Home Blog Page 818

Kako je protekla konferencija o fasadnim sistemima i ventilirajućim oblogama u Sarajevu?

Foto: Sfera

Osma međunarodna naučno-stručna konferencija ”Sfera 2019: Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge”, održana u Sarajevu 30. i 31. oktobra, okupila je više od 500 posetilaca u toku dva dana trajanja događaja.

Foto: Sfera

Gosti su imali priliku da uživaju u predavanjima regionalnih stručnjaka. Predstavljeni su neki od najboljih arhitektonskih dostignuća u regionu uz naglasak na spoljne delove objekata.

Više od dvadeset kompanija podržalo je konferenciju, gde su uz izlagačke štandove imali priliku predstaviti svoj asortiman i tehnološke mogućnosti za primenu u praksi.

Na jednom mestu svi zainteresovani posetioci su mogli da dobiju sve neophodne informacije iz oblasti materijala za fasadne sisteme.

Foto: Sfera

Cilj organizatora, osim konferencijskog i edukativnog dela, bio je i da osiguraju učesnicima kvalitetan ambijent za održavanje poslovnih sastanaka i prezentacija, a sve u cilju unapređenja poslovanja.

Sponzori ovogodišnje konferencije su: Sika BH, Knauf, RÖFIX, Terrasit Insulation, Krug d.o.o. i kompanija Rockwool, dok su partneri i izlagači kompanije: Baumit, Austrotherm, Eps Laštro, Tehnomarket, Bh Alumil, Valpaint, IGM Visoko, Knauf Insulation i Fibran, kompanija Kompozitni materijali, te Metal Tehnologija, Mališić Home & Decor, BSP International, Bio Plus, te kompanija Bis Tip sa brendom Lunos.

Foto: Sfera

Konferencija je trajala dva dana, a pored predavanja sponzora i partnera, stručnjaka i profesora, drugog dana je održana i panel diskusija u sklopu koje se razvila zanimljiva i korisna interakcija, sa naglascima o zaključku konferencije i budućim koracima za poboljšanje rada u ovoj kategoriji proizvoda i tehnologija u sektoru građevinarstva.

Naučno-stručne konferencije iz oblasti građevinarstva i arhitekture postale su tradicionalne i prepoznate u čitavom regionu kao događaji vredni poštovanja koji spajaju struku i nauku.

Organizator konferencije o fasadnim sistemima i ventilirajućim oblogama je mostarska kompanija Sfera d.o.o. u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom iz Sarajeva.

Za mart 2020. godine je najavljena nova konferencija o temi otvora.

Izvor: Sfera

Kompanija iz Čikaga pretvara emisije ugljen-dioksida u gorivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Hike Shaw)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Schiffer)

Poznato je da industrijski sektor proizvodi 30 odsto od ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte na svetu.

Biotehnološki startap iz Čikaga “LanzaTech” ima sasvim drugačiji pristup ovom problemu. Razvili su način da emisije ugljen-dioksida pretvore u etanol, obnovljivo gorivo koje se često koristi u benzinu u Americi.

Zapravo, ono što oni čine jeste pokušaj da se “zarobi” data količina emisije štetnih gasova, a potom ubaci u bioreaktor i fermentira dok se ne dobije etanol. Ključnu ulogu u tom procesu ima bakterija, posebno razvijena za fermentaciju, koja se hrani ovim emisijama.

Prirodnim alkoholnim vrenjem, odnosno fermentacijom, dobija se etanol. Prilikom tog procesa, šećer se pomoću gljivica kvasca, kao enzima koji služe kao katalizatori, pretvara u etanol i ugljen-dioksid.

Prvi probni projekat ove kompanije sproveden je prošle godine u Kini, pri čemu je reciklirano dovoljno ugljen-dioksida za izdvojanje 9 miliona galona etanola. Etanol u toj količini može, u kombinaciji sa gorivom za avione, u potpunosti da napaja komercijalne letove i time, ujedno, pravi manje zagađenje. Prvi probni let takođe je organizovan prošle godine, na relaciji Florida – Britanija.

Kao deo rada na novim projektima, “LanzaTech” proučava na koji način bi mogli da upotrebe bakteriju za plastiku, najlon i gumu.

Inovacije koje doprinose razvoju zelenih alternativa i rešenja koja nose sa sobom odgovornost prema životnoj sredini veoma su važne za svetsku industriju u borbi protiv klimatskih promena.

Sama činjenica da je kompanija uspela da od štetnih materija stvori gorivo koje se može koristiti u komercijalne svrhe je ohrabrujuća. Ipak, biće potrebno još dosta rada na razvoju ovog projekta.

Očekuje se i masovna upotreba u komercijalne svrhe, ali to za sada zahteva velike investicije.

Jelena Cvetić

Obiđite Beč u električnom fijakeru!

Foto: Eurocomm-PR

Bečlije se u okviru aktuelne ofanzive bečkog preduzeća za snabdevanje energijom Wien Energie mogu upoznati sa svim mogućnostima električne mobilnosti. Pored mnogobrojnih događaja i informacija, imaju priliku da se provozaju i u električnom fijakeru.

Foto: Eurocomm-PR

Električni fijaker, kojeg pokreće zelena energija sa javnih punjača, će ići na turneju po čitavoj Austriji.

Fijaker može razviti brzinu do 25 km/h i sa jednim punjenjem, zavisno od opterećenja, preći relaciju od 45 do 120 kilometara.

U njega se može smestiti do 8 putnika, a u slučajevima nižih temperatura, tu je i grejanje u sedištima.

“Do 2020. godine će grad Beč staviti u upotrebu do 1.000 električnih punjača sa isključivo zelenom energijom.”, izjavila članica bečke gradske vlade za zaštitu okoliša, Uli Sima.

U fokusu trenutne ofanzive su sve prednosti i posledice električne mobilnosti, koje se pre svega odražavaju na klimatske promene u austrijskoj prestonici.

Beč je tako zahvaljujući intenzivnim naporima uspostavio najniži stepen emisija ugljen-dioksida u Austriji. Jedna od poruka ofanzive jeste da se korištenjem električnog automobila uštede do tri četvrtine štetnih emisija u poređenju sa korištenjem običnog automobila.

Izvor: Eurocomm-PR

 

 

Otvoren poziv za dodelu sredstava lokalnim organizacijama u Kovačici

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexei Scutari)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Program podrške lokalnoj zajednici sprovodi društvo „Electrawinds K-Wind“, kao nosilac projekta izgradnje Vetroparka „Kovačica“, vođeno idejom da pomogne što širem krugu organizacija sa teritorije opštine Kovačica, kao području na kojem investira i posluje, i da podrži što veći broj kvalitetnih projekata koji će doprineti unapređenju kvaliteta života u lokalnoj zajednici tokom 2020. i 2021. godine.

Na konkursu mogu učestvovati sve organizacije čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kao i sva udruženja građana i sportska udruženja i klubovi koji su registrovani i obavljaju svoje aktivnosti na teritoriji opštine Kovačica.

Neophodno je popuniti obrazac prijave koji se može preuzeti sa sajta vetroparka „Kovačica“ i zajedno sa detaljnim opisom projekta za koji se traže sredstva poslati, potpisanog od strane odgovornog lica, na e-mail adresu donationvpkovacica@newenergy.rs.

Svaki podnosilac prijave ima pravo da podnese prijavu za samo jedan od svojih projekata.

Rok za podnošenje prijava je: 15. decembar 2019.

Više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Opština Kovačica

Struja od decembra ipak skuplja

Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

Gostujući u jutarnjem programu Radio televizije Srbije, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić je potvrdio da će od 1. decembra cena električne energije u Srbiji skočiti za 3,9 odsto. Ministar je ocenio da se poskupljenje neće značajno odraziti na kućne budžete i da je ono opravdano, kao i da se nalazi ispod zahteva opravdanih troškova energetskih kompanija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

“Mi smo zaista dugo vagali i odlučili da povećanje bude minimalno”, izjavio je on tom prilikom i dodao da će struja u našoj zemlji, i nakon rasta cene, ostati jeftinija u odnosu na struju u komšijskim zemljama, članicama Evropske unije i u ostatku Evrope.

Podsetio je da je cena električne energije u Srbiji 7,2 odsto niža nego u Severnoj Makedoniji; 18,9 odsto niža nego u Bugarskoj; 24 odsto niža nego u Albaniji;  35,8 odsto niža nego u Bugarskoj; 40,6  odsto niža nego u Crnoj Gori; 70,97 odsto niža nego u Hrvatskoj i 122 odsto niža nego u Sloveniji.

Međunarodni monetarni fond je, po okončanju nedavne posete našoj zemlji, ponovio zahtev za poskupljenjem struje i reviziju njene cene opisao kao neophodnu “kako bi se obezbedio povraćaj celokupnih troškova”. Pored povećanja cene električne energije, oni su zatražili i depolitizaciju Elektroprivrede Srbije i energetske politike uopšte. Iako su predstavnici ovog fonda pohvalili dobre ekonomske rezultate Vlade Srbije, naveli su da strukturalne reforme u određenim oblastima i dalje izostaju i kasne.

Kilovat-čas kod nas trenutno košta košta sedam evrocenti. Uprkos tome što je među jeftinijim u Evropi, našim građanima na račune za struju odlazi oko 5 odsto kućnog budžeta, što je jedna od najviših stopa na kontinentu.

Prema Antićevim rečima, električna energija za industriju neće poskupljivati.

Jelena Kozbašić

Poziv na raspravu o dopuni Zakona o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Jin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Howell)

Odbor za privredu i finansije Vlade Republike Srbije, na sednici od 31. oktobra 2019. godine, usvojio je Zaključak sa Programom javne rasprave na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji mogu preuzeti i dati svoje komentare, sugestije i predloge.

Javna rasprava sprovodi se od 1. novembra do 20. novembra 2019. godine.

Više informacija možete pronaći ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne životne sredine

Pet miliona evra za izgradnju regionalne deponije u Živinicama

Foto: Wikipedia/Julian Nyča
Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Clark)

Federalna vlada je prihvatila zaduženje Federacije BiH po Ugovoru o zajmu između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta regionalne deponije za kabasti otpad u Živinicama, u iznosu do 5.000.000 evra.

Cilj ovog projekta je pomoć Javnom poduzeću “Eko-Sep” Živinice i Gradu Živinice, kao i opštinama Banovići i Kladanj u izgradnji regionalne sanitarne deponije i reciklažnog dvorišta.

Rok otplate zajma je 15 godina i s trogodišnim grejs periodom. Sredstva zajma biće preneta na Grad Živinice i opštine Kladanj i Banovići, kao krajnje korisnike i dužnike. Federalno ministarstvo finansija će sa Živinicama, Kladanjem i Banovićima usaglasi i sklopiti podugovore o zajmu.

Vlada je dala saglasnost i za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma između BiH i Federacije BiH i za njegovo potpisivanje ovlastila federalnu ministarku finansija.

Izvor: Energetika.ba

U toku javno savetovanje o Nacionalnom energetskom klimatskom planu Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacionalni energetski klimatski plan (NECP) je dokument koji svaka država članica Evropske unije mora izraditi s ciljem dostizanja evropskih ciljeva o smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, a odnosi se na period od 2021. do 2030. godine. Ovo je dokument od izuzetne važnosti, a njegove radne verzije sve članice EU su trebale dostaviti početkom godine, dok je finalne potrebno dostaviti do kraja 2019. godine. Evropska komisija će potom provesti reviziju planova svih zemalja članica EU-a, odnosno njihovu konkretnost i usklađenost s ciljevima Energetske unije.

Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove te se njime daje pregled trenutnog energetskog sistema i stanja u području energetske i klimatske politike, kao i pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija Energetske unije i odgovarajuće politike i mere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu.

U NECP-u posebnu pažnju treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku efikasnost i elektroenergetsku međusobnu povezanost, odnosno treba osigurati usklađenost s ciljevima održivog razvoja i njihovim doprinosom.

Kako je navedeno u NECP-u, najvažniji ciljevi do 2030. godine su smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u sektoru evropskog sistema trgovine emisijama (ETS) za najmanje 43 odsto, odnosno u ne-ETS sektoru za najmanje 7 odsto u odnosu na 2005. godinu, kao i postizanje udela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije od 36,4 odsto, odnosno u neposrednoj potrošnji u prometu od 13,2 odsto. Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) trebala bi biti 344,38 PJ, a neposredna potrošnja 286,91 PJ.

NECP je na javnoj raspravi do 28. novembra 2019.

Izvor: Ekovjesnik

Vetra ima dovoljno za zadovoljenje globalnih potreba za električnom energijom!

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Soherty)

Don Kihot se od 17. veka, kada ga je stvorio Migel de Servantes, bori protiv vetrenjača. Iako o njegovim dogodovštinama i u današnje vreme rado čitamo, neosporivo je da su njegovi protivnici prešli na istu borbenu liniju na kojoj su i ljudi. Nasuprot vetrenjača i nas stoje klimatske promene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Soherty)

Prema nedavno objavljenom izveštaju Međunarodne agencije za energetiku, vetroelektrane na moru mogle bi da proizvedu dovoljno električne energije za snabdevanje čitavog sveta. Ipak, današnje tržište “morske vetroenergije” nije ni približno ostvarivanju svog potpunog potencijala.

Veruje se da bismo, zahvaljujući vetru koji duva nad vodama širom naše planete, bili u prilici da godišnje proizvedemo čak 420.000 TWh  energije, tj. čak 18 puta više nego trenutno.

Međunarodna agencija za energetiku je svoje istraživanje kapaciteta vetra na moru opisala kao najsveobuhvatnije tog tipa u istoriji. Stručnjaci očekuju da će, smanjenjem troškova tehnologije i ulaganju vlada brojnih zemalja, do 2040. godine u sektor biti uložen gotovo 1 bilion evra (1.000.000.000.000 – to je baš dosta novca, složićete se).

Jelena Kozbašić

 

Tužbe protiv kineske kompanije zbog rasta deponija na reci Tari

Foto: Wikipedia/Bojana Smiljanić

(Izvor: “Politika”)

Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler

Korito reke Tare nasuto je betonom i šljunkom, a tok jednim delom promenjen. Deponije rastu, a institucije nemaju plan za obnavljanje ovog dela reke upozoravaju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Meštani Mateševa najavljuju tužbe protiv Kineza.

Tone betona, metalne konstrukcije, visoki betonski stubovi i sećanje na nekadašnji prirodni tok reke Tare, Suze Evrope. Takvu su situaciju juče na gradilištu dela auto-puta Bar-Boljari zatekli novinari, ali i ekološki aktivisti, prenose Vjesti.

Ceo tekst pročitajte na linku.

Besplatno odnošenje kabastog otpada tokom vikenda u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ben Neale)
Foto: Grad Beograd

Ekipe JKP „Gradska čistoća” će 2. i 3. novembra besplatno odnositi kabasti otpad sa beogradskih ulica, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Sugrađani nepotrebne kabaste stvari mogu da ostave pored kontejnera ili ispred svojih dvorišta, odakle će ih ekipe „Čistoće” ukloniti.

Ova besplatna akcija tradicionalno se sprovodi svakog prvog vikenda u mesecu. „Čistoća” apeluje na sugrađane da iskoriste ovu akciju, kako se kabasti otpad ne bi gomilao na javnim površinama ostalim danima u mesecu, kada se ta usluga naplaćuje.

Sugrađani koji raspolažu većim količinama otpada, o tome mogu obavestiti službu „Pozivni centar” na besplatan broj telefona 0800-000-807. Ova služba je dežurna svakog prvog vikenda u mesecu od 7 do 14 časova.

Izvor: Grad Beograd

Kolgejt najavljuje četkice za zube napravljene od bambusa

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Jedan od najpoznatijih proizvođača pasti za zube “Kolgejt” najavio je zdravu novinu u svojoj kompaniji. Naime, u planu im je proizvodnja linija četkica za zube koje neće nanositi štetu životnoj sredini.

Četkice će biti izrađene od bambusa koji je u potpunosti biorazgradiv. Drška će biti presvučena pčelinjim voskom, što će sprečiti apsorpciju vode i time poboljšati dugotrajnost.

Za potrebe lansiranja ove nove četkice  otvorena je oaza – urbana bašta sa stablima bambusa u Vaterlou, u Londonu. Kompanija “Groundwork London” podržala je ovu “zelenu” inicijativu, jer neguje potrebu da postoji pristup zelenim površinama.

Kolgejt je već dugo posvećen smanjenju plastičnog otpada, te su sve ambalaže izrađene od materijala koji se može reciklirati.

Generalni direktor predstavništva “Kolgejta” u Velikoj Britaniji Filip Duročer izjavio je da je proizvodnja zubne četkice “Colgate® Bamboo” jedan od koraka koje kompanija pravi u pogledu smanjenja upotrebe plastike. Istakao je da stalno rade na unapređivanju odgovornosti prema životnoj sredini, tražeći načine na koje se mogu njihovi proizvodi upotrebiti i nakon korišćenja. Tako su došli na ideju da naprave prvo dečije igralište u Velikoj Britaniji od recikliranih “Kolgejt” proizvoda.

U okviru programa reciklaže proizvoda za oralnu higijenu koji su pokrenuli prošle godine do sada je reciklirano preko 240.000 komada.

Jelena Cvetić

Rešite problem u svom poslovanju uz inovacione vaučere u vrednosti do 800.000 dinara!

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Potrebna vam je usluga naučno-istraživačke organizacije da razvijate svoj proizvod? Mikro, mala i srednja preduzeća od juče mogu da konkurišu za inovacione vaučere vrednosti do 800.000 dinara za dobijanje usluga od javnih naučno-istraživačkih organizacija kako bi rešila tehnički ili tehnološki problem na koji nailaze u svom poslovanju (primera radi, za razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda, izradu demonstracionog prototipa, različite vidove ispitivanja).

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Fond za inovacionu delatnost nastavlja sa dodelom inovacionih vaučera sa dodatnih 48 miliona dinara. Javni poziv biće otvoren do utroška opredeljenih sredstava. Vaučeri će se dodeljivati po redosledu pristiglih prijava, u roku od sedam dana od dana dostavljanja prijave od strane preduzeća. Sredstva su opredeljena iz budžeta Republike Srbije, sa razdela Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Inovacionim vaučerom se pokriva 80 odsto ukupnih troškova usluga, ne uključujući porez na dodatu vrednost (PDV). Dobitnici inovacionih vaučera pokrivaju ostatak od 20 odsto ili više i troškove PDV-a. Jednom podnosiocu prijave mogu biti odobrena najviše dva inovaciona vaučera u maksimalnom iznosu od 1.200.000 dinara. Inovacioni vaučer se može iskoristiti u roku od šest meseci od dana potpisivanja ugovora o dodeli vaučera.

Postupak prijave se odvija preko portala Fonda za inovacionu delatnost, bez potrebe dostavljanja prijave u papirnoj formi.

Potrebna dokumentaciju za prijavu i uslovi Programa se nalaze na internet prezentaciji Fonda za inovacionu delatnost.

Za sva dodatna pitanja, možete nam pisati na ivauceri@inovacionifond.rs.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost

Los Anđeles gradi ulice od reciklirane plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Finnigan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kayle Kaupanger)

Gradska uprava Los Anđelesa u saradnji s kompanijom “Technisoil” radi na inovativnom rešenju problema zbrinjavanja plastičnog otpada i to njegovim korišćenjem za izgradnju saobraćajnica. Ulice „Grada anđela“ uskoro bi umesto asfaltom mogle biti presvučene recikliranim plastičnim otpadom čime bi se plastika konačno mogla potvrditi kao vredan resurs.

Poznato je da se još uvek recikliraju vrlo male količine plastičnog otpada koji je postao prevelika pretnja životnoj sredini i najčešće završava u svetskim morima i okeanima i ugrožava njihove ekosisteme, a osećaju se posledice i po ljudsko zdravlje. Kako bi se barem delimično rešio problem zbrinjavanja plastičnog otpada, a istovremeno smanjili troškovi održavanja gradskih saobraćajnica, u Los Anđelesu su odlučili da utiču na rešavanje oba ključna problema i u saradnji s kompanijom “Technisoil”, specijalizovanom za „inovativne urbane predele“, pronaći rešenje održivog upravljanja i izgradnje ulica korišćenjem reciklirane plastike.

Ova inovativna metoda će se na početku testirati na uglu ulica “West First Street”0 i “North Grand Avenue”. Plastični otpad će se najpre fragmentirati u pelete koji će se potom otopiti u bitumen, vezivno sredstvo na bazi nafte u asfaltu. Tako će se „plastično ulje“ pomešati sa ostalim materijalima za popločavanje kako bi se stvorila vrsta asfalta natopljenog plastikom.

Prednosti „plastičnih ulica“ su znatne. Ponajpre, one predstavljaju jeftiniju alternativu u poređenju sa tradicionalnim asfaltom, od kojeg je plastika značajno ekološki prihvatljivija. Osim što se korišćenjem plastičnog otpada smanjuje količina nafte u asfaltu, celi proces izgradnje ovih cesta je održiviji i zahteva znatno manje vremena, što ih i finansijski čini daleko boljim izborom. Takođe, ove ulice imaju i znatno manji otisak ugljen-dioksida jer se korišćenjem reciklirane plastike stvara manje emisija. Plastične ulice su izdržljive, imaju veću toplotnu otpornost i duži vek trajanja. Čak sedam puta su jače od običnog asfalta. Pored toga omogućavaju manju buku i lakše su, tako da se u njih mogu ugraditi razne instalacije i cevi. I, konačno, njihovo održavanje je znatno jeftinije.

Zaštitnici životne okoline su, međutim, zabrinuti zbog mogućnosti otpuštanja toksičnih materija iz plastike u vodene tokove. Ipak, Grad Los Anđeles i kompanija “Technisoil” tvrde da su obavili testove koji dokazuju upravo suprotno.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

S obzirom na nemogućnost izvoza plastičnog otpada u Kinu, u kojoj su završavale velike količine plastike iz Los Anđelesa, vreme za ovo inovativno rešenje nije moglo biti bolje. Umesto da se plastični otpad gomila na odlagalištima južne Kalifornije, ovaj način njegovog zbrinjavanja istovremeno može ublažiti problem upravljanja otpadom i smanjiti troškove ulične gradnje.

Ako se ovo rešenje pokaže uspešnim, može postati model koji mogu primeniti i ostali gradovi u Sjedinjenim Državama. Time će se na nacionalnom nivou ublažiti kriza plastičnog otpada i istovremeno poboljšati ogromna mreža puteva koje tek treba popraviti ili obnoviti.

„Ovo je uzbudljiva i održiva tehnologija“, rekao je Kejt Mozi, pomoćnik direktora gradskog odeljenja za izgradnju puteva. „Verujemo da bi se zahvaljujući našem rešenju mogao ostvariti veliki napredak, naravno ako bi se implementiralo u celoj zemlji.“

Izvor: Ekovjesnik

“Elektro-Bijeljina” dobija pametna brojila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici preduzeća “Elektro-Bijeljina” i banjalučke firme “Prointer ITSS” potpisali su juče, 30. oktobra, u Bijeljini 7,5 miliona evra vredan ugovor za nabavku i instalaciju pametnog merenja, opreme i izmeštanja mernih mesta i sistema za daljinsko očitavanje koji se finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora, istakao je da će ovaj veoma značajan ugovor omogućiti upravljanje i kontrolu potrošnje iz jednog centra, sa jednim softverom koji će podržati kontrolu 30.000 električnih brojila.

“To znači da će “Elektro-Bijeljina” biti jedna od najnaprednijih elektrodistribucija u Elektroprivredi Republike Srpske koja, u skladu sa restrukturisanjem, omogućava mnogo bolje uslove za elektrosnabdevanje. Biće to najuređeniji sistem u elektrodistibutivnim preduzećima”, naveo je Petrović.

Prema njegovim rečima, ukupna vrednost investicije je 37 miliona konvertibilnih maraka, od čega je trećina učešće “Elektro-Bijeljine”.

“Želim zahvaliti i EBRD-u koji je kreditnim aranžmanom podržao ovaj projekat i nadam se da ćemo nastaviti ovakve projekte i u drugim distributivnim preduzećima”, naveo je Petrović.

On je istakao i da je “Prointer” renomirana firma koja je okupila više domaćih proizvođača.

“Novac će ostati u Republici Srpskoj i tako će se razvijati i naša kadrovska struktura, kako u privatnom sektoru, tako i u Elektro-Bijeljini”, rekao je Petrović.

Vršilac dužnosti direktora “Elektro-Bijeljine” Vaso Arsenović izjavio je, nakon potpisivanja ugovora, da ovaj projekat podrazumeva uvođenje sistema za daljinsko očitavanje 30.000 pametnih brojila i ugradnju 13.000 ormarića koji će poslužiti za izmeštanje mernih mesta.

“Uz 7,5 miliona evra kreditnih sredstava i “Elektro-Bijeljina” će uložiti 7,5 miliona konvertibilnih maraka”, naveo je on.

Prema Arsenovićevim riječima, posao koji će biti urađen značiće dodatno poboljšanje mreže, efikasnije očitavanje i upravljanje sistemom isporuke električne energije, kvalitetnije snabdevanje potrošača i smanjenje troškova.

“To znači da ćemo povećanjem prihoda i smanjenjem troškova uspjti da finansiramo realizaciju ovog ugovora, što podrazumeva i kvalitetniju isporuku električne energije. Verujem da ćemo opravdati poverenje svih naših kupaca”, poručio je Arsenović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor banjalučke kompanije “Prointer ITSS” Bojan Vujić rekao je da potpisivanje ugovora koji finansira EBRD potvrđuje da domaće firme imaju proizvode koje mogu prodati i van granica Bosne i Hercegovine.

“Ovo je dokaz da imamo proizvode koje možemo prodati na evropskom tržištu. Za nas predstavlja posebno zadovoljstvo što smo nosioci jednog konzorcijuma u kojem su kompanije iz Republike Srpske i Srbije svojim udruživanjem pokazale da imaju proizvode svetskog kvaliteta”, ocenio je Vujić.

On je dodao da je “Elektro-Bijeljina” nabavkom savremenog sistema napravila značajan iskorak u poslovanju, kako na teritoriji Republike Srpske, tako i u regionu.

Izvor: Energetika.ba

Kako se upravlja podacima o kvalitetu vazduha

Photo-illustration: Unsplash (Sam Bark)
Foto-ilustracija: Unsplash (Veeterzy)

U sklopu konkursa „FOI-4-ALL“, koji je sproveo Biro za društvena istraživanja u saradnji sa Partnerima za demokratske promene Srbija i Pravnim skenerom, organizacija Fraktal je prionula na istraživački zadatak o tome koliko je monitoring kvaliteta vazduha na lokalnom nivou aktuelan, prijemčiv i dostupan javnosti. Projekat finansira Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Organizacija Fraktal je osnovana 2001. godine u Beogradu sa misijom unapređenja komunikacije, poverenja i saradnje između ljudi iz različitih sredina. Vođeni istom idejom, predstavnici Fraktala sa svojim saradnicima realizuju i akciju pod nazivom „Za bolji kvalitet vazduha kroz transparentno i odgovorno upravljanje podacima“.

Članovi Fraktala i priključenih organizacija želeli su da ustanove u kojoj meri nastaju propusti u primeni Zakona o zaštiti vazduha i Zakona o zaštiti životne sredine kroz potraživanje i uvid u ugovore, izveštaje i sva ostala raspoloživa dokumenta Zavoda za javno zdravlje i drugih relevantnih institucija zaduženih za merenja.

Prema godišnjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, gradovi sa najgorim kvalitetom vazduha u našoj državi su Užice, Valjevo, Subotica, Sremska Mitrovica i Kragujevac. Zabrinjavajuća je činjenica da su iz izveštaja, usled nedovoljnog broja merenja i obima podataka, izuzeti Kosjerić i Smederevo.

Sva ova naseljena mesta počivaju na razvijenoj teškoj i lakoj industriji. Iz proizvodnih pogona ne izlaze samo artikli za tržište već i velika količina zagađujućih materija štetnih za zdravlje prirode i ljudi. Iz tog razloga je vrlo važno da stanovnicima pomenutih lokalnih samouprava budu lako dostupne aktuelne i razumljive informacije o stanju njihovog okruženja.

Lokalne samouprave u Srbiji su dužne da preko svojih zvaničnih internet prezentacija svakodnevno objavljuju podatke koje dobijaju iz lokalnih mreža za monitoring vazduha i da omoguće njihovu vidljivost i razumljivost. Istraživački napori Fraktalovog tima dali su uvid u to da li situacija „na terenu“ odgovara zakonski propisanom modelu izveštavanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Rivett)

U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije se navodi da oko sedam miliona ljudi godišnje umre zbog izlaganja česticama iz zagađenog vazduha koje prodiru duboko u pluća i kardiovaskularni sistem, uzrokujući moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije.

Devet od deset osoba na planeti udiše prekomerno zagađen vazduh. Užičani, Valjevci, Subotičani, Mitrovčani, Kragujevčani, žitelji Kosjerića i Smederevčani ne spadaju u onu malu grupu srećnika koji imaju luksuz da žive život „punim plućima“, stoga bi trebalo da imaju olakšan pristup rezultatima monitoringa kvaliteta vazduha u svojim sredinama, kao i zdravstvene preporuke kako da se zaštite u situacijama visokog nivoa zagađenja.

Stanje u praksi

Pronalaženje podataka o kvalitetu vazduha na sajtovima lokalnih samouprava Valjevo, Kragujevac, Subotica, Sremska Mitrovica, Smederevo, Užice i Kosjerić i njihovih lokalnih Zavoda za javno zdravlje za jednog prosečnog građanina pravi je istraživački podvig za koji će mu, pored interneta, trebati i čelični živci. Upravo nas je nepreglednost na internet stranici grada Valjeva prinudila da kontaktiramo nadležne organe kako bismo proverili da nismo ispustili iz vida neki segment njihovog sajta. Ipak, odgovor je izostao – ukoliko ne računamo „Hvala, Grad Valjevo“ kao dovoljno jasnu smernicu. Do traženih podataka smo ipak došli, ali ne pomoću ove zahvalnice.

Na zvaničnoj internet stranici najaktuelnije dostupne informacije predstavljaju Godišnji izveštaj o kontroli kvaliteta vazduha u Valjevu i praćenje uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi u 2018. godini i Izveštaj o ispitivanju kvaliteta vazduha za mesec decembar 2018. godine. Valjevčani mogu da im pristupe u okviru pododeljka Zaštita životne sredine u odeljku Dokumenti. Ipak, prosečnom stanovniku neće baš mnogo značiti podatak o tome da je srednja godišnja koncentracija čađi na teritoriji grada Valjeva iznosila 14 miligrama po kubnom metru – ukoliko ne zna koliko iznosi zakonom propisana gornja granica. Osim ovoga, iako u ovlašćenjima Zavoda za javno zdravlje grada stoji da su nadležni za hemijsko ispitivanje vazduha, na samom sajtu Zavoda nismo bili u mogućnosti da dođemo do rezultata ovog ispitivanja.

Kada je reč o sajtu grada Kragujevca, na njemu je dostupan link koji vodi ka Institutu za javno zdravlje, ali informacije o kvalitetu vazduha – nema. Čak i na stranici Instituta, najviše što smo mogli da pronađemo jeste uopšten tekst o zagađenju vazduha, sa mestima uzorkovanja i parametrima ispitivanja aerozagađenja u Kragujevcu.

Na sajtu grada Subotice možete pronaći godišnje izveštaje i mapu sa stanicama za merenje kvaliteta vazduha, a ukoliko budete izuzetno posvećeni „potrazi“ za podatkom o kvalitetu vazduha naići ćete i na link koji će vas odvesti na stranicu Agencije za zaštitu životne sredine na kojoj možete da vidite kvalitet vazduha u realnom vremenu. Na mapi Agencije za zaštitu životne sredine prikazane informacije su vrlo jasne s obzirom na to da svaki pojedinačni nivo kvaliteta vazduha ima svoju odgovarajuću boju u legendi: odličan – zelena, dobar – plava, prihvatljiv – žuta, zagađen – crvena i jako zagađen – ljubičasta. Jedino što bi moglo da unese pometnju je to što crvena boja nije ona koja označava najviši nivo alarmantnosti. U sklopu Zavoda za zaštitu zdravlja Subotica postoji Odeljenje zaštite životne sredine sa nekoliko različitih laboratorija od kojih je jedna Laboratorija za fizičko-hemijska ispitivanja aerozagađenja, ali osim opisa njenih aktivnosti na internet stranici Zavoda nismo uspeli da pronađemo rezultate njenog rada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na sajtu Sremske Mitrovice građani mogu da pronađu godišnji izveštaj o stanju vazduha tokom prošle godine, a poslednji dostupan mesečni izveštaj je iz decembra 2018. Kao što smo već pomenuli, ovakav vid izveštavanja stanovnika o kvalitetu vazduha nije samo vremenski suviše udaljen, već i potencijalno suviše udaljen od mogućnosti
razumevanja. Na sajtu Zavoda za javno zdravlje ove opštine, u oblasti vazduha, nude se usluge njegovog analiziranja.

Stanovnici Smedereva mogu da pogledaju mesečne izveštaje o kvalitetu vazduha od januara do novembra 2018. godine. U nedostatku gradskog instituta za javno zdravlje ove podatke im je dostavljao Zavod za javno zdravlje Pančevo.

Najblistaviji primer na polju monitoringa kvaliteta vazduha pruža Užice i Zavod za javno zdravlje Užice. Link sa sajta grada vodi ka Zavodu koji pruža uvid u stanje zagađenja vazduha na takav način da je razumljiv za običnog čoveka. Merna mesta se nalaze u Užicu i Sevojnu. Osim izmerene vrednosti i indeksa kvaliteta vazduha i njegovog pojašnjenja, Užičani mogu da prate stanje vazduha kroz opisne kategorije kao što su dobar i umereno dobar, koje su u tabeli predstavljene uz adekvatne boje. Prikaz sadrži i preporuke za građane u situacijama kada su vrednosti aerozagađenja prekoračene, ali i istoriju zagađenja i detaljnije informacije.

Na zvaničnoj prezentaciji Opštine Kosjerić nismo uspeli da nađemo informacije o vazduhu. Kosjerić nema svoj zavod za javno zdravlje.

Kao ključni problem sajtova ovih gradova i instituta, uvideli smo njihovu neorganizovanost i neprilagođenost savremenim trendovima uz dosta informacija koje su prikazane bez logičkog sleda. U toj šumi podataka na sajtovima, korisnicima je vrlo teško da pronađu bilo kakav podatak koji im je neophodan, pa tako i one koji se tiču vazduha.

Čak i zvanični sajt Užica sa dobrim prikazom informacija o stanju vazduha koji smo istakli kao pozitivan primer, izvesne manjkavosti u estetskom smislu.

S obzirom na to da se stanovnici ovih sredina suočavaju sa problemom ozbiljnog zagađenja vazduha, vlasti bi trebalo da poboljšaju dostupnosti ovih informacija svojim, ali i da sveobuhvatno modernizuju internet stranice. Izveštaji su neretko zastareli, ali i nejasni običnim građanima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ispostavilo se da je obaveza informisanja građana o kvalitetu vazduha nalik mrtvom slovu na papiru. Potraga za podacima u ovoj oblasti na zvaničnim internet prezentacijama pomenutih gradova liči pak na tumaranje po lavirintu. Stoga je neophodno da se radi na unapređenju transparentnog i odgovornog izveštavanja građana o stanju u životnoj sredini, te efikasnijoj implementaciji Arhuske konvencije u Srbiji.

Ovaj tekst je pripremio tim Fraktala u okviru projekta pod nazivom „Za bolji kvalitet vazduha kroz transparentno i odgovorno upravljanje podacima“. Projekat se sprovodi u sklopu konkursa „FOI-4-ALL“ u saradnji sa Partnerima za demokratske promene Srbija, Pravnim skenerom i Biroom za društvena istraživanja, a finansira ga Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.