standard’ je dana 15. oktobra 2019. godine podnelo Zahtev za odobrenje cena snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom za grejnu sezonu 2019/2020, utvrđenih Odlukom o ceni snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom, koju je doneo Nadzorni odbor JKP ‘Standard’. Navedenom Odlukom su utvrđene cene snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom za grejnu sezonu 2019/2020, koje su niže za 5 odsto u odnosu na cene korišćenja toplotne energije iz prethodne grejne sezone.

Razlog za umanjenje fiksnog dela cene su smanjeni fiksni troškovi zbog smanjenja troškova održavanja sistema daljinskog grejanja, ostalih materijalnih i nematerijalnih troškova i povećanja ostalih prihoda. Razlog za umanjenje varijabilnog dela cene je povećanje energetske efikasnosti toplotnih izvora, odnosno bolja iskorišćenost energenta i umanjenje gubitaka na distributivnoj mreži toplovodnog sistema daljinskog grejanja”, stoji, između ostalog, u navedenoj odluci.

Odluku sa utvrđenim iznosima možete videti OVDE.

Izbor: Internet portal opštine Vrbas

Ogroman broj koala u životnoj opasnosti usled šumskih požara u Australiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Cris Saur)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Pereira)

Prošle nedelje požarima je zahvaćen veliki deo istočne obale Australije, zbog čega su, nažalost, u velikoj opasnosti glavni stanovnici ove teritorije – koale.

Požar je buknuo prošlog petka, 1. novembra, udarom munje u šumi u državi Novi Južni Vels, 300 kilometara severno od Sidneja.

Od tada je izgorelo 2.000 hektara šume, što podrazumeva dve trećine staništa koala.

Najveći rizik predstavlja to što se koale, u slučaju opasnosti, penju sve više na drveće, što u slučaju širenja požara može biti pogubno.

Društvo za zaštitu koala strahuje da je veliki broj ovih životinja nastradao. Dodatnu poteškoću predstavljala je nemogućnost da se pretraži teren dok se ne smire požari.

Koale se već nalaze na listi ugroženih vrsta po Zakonu o zaštiti životne sredine i očuvanju biološke raznolikosti. Intenzivno su lovljene zbog trgovine krznom tokom 19. i početkom 20. veka, što je dovelo u pitanje njihov opstanak.

Glavne opasnosti za njih predstavlja neprestano krčenje šuma, koje se sprovodi zbog rasta broja stanovnika na obalnim delovima kontinenta, ali i druge životinje, automobili, zaraze i šumski požari. Potrebno je da im bude dostupna velika površina prekrivena šumom, jer prelaze velike razdaljine između drveća.

Često su potrebne decenije da se broj populacije izgubljen u požarima obnovi.

Jelena Cvetić

Toplana u Grockoj jedina u Srbiji sa sistemom za prečišćavanje i uštedu energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/Dungodung

Toplana u Grockoj je prva u Srbiji koja je ugradila italijanski sistem za prečišćavanje dimnih gasova i uštedu energije, saopšteno je iz Opštine Grocka.

Ugrađeni sistem putem vodenih raspršivača šest do sedam puta kompletno pere ohlađeni dim, koji se otpušta u atmosferu. U odnosu na stari sistem gde je temperatura u dimnjaku išla i do 250 stepeni, ubuduće neće prelaziti 50 stepeni. Količine ugljen-monoksida drastično će se smanjiti, čak i do 50 odsto, oksidi sumpora će se dovesti u parametre dozvoljenih granica, kao i oksidi azota.

Iz perspektive zaštite životne sredine, ovim postrojenjem se sva četiri parametra koje zahtevaju evropski standardi dovode na nivo propisanih mera. Štetne čestice će se taložiti u specijalnim tankovima, koji će se po potrebi čistiti.

Sistem sa prečišćavanje započeće sa radom u narednih 15 dana.

Izvor: Grad Beograd

Njujork dobija još 250 biciklističkih staza

Foto-ilustracija: Unsplash (Andre Benz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zach Miles)

Njujork se odlučio na izgradnju više od 250 novih biciklističkih staza i znatno proširenje prostora za pešake, čime definitivno napušta svoju tradicionalnu „automobilsku kulturu“.

Gradsko veće je ove nedelje usvojilo zakon kojim će u saobraćajnu infrastrukturu Njujorka u narednih deset godina biti uloženo 1,7 milijardi dolara, čime će se drastično transformisati gradske ulice i uveliko poboljšati sigurnost biciklista i pešaka. „Način na koji smo dosad planirali naše ulice više nema smisla, a to itekako osećaju naši građani dok svakodnevno čekaju u prometnim gužvama, voze se sporim autobusima ili rizikuju vlastitu sigurnost vozeći se biciklima na nezaštićenim biciklističkim stazama. Želim da napravim potpunu revoluciju na uličnom prostoru našeg grada i to je ono što će ovim zakonom biti omogućeno. Ovo je put u promišljeno, sveobuhvatno napuštanje naše “automobilske kulture” i ponosan sam što smo usvojili ovaj zakon“, izjavio je 37-godišnji predsednik Gradskog veća Njujorka Korej Džonson, za kojeg se očekuje da će se kandidovati za gradonačelnika na izborima 2021. godine.

Broj biciklista u Njujorku je u stalnom porastu, a prema najnovijem izveštaju o kretanju biciklističkog saobraćaja broj građana koji bicikl koriste nekoliko puta mesečno porastao je od 2012. do 2017. za 26 odsto. Ipak, u istom izveštaju je objavljeno kako u saobraćaju strada sve više njujorških biciklista – do sada je u ovoj godini nastradalo 26 biciklista, što je najveći broj u poslednjih 20 godina, a smrtnost pešaka i biciklista porasla je za 24 odsto. Novi zakon zahteva da grad svakih pet godina objavi i sprovede master plan kojim će se poboljšati sigurnost na gradskim ulicama i korišćenje javnog prevoza i osigurati smanjenje emisija iz vozila i pristup osobama s invaliditetom.

Prvi petogodišnji plan, koji treba doneti u decembru 2021. uključivaće izgradnju 240 kilometara autobuskih linija, zaštićenih ogradama ili video nadzorom, i 400 kilometara zaštićenih biciklističkih staza, fizički odvojenih od saobraćajnica. Takođe, planiraju poboljšanje autobuskih stajališta i informisanje putnika i uvođenje semafora za ubrzavanje autobuskog saobraćaja. U toku prve dve godine sprovođenja plana, gradska uprava se obavezala da će urediti i 92.903 kvadratnih metara novog pešačkog prostora. Drugim petogodišnjim planom od 2026. godine počela bi izgradnja nove mreže međusobno povezanih biciklističkih staza, zaštićenih autobuskih linija na svim rutama i pešačke signalizacije na 2.500 gradskih raskrsnica. Iako će Njujorku biti potrebno još dosta vremena kako bi se po broju i kvalitetu biciklističkih staza mogao takmičiti sa Kopenhagenom i Amsterdamom, a u poslednje vreme i Parizom, novi zakon predstavlja značajnu novost za grad u kojem automobilski saobraćaj ima prioritet još od 1920-ih godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Bye)

Prema ranije spomenutom izveštaju, objavljenom u maju ove godine, bicikle redovino vozi gotovo 800.000 Njujorčana, a procenjuje se da se biciklom svakodnevno napravi više od 490.000 pojedinačnih putovanja, što je tri puta više u odnosu na 2004. godinu. Do prošle godine u gradu je uređeno ukupno 2.000 kilometara biciklističkih staza, od kojih je 480 zaštićeno. U porastu je i upotreba “City Bike” usluge, njujorškog sistema javnih bicikala, kojim je u septembru obavljeno čak 2,5 miliona putovanja, odnosno 80.475 dnevno. Radi poređenja, u septembru 2018. godine zabeleženo je gotovo 1,9 miliona putovanja ili u proseku 62.616 dnevno.

No, za mnoge bicikliste i dalje najveći problem predstavlja bezbednost u saobraćaju, zbog povećanja prometnih gužvi delom izazvanih sve češćim korišćenjem usluga kao što su Uber i Lyft, ali i poteškoćama u podzemnoj železnici. Novim zakonom će se povećati sigurnost biciklista, najviše zbog izgradnje zaštićenih biciklističkih staza, čime će se na korištenje bicikala odlučivati sve veći broj građana. To potvrđuje i sve popularnija biciklistička staza “Brooklyn Waterfront Greenway” koja će, kada bude završena, biti duga čak 41 kilometar.

Izvor: Ekovjesnik

Najavljeno osnivanje Fonda za energetsku efikasnost u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević obišao je juče, 6. novembra, istureno odeljenje OŠ „Sveti Sava” u Vrčinu, u kojem su pri kraju radovi na rekonstrukciji u cilju poboljšanja energetske efikasnosti. Nikodijević je tom prilikom najavio osnivanje Fonda za energetsku efikasnost, koji će biti na raspolaganju građanima kako bi se smanjila potrošnja energenata.

Prema njegovim rečima, korišćenje fonda biće ponuđeno svim građanima Beograda.

“Građani će, zajedno sa Skupštinom grada, moći da učestvuju u tom projektu, u okviru kojeg bi grad uložio sredstva u poboljšanje energetske efikasnosti stambenih objekata, a potom bi građani imali priliku da tokom višegodišnjeg perioda isplaćuju te radove novcem koji će uštedeti na potrošnji. U tom projektu, koji spremamo za narednu godinu, učestvovaće JKP „Beogradske elektrane” i „Elektroprivreda”. To je izuzetno važan projekat kada govorimo o energetskoj efikasnosti”, rekao je Nikodijević.

On je istakao da se radovi u OŠ „Sveti Sava” u Vrčinu finansiraju iz fonda za energetsku efikasnost Sekretarijata za energetiku, kao i da se nalaze u završnoj fazi.

“Veoma sam zadovoljan činjenicom da će deca veoma brzo, već početkom decembra, ponovo biti u svojoj školi. Ovu školu pohađa 90 đaka i nema sumnje da se oni najbolje osećaju upravo u ovom prostoru. Ideja Sekretarijata za energetiku je da se, pre svega, objekti javne namene učine energetski efikasnijim. U toku je još jedan projekat Sekretarijata za energetiku – nadzor nad 22 javna objekta. U sklopu ovog projekta biće odabrana i sledeće godine obnovljena četiri objekta koji se nalaze u lošijem stanju od ostalih po pitanju energetske efikasnosti. Ideja je da se smanji potrošnja energije u objektima koji nisu energetski efikasni, a taj problem nije karakterističan samo za objekte javne namene već i za veliki broj zgrada i domaćinstava”, dodao je Nikodijević.

Prvi čovek gradske skupštine je naglasio da Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu izdvaja ozbiljna sredstava za opštinu Grocka, pa je tako za nabavku računarske opreme i sredstava za izvođenje nastave u školama na ovoj opštini izdvojeno 8,7 miliona dinara.

Foto: Grad Beograd

“U toku je izgradnja škole u naselju Leštane i nastavićemo da insistiramo na rokovima, ne preterano dugim, kako bi škola bila spremna za 1. septembar naredne godine. Ta škola se gradi po najmodernijim standardima, imaće fiskulturnu salu, otvorena igrališta za fudbal i košarku, a biće opremljena i modernom opremom za 1.500 đaka, koliko će moći i da primi. Na teritoriji opštine Grocka rekonstruisane su i škole u Dražnju, odnosno Begaljici, koje su oštećene u požarima. To je dokaz da su ovakve rekonstrukcije neophodne jer su u pitanju veoma stari objekti i instalacije, pa je jasno da se ne radi samo o energetskoj efikasnosti već i o bezbednosti dece. Nastavićemo da ulažemo u sve škole na teritoriji grada i verujem da će naša deca moći da imaju uslove identične onima koji su karakteristični za razvijenije zemlje”, zaključio je Nikodijević.

Događaju su prisustvovali sekretarka za zdravstvo Vera Dražić, sekretar za upravu Nikola Prelević, podsekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Igor Raičević, podsekretar za energetiku Milan Vulević, kao i direktor OŠ „Sveti Sava” iz Grocke Dobrica Sinđelić.

Izvor: Grad Beograd

Evropska energetska nagrada za škole u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat energetske rehabilitacije četiri osnovne škole na teritoriji opštine Paraćin, za koje je Vlada Švajcarske obezbedila sredstva, omogučiće i pristupanje procesu sertifikacije za Evropsku energetsku nagradu.

Evropska energetska nagrada predstavlja sistem sertifikacije u upravljanju kvalitetom. Za sada je njenim sistemom obuhvaćeno oko 1.400 gradova i opština u Evropi.

Projekat obnove škola u Popovcu, Buljanu, Stubici i Sikirici, pored pristupanju valorizacije za nagradu, podrazumevaće i edukaciju zaposlednih.

Opština Paraćin već godinama radi na obezbeđivanju uslova za sprovođenje ovog projekta.

Nakon što je mapirano čak 46 potencijalnih opština za izvođenje projekta energetske efikasnosti, zbog dobrih prethodnih rezultata u ovoj oblasti, Paraćin je ušao u najuži izbor, pored još 3 opštine kojima će biti dodeljena sredstva.

Jelena Cvetić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

 

 

Saradnja Švedske i BiH u cilju održivih pametnih gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Susan Yin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Brinkhorst)

Saradnja za održive pametne gradove u Bosni i Hercegovini, bila je tema foruma koji je u Sarajevu organizovala Švedska privredna komora u BiH zajedno sa švedskom kompanijom NIBE koja je tržišni lider u Skandinaviji i vodeći evropski proizvođač toplotnih pumpi, te veliki zagovarač zelene tehnologije u svetu.

Okvirni cilj ovonedeljnog, jednog u nizu foruma, kako je za Fenu kazala predsednica Švedske privredne komore u BiH Vernisa Rejhan-Ićindić, jeste da se razmene znanja i iskustva o održivim rešenjima u energetskim sistemima u kontekstu klimatskih promena, kako bi se razvila i unapredila saradnja između BiH i Švedske u toj oblasti.

Predstavnici kompanije NIBE ove sedmice borave u BiH zajedno sa članovima švedske kraljevske porodice. Na skupu učestvuju prezentatori iz Švedske i BiH i želimo da vidimo šta to možemo naučiti od Švedske, ali isto tako sagledati dokle smo stigli ovde u BiH, dodala je Rejhan-Ićindić.

Direktor za međunarodne odnose NIBE-a Martin Forsen govorio je o tome kako ova kompanija i Švedska generalno vide budućnost pametnih gradova u BiH.

“NIBE je iskonska švedska kompanija koja svoje početke ima u oblasti koja se zove Skone i koja je postepeno rasla fokusirajući se na kvalitet. Smatram da ovi proizvodi mogu dobro da funkcionišu u BiH, posebno uzimajući u obzir klimatske prilike, i stoga želim da saznam više o tome kako ovde funkcioniše infrastruktura”, kazao je Forsen.

Kada dođe do operacionalizacije, kako je dodao, onda sarađuju sa partnerima kao što je “Termolux”.

“Projekti koje smo radili do sada bili su veoma uspešni i zadovoljni smo saradnjom sa “Termoluxom”. Kada je reč o projektima realizovanim u BiH, radilo se o prilično inovativnim rešenjima sa klijentima koji cene takav pristup”, naveo je Forsen, dodajući da su na forumu prisutni i inovativni investitori sa kojima žele da prodube saradnju u budućnosti.

Menadžer prodaje i odnosa sa klijentima u kompaniji “Termolux” Adis Hafizović predstavio je primere implementiranih rešenja i proizvoda kompanije NIBE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Inera Isovic)

“Kompanija Termolux” ima sedište u Banjaluci, na tržištu smo deset godina i ekskluzivni smo zastupnici firme NIBE. Drago nam je da imamo takvo partnerstvo jer se radi o ozbiljnoj firmi, a na nama je da taj njihov kredibilitet očuvamo na našim prostorima. Za ovih deset godina urađeno je mnogo ozbiljnih projekata”, kazao je Hafizović.

Među ostalim, prezentovao je projekat realizovan sa “Elektroprenosom BiH”, u okviru kojeg je ugrađeno 11 jedinica vazduh-voda toplotnih pumpi za grejanje objekta od pet hiljada kvadrata. Takođe, rade na velikom broju privatnih kuća, zdravstvenih ustanova, škola i drugih objekata u celoj u BiH.

“Načelno rečeno, što je objekat veći, veća je i ušteda i investicija se više isplati. Naš primarni cilj u Termolux-u, odnosno NIBE-u, jeste da uđemo u što više objekata u BiH sa toplotnim pumpama i da smanjimo zagađenje, emisiju ugljen-dioksida i doprinesemo očuvanju životne sredine”, kazao je Hafizović za Fenu.

Izvor: Energetika.ba

Džejn Fonda – heroina klimatskih protesta vezanih ruku

Foto: Twitter (Screenshot)

Šta bi bili vaši motivi za preseljenje u drugi grad ili zemlju? Prilika za bolji i plaćeniji posao? Okupljanje porodice? Niži stepen politizacije društva? Nešto četvrto?

Foto: Twitter (Screenshot)

Za američku glumicu Džejn Fondu to “nešto četvrto” jeste aktivistički motivisano hapšenje svakog petka.

“U toku je kolektivna kriza koja zahteva kolektivnu akciju”, rekla je o klimatatskim promenama osamdesetjednogodišnjakinja.

Dodala je da koristi svoju popularnost kako bi podigla svest javnosti o problemu rasta temperature i korišćenja fosilnih goriva – čak i onda kada ta misija podrazumeva da se privremeno preseli u Vašington kako bi svakog petka s protestantima šetala ulicama prestonice Sjedinjenih Američkih Država i na kraju dana završila s policijskim lisicama na rukama.

Fonda je prvi put uhapšena 11. oktobra, a potom su usledila hapšenja 18. oktobra, 25. oktobra i 1. novembra. Njen cilj je da se ovo, što mnogima predstavlja nemili događaj, ponavlja svake nedelje za vreme njenog četvoromesečnog boravka u američkom glavnom gradu.

Koliko se glumica unela u novu ulogu klimatske aktivistkinje – govori i činjenica da za tzv. “protivpožarni petak” ima i prikladnu uniformu – crveni kaput.

Objasnila je da ga je kupila na rasprodaji zato što joj je bilo neophodno nešto u toj upečatljivoj boji, ali da je to ujedno poslednja stvar koju će ikada pazariti. Jednostavnom odlukom da kaže”ne” neumerenoj potrošnji je takođe pokazala zabrinutost prema planeti i svoju volju da pomogne u očuvanju resursa za buduće naraštaje. Džejn je medijima predočila i da je njen kaput višenamenski. Tokom jedne noći provedene u zatvorskoj ćeliji pozajmila ga je svojoj cimerki kako bi se zagrejala. “Ipak, morala sam da ga uzmem natrag. To je bio moj dušek”, kazala je ona.

“Mi smo poslednja generacija koja može da napravi razliku između života i smrti”, Fonda je naglasila jednom prilikom. Ona nije jedina poznata ličnost s težnjom da upravo to i učini. U istoj borbenoj ekipi se nalaze i Ben Aflek, Meril Strip, Leonardo Dikaprio, Natali Portman i mnogi drugi.

Jelena Kozbašić

Koliki je potencijal obnovljivih izvora energije u Bačkom Monoštoru?

Foto: Grad Sombor

U utorak su u zgradi Županije u Somboru održani sastanak i prezentacija RES fondacije, sa predstavnicima Grada Sombora i naseljenog mesta Bački Monoštor, pod nazivom „Dobra energija na sedam Dunava“ na temu upotrebe energije iz obnovljivih izvora u Bačkom Monoštoru.

Foto: Grad Sombor

Prisutne je ispred Grada Sombora pozdravio zamenik gradonačelnice Antonio Ratković rekavši da je Bački Monoštor jedno od naseljenih mesta koje je ovaj potencijal korišćenja energije iz obnovljivih izvora prepoznao i zahvalio se na izradi katastra javne rasvete u ovom naseljenom mestu koji pokazuje kolike bi bile potrebne investicije za prelazak na obnovljive izvore energije i kolike bi se uštede postigle takvom promenom.

Predstavnici RES fondacije i njihovi stručni saradnici predstavili su rezultate energetskog pregleda, procene solarnog potencijala krovova u Bačkom Monoštoru, katastar javne rasvete, energetska karta Doma kulture, kao i mogućnosti za poboljšanje energetske efikasnosti i stvaranje električne energije iz alternativnih izvora.

Prezentovan je i poslovni model stvaranja energetske zadruge i osnivanja solarne elektrane na primeru naseljenog mesta Križevci (Hrvatska).

Foto: Grad Sombor

Ispred Grada Sombora, uz zamenika gradonačelnice, sastanku su prisustvovali i član Gradskog veća za oblast komunalne delatnosti i investicija Miroslav Kovačić, član Gradskog veća za oblast zdravstva i socijalne zaštite dr Dalibor Forgić i pomoćnik gradonačelnice za oblast međunarodne saradnje Ivan Šimunov.

Izvor: Grad Sombor

Najtopliji oktobar otkako merimo temperaturu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oktobar ove godine bio je najtopliji ikad registrovan na planeti, saopštila je danas evropska služba “Kopernikus” o klimatskim promenama, navodeći da se radi o petom uzastopnom mesecu kada je toplotni rekord ili potučen ili mu se temperatura približila.

Oktobar 2019. godine bio je 0,69 stepeni Celzijusa iznad prosečne temperature referentnog perioda 1981-2000, čime je neznatno oboren rekord iz oktobra 2015, za 0,01 stepen Celzijusa, ali je bio 1,2 stepena Celzijusa iznad temperature u predindustrijskom periodu.

“To je peti uzastopni mesec u kome se registruje rekordno visoka temperatura ili temperatura koja je vrlo blizu rekordne”, naveo je Kopernikus.

Jun 2019. bio je najtopliji jun do sada registrovan, a juli je dostigao apsolutni rekord najtoplijeg registrovanog meseca. Avgust 2019. bio je drugi po toploti mesec avgust, dok je septembar bio na prvom mestu.

Četiri poslednje godine bile su najtoplije do sada registrovane na planeti i već je u avgustu Svetska meteorološka organizacija procenila da će 2019. biti među pet najtoplijih godina, što odgovara predviđanjima naučnika o uticaju klimatskih promena, navodi Frans pres.

Izvor: Zelena Srbija