Home Blog Page 816

Počinje izgradnja kanalizacione mreže u Obrenovcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici Grada Beograda, zamenik gradonačelnika Goran Vesić prisustvovao je juče, 6. novembra, početku izgradnje kanalizacione mreže u selima Urovci i Krtinska u opštini Obrenovac, i najavio njihov završetak za godinu dana.

Događaju su prisustvovali član Gradskog veća Grada Beograda Miloš Dangubić, predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković, direktor „Elektroprivrede Srbije” Milorad Grčić i brojni građani.

Vesić je istakao da je ovo primer koliko se izgradnji nedostajuće kanalizacije mora temeljno pristupiti, podsetivši da je gradnja na tom potezu počela još 2014. godine. Objasnio je da je prva faza radova već završene, pri čemu su izgrađene dve kanalizacione fekalne stanice, nakon čega je usledila druga faza, u kojoj su završene crpna stanica i potisna kanalizacija, a dalji radovi biće fokusirani na građenje 11 kilometara niskopritisne i gravitacione kanalizacije. Plan je da se ovim sistemom pokrije 740 kuća u Urovcima i Krtinskoj. Izjavio je da će ova domaćinstva dobiti kanalizaciju za godinu dana.

Zamenik gradonačelnika je podsetio da trećina grada još uvek nema kanalizaciju, što je, kako je ocenio, velika sramota jer živimo u 21. veku i pričamo o „pametnim gradovima”. Vesić je dodao i da je još veći problem što i tamo gde kanalizacije ima, ona sva ide u Dunav ili Savu, čime zagađujemo reke i sebe same, i da će zato jedan od sledećih projekata biti fabrika za preradu otpadnih voda u Obrenovcu.

Podsetio je da Beograd ima pet nezavisnih kanalizacionih sistema, od kojih je jedan u Obrenovcu. Istakao je da je cilj da se fekalne vode prerađuju u fabrikama i potom ispuštaju u reke, što je po pravilima Evropske unije.

On je podsetio da će fabrika u Velikom Selu „pokriti” milion i po ljudi, što je ogroman procenat, zbog čega je ona i skupa – samo u prvoj fazi ulaže se 285 miliona evra, a u drugoj između 400 i 500 miliona evra. Ipak, time će se, kako je rekao, rešiti kompletna kanalizacija na užoj teritoriji grada, i to 110 direktnih ispusta u Savu i oko 120 direktnih ispusta u Dunav.

Rekao je da se, pored toga, radi na nezavisnim kanalizacionim sistemima, a jedan od njih se nalazi u Obrenovcu. Takođe, završava se projektovanje za fabriku za preradu otpadnih voda u Batajnici, a na početku je projektovanje za fabriku u Ostružnici. Plan je da u narednih 10 godina nijedna kuća na teritoriji Beograda ne bude bez kanalizacije i da se kanalizacija više ne ispušta direktno u reke. Cilj je i da svi građani Beograda, bez obzira na to u kom delu grada žive, budu izjednačeni. Vesić je naglasio da u tome pomaže dobra saradnja sa predstavnicima opština.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svako ko gradi, plaća doprinose za građevinsko zemljište, što se koristi za izgradnju kanalizacije. Naredne godine, dodao je Vesić, budžet grada će iznositi oko 1,205 milijardi evra, te da će i Opština Obrenovac imati najveći budžet do sada. Tako velika sredstva u budžetu upravo omogućavaju ovakve i slične projekte, zaključio je Vesić.

Čučković je najavio za 15. novembar otvaranje tendera za izgradnju kanalizacije na Šabačkom putu. Rekao je da je u pripremi izgradnja kanalizacije u delovima Zabrežja i Belog Polja, čime će biti pokriveno 1.000 domaćinstava. Dodao je i plani izgradnje druge nedostajuće infrastrukure u ovom kraju, odnosno putevima i daljinskom grejanju. Uz to se zahvalio zameniku gradonačelnika na konstantnoj podršci.

Predsednik Mesne zajednice „Krtinska” Branko Jevtić je rekao da danas prisustvujemo istorijskom trenutku za sela Urovci i Krtinska, jer će posle izgradnje kanalizacije biti ugašeno oko 750 septičkih jama. On je zahvalio Gradu Beogradu, Opštini Obrenovac i svim strukturama koje su pomogle u realizaciji ovog značajnog projekta, kako stoji na sajtu Grada Beograda.

Usled ogromnog smoga u Indiji, Tadž Mahal dobio posebne prečistače vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay

Smog se nadvio nad Indijom, a s obzirom na to da zagađenje vazduha prema svima ima jednak odnos, nije poštedelo ni poznatu turističku atrakciju i nadaleko čuven simbol večne ljubavi Tadž Mahal. Mauzolej je stoga dobio dva posebna prečistača vazduha.

U blizini Tadž Mahala, jedna privatna kompanija je, prema zvaničnom saopštenju, postavila dva mobilna kombija za prečišćavanje vazduha.

Foto-ilustracija: Pixabay

Probni period će trajati deset dana, ali gradske vlasti Agre pokušavaju da ugovore produženje roka. U njihovoj je nadležnosti to kako će uređaji biti raspoređeni i korišćeni na teritoriji grada.

Odbor za kontrolu zagađenja u indijskog saveznoj državi Utar Pradeš je istakao da svaki kombi u toku osam časova može da prečisti čak 1,5 miliona kubnih metara vazduha. Međutim, ovaj podatak, zbog nedostatka senzora na prečistačima, nemoguće je utvrditi, te ostaje nepoznanica da li je realan ili iznet u promotivne svrhe.

Rešenje njihovog problema, Indijci bi potencijalno pronašli kod nas – i to zahvaljujući srpskim studentima koji su čisti vazduh “uzgajaju” pomoću algi.

Tadž Mahal se nalazi na severu Indije i jedno je novih sedam svetskih čula, zajedno sa Kineskim zidom i Maču Pikču, svetim gradom Inka.

Zagađenje vazduha se nije negativno odrazilo na broj dnevnih obilazaka. U utorak, kada ono doseglo najviše vrednosti, tek nekolicina od 10 hiljada posetilaca, uglavnom stranaca, nosila je zaštitne maske.

Jelena Kozbašić

U sklopu izazova “Drvo za Beograd”, GIZ će posaditi 163 stabla u parku Ušće

Foto: GIZ

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić uputio je juče poziv međunarodnim organizacijama, društveno-odgovornim kompanijama i svim zainteresovanim stranama da se uključe u izazov „Drvo za Beograd” i na taj način zasade što je moguće više drveća kako bi  Beograd bio još zeleniji.

Foto: GIZ

On je na konferenciji za novinare u Starom dvoru istakao da mu je posebno drago da se izazovu Grada Beograda prva odazvala  Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju  (GIZ) na čelu sa direktorom Gerhardom Zipelom.

“U parku Ušće GIZ će 22. novembra posaditi 163 stabla i oni će prvi dati svoj doprinos ovoj akciji. Zato koristim priliku da pozovem sve koji to mogu da se odazovu ovom izazovu”, rekao je Radojičić.

On je podsetio da sadnja drveća pozitivno utiče na životnu sredinu, kao i na klimatske promene na mnogo načina i iz različitih aspekata.

“Šume su pluća grada i pozitivno utuču na vazduh, vodu, smanjuju temperaturu u velikim gradovima, a utiču i na buku. Mi smo se sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji obavezali da ćemo do 2030. godine da smanjimo emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto. Ali mnogo važnije od toga je da doprinosimo da Beograd bude zdraviji grad i Beograđani žive u zdravoj sredini, a sadnja drveća je ključni faktor da se to ostvari. Beograd je usvojio plan generalne regulacije za sistem zelenih površina i obavezali smo se da do 2025. godine sa sadašnjih 15 odsto Beograd u urbanom delu ima 25 odsto zelenih površina”, istakao je gradonačelnik.

Foto: GIZ

On je naglasio da JKP „Zelenilo Beograd” prosečno godišnje zasadi oko četiri hiljade stabala i oko 70.000 drvorednih sadnica što je značajan doprinos.

“Grad Beograd u ovom trenutku pokreće i druge akcije kao što je ‘Drvo generacije’ u okviru koje će 197 prvih razreda  zasaditi svoje drvo i pratiti ga kroz naredne godine i naredne generacije. Ja kao gradonačelnik od prvog dana se zalažem za ozelenjavanje javnih površina i zato su mi urbana mobilnost, očuvanje prirode, upravljanje otpadom i energetska efikasnost  itekako važne jer utiču na to da Beograd bude zdraviji grad”, istakao je gradonačelnik Radojičić.

On je zahvalio GIZ-u na ovoj akciji ali je dodao da Grad ne sarađuje sa njima samo u ovoj akciji.

“U prethodnom periodu smo zajedno radili na obuci direktora i domara u školama na temu energetske efikasnosti, a u proteklih sedam godina GIZ je dao doprinos tako što smo obezbedili da 3.125 objekata u Beogradu i Srbiji imaju energetske pasoše i tako poslali lideri u regionu u toj oblasti. GIZ je dao doprinos i pametnom sistemu za reciklažu“, istakao je Radojičić koji se posebno zahvalio Gerhardu Zipelu na doprinosu koji je nesebično davao da Beograd bude lepši.

Gerhard Zipel je zahvalio na mogućnosti da učestvuje na ovo divnom izazovu i dodao da im je čast što su u prethodnim godinama uzeli ušeće u projektima održivosti,  zelenila, klime i upravljanja otpadom.

Foto: GIZ

“U periodu od 2015. do 2017.godine, sledeći svoj Program održivosti, kancelarije GIZ-a širom sveta doprinele su smanjenju globalne emisije CO2 u iznosu od 36 miliona tona, što je ekvivalentno CO2 emisiji celog jednog grada poput Berlina. Značajan doprinos smo dali i u Srbiji u projektima koje je finasirala Vlada Nemačke uz veliki doprinos sa srpske strane. Svake godine naše osoblje pravi zabavu da bi obeležilo rad u ovom lepom gradu,  a ove godine smo odlučili da uradimo nešto ozbiljnije i trajnije  a to je da svako od nas zasadi po jedno drvo za Beograd.  Radujemo se što ćemo, uz stručnu pomoć Javnog preduzeća ‘Zelenilo Beograd’, doprineti da jedan od najvećih i najposećenijih parkova u Beogradu, postane još zeleniji,” rekao je Zipel i pozvao ostale međunarodne organizacije da prihvate izazov “Drvo za Beograd“ i daju svoj doprinos kvalitetnijem životu u Beogradu.

“Procena stručnjaka je da jedno odraslo drvo tokom jedne godine preradi skoro 22 kilograma CO2 e i oslobodi količinu kiseonika koja zadovoljava potrebe jednog čoveka tokom dve godine. Svesni smo da sadnjom 163 stabla nećemo ‘spasiti’ planetu, niti Beograd. Ali, iskreno verujem da ćemo našom sveukupnom aktivnošću na tom polju i odazivom na ovaj izazov, preneti jasnu poruku koliko je važno da sada i u budućnosti preduzimamo sve što je u našoj moći da postignemo i na duže staze održimo ekološki i socijalni balans”, rekao je Zipel.

On je izrazio uverenje da će i mnoge druge organizacije učestvovati u ovom izazovu, a da će on lično promovisati cilj ove akcije.

Konferenciji za novinare u Starom dvoru prisustvovao je i direktor JKP „Zelenilo Beograd” Slobodan Stanojević.

Izvor: GIZ

Naučnici upozoravaju da u svetu vlada “vanredna klimatska situacija”

Foto-ilustracija: Unsplash (Harrison Moore)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Čovečanstvo je pred klimatskom krizom, piše u dramatičnom upozorenju 11.000 naučnika iz 153 zemlje, uz poziv da se klimatska kriza ublaži i preokrene, preneo je tehnološki američki sajt CNET.

Međunarodni savez naučnika i istraživača upozorava da čovečanstvu preti “neizreciva patnja” ukoliko značajno ne poboljša zaštitu svoje planete. Upozorenje, objavljeno u utorak u časopisu “BioScience”, rezimira veći deo naučnih istraživanja tokom poslednjih 40 godina i navodi da je Zemlja nedvosmisleno pod “klimatskim udarom”.

“Udružili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promene oštrije i ubrzavaju se brže nego što su naučnici očekivali”, kaže Bil Ripl, profesor ekologije na Državnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja. “Mnogi od nas osećaju kao da nam ponestaje vremena za akciju”.

Ripl je napisao upozorenje čovečanstvu 2017. godine, koje je potpisalo više od 15.000 naučnika, detaljno naveo štetu koju su ljudi napravili prirodnom okruženju i zahtevao promene.

Ažurirano upozorenje objavljeno 5. novembra posebno je usmereno na klimatsku krizu i objedinjuje godišnje podatke o rastu broja stanovnika, gubitku šumskog pokrivača, emisiji zagađujućih gasova koji doprinose globalnom zagrevanju i potrošnji energije u poslednje četiri decenije. Saopštenje ukazuje na zabrinjavajuće tendencije: većina mera uticaja čoveka na klimatske promene ide u pogrešnom smeru još od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja šest međusobno povezanih koraka koji bi mogli ublažiti neke od efekata “vanredne situacije”, uz poziv na velike promene u načinu funkcionisanja društva.

Prvi od šest koraka je primena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udelom ugljen-dioksida.

Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagađivača kao što su metan, ugljenična jedinjenja i hidroflurokarboni.

Treći je obnavljanje ekosistema Zemlje uz pomoć morskih grebena, šuma, stepa i uz sprečavanje nestanka staništa i biodiverziteta.

Četvrti korak je smanjenje potrošnje hrane životinjskog porekla i, umesto toga, ishrana ljudi koja je zasnovana na biljnom poreklu namirnica.

Peti korak je prelazak s politike stalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na politiku trajnog održivog ekosistema i poboljšanja dobrobiti ljudi.

Poslednji, šesti korak koji su predložili naučnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovništva sveta u meri koja obezbeđuje socijalni integritet.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)

Te predloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naučnika iz 153 zemlje i iz mnogih naučnih disciplina od astrofizike do neurologije. Autori su taj članak objavili i na društvenim medijima i direktno poslali e-poštom naučnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

“Dobili smo potpise podrške od širokog spektra naučnika što verovatno odražava da su i oni svedoci uticaja promene klime na biljke, životinje i ekosisteme koje proučavaju”, rekao je Tomas Njusom, ekolog sa Univerziteta u Sidneju i koautor dokumenta.

Međutim, piše CNET, nije sve ružno i turobno: kao ohrabrujući znak da se “tok okreće” autori ističu nedavno naglo jačanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promenu politike. Izgleda i da neki podaci nagoveštavaju da stanje takođe ide u pozitivnom pravcu. Autori prenose da se globalna stopa plodnosti usporava, a potrošnja električne energije koja potiče od sunca i vetra raste, ali primećuju da se čak i ti elementi prakse ponovo preokreću u suprotnom smeru.

Hitna reakcija, zaključuju autori, doneće čovečanstvu mnogo veće blagostanje nego što se može postići u stanju “radeći kao obično”.

CNET piše da se dosad nekoliko fraza koristilo za opisivanje zagrevanja Zemlje. Počelo je s “globalnim zagrevanjem” i prešlo se na “klimatske promene”. U poslednje vreme autori i publikacije koriste termin “klimatska kriza”. Situacija je, po poslednjim podacima, toliko teška da je čovečanstvu sada, u kritičnoj fazi, sve teže da preokrene sudbinu.

Zato se na mnogo mesta i nivoa od lokalnih saveta do celih zemalja, širom sveta, proglašava “vanredna klimatska situacija”. Neznatna promena izraza je uverljiva i mogla bi nadahnuti poziv na akciju.

Deklaracije upozorenja smatraju se prvim korakom da bi se reklo: “Treba da učinimo više!”, kako bi se zaustavili i potom poništili efekti klimatskih promena, uz poziv državama i političkim zvaničnicima da zauzmu odlučniji stav.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacqueline Godany)

U maju 2019. Parlament Velike Britanije je proglasio “klimatsku krizu” u toj zemlji, prvoj u svetu koja je to učinila. U Sjedinjenim Američkim Državama je u julu ove godine troje senatora podržalo zahtev da se to učini i kod njih.

Novi rad koalicije naučnika i istraživača se pridružuje nizu zahteva za akciju kako bi se zaustavio štetan uticaj promene klime, ali oni ne nude spisak rešenja.

Umesto toga, rekao je Ripl, upozorenje naučnika i “šest predloženih međupovezanih tačaka trebalo bi da budu osnova za hitno pokretanje, upravo sada, mnogo šire rasprave o tome kako se borimo protiv promena klime”, preneo je CNET.

Izvor: Zelena Srbija

Klimatske promene

Photo-illustration: Unsplash (NOAA)
Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Maniquet)

„Kao glumac, ja polažem pravo na život. Često igram izmišljene likove koji rešavaju izmišljene probleme. Verujem da je čovečanstvo posmatralo klimatske promene na isti takav način – kao da je reč o fikciji”, svojevremeno je izjavio holivudski miljenik Leonardo Dikaprio, koji je izaslanik generalnog sekretara UN-a za klimatske promene.

Ova izjava čuvenog glumca i aktiviste za zaštitu životne sredine oslikava pravo stanje stvari, ne samo u Srbiji, već širom naše planete. Svi živimo opterećeni ličnim problemima i o klimatskim promenama i ne razmišljamo preterano, osim kad se dogodi neka katastrofa. Ipak, bilo bi pametno pre nego što klimatske promene dosegnu dramatičan nivo da se upoznamo s tim kako do njih dolazi i kako ublažiti njihove posledice.

Vrlo često možete čuti da su klimatske promene prirodne i da je čak i naš poznati naučnik Milutin Milanković govorio o njima, ali mi ovde ne mislimo na prirodne cikluse zagrevanja i hlađenja, već na klimatske promene koje su posledica ljudske aktivnosti. Ove klimatske promene se prvi put spominju još krajem 19. veka, a o njima je prvi govorio švedski naučnik Svante Aernius. Klima se ranije menjala isključivo kao rezultat prirodnih okolnosti, ali sa pojavom industrije i porastom populacije primat preuzima ljudski faktor. Prognoza za blisku budućnost nije nimalo svetla, ukoliko nešto hitno ne preduzmemo, s obzirom na to da će uticaj klimatskih promena rasti, a samim tim će rasti i nepovoljni uslovi za život na planeti.

Naravno, uvek postoje razmimoilaženja, a klimatske promene nisu izuzetak. Naučnici nalaze argumente za i protiv klimatskih promena, a sa sigurnošću možemo tvrditi da su gasovi sa efektom staklene bašte, koji nastaju kao posledica ljudskih aktivnosti, u porastu i oni značajno utiču na pojačano zagrevanje atmosfere. Koncentracija gasova sa efektom staklene baste pre Industrijske revolucije iznosila je oko 280 ppm (ppm – parts per million), a 2017. godine je dostigla rekordni nivo od 405,5 ppm. Opšte je poznato da porast koncentracije ovih gasova nastaje kao posledica sagorevanja fosilnih goriva.

Ovo nisu, naravno, jedine posledice uvećane koncentracije gasova sa efektom staklene bašte. Osim čestih i intenzivnih suša i poplava u poslednjih nekoliko godina, činjenica je da se konstantno tope glečeri i polarne kape, da je nivo mora u porastu, kao i da je kiselost okeana povećana. Sve ovo ima uticaja i na ispravnost vode za piće, hrane i, posredno na taj način, i na zdravlje stanovništva.

Izumiranje biljnog i životnjskog sveta se takođe dovodi u vezu sa klimatskim promenama. Doduše, nisu isključivo klimatske promene odgovorne za smanjivanje biodiverziteta. Ljudska gramzivost ima značajnog udela u sve manjoj raznovrsnosti i brojnosti nekada bogate flore i faune širom sveta. Besomučno ubijamo pojedine životinjske vrste zbog mode, sujeverja ili prestiža.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Čak ni tu se ne zaustavljamo. U medijima su se mogla čuti mišljenja da je požar u Amazoniji podmetnut, što do sada nije potvrđeno. Kao da je malo što šumski požari, usled visokih temperatura i toplotnih talasa, zahvataju sve veća prostranstva, čak u oblastima gde ih ranije nije bilo.

Uvek možemo da izaberemo lakši put i da nastavimo da poričemo da su naša planeta i njen ekosistem u opasnosti. Kao da čovek pripada nekom drugom, rezervnom ekosistemu. Nisam sigurna koliko dugo to može opstati, jer sve i da ne verujemo u klimatske promene i da nas njihove posledice ne brinu, trebalo bi makar malo da nas zabrine kakav vazduh udišemo, kakvu hranu jedemo i kakvu vodu pijemo. Našoj planeti potrebni su borci koji od nje neće odustati, a među njima naročito mladi ljudi i tinejdžeri, kao što je Greta Tunberg.

Čini mi se da nisam jedina koju ova tema navodi na pomisao da stojimo na ivici ambisa čvrsto zatvorenih očiju. Ipak, ako bismo otvorili oči, možda bismo napravili korak unazad kojim bismo mogli da se spasemo. Taj spasonosni korak pre nas učinili su mnogi. Tako su na buđenje pozvali Leonardo, Greta, a sa stranica našeg magazina i Rambo Amadeus, Vojin Ćetković i Vuk Kostić. Svi oni se trude da ostave neku lepšu i bolju planetu budućim naraštajima koristeći svoju popularnost kako bi uticali na sve neverne Tome.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE, septembar – novembar 2019.

Pouzdano napajanje vetroparkova zahvaljujući kompaniji ABB

Foto: ABB

ABB jača svoju partnersku mrežu i obezbeđuje pouzdano napajanje vetroparkovima u Srbiji. Švajcarsko-švedska kompanija je udružila snage sa srpskom inženjerskom kompanijom Energotehnika Južna Bačka, u obezbeđenju pouzdanog napajanja vetroparka Kovačica.

Foto: ABB

ABB je realizovao značajnu isporuku inženjerskoj kompaniji Energotehnika Južna Bačka. Predmet isporuke bilo je srednjenaponsko gasom izolovano rasklopno postrojenje (GIS) i predstavlja deo ABB-ove neprekidne ekspanzije globalnog partnerskog programa OEM (Original Equipment Manufacturer) proizvodnje razvodnih ormana.

ABB je isporučio srednjenaponske ćelije iz familije ZX, koje su instalirane u trafo stanici 33/220kV u sastavu vetroparka Kovačica. Kovačica je jedan od najvećih vetroparkova u Srbiji, koji je u potpunosti operativan. To je potpuno nova, moderna elektrana u Srbiji u kojoj se energija dobija iz obnovljivih izvora. Vetropark se sastoji od 38 turbina ukupnog potencijalnog kapaciteta snage od 104,5 MW, a nalazi se u Vojvodini, jednoj od najpovoljnijih oblasti u Srbiji što se tiče vetropotencijala.

ABB-ov obim isporuke predstavljali su standardni delovi gasom izolovanog postrojenja tipa ZX0.2 i Relion® zaštitni releji iz serije 620. Srpska inženjerska kompanija Energotehnika Južna Bačka, u svojim pogonima, prilagodila je niskonaponske odeljke ćelija u skladu sa konačnim specifikacijama krajnjeg korisnika.

ABB već poseduje veliki broj dugoročnih partnerstava sa OEM i proizvođačima razvodnih ormana u Evropi i širom sveta. Partnerska mreža dodatno ubrzava ekspanziju ABB-ovih tehnologija i rešenja koja su usmerena na korisnike na lokalnim tržištima kroz renomirane kompanije koje su lideri u industriji.

„Ove godine smo dodatno ojačali i proširili naš partnerski program u Evropi“, izjavio je Alesandro Palin, Direktor poslovne linije Distributivnih rešenja u okviru poslovne jedinice Elektrifikacija. „Proverene tehnologije ABB-a u kombinaciji sa lokalnom podrškom našim korisnicima nude rešenja za bezbedne, pametne i pouzdane distributivne mreže električne energije.“

Izvor: ABB

Koliko je hrana na tržištu Srbije – (ne)bezbedna za potrošače?

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Inspekcije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – veterinarska, poljoprivredna i fitosanitarna, od početka godine do septembra meseca, kroz redovne i vanredne kontrole obavile su preko sto hiljada kontrola i sa tržišta povukle hranu nebezbednu za potrošače. Inspekcije su hranu iz prometa povukle iz razloga nedostataka sledljivosti, isteka roka trajanja, nepropisnog deklarisanja, neispunjavanja uslova za proizvodnju ili nepoštovanja odnosno neusklađenosti sa zakonskim propisima kao i drugih neusaglašenosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Diego Catto)

Veterinarska inspekcija 25 upravnih okruga, je za period od 1. januara 2019. godine do septembra tekuće godine, kroz 4.129 vanrednih službenih kontrola u mesarama, samoposlugama, prodavnicama delikatesa, prodavnicama ribe, zatim ugostiteljskim objekima, objektima brze hrane, pijacama i drugim objektima, utvrdila 848 neusaglašenosti. Tom prilikom naložila je 791 korektivnih mera, izdala 758 rešenja i podnela 191 prijavu. U pomenutom periodu je neškodljivo poništeno preko 34,5 tona hrane životinjskog porekla od čega: mesa i proizvoda od mesa 28.589 kg, mleka i proizvoda od mleka 2.617 kg, ribe i proizvoda od ribe 470 kg, jaja 86.707 kom, meda 22 kg i ostale hrane životinjskog porekla 2.805 kg. Sprovodeći redovne kontrole u 13.190 objekata obuhvaćenih kontrolama, veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede je u istom periodu, kroz 12.607 rešenja naložila mere za otklanjanje nedostataka i podnela 2.804 prijava. Izvršeno je i 116 službenih kontrola neregistrovanih objekata. Razlog povlačenja hrane je najčešće nedostatak sledljivosti i isteka roka trajanja proizvoda ali i mikrobiološki parametri iznad referentnih vrednosti za određenu hranu.

Poljoprivredni inspektori su od početka godine u oblasti bezbednosti hrane obavili ukupno 5.233 kontrole, kako u redovnom tako i u drugoj vrsti nadzora i tom prilikom van prometa stavili oko 896 tona prehrambenih proizvoda biljnog porekla i  44.467 litara pića. Van prometa zbog neodgovarajuće deklaracije ili isteklog roka stavljeno je 41.512 litara alkohola i alkoholnog pića i 2.955 litara bezalkoholnog pića, dok se iz grupe prehrambenih proizvoda biljnog porekla, zbog nedostatka analiza na bezbednost hrane, sledljivosti i neodgovarajuće deklaracije iz prometa najviše povlačilo brašno, testenine, zamrznuto povrće, ulje, margarin, čaj. Od početka godine poljoprivredna inspekcija donela je 54 Rešenja o zabrani proizvodnje, 214 Rešenja o zabrani prometa. Zbog konstatovanih nepravilnosti po pitanju uslova za proizvodnju, uslova higijene i kvaliteta i bezbednosti proizvoda podnela je ukupno 274 kaznenih mera.

Fitosanitarni inspektori su na graničnim prelazima, u periodu od 1. januara 2019. godine, do danas, obavili  pregled 46.654  pošiljaka bilja u ukupnoj težini od 675.940,55 tona i 9.619 pošiljaka drvene građe ukupne količine od 361.417,02 m3.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

U navedenom periodu granični fitosanitarni inspektori su doneli 222 rešenja o zabrani uvoza, iz razloga prisustva karantinski štetnih organizama, prisustva štetnih organizama u većem procentu od dozvoljenog ili nedostatka dokumentacije. Rešenja o zbrani uvoza su doneta za bilje  u količini od 2.553,56 tona  i 2.59,51 m3. U navedenom periodu 13 pošiljaka južnog voća i povrća je neškodljivo uništeno zbog povećanog sadržaja sredstava za zaštitu bilja dok su 3 vraćene pošiljaocu. Jedna pošiljaka južnog voća je vraćena s graničnog prelaza jer je pristigla promrzla, dok su 4 iz istog razloga neškodljivo uništene.

Na osnovu donetih rešenja graničnih fitosanitarnih inspektora, navedene pošiljke su ili vraćene zemlji izvoznici sa graničnih prelaza na osnovu vizuelnih pregleda i konstatacije da ne odgovaraju zakonskim propisima ili na osnovu laboratorijskih analiza koje su pokazale da pošiljke ne odgovaraju zakonskim propisima, ili su pošiljke  uništene na bezbedan i neškodljiv način.

Inspektori Odseka granične fitosanitarne inspekcije za kontrolu pošiljaka na mestima carinjenja u navedenom periodu pri uvozu obavili su redovnu kontrolu 58.960 pošiljaka hrane i hrane za životinje biljnog i mešovitog porekla, odnosno 177.454 proizvoda.  Analizirano je 8662 proizvoda, a doneto 402 zaključaka o otklanjanju nedostataka proizvoda. Takođe, zabranjen je uvoz i stavljanje u promet hrane i hrane za životinje u količini od 627.667,42 kilograma, a na osnovu 104 donetih rešenja o zabrani uvoza. Razlozi zabrane uvoza i stavljanja u promet ove hrane pre svega su vezani za nedostatke koji se odnose na nepostojanje deklaracija na srpskom jeziku, zatim zbog neadekvatnog kvaliteta proizvoda, nedozvoljene upotreba aditiva, mikrobiološke neispravnosti hrane, povećanog nivoa teških metala ili prisustva toksina u hrani.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kroz projekat “Udahnimo život prirodi” grad Užice dobija nova pluća

Foto: Grad Užice

Projekat „Udahnimo život prirodi“ vredan 1,7 miliona dinara realizuje se sredstvima Ministarstva zaštite životne sredine i Grada Užica. Ukupna površina parcela koje se pošumljavaju na teritoriji šireg gradskog jezgra je 5,22 hektara. Trenutno se izvode radovi na pošumljavanju tri parcele u Velikom parku, površine oko 1,5 ha, a narednih dana biće pošumljena i ostala površina koja se nalazi na Belom groblju.

Foto: Grad Užice

„Kroz projekat ‘Udahnimo život prirodi’ koji sprovodimo u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine ulažemo novac sa ciljem da krenemo u ozbiljnu akciju pošumljavanja na teritoriji našeg grada. Činimo sve što je moguće da naš grad učinimo boljem mestom za život, da ga ostavimo mladim Užičanima kao mesto koje je dovoljno dobro da bi u njemu poželeli da ostanu“, naveo je gradonačelnik Užica Tihomir Petković.

Gradonačelnik Petković je naglasio da je cilj pošumljavanja povećanje procenta zelenih površina u gradu, sprečavanje erozije tla na tim površinama i samim tim i kvalitetniji vazduh koji ćemo udisati. „Možemo da se pohvalimo da smo u ovom momentu grad koji na svojoj užoj teritoriji pošumljava najveću površinu“, istakao je gradonačelnik.

Foto: Grad Užice

„Naš grad pošumljavanjem dobija nova pluća kojima će disati i koja će pomoći u prečišćavanju vazduha, sprečavanju erozije tla, daljoj degradaciji zemljišta i naravno ulepšati Veliki park koliko je to moguće“, istakao je zamenik gradonačelnika Ivan Stanisavljević.

„Na ovom lokalitetu smo imali veštački zasađenu smrču koja se nije pokazala kao dobra, 2012. godine došlo je do sušenja i ta stabla su 2013. godine morala da budu uklonjena. Ovaj put smo izabrali drvo javor, jer je otporan na uslove gradske sredine, takođe smo uzeli kontejnerske sadnice javora koje imaju 30 do 40 procenata veći uspeh prilikom pošumljavanja“, dodao je on.

Foto: Grad Užice

„Sadnice su nabavljene iz rasadnika Javnog preduzeća ‘Srbijašume’ u Požegi jer je lokalitet blizu, samim tim uslovi su slični našim, a sve sa ciljem da nam pošumljavanje bude što uspešnije. Ako nam vremenski uslovi dozvole, nadamo se da će za 20 dana biti završeno pošumljavanje u Velikom parku i na Belom groblju“, naveo je Stanisavljević.

Mis Eko Srbije Anastasija Murić, poreklom Užičanka, i novi svetski prvak u kik-boksu Nikola Filipović su takođe učestvovali u akciji pošumljavanja.

„Želela bih da se zahvalim Gradu Užicu i Ministarstvu za životnu sredine koji su me pozvali da budem deo projekta ‘Udahnimo život prirodi’. Moja misija, kao Mis Eko Srbije, je da podignem svest, kako kod mlađih generacija, tako i kod starijih, koliko je bitno da pazimo i čuvamo prirodu“, rekla je ovom prilikom Anastasija.

Izvor: Grad Užice

Najavljen početak radova na sistemu prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici

Foto: Wikipedia/Nije bitno
Foto-ilustracija: Unsplash (Vishal Banik)

Predstavnici Glavnog grada Podgorica i preduzeća “Vodovod i kanalizacija” predstavili su u ponedeljak, 4. novembra, dosadašnje i najavili buduće aktivnosti u vezi sa realizacijom uzgradnje projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom.

Zamenik gradonačelnika Časlav Vešović podsetio je da projekat ima više faza, koje se odnose na izgradnju glavnog kolektora, izgradnju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i proširenje sekundarne kanalizacione mreže. Naveo je da je pri kraju izrada tehničke dokumentacije i da se uskoro očekuje realizacija projekta.

“Ovaj projekat se sastoji iz nekoliko celina. Najvažniji je sam preciščivač otpadnih voda koji će se graditi iza Kombinata aluminijuma. Postrojenje se sastoji od tri komponente: prva komponenta je sama filtracija otpadnih voda, zatim dalji tretman kanalizacionog mulja koji će ostati nakon filtriranja i na kraju njegova inseneracija”, objasnio je Vešović.

Posebna celina u ovom projektu je, kako je naglasio Vešović, izgradnja primarnog kolektora dužine pet kilometara u sklopu kojeg će se graditi novi pešaki most na Morači.

“On će omogućiti da se sa desne na levu obalu prebaci primarni kolektor. Primarna mreža će pomoći da se aktuelno postrojenje poveže sa budućim postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda. Izgradnja sekundarne mreže će podrazumevati 18 km nove mreže i 1500 novih priključaka. Sekundarna mreža će se pretežno graditi u severnim prigradskim naseljima Zlatica, Murtovina i Zagorič, kao i u Koniku dužine 18 kilometara”, kazao je Vešović.

Finalni tender za izgradnju sekundarne mreže, dodao je, završava se 15. novembra.

“Ovu priliku želim da iskoristim i pošaljem poruku crnogorskim kompanijama da ih zainteresujemo da učestvuju na tom javnom pozivu jer to nisu preterano komplikovani radovi i bila bi šteta ukoliko sav taj novac ne bismo zadržali za našu ekonomiju”.

Posebno je istakao da se 5. decembra otvaraju ponude za finalni tender za izgradnju primarnog kolektora. Podsetio je da su se javile četiri kompanije u predkvalifikacionom pozivu od kojih su se dve kvalifikovale .

“Dakle, na finalnom tenderu možemo da dobijemo samo dve ponude i verujem da u kratkom vremenskom roku donesemo odluku o tome koja će kompanija izvoditi radove i omogućimo početak radova oko Nove godine”, kazao je Vešović koji je i šef implementacione jedinice za sprovođenje projekta.

Najavio je i skoru proceduru za zaključivanje ugovora za izgradnju mosta sa pridodajućom primarnom mrežom kolektora.

“Za ove tri celine logično je da se radovi paralelno izvode dok ćemo za sam sistem za prečišćavanje otpadnih voda morati da sačekamo završetak glavnog izvođačkog projekta i dobijanje građevinske dozvole, polazeći od toga da je to složeni inženjerski objekat”, kazao je predstavnicima medija Vešović.

Zamenik Vešović istakao je i kako je uprava Glavnog grada bila u stalnoj komunikaciju sa lokalnim stanovništvom, pre svega meštanima Botuna. Tom sinergijom došlo je do dobrih rešenja pre svega kada je dodatna zaštita životne sredine.

“Dali smo zadatak našim konsultantima i našim partnerima da obezbede dodatno filtriranje u okviru samog sistema za prečišćavanje otpadnih voda na način na koji ćemo dobiti kvalitet vode koji praktično neće imati negativan uticaj na reku Moraču”, zaključio je Vešović.

Direktor „Vodovoda i kanalizacije” Podgorice Filip Makrid je ponovio da se celokupan projekat realizuje u nekoliko faza i da se kvalifikacioni tender za sekundarnu mrežu završava 15. novembra, a već 5. decembra i kvalifikacioni tender za Glavni kolektor i pešački most na Morači, čime se formalno stiče mogućnost sklapanja ugovora sa izvođačima radova i početak fizičke realizacije posla dodajući da će sutra biti raspisan kvalifikacioni tender za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

“Sigurni smo da ćemo do nove godine zaključiti ugovore za sekundarnu mrežu i za pešački most na Morači, kao da će se završiti kvalifikacije za glavni kolektor, a već u prvom kvartalu naredne godine očekujemo i odabir izvođača za postrojenje, odnosno najveći i najsloženiji segment sistema i celokupnog projekta”, naglasio je Makrid.

Foto: Wikipedia/MrSco

Govoreći o rokovima izgradnje projekta, Makrid je istakao da od momenta potpisivanja ugovora sa izvođačima za svaku fazu teče posebno vreme izvođenja radova, pa je za izgradnju mosta na Morači i Glavnog kolektora definisano 12 meseci, za izgradnju sekundarne mreže dat je rok od 12 do 18 meseci od uvođenja izvođača radova u posao, dok je rok za izgradnju samog postrojenja sistema za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa evropskim procedurama i najboljim praksama za gradnju složenih objekta definisan na period od 36 meseci.

Kada je u pitanju zaštita životne sredine, direktor podgoričkog “Vodovoda i kanalizacije” je istakao da je novi sistem prečišćavanja otpadnih voda potpuno tehnološki zaokružen i zatvoren, energetski efikasan i sa minimalnim nus produktima koji će se izvoziti na deponije u Evropi koje tretiraju takvu vrstu otpada.

Radi podsećanja, izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom najznačaniji je kapitalni projekat u Glavnom gradu. Ukupna vrednost projekta iznosi oko 50 miliona eura.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Inovativno otkriće srpskih studenata – “uzgajanje” čistog vazduha pomoću algi

Foto: AlgiOx
Foto: AlgiOx

Stručnjaci jedan od devet smrtnih slučajeva u toku godine pripisuju zagađenju vazduha. Ono je među “najmasovnijim ubicama” i godišnje odnese oko 6,4 miliona života. Toliko ljudi ne umire ni od malarije, side i tuberkuloze zajedno.

Pored toga, vazduh lošeg kvaliteta se negativno odražava i na našu koncentraciju, okrepljenost i produktivnost. Petoro studenata iz Srbije se u februaru 2019. godine udružilo kako bi nadmudrilo ovog nevidljivog neprijatelja ljudskog zdravlja.

S tom idejom na umu, David Vučen, Jovan Jovanović, Ivan Čitanović, Ivana Stankov i Mina Hasanović su razvili uređaj pod nazivom “AlgiOx”. Dolaze sa nekoliko različitih fakulteta – Fakulteta organizacionih nauka, Famaceutskog fakulteta, Biološkog fakulteta i Tehnološko-metalurškog fakulteta.

Tim pronalazača tvrdi da su osmislili pametan, samoodrživi sistem za prečišćavanje vazduha u kućnim i kancelarijskim uslovima. Na vama je samo da ga priključite u struju.

Okosnicu njihovog izuma predstavlja bioreaktor od mikroalgi koje iz vazduha uklanjaju štetne čestice i gasove, istovremeno proizvodeći kiseonik. Prema njihovim navodima, sistem ima jednaku moć neutralizovanja zagađenja kao pet stabala.

Inovaciju predstavljaju pod sloganom “Hajde da gajimo vazduh!”, a već su se okitili i nagradom sa takmičenja “Sarajevo unlimited” u okviru kog su se plasirali među tri najbolja regionalna startapa.

Za razliku od sličnih komercijalizovanih uređaja, “AlgiOx” svojim korisnicima nudi i dodatne pogodnosti poput mobilne aplikacije i neprestanog praćenja različitih parametara vazduha poput temperature i vlažnosti. Povrh toga, biće napravljen od biorazgradivih materijala, najavila je članica tima Ivana Stankov za Novu ekonomiju. Ona je takođe naglasila da su im, kao studentskom startapu, najveće prepreke u poslovanju – finansiranje i nedostatak prostora za rad.

Više od 100 ljudi se prijavilo da testira njihov proizvod kako bi im svojim sugestijama pomogli da ga unaprede i da dođu do idealnog krajnjeg rešenja. Studenti će izabrati njih deset koji će već polovinom septembra imati priliku da pomoću “AlgiOx” prečiste vazduh u svom okruženju.

Jelena Kozbašić

I najviši vrh sveta osvojila je plastika

Foto-ilustracija: Unsplash (Mari Partyka)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)

Ni najviši vrhovi nisu pošteđeni taloženja smeća. Zapravo, plastični otpad predstavlja veliki problem na najvišem vrhu na svetu Mont Everestu.

Glavni razlog stvaranja ove deponije “na visini” leži u tome što planinari sa sobom nose opremu i brojne plastične elemente koje ostavljaju na planini.

Iz tog razloga je Nepal uveo neke izmene. Pre svega, zabranio je plastiku za jednokratnu upotrebu u regionu oko Mont Everesta, kako bi se ovo taloženje plastičnog otpada barem delimično saniralo.

Takođe, krajem avgusta ove godine organizovana je akcija čišćenja kojom je uklonjeno čak 10 toni otpada. Nakon toga, otpad je iskorišćen u reciklaži, odnosno pretežno za reciklirane materijale za domove i hotele u prestonici Katmandu.

Čišćenje ovog dela Himalaja trajalo je oko 6 nedelja. Postoji i interesovanje za otkupljivanjem ovih sirovina od stranih kompanija u nameri da se u potpunosti iskoriste u reciklaži.

Još uvek veliki problem predstavlja ostatak smeća koje se tu taložilo godinama, tako da će biti potrebno još rada na kompletnom čišćenju planinskog vrha.

Foto-ilustracija: Unsplash (Success Dhamala)

Jedan od načina da se izađe na kraj sa ovim problemom leži u redukovanju broja plastičnih elemenata koje planinari sa sobom mogu poneti. Neki su zagovornici i ektremnije opcije – redukovanja broja planinara koji će moći da se penju ka vrhu.

To može pomoći u borbi sa još jednim problemom s kojim se nose kad je reč o nadmorskoj visini od gotovo 8.844m.

Naime, poslednjih godina zabeležen je porast smrtnih slučajeva prilikom osvajanja najvišeg vrha sveta. Uzrok ove pojave jeste veliki broj planinara koji se upućuje na Himalaje, a topljenje glečera usled globalnog zagrevanja dodatno otežava sagledavanje najpogodnije perspektive za budućnost.

Jelena Cvetić

Kvalitet vazduha u Beogradu u kategoriji “dobar” i “odličan”

Foto: Beoeko/screenshot
Foto: Wikipedia/Comparativist1

Smanjenje vazdušnog pritiska, pojačano strujanje vazduha i porast temperature povoljno su uticali na kvalitet vazduha u Beogradu. Usled porasta spoljne temperature smanjena je aktivnost kućnih ložišta i emisija zagađujućih materija u vazduh, pa je samim tim ovih dana kvalitet vazduha u Beogradu u kategoriji „dobar” ili „odličan”, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Kako se navodi u saopštenju, ocena kvaliteta vazduha u Beogradu vrši se na osnovu podataka dobijenih sa automatskih mernih stanica kojima upravlja Gradski zavod za javno zdravlje. Ocena se vrši na svakih sat vremena na osnovu podataka dobijenih merenjem koncentracije zagađujućih materija u prethodnom satu. Kvalitet vazduha je moguće pratiti preko aplikacije postavljene na sajtu Grada Beograda.

Kako je meteorološkom prognozom za predstojeći period najavljen pad temperature, a samim tim i aktiviranje kućnih ložišta, očekivano je i povećanje koncentracije zagađujućih materija u vazduhu. Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine apeluju na građane da prate preporuke za ponašanje u slučajevima povećanog zagađenja vazduha koje će biti dostupne preko aplikacije na sajtu Grada Beograda, navodi se u saopštenju ovog sekretarijata.

Izvor: Grad Beograd

Koji hrvatski trgovački lanac prvi ukida plastične kese?

Foto-ilustracija: Unsplash (Les routes sans fin(s))
Foto-ilustracija: Unsplash (Sophia Marston)

U cilju smanjenja plastičnog otpada u životnoj sredini, trgovački lanac “Kaufland” prvi je doneo odluku o potpunom povlačenju plastičnih kesa iz prodaje iz svih svojih prodavnica u Hrvatskoj.

Prema Pravilniku o izmenama i dopunama pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, lagane plastične kese su plastične kese za nošenje debljine od 15 do 50 mikrona, a u Kauflandu se takve kese trenutno mogu kupiti na blagajnama po ceni od 80 lipa odnosno jedne kune (15 dinara). Navedene plastične kese od 1. januara 2020. u Kauflandu više neće biti dostupne, a kupci će moći da odaberu između nekoliko drugih vrsta, kao što su papirne ili platnene kese, saopšteno je u ponedeljak iz ovog trgovačkog lanca.

Ovaj izuzetno važan potez deo je Kauflandove strategije koja u fokus stavlja briga za životnu sredinu i zajednicu, održivost i društveni angažman.

„Ponosni smo na to što smo prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je doneo odluku da učini nešto za čistiju i zdraviju životnu sredinu i ukloni plastične kese iz prodaje“, rekao je Patrik Rudat, predsednik Uprave Kauflanda u Hrvatskoj.

Osim povlačenja laganih plastičnih kesa, Kaufland Hrvatska će, takođe, 1. januara 2020. iz prodaje povući jednokratno plastično posuđe, pribor za jelo, kao i plastične štapiće i slamčice i zameniti ih alternativnim održivim rešenjima.

Izvor: Ekovjesnik

Video nadzor – rešenje problema nastanka divljih deponija?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rishabh Varshney)
Foto-ilustracija: Pixabay

Članovi gradskog odbora Zelene stranke u Zrenjaninu predložili su gradskoj vlasti da se prilikom razmatranja budžeta za sledeću godinu predvide sredstva za postavljanje video nadzora na kritičnim mestima u gradu, kao preventivu u stvaranju divljih deponija.

Oni su proteklog vikenda obišli divlje deponije u gradu i tom prilikom se upoznali sa problematikom odlaganja smeća i zaštite životne sredine.

Podsetili su da neadekvatno deponovanje i odlaganje smeća na divljim deponijama dovodi do zagađenja zemljišta i podzemnih voda, a da divlja deponija koja se nalazi kod ciglane „Neimar“ godinama problem koji se iznova pojavljuje.

Osim video nadzora zahtevaju da se pooštri kontrola takvih mesta, a budući da zakon propisuje kazne za one koji odlažu smeće na divlje deponije očekuju i da nadležni organi sprovode zakon.

“Zelena stranka će i ubuduće pratiti razvoj situacije i zahtevati od nadležnih da se pitanje divljih deponija, ne celoj teritoriji grada Zrenjanina trajno reši”, poručili su članovi GO Zelene stranke u Zrenjaninu.

Izvor: Zelena Srbija 

Amerika zvanično otpočela napuštanje Pariskog sporazuma o klimi

Foto-ilustracija: Unsplash (Fabrizio Verrecchia)

Sjedinjene Američke Države su obavestile Ujedinjene nacije da su započele proces napuštanja Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Fabrizio Verrecchia)

Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je juče da je predao zvanično obaveštenje Ujedinjenim nacijama. Time započinje proces povlačenja koji traje godinu dana.

Pompeo je Pariski sporazum o klimi nazvao “ekonomskim nefer teretom” za američku ekonomiju.

Oko 200 država potpisalo je Pariski sporazum o klimi, prema kojem svaka zemlja postavlja ciljeve za smanjenje emisije štetnih gasova koji vode do klimatskih promena.

Sjedinjene Američke Države su prva zemlja koja se povlači iz sporazuma. Iako je američki predsednik Donald Tramp sredinom 2017. doneo odluku o napuštanju, Amerikanci to nisu mogli da učine do sada, pošto sporazum zabranjuje povlačenje zemlje tokom prve tri godine od njegove ratifikacije.

Izvor: Zelena Srbija

Kruševljani pošumili gradski park

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Povodom Dana klimatskih promena – 4. novembra, juče je u Pionirskom parku u Kruševcu organizovana akcija pošumljavanja pod nazivom „Zasadi svoje drvo“.

Pošumljavanje je jedna od neophodnih mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i borbe protiv klimatskih promena.

Pomoćnik gradonačelnika za ekologiju, održivi razvoj i energetiku Olivera Drenovac napomenula je da je ovo druga akcija po redu.

Ove godine su se odazvale brojne kompanije i donirale iznos od 218.105 dinara.

Foto: Grad Kruševac

Donatori akcije su: Valvoline, Henkel, HI Župa, KTK Komerc, Ivan promet, Joter, Gibanj, Elmos promet, Eko-mlek, Telekomunikacija Blace, Dunipak, Aroma 1990, ART Bata enterijer, Auto trend, Ellis enterpises east…

U sadnji drveća pomogli su i učenici škola „Jovan Popović“ i „Veselin Nikolić“.

Izvor: Grad Kruševac