Home Blog Page 819

Šabac, Požarevac i Ćuprija – srpski gradovi “po meri privrede”

Foto: NALED

Mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi uručila je predstavnicima 17 gradova i opština iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije sertifikate koji potvrđuju da je reč o lokalnim samoupravama po meri privrede. Za 39.000 preduzetnika i privrednih društava, kao i 900.000 građana koji u njima žive, to znači da mogu da računaju na usluge lokalne administracije po najvišim međunarodnim standardima.

Foto: NALED

Broj lokalnih samouprava iz regiona koje su dosad sticale sertifikat popeo se na 54 dok su još 33 u procesu sertifikacije. Analize su pokazale da su uslovi za poslovanje u tim sredinama 70 odsto bolji nego u gradovima i opštinama koje nemaju ovaj pečat kvaliteta, a gotovo tri puta su uspešnije u privlačenju investicija.

Program sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE) od 2012. sprovodi više od 20 institucija i organizacija iz Hrvatske, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Podršku programu dala je Vlada Nemačke putem GIZ Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga.

Foto: NALED

“BFC SEE program dokazao se ne samo kao dobar instrument za unapređenje usluga na lokalnom nivou već i kao odlična platforma za unapređenje regionalne saradnje kroz razmenu iskustava i dobrih reformskih praksi kao što su elektronske građevinske dozvole, pojednostavljena registracija sezonskih radnika, reforma katastra i druge”, izjavio je ambasador Nemačke u Crnoj Gori Robert Veber na otvaranju ceremonije dodele sertifikata u okviru „Konferencije o ekonomiji Montenegro 2019“ u Budvi.

Uspeh BFC SEE programa podstakao je pokretanje inicijative za njegovu institucionalizaciju kao Business Friendly Environment platforme u okviru koje bi vlade zemalja regiona zajedno radile na regulatornoj standardizaciji, a sve u cilju boljeg pozicioniranja jugoistočne Evrope na globalnoj investicionoj mapi s obzirom na to da investitori ovaj region najčešće vide kao jedno tržište. Zato je cilj uključivanje novih zemalja u BFC SEE.

Foto: NALED

Kroz BFC SEE lokalne samouprave dobijaju jasne smernice kako da kreiraju dobro poslovno okruženje i uvedu međunarodno priznate standarde efikasne i transparentne lokalne administracije. Među 10 univerzalnih kriterijuma koje je potrebno da ispune na putu do sertifikata jesu strateško planiranje ekonomskog razvoja, predvidivost troškova poslovanja, planiranje razvoja infrastrukture i pouzdane komunalne usluge, podrška preduzetništvu, saradnja sa privatnim sektorom i dr. Sertifikat važi tri godine i moguće ga je obnoviti.

Dobitnici BFC SEE sertifikata

Među ovogodišnjim dobitnicima sertifikata našli su se gradovi i opštine Banja Luka, Bijeljina, Maglaj, Zavidovići, Trebinje, Brod, Kakanj, Tešanj, Novi Grad, Žepče, Prnjavor, Bosanska Krupa i Bihać iz Bosne i Hercegovine, Požarevac, Šabac i Ćuprija iz Srbije, a prva lokalna samouprava iz Crne Gore koja je ispunila uslove za sticanje sertifikata je Bijelo Polje.

Šapcu je ovo drugi po redu sertifikat kojim dokazuju da kontinuirano rade na unapređenju poslovnog ambijenta.

Izvor: NALED

Projektom “Energetska efikasnost u Crnoj Gori” obuhvaćene bolnice i škole

Foto-ilustracija: Unsplash (pixpoetry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Arseny Togulev)

Ministri ekonomije i zdravlja Dragica Sekulić i dr Kenan Hrapović potpisali su ugovor sa konzorcijumom u čijem su sastavu “LD Gradnja”, “Ramel” i “Ening”, za izvođenje radova u Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj u okviru druge faze projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori”. Vrednost ugovora iznosi preko 1,4 miliona evra, a odnosi se na zamenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje termo izolacije krovnih ravni, zamenu i unapređenje sistema za pripremu sanitarne tople vode, unapređenje sistema osvetljenja i sistema za grejanje.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić izrazila je očekivanje da će nakon izvođenja radova u Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj ovi objekti biti pokazni primeri o benefitima implementacije mera energetske efikasnosti.

Sekulić je podsetila da je ministarstvo ekonomije 2009. godine počelo implementaciju projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“, koji se realizuje na osnovu kredita sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, a koji je imao za cilj unapređenje energetskih karakteristika javnih objekata (zdravstvenih i obrazovnih), kao i bolju obaveštenost građana o merama energetske efikasnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Feliphe Schiarolli)

“Rezultati koje je smo ostvarili realizacijom projekta su višestruki: uz primenu uslova energetske efikasnosti renovirano je 25 javnih objekata, i to: 16 zdravstvenih, 8 obrazovnih ustanova i 1 studentski dom, ukupne vrednosti radova 9,58 miliona evra. Smanjena je potrošnja energije u prosjeku za 42,5 odsto. Rashodi javne potrošnje smaneni su oko 600.000 evra godišnje. Preko 92 odsto korisnika objekata je zadovoljno unutrašnjim komforom nakon primene mera energetske efikasnosti”, istakla je Sekulić.

Ministarka je naglasila da renovirane objekte koristi oko 100.000 korisnika (učenici, pacijenti, zaposleni u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama), odnosno 16 odsto stanovništva Crne Gore.

Sekulić je kazala da je druga faza projekta ‘Energetska efikasnost u Crnoj Gori’ počela u julu mesecu 2018. godine, kada je potpisan ugovor o kreditu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, za dodatnih 6 miliona eura za primenu, te da je, pored radova na renoviranju novih zdravstvenih objekata, plan da se kroz realizaciju ove faze projekta implementira monitoring sistem koji će pratiti postignute uštede i nivo komfora u zdravstvenim objektima i uspostavi održiv sistem finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru.

“Održivi sistem finansiranja omogućiće da uštede u potrošnji energenata koje budemo ostvarili u renoviranim objektima u okviru druge faze koristimo za primenu mera energetske efikasnosti u ostalim zdravstvenim objektima”, poručila je ministarka Sekulić

Ministar zdravlja dr Kenan Harapović izrazio je zadovoljstvo uspešnom implementacijom projekata koji sprovode odsek za zdravlje i ekonomiju sa ciljem renoviranja objekata u delu energetske efikasnosti i stvaranja boljih i komfornijih uslova za boravak u zdravstvenim objektima.

“Do sada je kroz projekat u zdravstvene objekte uloženo oko 7,5 miliona eura. Ukupna potrošnja energije smanjena je za oko 500.000 evra godišnje, dok je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom nakon primena mera energetske efikasnosti povećano na preko 95 odsto, a medicinskog osoblja na preko 85 odsto”, kazao je Hrapović.

On je podsetio da je do sada energetski renovirano 16 zdravstvenih objekata i da će radovi u domovima zdravlja u gradovima Berane, Plav i Rožaje biti završeni do 18. novembra ove godine, nakon čega će biti započet monitoring verifikacije ušteda postignutih ovim projektom.

“Narednih dana planiramo raspisivanje oglasa za odabir izvođača radova za objekte Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor, Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu i Domu zdravlja Tivat, procenjene vrednosti oko 1,1 miliona evra”, najavio je Hrapović.

Foto-ilustracija: Unsplash (Faruk Kaymak)

Ministar je rekao da će se tokom narednog perioda raditi sa punom pažnjom i posvećenošću kako bi zadate ciljeve na projektu „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“ u potpunosti ispunili.

Za implementaciju projekta energetske efikasnosti u zdravstvenim ustanovama zaduženo je Ministarstvo zdravlja, dok je Direktorat za energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije odgovoran za koordinaciju projekta i obezbeđivanje podrške Ministarstvu zdravlja.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Naučno-tehnološki park površine 3.600 m2 u Čačku

Foto: Wikipedia/Forgivenday
Foto-ilustracija: Unsplash (Ousa Chea)

U Srbiji su za sada Naučno-tehnološki park dobili Beograd, Novi Sad i Niš, a uskoro će im se pridružiti i Čačak.

Planirana površina prostora trebalo bi da iznosi oko 3.600 m2 podeljenih na tri jednake etaže.

Na prizemnoj etaži sa proizvoljnim sadržajem potrebno je urediti kancelarije, proizvodni deo, sanitarne čvorove i lift sa stepeništem.

Prva i druga etaža će predstavljati prostor za edukativne i naučne sadržaje. Prema planu izgradnje na prvom spratu  biće organizovane kancelarije, učionice, kuhinja, sanitarni čvorovi, laboratorije, lift i stepenište.

Na drugom spratu biće otvoren prostor za sastanke i organizaciju poslovanja, kao i sanitarni čvorovi, čajna kuhinja, lift i stepenište.

U sklopu građevinskih radova potrebno je predvideti skeletni konstruktivni sistem u kombinaciji betonskih jezgara i konstrukcije od betonskih stubova i greda i rešetkastih čeličnih nosača, kao i “zeleni” krovni pokrivač.

Rok za podnošenje ponuda je 18. novembar ove godine, a odluka će biti doneta u roku od 25 dana.

Za ovaj projekat predviđeno je 3,5 miliona evra od strane države, dok će Grad Čačak uložiti zemljište i kompletnu infrastrukturu u vrednosti od 2,5 miliona evra.

Realizacija projekta očekuje se za 2 godine, a sa završetkom radova stvorili bi se uslovi za otvaranje 300 novih radnih mesta.

Konkursna dokumentacija i poziv za podnošenje ponuda dostupni su na sajtu.

Izvor: Grad Čačak

“Energija i digitalizacija zajedno stvaraju sinergiju na putu za pametnu budućnost”

Foto: PKV

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV) danas je održan drugi dan XIII Međunarodnog foruma o čistim energetskim tehnologijama pod nazivom “Energetska digitalna perspektiva Srbije”.

Foto: PKV

Drugi dan Foruma zvanično je otvorio predsednik PKV Boško Vučurević koji je podsetio da je u okviru prvog dana dat uvod u energetsku digitalnu perspektivu Srbije, u razvoj energetike, i u to kako energija i digitalizacija zajedno stvaraju sinergiju na putu za pametnu budućnost.

“Današnji skup ima zadatak da nam predstavi značajan broj konkretnih aktivnosti i uspešnih lokalnih projekata. PKV će uvek biti partner i suorganizator skupova na temu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Postojeća udruženja i grupacije PKV i Privredne komore Srbije aktivno se bave pitanjima cirkularne ekonomije, odnosno održivog korišćenja prirodnih resursa,  kao i drugim relevantnim temama koje su trend savremene privrede u Republici Srbiji”, rekao je Vučurević.

Predsedavajući Foruma Tihomir Simić istakao je da su danas prezentovani najkvalitetniji poslovni projekti iz zemlje i inostranstva koji su realizovani u proteklom periodu, kao i, kako je rekao, najbolje moguće ostvarive ideje, koje se na ovakav način preporučuju institucijama da ih ugrade u svoje razvojne planove.

“Naša su očekivanja da sve ono što predstavlja u ovom trenutku integracionu sposobnost digitalnih platformi, koje predstavljaju našu društvenu stvarnost, a istovremeno i vrhunski nacionalni prioritet, stavimo u kontekst onoga što energetika kao bazan sektor, od čega zavisi sve ono što predstavlja budući bolji život građana u našoj zemlji i regionu, omogućimo da bude kao takvo shvaćeno, prihvaćeno i na određeni način potencirano u strategijama i energetskim politikama koje realizuju najodgovornije institucije i pojedinci u našoj zemlji”, rekao je Simić.

Foto: PKV

On je dodao da se ovogodišnji fokus Foruma podudara sa nastojanjima Republike Srbije i zemalja regiona na što je moguće jasnijoj identifikaciji konkretnih procesa i projekata u sektoru energetike i njihovom unapređenju kroz primenu novih digitalnih tehnologija i rešenja, kao i načinom za postizanje postavljenih zajedničkih evropskih ciljeva.

“Imam posebno zadovoljstvo da u ime svih onih koji su u poslednjih 13 godina kreirali Međunarodni forum o čistim energetskim tehnologijama kao instituciju koja referentno predstavlja mesto odakle se generišu najkvalitetnije ideje za pokretanje dodatnog razvoja sektora energetike i unapređenja energetske bezbednosti Republike Srbije i regiona, potvrdim da je i ovogodišnji Forum u potpunosti izvršio svoje ciljeve radeći dvodnevno u kopartnerstvu i pod pokroviteljstvom Skupštine AP Vojvodine, sa PKV i u partnerstvu sa Fakultetom tehničkih nauka”, naglasio je Simić.

Predsednik Komiteta za rashladnu tehniku, toplotne pumpe i energetsku efikasnost pri Društvu za KGH Srbije, u okviru Saveza mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije (SMEITS) Slobodan Pejković rekao je da je Društvo uzelo učešća u Forumu, jer se priča o novim tehnologijama, o ekologiji i dodao da Društvo prati sva dešavanja koja su u vezi sa rashladnim fuidima.

“Poslednjih pet-šest godina, možda i više, stari rashladni fluidi, koji se koriste 50 godina, se postepeno izbacuju, jer jedni utiču na oštećenje ozonskog omotača, a drugi utiču na globalno zagrevanje. Da bi se to sada smanjilo, što je obaveza i naše države, onda se prave novi programi i nove tehnologije, koje ili koriste prirodna rashladna sredstva, koja imaju opet neku drugu problematiku, ili se koriste nova sintetička sredstva, koja imaju nizak faktor globalnog zagrevanja.”

Drugi dan Foruma obuhvatao je dve radne sesije – Realizovani projekti u oblasti digitalnih energetskih integracija, energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i upravljanja energijom i Rashladna tehnika – trendovi, iskustva, primena, sesiju u organizaciji Društva za KGH Srbije pri SMEITS.

Izvor: PKV

Najveća solarna elektrana u Beču puštena u rad

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Plan)
Foto-ilustracija: Facebook (screenshot)

U utorak, 29. oktobra, najveća solarna elektrana u Beču otvorena je i puštena u rad.

Izgrađena je na krovu bečkog trgovačkog centra “Donau Zentrum” i prostire se na površini od 6.500 m2, što je jednako veličini jednog fudbalskog terena. Solarni paneli su instalirani na krovu bioskopa “Donau-Plex” u početku, ali je posle dodato još 3.500 panela na druga dva kompleksa ovog centra. Trebalo bi da se snabdeva 20 od ukupno 260 lokala električnom energijom. Time će se smanjiti emisija ugljen-dioksida za oko 270 tona, jer će solarna elektrana proizvoditi oko milion kWH zelene energije na godišnjem nivou.

Za izgradnju je bilo potrebno oko 900.000 evra.

Ovo je jedan od projekata koji odgovara konceptu pametnog grada (Smart City), na čemu grad od 2011. godine neprestano radi s namerom da postigne zamišljene ciljeve zabeležene za 2030. i 2050. godinu. Novim strategijama trude se da postignu da, i pored velikog broja stanovnika, ne zagađuju životnu sredinu i da se na taj način posvete rešavanju problema klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jose Gabriel Ortega Castro)

Prema tom planu, maksimalna potrošnja energije po stanovniku do 2030. godine trebalo bi da bude smanjena za 30 odsto, a do 2050. za 50 odsto.

Beč poseduje katastar solarnog potencijala koji zainteresovanima pruža podatke preko aplikacije „Wien Umweltgut“, na kojoj građani mogu da imaju uvid u energetski potencijal krovnih površina. Na taj način lako dolaze do informacija o orjentaciji, nagibu, okolnim zgradama, osunačanosti i prisutnosti vegetacije, kad je reč o određenim gradskim krovovima koji ih zanimaju.

Jelena Cvetić

Svečano otvorena naučno-stručna konferencija ”Sfera 2019: Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge”

Foto: Sfera

Osma međunarodna naučno-stručna konferencija ”Sfera 2019: Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge” otvorena je u Hotelu Hills u Sarajevu.

Foto: Sfera

U svečanom obraćanju istaknut je značaj održavanja ovakvih manifestacija.

Prisutne je pozdravo Nedžad Memić iz kompanije Sfera, koja je organizator događaja, te poželio dobrodošlicu svim učesnicima.

Van. prof. dr. Amira Salihbegović ispred Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, koji je suorganizator, istakla je važnost održavanja ovakvih događaja kako za struku tako i nauku. Prisutnima se obratio i potpredsednik Privredne komore Federacije BiH, Mirsad Jašarspahić, koji je čestitao organizatorima na animaciji šire društvene zajednice. U ime grada Sarajeva, a po ovlašćenju gradonačelnika, ugodan boravak u gradu Sarajevu poželela je Alma Rešo iz Službe za urbanizam, investicije, stambene i komunalne poslove Gradske uprave Sarajeva.

Foto: Sfera

Konferencija se održava danas i sutra, a iznose se noviteti, regulative i standardi u oblasti materijala za fasadne sisteme.

Konferencija na jednom mestu okuplja struku i nauku, izlagače i predavače s područja regiona, te nudi učesnicima mogućnost direktne komunikacije, uspostavljanja saradnje, te razmenu znanja i iskustva, što je i krajnji cilj konferencije, ističu iz Sfere.

Konferenciju je podržalo više od dvadeset kompanija koje aktivno deluju u ovom području i organizacija ovakvih događaja moguća je isključivo uz podršku realnog sektora. Sponzori i partneri će putem prezentacija i izložbenog dela ponuditi sve neophodne informacije, te predstaviti novitete i trendove u domenu fasadnih sistema i ventilirajućih obloga.

Foto: Sfera

Sponzori konferencije su Sika BH, Knauf, RÖFIX, Terrasit Insulation, Krug d.o.o. i kompanija Rockwool, dok su partneri i izlagači kompanije: Baumit, Austrotherm, Eps Laštro, Tehnomarket, Bh Alumil, Valpaint, IGM Visoko, Knauf Insulation i Fibran, kompanija Kompozitni materijali, te Metal Tehnologija, Mališić Home & Decor, BSP International, Bio Plus, te kompanija Bis Tip sa brendom Lunos.

Drugi dan konferencije održaće se panel diskusija o temi konferenciji u kojoj aktivno učestvuju svi izlagači, predavači i gosti. Ulaz na konferenciju je besplatan.

Izvor: Sfera

Konferencija o borbi protiv požara u Zagrebu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Statusna konferencija “Jutarnjeg lista” pod nazivom “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija” održaće se danas u Zagrebu povodom sprečavanja požara na teritoriji Hrvatske. Zabeleženi požari tokom ove godine obuhvataju ukupnu površinu veličine Hvara i Čiova.

Pored toga, statistike kažu da se najveći broj požara beleži tokom kasne zime i proleća.

Na konfereciji će se razmatrati uzroci učestale pojave požara u ovim periodima, kao i narednim koracima Vlade u borbi protiv požara, o prevenciji i saniranju.

Na konferenciji će govoriti ministri odbrane i unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović i Damir Krstičević, ministarka poljoprivrede Marija Vučković, kao i predsednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

O borbi sa požarima u Švedskoj govoriće zapovednik vatrogasne službe u Dalarni Johan Šimanski. Veliki problem u Švedskoj su tokom godine predstavljale ekstremno niske temperature tokom zime, a zatim periodi suše i ekstremnih vrućina tokom leta, što je izazvalo brojne šumske požare.

Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni upravnik vatrogasne službe Slavko Tucaković objaviće ovogodišnje rezultate rada vatrogasaca, a predsednik uprave “Odašiljač i veze” Mate Botica govoriće o oslanjanju na moderne tehnologije u borbi sa požarima tokom narednih godina.

Svi se slažu oko toga da će, usled klimatskih promena, dolaziti do brojnih vremenskih nepogoda, poput suša, poplava i požara, te da je potrebno ojačati sisteme upravljanja kritičnim situacijama, što podrazumeva unapređivanje tehnologije.

Jelena Cvetić

Vojvođanski vinari na festivalu vina u Opatiji

Foto: PKV

Na poziv HGZ-Županijske komore Rijeka, Privredna komora Vojvodine (PKV) je sa Vinarijom „Zvonko Bogdan“ iz Subotice i Vinarijom „Vinum“ iz Sremskih Karlovaca,  učestvovala na Međunarodnom festivalu vina pod nazivom „Hedonist – Gourmet & Wine“, koji je održan u kristalnoj dvorani Hotela „Kvarner“ u Opatiji 25. i 26. oktobra 2019. godine.

Foto: PKV

Vojvođansku delegaciju predvodila je Dragica Samardžić, viši savetnik za turizam PKV, koja je tom prilikom izjavila da su predstavnici vojvođanskih vinarija izrazili zadovoljstvo ukupnom organizacijom festivala vina i mogućnošću koja im je pružena da se predstave na tržištu Hrvatske.

„Interes naših vinarija je da što više razvijaju vinski turizam i da što više turista dovedu u svoju vinariju. Moram da napomenem da je u prethodnom periodu primetan  trend rasta dolazaka turista iz Istre u Vojvodinu, tako da je nastup naših vinara na ovom festivalu bio prilika da se vinarije predstave i u turističkom smislu“, rekla je Dragica Samardžić.

Festival vina i gastronomije okupio je 60 vinarija iz Hrvatske koji su na festivalu predstavili svoje najbolje proizvode, kao i vrhunske šefove hrvatske i slovenačke kulinarske scene.

Foto: PKV

Vojvođanske vinarije su izazvale veliko interesovanje posetilaca kako za degustaciju vina, tako i za turističku posetu vinarijama. Vojvođanske vinare je posetio Marko Filipović, zamenik gradonačelnika Grada Rijeke i Stevo Karapandža, veliki gastronomski stručnjak.

Predsednik PKV Boško Vučurević i predsednik HGK-Županijske komore Rijeka prof. dr Vidoje Vujić potpisali su Sporazum o saradnji u okviru 52. Međunarodnog sajma turizma na Novosadskom sajmu, u cilju unapređivanja dalje privredne saradnje, kao i stvaranje uslova za uspešno povezivanje privrednih subjekata. Tada je istaknuto da PKV sa Županijskom komorom Rijeka ima tradicionalno izuzetnu saradnju, a predstavljanje vojvođanskih vinarija u Opatiji prva je zajednička aktivnost ove dve privredne komore nakon potpisivanja Sporazuma.

Izvor: PKV

Francuska uvela izuzetno stroga pravila za vozače električnih trotineta

Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Od subote, 26. oktobra, u Francuskoj je na snazi set pravila za vožnju trotineta na električni pogon. Njihova upotreba je u poslednje dve godine prilično omasovljena – a neki od razloga su i pristupačnost različitih terena pomoću njih, njihova veličina i smanjeni negativni uticaj na okruženje. Francuske vlasti su na donošenje propisa bile podstaknute revoltom pešaka koji su se osećali ugroženo ovim prevoznim sredstvima i stotinama sudara od kojih je nekolicina imala čak i smrtni ishod.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Glavni izazov zakonodavcima je bio, pre svega, uspešno i bezbedno uključenje relativno novih učesnika u saobraćaj, a odredbe koje su donete s tim ciljem su sledeće.

Francuzi treba da imaju najmanje 12 godina kako bi gradom jezdili dvotočkašima na električnu energiju, a pored starosne granice je uvedena i zabrana kretanja po trotoarima, osim na posebno označenim mestima i to brzinom hodanja. Prilikom vožnje, nije dozvoljeno korišćenje mobilnih telefona, kao ni slušalica. Na vozilu sme da bude samo jedna osoba.

Kretanje seoskim saobraćajnicama takođe podleže zabrani.

Ministar saobraćaja Žan Batist Zebari je istakao da će ovako ohrabriti “odgovorniju upotrebu” električnih trotineta, a šetačima vratiti spokoj “a posebno najranjivijim grupama – starima, deci i hendikepiranima”.

Trotineti na elektropogon mogu da razviju brzinu i do 50 km/h, a Francuzi su najavili da će u budućnosti, a najkasnije u julu sledeće godine, i ona biti ograničena i to na 25 km/h. Trenutno je neohodno da vozači elektrotrotineta na putevima s višim maksimalnim brzinama nose kacige i upadljivu odeću.

Nisu isključivo “vlasnički” trotineti problem. Ljudi koji iznajmljuju električne trotinete ih, nakon korišćenja, bezbrižno ostavljaju na javnim površinama, te narušavaju izgled ulica i parkova. U Parizu se neretko desi da pojedini budu bačeni u reku Senu. Pojedine kompanije ih spašavaju kako bi ih reciklirale.

Popularnost električnih trotineta i kod nas raste, ali oni i dalje ne podlažu bilo kakvoj regulativi. Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić je najavio zakonsko uređenje tog vida transporta u srpskoj prestonici.

Jelena Kozbašić

Beograd dobija mrežu “pametnih klupa”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Nakon Londona, Beograd će biti prvi grad koji će dobiti mrežu „pametnih klupa” koje će građanima i gostima našeg grada učiniti boravak na gradskim ulicama komfornijim.

„Pametne klupe” koriste solarnu energiju i omogućavaju građanima da dopune baterije na mobilnim uređajima i koriste besplatan internet. Takođe, „pametne klupe” prate brz život grada i pružaju mogućnost svima da uz predah na klupi dobiju podatke o temperaturi, vlažnosti vazduha i nivou buke.

Nove tehnologije su sastavni deo naših života i grad u kojem živimo trebalo bi da prati njihov razvoj i pruža održiva rešenja kako bi postao udobnije i poželjnije mesto za život i, pre svega, olakšao ljudima obavljanje dnevnih obaveza. „Pametne klupe” su samo jedan korak u tom pravcu i očekuje se da u budućnosti Beograd ima čitavu mrežu u različitim delovima grada koje će činiti jedinstvenu infrastrukturu za uvid u podatake o životnoj sredini, lakše povezivanje putem modernih tehnologija i ugodniji boravak na javnim površinama.

Održivi izvori energije nisu samo trend, već potreba velikih urbanih sredina. Solarna energija kojom se napajaju „pametne klupe” je idealno rešenje, jer ne zahteva održavanje i potpuno je besplatna. Pre tri godine, London je prepoznao ove vrednosti i u saradnji sa srpskom startap kompanijom „Strawberry energy” lansirao mrežu od 40 klupa koje do sada imaju preko pola miliona korisnika.

Foto: Grad Beograd

Osim za građane, „pametne klupe” su značajne i za turiste koji će imati prilike da na klupi naprave predah i dopune baterije na telefonima. Ono što je možda i najvažnije za svakoga ko posećuje neku stranu zemlju jeste to da će moći da se posluži besplatnim i brzim internetom. „Pametna klupa” je korisna za svakog, a takođe pogoduje i životnoj sredini jer koristi solarnu energiju.

Uz podršku kompanija partnera – banke „Erste” i „Schneider Electric Srbija”, korišćenje mreže „pametnih klupa” je besplatno.

Izvor: Grad Beograd

Kazne za paljenje vatre na otvorenom i u Pančevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Bulai)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Bulai)

Zbog učestale pojave požara na otvorenom, koji najčešće nastaju usled spaljivanja ostataka strnih useva, spaljivanja smeća i biljnih ostataka, Štab za vanredne situacije je na osnovu Operativnog plana, krenuo u sprovođenje preventvinih mera zaštite od požara na otvorenom prostoru.

Cilj akcije, koja je realizovana na teritoriji paraćinske opštine, jeste da se još jednom uputi apel stanovništvu da se vatra ne pali na otvorenom prostoru.

Sledi podsećanje da se kazne za pravna lica kreću od 300.000 do milion dinara, za fizička 10.000 dinara, s tim što registrovana poljoprivredna gazdinstva gube pravo na podsticajna sredstva u periodu od 3 godine.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Novi električni Mini stiže na puteve naredne godine

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Kompanija Mini radi na prvom električnom modelu – Cooper SE, koji će se proizvoditi od novembra u fabrici u Oksfordu, u Velikoj Britaniji, a prvi kupci će u svoje automobile sesti početkom naredne godine.

Prvi Minijev model koji neće pokretati motor s unutrašnjim sagorevanjem sa sobom donosi elektromotor iznad prednje osovine koji razvija 184 konjskih snaga i 270 Nm obrtnog momenta, a u britanskoj automobilskoj kompaniji, pod okriljem BMW-a, kažu da će kapacitet baterija od 32,6 kWh biti dovoljan za prelazak do 270 kilometara.

Bogato opremljen automobil od 0 do 100 km/h stiže za manje od sedam sekundi, a maksimalna brzina iznosi 150 km/h. Za potpuno punjenje baterija u najgorem slučaju potrebno je manje od četiri sata, a za 80 odsto kapaciteta baterija koje se pune punjačem od 50 kV potrebno je 35 minuta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Teneva)

Zapremina prtljažnika u električnom Cooperu ista je zapremini u modelu koji pokreće motor s unutrašnjim sagorevanjem, a zbog prostora u podu koji je iskorišćen za smeštaj baterija automobil je, u odnosu na standardni Cooper S, odmaknut od tla dodatnih 18 milimetara.

Na spisku standardne opreme su LED svetla, TFT instrumentna tabla, multimedijalni sistem kojim se upravlja preko displeja od 6,5 inča, dvozonski automatski klima-uređaj i sedišta koja se greju. Uplate se već primaju, a za električni Mini na zanimljivim felgama od 17 inča u Nemačkoj treba izdvojiti 32.500 evra.

Izvor: Energetika.ba

Kakav vazduh udišemo?

Foto: Wikipedia/Tonibeo

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, samostalno ili u saradnji sa drugim organizacionim jedinicama Gradske uprave Grada Beograda, kontinuirano realizuje niz aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja, stoji u obaveštenju pomenutog sekretarijata. Inicijativa Ne davimo Beograd se ne slaže sa iznetim tvrdnjama. I baš kao i u svakoj polarizovanoj raspravi, i u ovoj dva doma zastupaju korenito različita stanovišta – dok jedan veruje da srpska prestonica na polju unapređenja stanja vazduha preduzima odgovarajuće korake, drugi dom u nestrpljenju poziva na uvođenje efikasnijih mera u budućnosti. Borba se posebno intenzivirala u prethodne dve nedelje tokom kojih su Beograđani udisali vazduh koji je, prema podacima aplikacije Air Visual, na trenutke bio i gori nego u Delhiju i Pekingu – svetskim gradovima nadaleko poznatim po prizoru gustog smoga i zaštitnih maski na licima prolaznika.

Foto: Wikipedia/Tonibeo

“Monitoring kvaliteta vazduha u lokalnoj mreži obavlja se prema Programu kvaliteta vazduha na teritoriji Beograda… Svi izveštaji o rezultatima merenja dostupni su na sajtu Grada Beograda, kako bi se valjano informisala javnost i doprinelo smanjenju negativnog efekta zagađenja vazduha na zdravlje ljudi. Tokom 2019. godine, u saradnji sa Gradskim zavodom za javno zdravlje Beograd, Sekretarijat za zaštitu životne sredine obezbedio je da se na zvaničnoj internet-stranici Grada Beograda postavi aplikacija pod nazivom Kvalitet vazduha. Na ovaj način građani mogu dobiti informaciju o stanju kvaliteta vazduha na satnom nivou, kao i preporuke za ponašanje u slučaju prekoračenja”, obaveštavaju nadležni gradski organi, dodajući da je, u skladu sa Strategijom pošumljavanja područja Beograda, Sekretarijat za zaštitu životne sredine pokrenuo niz akcija sadnje stabala koje su započele pošumljavanjem na Adi Ciganliji.

Ističu da je od 2011. godine sekretarijat pošumio više od 850 hektara šumskog zemljišta na teritoriji Beograda, sa više od 200.000 jednogodišnjih sadnica, 10 tona semena žira i više od 20.000 drvorednih sadnica i najavljuju sprovođenje sličnih podviga i u narednim godinama. Povećanje pošumljenosti Beograda će, prema njihovim planovima, uticati na podizanje kvaliteta životne sredine.

Ipak, članovi inicijative Ne davimo Beograd ne veruju da se problemu pristupa sa neophodnom ozbiljnošću i urgentnošću. Zahtevaju od gradonačelnika Zorana Radojičića i njegovog zamenika Gorana Vesića da se obrate Beograđanima i objasne šta će učiniti kako bi ih zaštitili od vazdušnog zagađenja. Kao jedan od njegovih uzroka, inicijativa je detektovala požar na deponiji u Vinči i iskoristila priliku da podseti javnost da vlasti na tom mestu planiraju izgradnju spalionice koja će dodatno povećati emisije štetnih materija.

“Koliko je situacija ozbiljna, govori nam i činjenica da je Evropska investiciona banka odbila da finansira projekat zato što je protivan standardima na koje se Srbija obavezala u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Ne samo da će nas ova spalionica trovati, već će građani Beograda za spaljivanje otpada platiti privatnoj kompaniji preko milijardu i sto miliona evra”, saopštava Ne davimo Beograd i apeluje da se ovaj i slični projekti obustave.

Aktivisti su pokrenuli i peticiju sa zahtevom za konkretne mere protiv zagađenja u našim gradovima. “Naše zdravlje, zdravlje naše dece i naših najmilijih, ugroženo je nebrigom i kontinuiranim igorisanjem upozorenja, merenja i analiza koja jasno govore da se radi o ozbiljnom problemu koji se neće sam od sebe rešiti”, upozoravaju, a ukoliko ste jednako zabrinuti poput njih možete da ih podržite OVDE.

Ne davimo Beograd gradu preporučuje:

1) radikalno poboljšanje javnog prevoza;

2) masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada;

3) promocija održive urbane mobilnosti;

4) prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije;

5) bolju kontrolu industrijskih zagađivača;

6) sistematsko praćenje i izveštavanje o zagađenju vazduha;

7) odustajanje od svih štetnih projekata koji će dodatno zatrovati vazduh naših gradova, poput izgradnje spalionice.

Zanimljivo je da su, prema saopštenju Sekretarijata za zaštitu životne sredine, mnoge od navedenih aktivnosti u toku ili se njihova implementacija planira. U objektima javne namene u nadležnosti Grada Beograda realizuje se Program gašenja kotlarnica. Do sada je 20 objekata, uglavnom škola, priključeno na sistem daljinskog grejanja. S ciljem smanjenja emisija štetnih materija u sektoru saobraćaja, s fokusom na vozila javnog prevoza, Beogradom kruži pet električnih autobusa, 90 autobusa koji ispunjavaju Euro 5/EEV standard emisije, kao i 12 mini-buseva za prevoz školske dece. Pored toga, nastavlja se i izgradnja biciklističkih staza i proširenje pešačkih zona.

Nakon velikih poplava 2014. godine, na delu stare deponije u Vinči, pojavila su se klizišta deponovanog otpada. “Zbog toga je Grad Beograd krajem 2018. godine započeo radove na izgradnji potporne građevine za stabilizaciju tog dela deponije koji su okončani u martu ove godine. Time se sprečava dalje nekotrolisano klizanja deponovanog otpada prema Dunavu”, hvali se Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Pročitali ste argumente obe strane. Na kraju ostaje samo pitanje – kakav vazduh udišemo?

Jelena Kozbašić

Kako su orlovi napravili dug za roming i zbog čega im je oprošten?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Cai)

Mobilni operater iz Rusije “Megafon” je ponudio da oprosti dug za roming koji je 13 retkih orlova napravilo jednom istraživačkom centru u Sibiru, petostruko nadmašivši njegov budžet, preneo je američki magazin “Forbs”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Cai)

Ruski ornitolozi istražuju migraciju zaštićenih stepskih orlova i prate njihovo kretanje na osnovu podataka koje prikačene ogrlice prenose u SMS porukama preko mreže mobilne telefonije.

Utvrdili su da orlovi lete neočekivano daleko, te je jedna ženka, nazvana Min, prošlog leta iz Sibira otišla do Kazahstana, potom pet meseci nije bilo SMS poruka od nje, a kada je s drugima putovanje nastavila u Iranu, gde se Min vratila u mobilnu mrežu, odašiljač je odjednom poslao stotine skupih SMS poruka s podacima o njenom kretanju.

Samo SMS roming Min je ispraznio budžet istraživanja, a istraživačima-dobrovoljcima, dug, ogroman za njihove skromne mogućnosti, stvorile su i ostale ptice koje su odletele do Tadžikistana, Turkmenistana, Pakistana, a jedna čak do Sudana, rekla je Elena Šnajder, istraživač Centra za rehabilitaciju divljih životinja u Novosibirsku.

Jedna SMS poruka iz Irana u Rusiji košta 77 centi, što je 25 puta više od cene istog SMS iz Rusije i 5,5 puta više od cene SMS iz Kazahstana. Tekstovi sa SIM kartice Min u Iranu su istraživače koštali neverovatnih 110 dolara dnevno.

Tako su SMS poruke neočekivano petostruko nadmašili čitav budžet istraživanja, započetog 2015. godine, piše tehnološki sajt Cnet, te su ornitolozi na internetu zatražili novčane priloge građana (crowdfunding).

Volonteri u Novosibirsku uzeli su i kredit kako bi platili dug i održali svoj projekat u životu, a tokom kampanje prikupljanja novca na internetu, sakupili su više od 300.000 rubalja (4.700 dolara).

Ženka orla Min u međuvremenu je iz Irana odletela u Saudijsku Arabiju, a u subotu se javila SMS porukom iz Sudana, piše “Njujork tajms”.

Kada se to pročulo, mobilni operater “Megafon” je ponudio da izbriše dug i prebaci SMS uređaje orlova na jeftiniju SMS tarifu.

Tako će istraživači moći da nastave projekat i iduće godine, ali im je i dalje potrebna novčana pomoć građana.

“Forbs” piše da nije jasno zašto su istraživači uopšte koristili SMS odašiljače umesto besplatnog sistema GPS, ali oni tvrde da im se ranijih godina računica slagala i rashodi su bili predvidivi, “ali ove godine je krenulo naopako”, rekla je Šnajder za ruski list na engleskom “Moskou tajms”.

U svetu je preostalo 50.000 do 70.000 stepskih orlova, a u Rusiji manje od 10.000. Njihov broj naglo opada, iako su od 2015. godine zaštićeni. Gnezde se na jugu Rusije i u Kazahstanu, a zime provode u toplijim krajevima, neki čak na Bliskom istoku i u Africi, naveo je “Njujork tajms”.

Izvor: Zelena Srbija

Gde je napravljena najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi?

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

U Francuskoj je završena izgradnja najveće plutajuće solarne elektrane u Evropi. U gradu Piolencu, nedaleko od Avinjona, na jugu Francuske, koji je poznat po ukusnoj hrani i dobrom vinu, razmatrali su na koji način bi mogli da iskoriste veštačko jezero koje jenapravljeno na mestu gde je nekad bio kamenolom.

Obale jezera, koje zauzima 50 hektara površine, nisu pogodne za rekreaciju niti za kupanje, te se pre gotovo cele decenije javila ideja da se površina jezera prekrije solarnim panelima i na taj način efikasno iskoristi.

Pročitajte još:

Time bi ovo mesto dobilo najveću plutajuću solarnu elektranu u Evropi od čak 47.000 solarnih panela. Dodatni razlog važnosti ovog projekta leži u tome što je refleksija sunčevih zraka mnogo veća na solarnim panelim postavljenim na vodenoj površini nego na kopnu.

Projekat solarne elektrane snage 17 MW pod nazivom O’MEGA1 započet je 2014. godine. Očekuje se da na godišnjem nivou snabdeva energijom gotovo 5000 domaćinstava i ujedno da se ovim izbegava emisija više od 1.000 tona ugljen-dioksida.

Foto: YouTube (screenshot)

Izgradnja ove solarne elektrane doprinela je i radu lokalnog stanovništva i njihovom učešću u projektu, kao i jačanju kolektivne svesti o važnosti borbe protiv klimatskih promena.

Za sada ovakav tip “vodenih” solarnih elektrana postoji u Kini i Japanu. Kineska kompanija “Akuo Energy” je bila partner Francuskoj u ovom projektu.

Jelena Cvetić

Potpisan sporazum o saradnji nacionalnih parkova Srbije i Italije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Prvog dana zvanične posete ministra životne sredine, kopna i mora Republike Italije Serđa Koste, kome je domaćin ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan, potpisan je sporazum o saradnji između Nacionalnih parkova „Đerdap“ i „Sila“. Potpisivanju sporazuma o saradnji nacionalnih parkova Srbije i Italije prisustvovali su ministri Trivan i Serđo Kosta, koji su danas obišli i Nacionalni park „Fruška gora“.

Sporazum su potpisali direktor NP „Đerdap“ Lazar Mitrović i predsednik NP „Sila“ Frančesko Kurćio. Sporazum o saradnji nacionalnih parkova Srbije i Italije, usmeren je na doprinos i razvoj dobrih odnosa i saradnje preko inicijativa koje imaju za cilj da se unapredi i valorizuje životna sredina, ambijentalno, kulturno, istorijsko, prirodno, eneogastronomsko i turističko nasleđe oba parka. Sporazum predviđa razmenu informacija, znanja i dobre prakse u upravljanju parkovima, saradnju u aktivnostima mitigacije i prilagođavanja na klimatske promene, u sferi održive mobilnosti, na planu smanjenja upotrebe plastike kao i u drugim oblastima u obostranom interesu zaštite i razvoja nacionalnih parkova.

Prilikom obilaska NP „Fruška Gora“ i prirodnjačke postave u Informativnom centru, delegacija Italije je upoznata sa zaštitom i očuvanjem biogeografskih obeležja tog područja, ekosistema i raznovrsnosti biljnih i životinjskih vrsta koji ovaj Nacionalni park čine svojevrsnim muzejom prirode, a koji predstavlja značajan deo geološke naučno-istorijske i kulturne baštine Evrope i sveta.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Delegacija Italije je sa domaćinima obišla i Sremske Karlovce, Patrijaršijski dvor i Riznicu koja baštini duhovno, kulturno i istorijsko nasleđe naše zemlje.

Drugog dana posete, 29. oktobra, ministri Srbije i Italije Goran Trivan i Serđo Kosta održaće bilateralne razgovore o unapređenju saradnje u oblasti zaštite životne sredine. Tom prilikom ministri će potpisati Memorandum o razumevanju i saradnji u oblasti klimatskih promena, ranjivosti, proceni rizika, prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove i ublažavanje negativnih efekata klimatskih promena, nakon čega će se obratiti medijima.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine