Home Blog Page 820

U planu šumski pametni grad sa 7,5 miliona biljaka u Meksiku

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Italijanski arhitekta Stefano Boeri otkrio je planove za pametni grad u Kankunu u Meksiku, sav u šumi. Njegov dizajn je zamišljen kao pionir ekološki efikasnijeg razvoja.

Smart Forest City Cancun trebalo bi da se izgradi na lokaciji od 557 hektara u blizini meksičkog grada. Prema rečima arhitekte, sadržaće 7,5 miliona biljaka, uključujući brojne vrste drveća i grmova.

“Ovo je botanički vrt u savremenom gradu zasnovan na baštini Maja i njihovom odnosu s prirodnim i svetim svetom”, kazao je Boeri. “To je urbani ekosistem u kojem su priroda i grad isprepleteni i deluju kao jedan organizam”.

Njegov projekat je deo koncepta gradova sačinjenih od nebodera prekrivenih biljkama, gde je obilje zelenila namenjeno zdravijem i čistijem okruženju.

Boerijeva firma se nada da će taj projekat biti usvojen umesto ogromnog tržnog centra i da će tako ponovo prekriti šumom prostor koji je, usled potrebe za gradnjom hotela, pretvoren u kamenolom.

“Zahvaljujući novim javnim parkovima i privatnim vrtovima, zelenim krovovima i fasadama, ovim površinama ćemo vratiti prirodni izgled i savršenu ravnotežu između zelenila i tragova gradnje”, izjavio je arhitekta.

Ovaj pametni grad apsorbovaće 116.000 tona ugljen-dioksida godišnje.

Foto: Facebook (screenshot)

Grad bi bio izgrađen uz potpuno poštovanje prema privatnosti njegovih stanovnika. Senzori raspoređeni unutar građevina prikupljali bi i delili relevantne informacije koje bi se analizirale i pretvarale u predloge za unapređenje svakodnevnog života.

Boeri je ranije predstavio plan za zagađene gradove u Kini – da ih popuni kulama popločanim od vrha do dna u zelenilu. Pored estetske privlačnosti, objekti pokriveni biljkama upijaju ugljen-dioksid i fine čestice iz atmosfere, čineći vazduh daleko sigurnijim za disanje. Ovaj arhitekta već je izgradio malu “vertikalnu šumu” u svojoj rodnoj Italiji.

Izvor: Energetika.ba

Švajcarska pomaže u smanjenju rizika od poplava u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od dva projekata, čiji su rezultati implementacije predstavljeni u Beogradu u okviru Nacionalnog programa upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda u Srbiji, jeste podizanje visine sedam mostova u Opštini Paraćin. Projekte je finansirala Vlada Švajcarske.

Ovim projektom trebalo bi da se umanji rizik od poplava na teritoriji Paraćina, ujedno i da se poradi na unapređenju sistema rane najave opasnosti od poplava u Užicu.

Drugi projekat bi trebalo da unapredi sistem rane najave rizika od poplave u opštinama oko sliva Zapadne Morave.

Vlada Srbije je podsetila na to da je švajcarska pomoć i podrška umnogome značila u vreme jakih poplava u maju  2014. godine, kao i prilikom sanacije štete i tokom obnove.

Procenjuje se da ukupan iznos donacija koje je Švajcarska ponudila Srbiji u različitim projektima prevencije, odbrane od poplava i obnove iznosi 7,5 miliona švajcarskih franaka, odnosno 6,7 miliona evra.

Jelena Cvetić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

 

Da li će svetlo čistog vazduha pobediti tamu magle za vreme Divalija u Indiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pratham Gupta)
Foto-ilustracija: Unsplash (Manisa Mitpaibul)

Indija se priprema za veliki hindusitički festival svetlosti – Divali, koji simboliše pobedu svetla nad tamom, dobra nad zlom i znanja nad neznanjem. Proslava ovog praznika traje 5 dana i za to vreme Indijci sređuju i osvetljavaju svoje domove, izbacuju stare stvari, oblače novu odeću i razmenjuju poklone i slatkiše, uz vatromet i druga pirotehnička sredstva.

Ipak, jedan značajan “detalj” narušava praznični duh.

Vazduh u Nju Delhiju je toliko zagađen da je stanovništvo uplašeno zbog zdravstvenih poteškoća koje ovaj problem može da izazove.

Studenti su organizovali proteste s namerom da utiču na vladu da zabrani ili smanji upotrebu petardi i sličnih rekvizita tokom ovog praznika, jer je vazduh već zabrinjavajuće lošeg kvaliteta, čemu bi ova sredstva dodatno doprinela.

Vlasti su zabranile prodaju pirotehničkih sredstava, odnosno, odobrili su prodaju i korišćenje takozvanih “zelenih” petardi.

Grinpis i “AirVisual” izveštavaju da je zagađenost vazduha u indijskoj prestonici veoma izražena i da se na listi najzagađenijih gradova na svetu svakodnevno pojavljuje među prva tri. Zabeležen indeks zagađenosti vazduha dostiže i 256. Treba uzeti u obzir da je za vazduh koji je zdrav za disanje optimalan indeks 25.

Ipak, petarde svakako nisu uzrok zagađenja vazduha. Problem predstavlja zastarela i siromašna infrastruktura, kao i loše stanje u saobraćaju, koje stvara ogromnu emisiju štetnih gasova.

Foto-ilustracija: Unsplash (ARS 11)

Još jedan problem predstavlja tradicionalan poljoprivredni vid čišćenja zemlje – spaljivanjem žetvenih ostataka, što dodatno zagađuje vazduh i zbog čega preti opasnost od požara.

Beleži se znatan porast u prodaji prečišćača za vazduh, pomoću kojeg stanovnici pokušavaju da se zaštite od brojnih štetnih čestica.

Pre nekih pet godina, gotovo niko nije kupovao ovaj artikal, dok je sada to jedan od najtraženijih, pri čemu se beleži znatno veća prodaja tokom Divalija.

Prema nedavnim istraživanjima, postoji bojazan da će, do 2030. godine, broj zabeleženih smrtnih slučajeva širom zemlje izazvanih zagađenjem vazduha dostići 1,6 miliona.

Jelena Cvetić

Čista desetka – novi hibridni plug-in Hyundai IONIQ u voznom parku ProCredit banke

Foto: ProCredit
Foto: ProCredit

Krajem prošle nedelje imali smo priliku da provozamo još jedno ekološko vozilo, ali ovoga puta su to bila nova vozila ProCredit banke koja je najbolji primer kako jedna banka može da bude lider u očuvanju životne sredine.

ProCredit banka kao vodeća banka u podršci razvoju malih i srednjih preduzeća, ali i u očuvanju životne sredine, nabavila je u saradnji sa kompanijom Hyundai Srbija novu seriju od deset EKO vozila – marke Hyundai IONIQ –  čime je ova banka nastavila modernizaciju svog voznog parka u nameri da veoma brzo sva službena vozila Banke budu vozila sa hibridnim i električnim pogonom.

Zahvaljujući novoj desetorki sastavljenoj od  hibridnih „četvorotočkaša“ marke Hyundai IONIQ, više od 70 odsto voznog parka ProCredit banke biće ekološki odgovorni automobili, bilo da je reč o hibridima ili potpuno električnim automobilima. Ovakav pristup omogućio je ProCredit banci da samo u poslednjih nekoliko godina smanji emisiju štetnog CO2 na 26g/km (zvanična emisija CO2 za vozilo IONIQ plug-in modela), kao i da značajno unapredi svoj ekološki odgovoran odnos prema životnoj sredini.

Foto: ProCredit

“Pred nama je mesec štednje kada svest građana o važnosti odgovornog odnosa prema svim resursima značajno raste. Kod nas u banci se na štednju uvek gleda u znatno širem kontekstu, pa kada govorimo o štednji ne mislimo samo na novac, već i na energiju, kao i na očuvanje životne sredine. ProCredit banka je u prethodnom periodu, osim investicije u ekološki odgovornija vozila, postala i prvi kupac i korisnik isključivo električne energije koja dolazi iz obnovljivih izvora. Takođe, u poslednje dve godine naša banka je postavila punjače za električne automobile u svim gradovima u kojima poslujemo, a namera nam je da sa takvim pristupom nastavimo kako bismo doprineli bržem razvoju održivog transporta na teritoriji Srbije”, istakao je Igor Anić, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Slavc Habič, generalni direktor kompanije Hyundai Srbija, rekao je da Hyundai Motor Company, kao svetski proizvođač automobila, ulaže maksimalan napor da razvije i proizvede vozila koja će doprineti zaštiti životne sredine širom planete. Razvoj je fokusiran na vozila sa električnim pogonom, a takođe i na vozila koja pokreću gorive ćelije vodonika. “Na tržištu Srbije zastupljeni su ekološki modeli vozila IONIQ i Kona. Novi IONIQ je dostupan sa tri varijante pogona, hybrid, plug-in hybrid i full electric. Do 2025. godine kompanija će globalno predstaviti 18 novih ekoloških modela automobila čime će pružiti značajan doprinos očuvanju životne sredine.

Foto: ProCredit

Nakon konferencije za štampu, ekipa Energetskog portala iskoristila je priliku i provozala novi Hyndai IONIQ i osetila čari ekološkog vozila. Osećaj koji vam ovaj plug-in pruža zaista je neverovatan jer on doslovno klizi po putu, glatko, sigurno i bez šuma. Nakon dva kruga u Autokomerc Karting Centru odlučili smo da porazgovaramo o uslovima kupovine jednog ovakvog četvorotočkaša sa Aleksandrom Petrovićem, menadžerom flotne prodaje.

“Usmerenje svetskog tržišta je na energetski efikasna i štedljiva vozila, vozila na električnu energiju i hibride. Početkom godine u Norveškoj je prvi put prodato više električnih i hibridnih automobila nego automobila sa SUS motorom. Takve tendencije bi trebalo da dođu i u Srbiju, ali smo mi nažalost jedna od retkih zemalja u Evropi koja trenutno nema subvenciju za eko vozila. Vlada Srbije je najavila da će sledeće godine ukinuti poreze za  registraciju ekoloških vozila, a očekujemo da će uskoro dati i subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila. Trenutno se radi na razvijanju infrastrukturne mreže koja je veoma važna i mora uporedo da se radi. Mi smo prodali nekih dvadesetak vozila do sada i očekujemo ekspanziju narednih godina. U međuvremenu smo pokrenuli inicijativu za našim partnerima iz ProCredita i dali smo uslove koje nema niko drugi u Srbiji. U pitanju je kredit za vozila sa najnižom mogućom kamatnom stopom od 3,5 odsto i 1 odsto za troškove obrade kredita. Cene bez subvencija hibrida kreću se u rasponu do 23.000-30.000 evra, cene plug in vozila su od 30.000-40.000, a cene električnih vozila od 36.000 evra pa naviše, i ovo se ne odnosi samo na naše modele već na celokupnu ponudu. Ono što korisnik dobija jeste manji trošak, s obzirom na odnos cena struje i naftnih derivata, a na mnogim mestima u Evropi možete napuniti vaše vozilo potpuno besplatno. Pored toga kupovinom ovog automobila štitite i životnu okolinu.”

Petrović se osvrnuo i na činjenicu da ljudi nemaju prave informacije kada su u pitanju prednosti koje dobiju kupovinom hibridnih i elektro vozila kao i to koliko zapravo štede. “Činjenica je i da to nije dovoljno naglašeno i trebalo bi da se država pozabavi tom temom nakon usvajanja Uredbe za subvenciju vozila. Potrebno je raditi na podizanju svesti kod građana kada je ekologija u pitanju i na pravi način predstaviti ekološka vozila”, rekao je Petrović.

Saznali smo takođe i da je u toku ugradnja punjača za električna vozila u prodajnom centru Hyundai Srbija.

Požar na Staroj planini – plamen i do 50 metara visine

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Požar koji je buknuo u Bugarskoj na Staroj planini proširio se i na srpsku teritoriju.

Bugarski mediji navode da je vatra tokom popodneva primećena u podnožju Stare planine, zapadno od sela Martinovo, gde se prostirala na preko 20 hektara površine.

Tokom nedeljnog popodneva, 27. oktobra, vatra je zahvatila travu i nisko rastinje i na teritoriji Srbije, na vrhu Vražja glava, gde na lokalizaciji požara rade pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Sektora za vanredne situacije.

Pokret “Odbranimo reke Stare planine”, koji je i prijavio požar, napomenuo je da su vatrom zahvaćeni i četinari i da se na pojedinim mestima plamen diže u visini od 50 metara.

Očevici požar komentarišu kao zastrašujuć i smatraju da neće biti moguće ugasiti ga bez pomoći helikoptera.

Foto: Facebook (screenshot)

MUP Srbije je saopštio da trenutno nema opasnosti i da okolno stanovništvo nije ugroženo.

U intervenciji učestvuje 55 vatrogasca iz Pirota, Dimitrovgrada, Babušnice, Niša, Zaječara, Leskovca, Smedereva i Pančeva sa 19 vozila.

Meštani prenose da se tokom noći požar proširio i na selo Dojkinci i strogi rezervat prirode Arbinje, u kojem se nalazi veliki broj endemskih vrsta, gde vatrogasna kola zbog nepristupačnosti terena ne mogu da priđu.

Jelena Cvetić

Neki od najboljih regionalnih stručnjaka na konferenciji ”Sfera 2019: Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge”

Foto: Sfera
Foto: Sfera

Osma međunarodna naučno-stručna konferencija ”Sfera 2019:Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge” okupiće neke od najboljih stručnjaka s područja regiona. Tako će se svim učesnicima obratiti i održati predavanje:

  • van. prof. dr. Salihbegović Amira; Arhitektonski fakultet Sarajevo,
  • prof. Emeritus arhitekture Branislav Mitrović; Studio MITARH,
  • Igor Grozdanić i Sanja Galić Grozdanić; Studio NONSTOP,
  • Amir Vuk Zec; Studio Zec,
  • Nikola Novaković; Studio Enforma iz Crne Gore,
  • Vedran Pedišić iz Arhitektonskog ureda Sangrad…

Konferencija će se održati 30. i 31. oktobra 2019. godine u Sarajevu u Hotelu Hills. Učešće je besplatno, a prijaviti se možete putem web stranice: https://fasadnisistemi.sfera.ba/.

Na konferenciji se iznose noviteti, regulative i standardi u oblasti materijala za fasadne sisteme. Konferencija će na jednom mestu okupiti struku i nauku, izlagače i predavače s područja regiona, te ponuditi učesnicima mogućnost direktne komunikacije, uspostavljanja saradnje, te razmenu znanja i iskustva, što je i krajnji cilj organizacije ovakvih manifestacija, ističu iz kompanije Sfera.

Konferenciju je podržalo više od dvadeset kompanija koje aktivno deluju u ovom području, i svakako organizacija ovakvih događaja moguća je isključivo uz podršku realnog sektora.

Sponzori i partneri će putem prezentacija i izložbenog dela ponuditi sve neophodne informacije, te predstaviti novitete i trendove u domenu fasadnih sistema i ventilirajućih obloga.

Sponzori konferencije su: Sika BH, Knauf, RÖFIX, Terrasit Insulation, Krug d.o.o. i kompanija Rockwool, dok su partneri i izlagači kompanije: Baumit, Austrotherm, Eps Laštro, Tehnomarket, Bh Alumil, Valpaint, IGM Visoko, Knauf Insulation i Fibran, kompanija Kompozitni materijali, te Metal Tehnologija, Mališić Home & Decor, BSP International, Bio Plus, te kompanija Bis Tip sa brendom Lunos.

Drugi dan konferencije održaće se panel diskusija o temi konferencije u kojoj aktivno učestvuju svi izlagači, predavači i gosti, a celokupan program pogledajte na linku: https://fasadnisistemi.sfera.ba/program/.

Organizator događaja je kompanija Sfera d.o.o. iz Mostara u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom iz Sarajeva.

Izvor: Sfera

Prva serija predavanja na Ekološkoj pravnoj klinici u Sarajevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexis Brown)

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, njih 20, prisustvovali su prvoj sesiji Ekološke pravne klinike, kako bi im se približili modaliteti putem kojih mogu rešavati određena pravna pitanja u oblasti zaštite životne sredine.

Ekološku pravnu kliniku koju će budući pravnici pohađati tokom oktobra i novembra, organizovalo je Udruženje Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, uz finansijsku podršku Grada Sarajeva i Misije OSCE-a u BiH.

Misija ovog projekta jeste da se razvijaju pravne veštine, kritičko mišljenje i na taj način podstakne osetljivost za aktuelne probleme zaštite životne sredine u zajednici. Naročito je značajno da se uspostavi i saradnja na ovom polju u oba entiteta BiH, jer životna sredina ne poznaje granice.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikael Kristenson)

Aarhus centar nastoji da, u okviru obrazovanja budućih pravnika, razvije svest o potrebi da se stečena znanja aktivno primene na konkretne slučajeve vezane za problematiku zaštite životne sredine.

Aarhus Centar je otvoren 2012. godine u Sarajevu, s ciljem da osigura kvalitetniji pristup informacijama o životnoj sredini, podstakne javne diskusije i da se što više građana uključi u donošenje odluka u ovoj oblasti.

Izvor: Grad Sarajevo

Završena predavanja “Odvojeno sakupljanje otpada – Menjamo navike!” u Zagrebu

Foto: Grad Zagreb
Foto: Grad Zagreb

Zagrebački holding – ogranak “Čistoća” je početkom septembra započeo s sprovođenjem dvomesečne edukacije pod sloganom “Odvojeno sakupljanje otpada — Menjamo navike!” po zagrebačkim parkovima i gradskim trgovima, s ciljem informisanja i edukacije građana o sprečavanju nastanka otpada, odvojenom sakupljanju otpada i odgovornom postupanju sa otpadom.

Na Trgu Petra Preradovića održava se završna dvodnevna edukacija građana kojoj se pridružio i gradonačelnik Milan Bandić: “Prvi smo u Hrvatskoj, pre deset godina, krenuli s akcijom odvojenog sakupljanja otpada pod sloganom “Stavi pravu stvar na pravo mesto”. Do kraja godine ćemo podeliti svu ekološku infrastrukturu, ali edukacija građana će trajati godinama, budući da se decenijama stvarao sistem prema kojem je otpad smeće i nekorisna sirovina”, rekao je gradonačelnik i istakao važnost edukacije građana i ukazivanja na značaj odvojenog prikupljanja otpada.

Takođe je pozvao sve zainteresovane građane grada Zagreba, posebno porodice s decom, da dođu na Cvetni trg i kroz igru i razgovor saznaju kako zajedno mogu biti odgovorniji u postupanju s otpadom. “Krenuli smo od dečjih vrtića kako bismo ih od malih nogu učili da savesno odvajaju otpad”, naglasio je gradonačelnik.

Edukacije, koje su organizovane tokom septembra i oktobra, imaju za cilj informisanje građana o sprečavanju nastanka otpada, odvojenom sakupljanju otpada i odgovornom postupanju s otpadom kroz edukaciju o načinu korišćenja dodeljenih rezervoara. Radionice su prilagođene i deci koja se mogu zabaviti crtajući u eko-kutku male škole čistoće i igrajući društvenu didaktičku igru „Ekodrom“ i računarsku igru „Ekoforija“.

To je nastavak edukacija koje su započele ciklusom javnih edukativnih tribina po mesnim odborima Grada Zagreba 2018. godine. Održano je ukupno 78 javnih tribina koje je posetilo više od 3000 građana. Nakon toga usledila su predavanja na gradskim trgovima. Održano je 27 predavanja na 8 trgova po celom Zagrebu o sprečavanju nastanka otpada, odvojenom skupljanju otpada i odgovornom postupanju s otpadom.

Izvor: Grad Zagreb

Da li je vazduh u Beogradu za vikend zaista bio najzagađeniji na svetu?

Foto: Screenshot

Iako je zaštita životne sredine medijski nepopularna, i neretko skrajnuta, tema, vesti iz jedne njene grane protekle dve nedelje pune novinske i internet stupce – ali one, nažalost, nisu pozitivne. Srpska prestonica se, prema indeksu kvaliteta vazduha, “zacementirala” među deset svetskih gradova sa najzagađenijim vazduhom, a u nekoliko navrata se našla i na, nimalo laskavom, prvom mestu, prestižući i Delhi u Indiji i Peking u Kini, u kojima su ljudi sa zaštitnim maskama – čest prizor. Uprkos vedrom nebu i sunčanom vremenu, u određenim trenucima Beograđani su se našli u goroj situaciji, po pitanju vazduha, od stanovnika gradova obavijenih gustim smogom, otkrili su podaci aplikacije za merenje kvaliteta vazduha Air Visual.

Foto: Screenshot

U trenutku pisanja članka, Beograd se na pomenutoj listi nalazio na trećem mestu, a ni komšije iz Sarajeva (4. mesto), Sofije (8. mesto) i Skopja (9. mesto) nisu bile ni u šta zavidnijem položaju.

Međunarodna agencija Rojters pripisala je odgovornost za skorašnje vazdušno zagađenje glavnog grada Srbije – poljoprivrednicima koji na okolnim njivama pale korov i strnjiku u uverenju da će ovakva praksa doneti bolje prinose. Izduvni gasovi starih vozila na dizel, grejanje na “prljave energente”, industrija i obližnji površinski kopovi uglja dodatno su doprineli stvaranju “otrovne magle” iznad gotovo dvomilionskog grada.

Ipak, Agencija za zaštitu životne sredine je saopštila da informacije koje kruže treba da uzmemo sa određenom zadrškom.

“Građanima čitavog sveta su preko interneta pristupačne različite aplikacije i sajtovi koji prikazuju kvalitet vazduha u velikom broju gradova širom planete… Većina njih prikazuje indeks kvaliteta vazduha na časovnom nivou za stotine gradova na planeti, uključujući i gradove u Srbiji, preuzimajući automatski podatke sa našeg sajta”, tvrdi Agencija i ističe da dalja kalkulacija preuzetim podacima ne podleže njihovoj kontroli i proveri. “Upoređivanje takvih indeksa sa podacima iz našeg monitoringa može dovesti do zablude korisnika”, dodaje i naglažava da, ne želeći da ugrozi bilo čije pravo izbora korišćenja neke aplikacije ili sajta, naglašava da Agencija može biti odgovorna isključivo za pouzdanost podataka na svom sajtu.

Ne zanemaruje neophodnost prikaza trenutnog stanja kvaliteta vazduha, ali skreće pažnju da ne postoji definisana granična vrednost za satne vrednosti suspendovanih čestica PM 10 i PM 2,5. “Znajući da u jednom gradu koncentracije zagađujućih materija zavise ne samo od njegovih emisija, nego i od perioda dana, godišnjeg doba i meteoroloških uslova, jasno je da je nelogično pravljenje rang lista svakoga sata velikog broja gradova koji se nalaze u 24 časovne zone, na 2 hemisfere, različitim geografskim širinama, čak i za parametre koji imaju definisane satne granične vrednosti”, obaveštava Agencija. “U cilju dobijanja pouzdanih informacija, svi zainteresovani mogu posetiti, pored sajta Agencije, i sajt Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) kao ustanove najvišeg nivoa u ovoj oblasti u Evropskoj uniji i koja pruža sliku kvaliteta vazduha u Evropi u realnom vremenu”, zaključuje.

Pregled mernih stanica na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine ukazuje na to da je, pored nekih lokacija u Beogradu, vazduh u našoj zemlji “zagađen” i u Beočinu, Boru, Kosjeriću, Nišu i Valjevu, a “jako zagađen” u pojedinim delovima prestonice, kao i Novog Sada, Pančeva i Subotice.

Kvalitet vazduha u glavnom gradu je moguće pratiti i OVDE.

Jelena Kozbašić

Deljenje bez ostatka: kulinarskim maratonom okončan trogodišnji projekat “Hrana sutrašnjice”

Foto: D. Radulovic/Ambasada Švedske
Foto: EP

Kako izgleda kad se obrok priprema tako da se što manje namirnica baci, ili obrnuto da se što više iskoristi, pokazali su nam učesnici kulinarskog maratona pod nazivom ”Cookathon” koji je održan u petak 25. oktobra kao završni događaj trogodišnjeg projekta ”Hrana sutrašnjice” (Food for Tomorrow) Švedskog instituta i ambasade Švedske u Srbiji, a u saradnji sa Metro HoReCa centrom u Beogradu.

U takmičenju u kuvanju učestvovalo je šest tročlanih ekipa koje su činili po jedan kuvar, jedan bloger posvećen pripremanju hrane i jedan učenik kuvarske škole.

Projekat približava i objašnjava ciljeve održivog razvoja kroz hranu, svima važnu i blisku. Zadatak je bio da od sezonskih i lokalnih namirnica pripreme po dva jela kojim prikazuju neke od ciljeva Agende 2030 Ujedinjenih nacija.

Zamenik ambasadora Švedske Joakim Vern rekao je da su želeli, kroz projekat ”Hrana sutrašnjice”, da ukažu na važnost održive hrane i njenom značaju, kako za zdravlje svakog pojedinca, tako i za očuvanje planete. “Tokom tri godine ambasada je sarađivala sa Švedskim institutom u nameri da se ideja o zdravom pripremanju hrane proširi i u Srbiji i u regionu. Uspeli smo da probudimo ekološku svest u pripremi hrane u Srbiji koja je poznata po svojoj hrani”.

Menadžerka projekta ”Hrana sutrašnjice” Birgita Tenander iz Švedskog instituta kaže da je namera bila da se ljudi inspirišu da proizvodnji i konzumaciji hrane pristupe na ekološki održiv način, sa izgrađenom svešću o tome koja se količina hrane baci tokom pripreme obroka.

Foto: EP

”Imali smo više od deset događaja u regionu i po prvi put su se sreli mali proizvođači hrane sa poljoprivrednicima, kuvarima, vlasnicima restorana, ekološkim aktivistima, medijima i blogerima. To dokazuje da je hrana tema koja nas povezuje, ona je važna svima i meni je bila čast da upoznam i sarađujem sa ljudima koji se na pravi način bave održivom hranom” rekla je Birgita Tenander. Ona je dodala da je hrana izazovna tema bez obzira na to da li neko živi u selu ili u gradu i da je ohrabruje činjenica koliko je ljudi u regionu spremno da promeni pristup pripremi hrane zarad zdravlja i očuvanja planete.

Među učesnicima je bio i švedski kuvar Magnus Nes, koji je osmislio vegetarijanski jelovnik za učenike u školama u Stokholmu jer su – upravo oni to tražili.

Foto: D. Radulovic/Ambasada Svedske

”Imali smo glasanje 2016. godine  i 70 odsto učenika se izjasnilo za vegetarijansku ishranu. Ovakva ishrana je održiva, a svi su želeli školu koja je fokusirana upravo na održivost. Izazov i je da radim za osvešćenu decu, da njima pripremam obroke. Većina dece kada ode od kuće kaže da je upravo hrana ta koja im najviše nedostaje. Već sedam godina kuvam za 700 učenika, to je velika odgovornost, ali mi je i drago da su razumeli važnost i raznovrsnost vegetarijanske ishrane. Velika je stvar učiniti da oni cene tradicionalna vegetarijanska jela makar toliko koliko su cenili jela sa mesom”, rekao je Magnus Nes.

U razgovoru sa Energetski portal, Magnus nam je otkrio da se ove godine čak 90 odsto dece u stokholmskoj školi, u kojoj on priprema obroke i drži časove o održivosti, opredelilo za vegetarijansku ishranu. Nedavno se ovom konceptu pridružila još jedna škola u švedskoj prestonici, a Magnus se nada da će sve više školskih uprava uvideti prednosti vegetarijanskog načina ishrane. U školi u kojoj on predaje postoji i školska bašta gde gaje voće i povrće ali budući da je klima nepovoljna, te da u vreme kad se najviše može namirnica dobiti, deca zapravo nemaju nastavu, “prinos” je mali, pa većinu namirnica moraju da kupuju.

Na naše pitanje o tome kakav je to kuvar koji pri pripremi jela vodi računa o tome da iskoristi svaku mrvicu neke namirnice, Magnus odgovara: “Ja sam “održivi” kuvar. Kuvam tako da održivost uvek imam u vidu. Pre svega, pripremam vegetarijanska jela od onog što mi godišnje doba stavlja na raspolaganje. Jelovnik, dakle, zavisi od sezone. To je prvi uslov koji, ruku pod ruku, ide sa tim da dobijem savršen ukus. Deca su to prepoznala, zato su moj jelovnik ocenila odličnom ocenom.”

Foto: EP

Uvek postoji odlična zamena za jelo sa životinjskim namirnicama, kaže Magnus i daje nam recept za vegetarijanski majonez koji se izuzetno visoko kotira kod stokholmskih školaraca. “Obarite beli pasulj, ocedite ga i sipajte u blender. Dodajte kašičicu senfa dižon, malo limunovog soka, a zatim postepeno dodajte ulje kao kada pravite domaći majonez od jaja. Postupak je isti, s tim da je ova vegetarijanska zamena zdravija i održiva možda čak i jeftinija, jer od skuvanog pasulja možete napraviti drugo jelo. To je idealna priprema obroka u kom nema ostatka”.

Kao rezultat kulinarskog takmičenja ”Cookathona” ambasada Švedske u saradnji sa Metro HoReCa centrom objaviće prvi održivi kuvar u kome će biti predstavljeni recepti za pripremu obroka, a sve u skladu sa Agendom 2030 Ujedinjenih nacija.

Beograđani odlučuju da li će Savski most biti pretvoren u skulpturu ili most!

Foto: Wikipedia/Mihajlo Anđelković

Na mestu Starog savskog mosta, sledeće godine započeće izgradnja novog mosta, koji će, zajedno sa planiranim tunelom između Savske i Dunavske padine, doprineti značajnom rasterećenju jednog od najopterećenijih saobraćajnih pravaca u gradu, Brankov most – Brankova – Dečanska – Bulevar despota Stefana. Vlasti Grada Beograda su pozvale stanovnike prestonice da učestvuju u anketi o sudbini postojećeg mosta.

Možete glasati za jednu od dve varijante rešenja klikom na odgovarajuću fotografiju. Anketa traje do 15. decembra 2019. godine. Anonimnost učesnika je zagarantovana Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti (Sl. glasnik RS, br. 87/2018).

Foto: BEOKOM portal

Varijanta 1 podrazumeva dve objedinjene intervencije. Jedna je izgradnja novog mosta za pešačko-biciklistički saobraćaj sa pristupnim stazama u nastavku Ulice omladinskih brigada do Ade Ciganlije, čiji će izgled biti definisan projektom, a druga intervencija je demontaža Starog savskog mosta i ponovna montaža lučne čelične konstrukcije glavnog raspona u parku Ušće na poziciji između TC Ušće i Muzeja savremene umetnosti.

Most će ovom intervencijom predstavljati skulpturu na visini od 4,5 m. Prostor ispod mosta može da sadrži kulturne, komercijalne i slične sadržaje, najavljuju nadležni organi.

Investiciona vrednost radova varijante 1 sa obe intervencije zajedno je oko 1,7 milijardi dinara (oko 15 miliona evra).

Foto: BEOKOM portal

Varijanta 2 je preseljenje i dogradnja mosta između Novog Beograda i Ade Ciganlije za pešačko-biciklistički saobraćaj. Ona podrazumeva demontažu mosta i ponovnu montažu, izradu novih betonskih stubova i nedostajuće čelične konstrukcije i izgradnju prilaznih staza u nastavku Ulice omladinskih brigada do Ade Ciganlije.

Investiciona vrednost radova varijante 2 je oko 1,6 milijardi dinara (oko 14 miliona evra).

Glavni gradski urbanista Marko Stojčić se u izjavi za TV Prva osvrnuo na predlog o kom se govori po društvenim mrežama da most ostane gde jeste, ističući da ta opcija nije moguća zato što ova veza veoma važna za Beograd i neophodno je da most bude proširen.

“U nastavku Ulice Vladimira Popovića gradi se kružni tok koji saobraćaj usmerava ka budućem mostu koji će imati četiri saobraćajne trake, biciklističku stazu i trotoare. On nadalje nastavlja u tunel, koji je najvažnija stvar koju ćemo raditi kako bi se smanjilo saobraćajno zagušenje i ekološki znatno popravilo stanje u centru grada”, rekao je Stojčić i podsetio da će tunel počinjati kod Ekonomskog fakulteta i završavati se u Despota Stefana.

Naveo je da će se odluka građana ispoštovati. “Tokom vikenda već je glasalo oko četiri hiljade ljudi, zbog čega im iskreno hvala”, naglasio je Stojčić.

Jelena Kozbašić

Za pomoć siromašnim zemljama 10 milijardi evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Larm Rmah)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Macharia)

Obećana sredstva za dopunu međunarodnog “Fonda za zelenu klimu” Ujedinjenih nacija (Green Climate Fund) namenjenog za pomoć siromašnim zemljama u suočavanju sa klimatskim promenama, dostići će blizu 10 milijardi evra, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

Na konferenciji u Parizu o finansiranju tog fonda, Le Mer je rekao da obećana sredstva predstavljaju veliki, i to “evropski uspeh jer gotovo polovinu te sume daju Francuska, Nemačka i Velika Britanija.

Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da uskrati dve od tri milijarde dolara, koliko je tom fondu obećao njegov prethodnik Barak Obama, dovela je do manjka sredstava koje druge zemlje nastoje da nadoknade.

U petak, 25. oktobra, završio se dvodnevni sastanak u Parizu na kojem su se tražile donacije za globalni “Fond za zelenu klimu”. Cilj je da se nadoknadi veliki deo od već potrošenih sedam milijardi dolara dobijenih od vlada od 2014. godine.

Sastanak u Parizu održao se tek nešto više od mesec dana pre godišnje konferencije UN-a o klimi, koja će ove godine biti održana u Santjagu u Čileu.

Izvor: Zelena Srbija

Saradnja Srbije i Italije u borbi za očuvanje ugroženih divljih vrsta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U periodu od 22. do 24. oktobra 2019. godine u amfiteatru Uprave carina u Beogradu, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstvom odbrane Republike Italije – Arma dei Carabinieri (Comando unità forestali, ambientali e agroalimentari – CUFA), organizovana je i održana trodnevna obuka namenjena jačanju kapaciteta nadležnih organa Republike Srbije za borbu protiv kriminala vezanog za ugrožene divlje vrste. Predmetna obuka je deo aktivnosti bilateralne saradnje Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine, teritorije i mora Republike Italije.

S obzirom na to da u Republici Italiji nadležnost nad kontrolom sprovođenja CITES Konvencije, evropskih i nacionalnih propisa vezanih za zaštitu i očuvanje divljih vrsta ima Ministarstvo odbrane – Arma dei Carabinieri, italijanska delegacija predvođena generalom Masimilijanom Kontijem, šefom brigade Markom Fjorijem, majorom Klaudijom Marućijem i majorom Simoneom Čekinijem, u saradnji sa rukovodiocem Grupe za sprovođenje CITES Konvencije Ministarstva zašite životne sredine, Pavlom Jovanovićem, sprovela je obuku o suzbijanju kriminala vezanog za ugrožene divlje vrste za srpsku policiju, carinu i tužilaštvo.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Obuci koju su sprovodili karabinjeri prisustvovalo je 39 javnih tužilaca i njihovih zamenika, 30 policijskih inspektora iz oblasti suzbijanja privrednog kriminala, 20 graničnih policajaca, 29 carinskih službenika iz Sektora za kontrolu primene carinskih propisa, 5 inspektora za zaštitu životne sredine i 2 predstavnika civilnog sektora.

Trodnevnoj obuci je prethodio radni sastanak koji je održan 21. oktobra 2019. godine na kom su prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane Republike Italije – Arma dei Carabinieri, Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave kriminalističke policije i Uprave granične policije, Ministarstva finansija – Uprave carina i Republičkog javnog tužilaštva.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Povećan rizik od šumskih požara – Budite savesni prilikom boravka u prirodi!

Foto: Siniša Ljubisavljević
Foto: Siniša Ljubisavljević

JP „Srbijašume“ apeluje na građane da prilikom boravka u prirodi budu savesni i oprezni zato što postoji povećan rizik od pojave šumskih požara.

S obzirom na izrazito dug sušni period, kao i veoma visoke temperature vazduha za ovo doba godine, rizik od pojave šumskih požara je visok i ekstreman u celoj zemlji prema prognozi indeksa opasnosti od pojave šumskih požara RHMZ (http://www.meteoalarm.rs/latin/fwi_p.php).

Prema podacima satelitskog praćenja NASA FIRMS (Fire Information for Resource Management System), na teritoriji  Srbije je samo tokom jednog dana (24.10.2019.) zabeleženo 394 požara na otvorenom. Trenutno stanje i broj požara u našoj zemlji možete videti OVDE.

JP “Srbijašume” moli građane da savesno i odgovorno postupaju:

– da ne lože vatru blizu šume i u šumi,

– da ne pale korov, biljni i drugi materijal na poljoprivrednim parcelama, voćnjacima i površinama blizu šume,

– da ne bacaju opuške i lako zapaljive materijale na mestima gde se može izazvati požar,

– ne ostavljaju za sobom neugašenu vatru nakon izleta u prirodi.

Takođe, podsećaju da je spaljivanje ostataka strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru, spaljivanje biljnih ostataka, kao i loženje otvorene vatre u šumi i na udaljenosti 200 m od ruba šume (izuzev na određenim i za to vidno obeleženim mestima), zabranjeno i kažnjivo.

U slučaju pojave požara, građani se mole da obaveste najbližu šumsku upravu ili direkciju JP „Srbijašume“ na telefon 011 711 50 27, kao i vatrogasnu službu na telefon 193.

Izvor: JP “Srbijašume”

Oko 14 odsto hrane propadne pre nego što stigne u prodavnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Kraus)

Prema rezultatima istraživanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), oko 14 odsto sve hrane proizvedene na svetu propadne svake godine pre nego što dođe do prodavnica. Njena ukupna vrednost iznosi otprilike 400 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Kraus)

Organizacija je u svom izveštaju ukazala u kojim delovima lanca snabdevanja nastaju najveći gubici i pozvala na efikasnije reševanje tog problema.

Uprkos tome što većina zemalja sa visokim prihodima ima adekvatna skladišta i hladnjače, usled tehničkog kvara, lošeg upravljanja temperaturom ili vlagom ili pravljenjem prevelikih zaliha, ipak se stvaraju gubici.

Pre nego što se nađe na policama marketa, najviše hrane pre nego propadne u centralnim i južnim oblastima Azije i u Severnoj Americi i Evropi.

Ciljevi održivog razvoja, između ostalog, predviđaju da se gubici hrane po glavi stanovnika na nivou maloprodaje i potrošnje prepolove do 2030. godine.

“Gubitak hrane donosi nepotreban pritisak na životnu sredinu i prirodne resurse… što u suštini znači da se zemlja i vodeni resursi troše, a da se zagađenje i gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte ispuštaju bez ikakve svrhe. Često se pitam kako možemo dozvoliti da se hrana baca kada više od 820 miliona ljudi u svetu svaki dan gladuje”, zaključio je generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija Ku Dongiu.

Stručnjaci ističu da smanjenje gubitka hrane i otpada takođe može potencijalno pozitivno da se odrazi i na druge ciljeve održivog razvoja, koji podrazmevaju borbu protiv gladi, povećanje bezbednosti hrane i promociju održive poljoprivrede.

Jelena Kozbašić

Nobel za hemiju pripao izumiteljima litijum-jonskih baterija

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)

Švedska kraljevska akademija nauka saopštila je da su trojica nagrađenih naučnika „svojim radom… postavili temelj društva bez fosilnih goriva“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)

Litijum-jonske baterije su napravile revoluciju u našim životima i koristimo ih u svemu, od mobilnih telefona preko laptopova do električnih automobila“, piše u saopštenju Akademije.

„Litijum-jonske baterije se globalno koriste za napajanje prenosne elektronike koju koristimo za komunikaciju, rad, učenje, slušanje muzike i traženje znanja“, stoji dalje u saopštenju.

Osim upotrebe u električnim vozilima, ove baterije bi takođe mogle da skladište značajne količine energije iz obnovljivih izvora, kao što su solarna i energija vetra.

Profesor Gudinaf, koji ima 97 godina, ujedno je i najstariji dobitnik Nobelove nagrade. Obraćajući se okupljenima u Britanskom kraljevskom društvu, gde će primiti Kopli medalju za svoj celokupni rad, profesor je rekao: „Nikada nisam lobirao, ali se radujem ovom danu i veoma sam srećan što je stigao.“

Temelj za nastanak litijum-jonske baterije postavljen je tokom naftne krize sedamdesetih godina prošlog veka. M. Stenli Vitingem (77), rođen u Notingemu u Velikoj Britaniji, radio je na razvoju energetskih tehnologija koje se nisu oslanjale na fosilna goriva. Otkrio je koncept interkalacionih elektroda i razvio bateriju zasnovanu na titan-sulfidnoj katodi i aliminijum-litijumskoj anodi. Vitingem, koji trenutno predaje na američkom Univerzitetu Binghempton, napravio je materijal koji je u stanju da praktično beskonačan broj puta otpušta i prima litijumske jone, bez uticaja na njegovu strukturu.

Takva baterija je obezbeđivala napon nešto veći od dva volta, ali je zbog prisustva metalnog litijuma, koji je izuzetno reaktivan element, bila vrlo nebezbedna. Litijum se zapali u običnoj atmosferi zbog prisustva vode i kiseonika u njoj. Gudinaf je kasnije ustanovio da katoda napravljena od  metalnih oksida, pre nego od sulfida, mogla značajno da poboljša osobine litijumskih baterija. Nakon potrage za savršenim materijalom, on je 1979. razvio litijum kobalt dioksidnu (LiCoO2) katodu, a u narednim godinama i čitav niz sličnih oksidnih materijala koji su omogućili da se napon litijumske baterije podigne na četiri volta. Pored toga, LiCoO2 je stabilni materijal pozitivne elektrode koji može da bude i donor litijum jona, pa se može koristiti sa anodama, koje ne sadrže opasni metalni litijum.

Sa tom katodom kao osnovom, Jošino (71) – koji predaje na Univerzitetu Meijo i radi za Korporaciju Asahi Kasei – je 1985. godine uspeo da napravi prvu komercijalno održivu litijum-jonsku bateriju. Anoda te baterije je napravljena od grafita u koji se litijumovi joni mogu potpuno reverzibilno (povratno) interkalirati (ugraditi). Umesto organskog, uveo je čvrsti elektrolit, koji se postepeno ne raspada tokom uzastopnih punjenja. To je rezultiralo mnogo većom trajnošću, bez uticaja na kapacitet baterija. Nekoliko godina kasnije, Soni je izbacio prve komercijalne litijum-jonske baterije 1991, zasnovane na Jošinovoj konfiguraciji, i one su i danas u osnovi većine komercijalnih litijum-jonskih baterija.

Autor: Ivana Nikolić

Izvor: Elementarium