Home Blog Page 823

Odrastanje nam je donelo nekoliko otrežnjujućih istina – Deda Mraz ne postoji; ako progutamo semenku nekog voća, ono neće izrasti u našem stomaku; naš tata nije najjači na svetu; ma koliko puta poljubili žabu, ona se neće magično pretvoriti u princa. I dok mnoge devojke i dalje lakoverno veruju da su zeleni vodozemci bez repa zapravo transformersi koji će nakon njihovog poljupca poprimiti mnogo privlačnije obličje, neke su imale tu sreću da, od samog početka, ljube princa. Jedna od njih je i Megan Markl.

Nekadašnja američka glumica je sa svojim mužem princom Harijem, vojvodom od Saseksa,

“Kritična masa” sadi drvo na obali Ade Huje

Foto-ilustracija: Unsplash (Dovile Ramoskaite)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Witsoe)

Beogradsko udruženje građana “Ulica za bicikliste” ovog vikenda organizuje vožnju biciklom do Ade Huje. Zajednička mesečna biciklistička vožnja pod nazivom “Kritična masa” biće organizovana 103. put, kao i uvek, poslednje subote u mesecu.

Dobrodošli su svi nemotorizovanim vozilima jer je primaran cilj isticanje značaja korišćenja vozila koja ne zagađuju životnu sredinu, kao i potreba da se ukaže na opasnosti od zagađenja vazduha, što je dodatno prouzrokovano upotrebom brojnih vozila u saobraćaju.

Podsetili su i na nedavne zastrašujuće podatke prema kojima je procenjeno da je Beograd jedan od najzagađenijih gradova u svetu, kao i da biciklisti, iako koriste vozilo koje ne doprinosi nikakvom zagađenju, u saobraćaju postaju žrtve udisanja štetnih materija znatno više nego korisnici motorizovanih vozila.

Okupljanje građana je u subotu, od 14.30 na Trgu Nikole Pašića, a vožnja gradskim ulicama uz muziku i obezbeđenje saobraćajne policije počinje u 15 sati.

Na Adi Huji će se okupljeni priključiti festivalu “Supernatural”.

Najavili su da će svoj doprinos pošumljavanju dati “biciklističkom sadnicom”.

Jelena Cvetić

Svaki stanovnik BiH prosečno proizvede 335 kg otpada godišnje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Gonzalez)

Procenjena količina proizvedenog komunalnog otpada u 2018. godini u Bosni i Hercegovini iznosi 1.243.973 tona, odnosno 355 kg po stanovniku godišnje, ili 0,97 kg po stanovniku na dan.

U prošloj godini javnim odvoženjem prikupljeno je 920.540 tona komunalnog otpada, što je za 0,7 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

U ukupnoj količini prikupljenog otpada, mešani komunalni otpad učestvuje sa 90,9 odsto, odvojeno prikupljeni komunalni otpad sa 4 odsto, otpad iz vrtova i parkova sa 3,1 odsto i ambalažni otpad 2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Na odlagališta otpada u 2018. godini je odloženo 957.494 tona otpada, što je za 0,7 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

Izvor: Energetika.ba

Kako su Mačvani dobili kanalizaciju i asfalt zahvaljujući politici “dva na dinar”?

Foto: Grad Šabac

Nakon što je kroz ulicu Vojvode Stepe u Jevremovcu prošla i voda i kanalizacija, stigao je i asfalt. Šabac je ispratio inicijativu meštana i na svaki dinar koji su oni skupili za asfaltiranje ulice, iz gradske kase uloženo je dva dinara.

Foto: Grad Šabac

Upravo politika “dva na dinar” daje najbolje rezultate, smatra gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović, koji je posetio radove u Jevremovcu.

“Na ovaj način uradili smo puteve i u najudaljenijim delovima našeg kraja. Mi ćemo svaku inicijativu ispratiti sa duplo više novca od iznosa koji građani skupe. Pozivam sve koji imaju ideju šta bi u njihovom kraju moglo da se uradi, da nam se jave. Novca ima dovoljno, radićemo sve dok bude lepo vreme. Zahvaljujem se građanima u ovoj ulici koji su skupili trećinu novca. Njihova ulica ima vodu i kanalizaciju, a evo sada je dobila i modernu saobraćajnicu. Možemo mnogo toga da uradimo zajedno. Šabac je ovih dana jedno veliko gradilište jer na osam različitih lokacija se izvode radovi”, rekao je gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović.

Foto: Grad Šabac

Milan Vasić, predsednik Mesne zajednice Jevremovac najavio je izgradnju vakumske kanalizacije na proleće koja će omogućiti da 700 domaćinstava dobije priključak. Pored toga, Jevremovac očekuje još nekoliko važnih infrastrukturnih projekata.

“Očekuje nas velika i važna investicija, spajanje Jevremovca i Letnjikovca. Radiće se put koji ide pored Novog groblja. Očekujem da će do kraja jeseni biti asfaltirana i ta ulica. Završavamo i drugu fazu ambulante u Jevremovcu. Do nove godine trebalo bi da primi pacijente, a stara ambulanta biće deo proširenog vrtića. Paralelno radimo dokumentaciju za vakumsku kanalizaciju, to je prva takva u Šapcu i nadam se da će na proleće zaživeti u Jevremovcu kada očekujemo prve radove i mogućnost za 700 domaćinstava mojih sugrađana da budu priključena na kanalizacionu mrežu”, kazao je Vasić.

Jevremovac očekuje i uređenje centra sela i seoskog groblja.

Izvor: Grad Šabac

Plutajući park od reciklirane plastike u Roterdamu

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U Roterdamu su smislili način kako da plastika ne završi u okeanima već da posluži u izgradnji prostora za druženje.

U to ime, napravili su plutajući park od reciklirane plastike.

Za izgradnju ovog parka utrošeno je oko 300 metara kvadratnih reciklirane plastike. Izgradnja parka trajala je gotovo 5 godina. Postavljene su zamke duž reke Meze na kojima se zadržavao otpad, koji bi potom skupili, reciklirali i od njega pravili platforme od kojih je park i sagrađen.

Park je koristan za životnu sredinu ne samo zbog držanja plastike podalje od okeana, već i zato što predstavlja prirodno stanište za mikroorganizme, ali i brojne insekte, ptice i ribe.

Prema prethodnim izveštajima holandskog Ministarstva za životnu sredinu, na godišnjem nivou u okean je dospevalo oko 1000 metara kubnih plastike.

Jelena Cvetić

Dome, slatki dome

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Wikipedia/Ammodramus

Hiljadama godina unazad ljudi su upotrebljavali slamu za izgradnju svojih domova. Prema naučnim saznanjima, još su afrička plemena kamenog doba podizala kuće od ovog materijala. Najveći pomak u navedenom tipu građevinarstva napravljen je polovinom 19. veka kada su pronalazači razvili tehniku baliranja slame. Izum specijalnih mašina omogućio je proizvodnju lakih biorazgradivih blokova izuzetnog izolacionog kapaciteta.

Jedna od prvih građevina od slame bila je škola u saveznoj američkoj državi Nebraski koja je doživela neslavnu sudbinu. Godine 1902. školske zidove pojele su krave. Iako su životinje „obrstile“ ovu obrazovnu ustanovu, graditeljima ondašnjeg vremena pružile su tim činom vrednu lekciju. Od tada su neimari počeli da oblažu objekte od slame cementom, žbukom ili pak blatom.

Pojavom nagle industrijalizacije i novih materijala za gradnju, trend gradnje balama slame je iščezao da bi doživeo nagli procvat početkom dvadesetih godina prošlog veka. Zahvaljujući značajim uštedama koje se postižu upotrebom balirane slame, ova graditeljska tehnika privukla je pažnju arhitekte Gorana Milenkovića. On je zajedno sa profesorom Slobodanom Krnjetinom sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu napisao knjigu „Građenje baliranom slamom“.

„Devedesetih godina 20. veka, razvijanjem globalne svesti o zagađenju životne sredine i buđenjem zabrinutosti zbog toga što građevinski sektor u ukupnoj globalnoj potrošnji energije ima udeo od čak 40 odsto, što je više i od transporta i od industrije, građenje baliranom slamom uzima zamah u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropi i Australiji“, kazao je Goran.

U knjizi su opisane različite metode gradnje, a svaka od njih obezbeđuje dugotrajnost i stabilnost pod uslovom da su zidovi dobro izolovani od vlage i drugih štetnih spoljašnjih uslova. Uprkos tome što se u zemlji slama raspada za 6 meseci, u optimalnim okolnostima – na suvom, ona opstaje čak do tri hiljade godina.

U odgovarajućim uslovima koje nije teško osigurati, objekti od slame svojim korisnicima omogućavaju mnogobrojne dobiti. Goran je istakao da odlična termoizolaciona svojstva slame obezbeđuju od 70 do 90 odsto nižu potrošnju energije za zagrevanje prostora u odnosu na klasične građevine. „Toplotni komfor i energetska efikasnost ispunjavaju standarde tri puta više od propisanih. Cena objekta po kvadratnom metru je između 20 i 30 odsto manja u poređenju
sa klasičnom gradnjom. Važno je pomenuti da zid balirane slame prekriven završnim slojem krečnog maltera odlikuje izvanredna zvučna izolacija i otpornost prema požaru u dužini trajanja od 90 do 120 minuta i postignutom temperaturom od 1.000 °C. Osim toga, kvalitet vazduha je bolji zato što nema emitovanja štetnih gasova iz zidova. Proces proizvodnje materijala iziskuje mali utrošak energije, što umnogome doprinosi energetskoj efikasnosti izgrađenih objekata. Zbog svojstava visoke elastičnosti materijal se ponaša kao prigušivač i pruža veliku otpornost na zemljotrese“, izložio je prednosti naš sagovornik dodavši da bala slame ima neverovatno nisku cenu od okvirno 60 dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Kuće od bala slame dišu i prijatne su za život. Materijali iz prirode najbolje regulišu primanje i otpuštanje vlage, pa ublažavaju nagle temperaturne promene. Slama smanjuje elektromagnetski smog zbog dugih stabljika presovanih u svim smerovima. Nakon ugradnje i malterisanja postaje inertna i nestaje mogućnost razvijanja bilo kakvih alergijskih reakcija na materijal. Ovakve kuće imaju odličnu zvučnu izolaciju, jer su bale slame elastične, što im omogućava upijanje zvučnih vibracija. Većina ljudi kaže da im se zvukovi u unutrašnjosti objekta čine glasniji, što je posledica bolje izolovanosti zvukova od pozadinskog šuma koji dolazi iz okruženja“, objasnio nam je Goran i naveo primere da se u svetu, osim privatnih kuća, od slame grade i biblioteke, vrtići, pa čak i crkve.

Iskoristili smo priliku da proverimo tačnost uvreženog stava da slama predstavlja leglo štetočina. Goran je te tvrdnje demantovao sledećim argumentima: „Ta teza ne pije vodu. Glodari se ne hrane slamom, a tvrdo presovane bale sa gustinom od 90 do 100 kg/m³ su više nego dovoljno ‚snažne‘ da se odupru njihovom napadu. Slama, za razliku od sena, ne sadrži hranljive materije, pa ne privlači ni insekte. Paraziti uglavnom traže otvore, prostore za gnežđenje i hranu, a ispravno omalterisan zid od balirane slame ne nudi ništa od toga.“ Kao meru pooštrene predostrožnosti i dodatnog učvršćivanja veziva na građevinama od slame, Milenković je preporučio ugradnju gusto pletene, tanke mrežice u malter na svim spojevima temelja i zida, kao i na gornjim spojevima zida i krovne konstrukcije.

Priredila: Jelena Kozbašić

Ceo tekst pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST jun-avgust 2o19.

Celje – “slovenački Černobilj”

Foto: Wikipedia/Bernd Thaller
Foto-ilustracija: Unsplash (Cristi Goia)

Veliki problem u Sloveniji poslednjih dana predstavlja zagađenje kadmijumom u gradu Celju, koji je zbog brojnih ekoloških problema opisan kao “slovenački Černobilj”.

Rezultati sprovedenih analiza pokazali su da prašina u tom gradu sadrži čak 100 puta više kadmijuma i 50 puta više drugih zagađivača. Mnogi od njih su kancerogeni.

Predstavnik nevladinih organizacija koje su se bavile ovim problemom Boris Šuštar izjavio je da smatra da je zagađenje kadmijumom uzrokovano fabrikom cinka Cinkarna Celje zato što okolina fabrike zauzima 17 hektara i zalazi čak 9 metara u zemlju.

Napomenuo je da se zagađenje teritorije oko fabrike meri sa 1,5 miliona kvadratnih metara toksičnog otpada.

Upravo zbog ovih okolnosti smatra da nijedna druga oblast, ne samo na Balkanu, već u Evropi nije zagađena kao ova u Celju. Zato je istakao da je potrebno da se što pre pristupi ovom problemu.

Veliki problem grada predstavlja zagađeno zemljište oko školi i vrtića, te je u planu čišćenje 5 dečijih igrališta tokom naredne godine, u šta je uloženo oko milion evra.

Jelena Cvetić

 

Razmena u sklopu Novosadske jeseni – donesete stari papir, odnesete cveće i drveće!

Foto-ilustracija: Unpslash (Neonbrand)

Manifestacija “Novosadska jesen” se već šesnaesti put održava u Novom Sadu. I ove godine događaj koji važi za neraskidivi spoj ekologije, poljoprivrede i kulture okupiće, od 24. do 26. oktobra, izlagače sadnica i opreme za hortikulturu, meda i zdrave hrane i starih i umetničkih zanata. Učesnici će u SPENS-u predstaviti svoje proizvode.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored izložbenog programa, “Novosadska jesen” obuhvata i zanimljive radionice za decu, stručne seminare, šetnje, promocije, degustacije namirnica i pevačke i plesne nastupe. Posebno zanimljiva inicijativa stiže od udruženja Inženjeri zaštite životne sredine.

U želji da podstaknu decu i mlade na reciklažu starog papira, Inženjeri će ponovo organizovati akciju zamene papira za sadnice cveća ili drveća. Svojevrsnu razmenu dobara možete da obavite od 9 do 20 časova u četvrtak i petak, tj. od 9 do 12 časova u subotu, na njihovom štandu u holu na prvom spratu.

Za 10 kg papira, dobijate sadnicu cveća, a za 60 kg, sadnicu drveća. Pored toga, svi zainteresovani imaju priliku da se kod članova udruženja informišu i o načinima na koje mogu da doprinesu očuvanju životne sredine i borbi protiv klimatskih promena.

Papir ima odlična svojstva za reciklažu – proizvodnjom iz recikliranih materijala, umesto iz drveta, postiže se energetska ušteda i do 74 odsto, zavisno od tehnološkog postupka i vrste starog papire, tvrde Inženjeri zaštite životne sredine. Dodaju i da se emisija štetnih gasova, dobijanjem papira iz jedne tone recikliranih sirovina, smanjuje za oko 70 odsto. Povrh svega, na taj način se štedi i 32.000 litara vode neophodne za proizvodni proces.

Svakom tonom recikliranih novina sačuva se 17 stabala starosti između 15 i 20 godina. Kako bi se zadovoljile potrebe prosečnog domaćinstva za papirom, godišnje strada 6 stabala.

Udruženje koje organizuje zamenu papira poziva građane da recikliraju i sade kako bi zajednički sačuvali šume i, posledično, čist vazduh.

Jelena Kozbašić

Puštena u rad toplana na biomasu u Priboju

Foto: GIZ
Foto: GIZ

“Opština Priboj je, zahvaljujući projektu izgradnje toplane na biomasu, uz pomoć Vlade Srbije i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, u značajnoj meri unapredila grejanje na svojoj teritoriji, ali je istovremeno ostvarila velike pomake u ekonomskom razvoju i racionalnijem trošenju budžeta”, naglasio je predsednik opštine Lazar Rvović.

On je prilikom današnjeg svečanog puštanja u rad toplane na biomasu kapaciteta 1,8 MW ukazao na značajne uštede u lokalnom budžetu i veće mogućnosti za otvaranje radnih mesta.

Dodao je da je Priboj voljan i spreman da iskustva iz projekta u okviru kojeg opština prelazi sa „nečistih“ i skupih goriva na biomasu prenese drugim opštinama kako bi se unapredio ekonomski i ekološki razvoj Srbije na lokalnom nivou.

Reč je toplani na drvnu sečku koja će grejati pribojske osnovne škole „Vuk Karadžić“ i „Desanka Maksimović“, te Mašinsko-elektrotehničku školu i Gimnaziju, kao i Dečiji dispanzer.

Izgradnja nove toplane finansirana je iz fondova Vlade Republike Srbije, posredstvom Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima. Vrednost ove investicije je 126 miliona dinara, a tehničku podršku projektu pružila je organizacija GIZ.

Foto: GIZ

“Ovo je za našu malu sredinu projekat od izuzetnog značaja. Na prvom mestu je korist koju će imati naši đaci i omladinci – kvalitetno grejanje. Na drugom je ekološki efekat, a potom i ekonomski efekat. Moramo da vodimo računa o svakom dinaru i da se domaćinski ophodimo prema budžetu kojim raspolažemo. Pribojski privrednici uvideli su spremnost lokalne samouprave da pomogne na svim navedenim poljima, pa su se uključili nabavivši opremu i osposobivši se za proizvodnju drvne sečke koja se sad koristi kao biomasa. Sirovina dolazi iz našeg kraja, od naših preduzetnika, a to podrazumeva i sigurnost u snabdevanju i nova radna mesta”, objasnio je Rvović.

Dodao je da je toplana koja je danas puštena u rad deo većeg projekta čiji je cilj da se u potpunosti u Priboju pređe na ekološke vidove grejanja.

“U startu smo oformili dobar, stručan tim, a imali smo i svesrdnu pomoć onih koji znaju da sistematski i strateški planiraju aktivnosti – Regionalne razvojne agencija Zlatibor i GIZ-a. Krenulo se od male kotlarnice u Priboju, a drugu fazu smo okončali danas, puštanjem u rad ovog postrojenja. U okviru treće faze u našem projektu zaključili smo nedavno trilateralni ugovor sa Nemačkom razvojnom agencijom KfW, Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom finansija i radićemo veliku kotlarnicu od osam megavata vrednu šest miliona evra. Tada ćemo u potpunosti preći sa fosilnih goriva na biomasu, što je veliki rezultat u evropskim okvirima, ne samo u Srbiji”, naglasio je predsednik pribojske opštine.

Foto: GIZ

Milica Vukadinović, rukovodilac programa “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji”, koji u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje sprovodi GIZ, podsetila je na to da je pre dve godine Grad Pirot, kroz javno-privatno partnerstvo i uz podršku nemačke organizacije, u četiri škole realizovao program zamene kotlova na lož ulje kotlovima na biomasu.

“Projekat je trajao tri godine od ideje do realizacije. Kroz taj projekat i saradnju sa Gradom Pirotom, dosta toga smo naučili i shvatili koliko su važni dobri primeri iz prakse. Opština Priboj sada samo potvrđuje sve te lekcije koje smo naučili”, istakla je Milica Vukadinović.

Foto: GIZ

Navela je da ideja za projekat u Priboju nastala 2016. godine, da je GIZ pružio tehničku pomoć ali da je tim iz pribojske opštine preuzeo palicu i nastavio sam. Naglasila je da bez dobrog, posvećenog projektnog tima kompleksni projekti iz bioenergije poput pribojskog ne bi bili realizovani.

Milica Vukadinović je kazala da je primer iz Priboja predstavljen nedavno i na međunarodnoj konferenciji o biomasi i energetici u Berlinu.

“Uverili smo se da u Priboju postoje vizionarski pogledi na ovo pitanje. A glavna poruka sa berlinske konferencije je da vizija mora da bude čvrsta, dok put do ispunjenja te vizije može i treba da bude fleksibilan. Vi imate viziju, godinama radite na tome da poboljšate grejanje za korisnike tih objekata, bitan vam je i ekološki, i sociološki, i ekonomski aspekt, a radite i na tome da u potpunosti pređete na korišćenje biomase koja vam je dostupna. Ovakvo postrojenje kreira radna mesta, a privrednici su veoma sposobni, prepoznaju prilike i dobre partnere u javnom sektoru. Ovo je odličan primer kako se kreiraju uslovi za nova zapošljavanja i ekonomski razvoj lokalne sredine i kako se pozitivno utiče i na sveukupno smanjenje gasova sa efektom staklene bašte, kao i na trgovinski deficit na državnom nivou”, poručila je predstavnica GIZ-a.

Izvor: GIZ

Izum iz Kenije pretvara slanu vodu iz okeana u vodu za piće

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Beliaikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kobu Agency)

Kenija je u saradnji s neprofitnom organizacijom “GivePower” razvila prototip koji slanu vodu iz okeana pretvara u pijaću vodu, što je potencijalno rešenje njihovog problema u vezi s nedostatkom pijaće vode.

Ovaj sistem za desalinizaciju (odsoljavanje vode) svakog dana može stvoriti po 75.000 litara vode, što je dovoljno za 25.000 ljudi.

Ovaj projekat započet je 2018. godine u Kiungi. Predsednik organizacije “GivePower” Hajes Bernard veruje da bi u mestima u kojima je voda najpotrebnija mogao napraviti objekte koji na tehnološki delotvoran i održiv način mogu da crpe pitku vodu iz morske vode.

Naučnici tvrde da će nivo mora porasti i napuniti reke solju. Kenija je primer zemlje u kojoj ljudi zbog suša i nedostatka pitke vode moraju piti slanu vodu iz jezera. Visoki komesarijat Organizacije ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) je izvestio da gotovo 50 odsto žena i devojčica u zemljama trećeg sveta pređu minimalno šest kilometara dnevno kako bi dobile vodu za svoju porodicu. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, polovina stanovništva bi se do 2025. godine mogla suočiti s velikim nedostatkom vode. Zbog toga je, ističe Bernard, ovakav sistem potreba budućnosti, prenosi “Klix”.

No, ova metoda je prilično skupa, zato što koristi Tesline baterije i nekoliko motora kako bi u slučaju neispravnosti jednog motora, drugi motor preuzeo kontrolu nad celim radom. Za litar ove vode meštani će morati da plate 1 cent.

Izvor: Energetika.ba

Predstavljanje merne stanice za merenje zagađenosti vazduha u Sarajevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Damir Bosnjak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Weibert)

U sklopu 14. međunarodnog naučnog savetovanja iz oblasti energetike predstavljen je naučni rad i prototip autonomne merne stanice za merenje nivoa zagađenja vazduha u urbanim sredinama.

Merna stanica je u potpunosti dizajnirana, izrađena i testirana od stručnjaka sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a finansirana od Fonda za zaštitu okoline FBiH.

Tokom prezentacije, stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i regije su visoko ocenili performanse i primenjivost merne stanice.

“Zadovoljstvo je bilo svedočiti uspehu naučne zajednice. Ova merna stanica će se, verujem, vrlo brzo naći u serijskoj proizvodnji, postavljena, razmeštena i povezana sa mernim jedinicama u urbanim sredinama koje su uvezane u centralni informacioni sistem koji je Fond pokrenuo pre nekoliko meseci, kazao je direktor Fonda za zaštitu okoline FBiH Fuad Čibukčić.

Po njegovim rečima imati rezultate aero zagađenja u realnom vremenu, pogotovo opasnih čestica PM 2,5, PM 10, NO2, ali i statistiku u smislu predikcija aero zagađenja, jeste važan pretkorak u donošenju mera lokalnih vlasti u cilju sniženja nivoa zagađenja vazduha u gradovima u BiH.

Vođa projekta doc. dr Tarik Uzunović izjavio je da je stanica bazirana na takozvanoj cloud tehnologiji i koristi algoritme veštačke inteligencije za predikciju kvaliteta vazduha.

Taj prototip bi mogao biti osnova za uspostavu distribuiranog sistema merenja u celoj FBiH, te bi omogućio gradnju automatiziranog ekspertnog sistema za automatsko predlaganje akcionih mera s ciljem smanjenja zagađenja, saopštio je Fond za zaštitu okoline FBiH.

Izvor: Energetika.ba

“Zelenilo-Beograd” proslavilo 90. rođendan sadnjom 90 drveća na Ušću

Foto: JKP "Zelenilo-Beograd"
Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

U susret 90. rođendanu, zamenik gradonačelnika Goran Vesić, generalni direktor JKP „Zelenilo-Beograd“ Slobodan Stanojević, rukovodstvo i zaposleni „Zelenila-Beograd“ prošlog petka, 18. oktobra, zajedno sz učestvovali u velikoj akciji sadnje u parku Ušće.

Na zelenoj površini u blizini Muzeja savremene umetnosti zasađeno je 90 sadnica crnog bora u obliku broja 90. Ova formacija zauzima prostor u širini od 51 metra i dužini od 57 metara, a stabla su na rastojanju od 2,6 metara.

Vesić je ovom prilikom istakao da „Zelenilo-Beograd” nije najstarije gradsko preduzeće, ali je jedno od najstarijih i to jasno govori o tome koliko se dugo u Beogradu vodi računa o komunalnom sistemu i da grad bude uređen.

On je naglasio da je Beograd do pre pet godina imao pokrivenost zelenilom oko 14 odsto.

“Sada smo na oko 15 odsto i naš cilj je da u narednih desetak godina dođemo do 25 odsto. Taj cilj je vrlo ambiciozan, da li ćemo u tome uspeti, videćemo, ali nećemo uspeti ako ne budemo stalno sprovodili akcije, ako se ne budemo trudili da sadimo nova stabla u Beogradu”, rekao je Vesić.

Generalni direktor JKP „Zelenilo-Beograd” Slobodan Stanojević je rekao da se zaposleni u tom preduzeću iz godine u godinu trude da pruže nove sadržaje i da unaprede prostor u Beogradu, a sve u interesu građana.

“Razne forme, cvetni zidovi, vertikalno ozelenjavanje, razdelne trake po gradskim saobraćajnicama, sve su to nove forme zelenila koje bi trebalo da unaprede kvalitet stanja na terenu”, dodao je on.

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Kao primer naveo je park Ušće koji je, kako je rekao, pre oko tri godine bio jedna apsolutno zapuštena površina koja je održavana samo u meri osnovnog komunalnog uređenja, a sada je jedan od najlepših parkova u Evropi.

Kao početak postojanja organizovane brige o zelenim površinama beleži se 22. oktobar davne 1929. godine, kada je Grad Beograd osnovao je službu pod nazivom Odsek za parkove čiju tradiciju ovim nastavlja JKP „Zelenilo-Beograd”, Beograd.

Od tog vremena preduzeće se organizaciono menjalo i transformisalo nekoliko puta, dok nije dobilo organizaciju kakvu ima danas. Prolazilo je kroz različite periode i situacije kada je rad i poslovanje u pitanju.

Danas, se sa ponosom može reći da je JKP „Zelenilo-Beograd“ moderno, operativno, tehnički opremljeno i ugledno gradsko preduzeće.

„Zelenilo-Beograd“ sa zaposlenim stručnim kadrom i mehanizacijom koja se iznova uvećava, sigurno je lider u regionu u svojoj delatnosti. Broj velikih i složenih projekata niže se iz godine u godinu, a „Zelenilo“ beleži kontinuirani rast po svim parametrima.”

Mnogi veliki i uspešni projekti su završeni tokom prošle godine. Završene su sanacije parkova, uređeni međublokovski prostori i dečja igrališta, teretane na otvorenom, sportski tereni i prostori za kućne ljubimce na svim gradskim opštinama. Od oktobra prošle godine sanirano je 14 dečjih igrališta, 6 teretana na otvorenom, i po 2 sportska terena, 2 parka za pse, 2 skvera i 2 parka – Park prijateljstva i Park Vojvode Vuka. Neprestano se radi na sanaciji dečjih igrališta širom grada kako bi se ona privela važećim bezbednosnim standardima. I ne samo to, na igrališta se uvode novi sadržaji i rekviziti za igru dece koji do sada nisu bili zastupljeni na zelenim površinama, kao što je zip-lajn rekvizit, kombinovani rekviziti i slično. Da se stalno vodi računa o najmlađima govori i to da se uvode noviteti kao što su muzička dečja igrališta i saobraćajni poligoni za decu na kojima mogu voziti bicikle, trotinete, rolere, uz istovremeno učenje saobraćajnih propisa.

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Osim što se obnavljaju zelene površine, one se svakodnevno održavaju. O koliko obimnom poslu se radi, govori i podatak da se u Programu redovnog održavanja „Zelenila-Beograd“ nalazi oko 3.000 hektara zelenih površina različite vrste (parkova, park šuma, blokovskog zelenila i sl.), 1313 dečjih igrališta sa 5085 rekvizita na njima, 405 sportskih terena, 56.220 stabala u drvoredima, 3.616 žardinjera sa cvećem, 6.000 đubrijera, 17.000 klupa, 20 javnih sanitarnih objekata, itd.

Stalnom sadnjom se pospešuju ekološke, psihološke i estetske funkcije zelenila i podižu na viši nivo, bilo da je u pitanju sadnja drveća, ili dekorativnog šiblja. Veliki doprinos lepoti zelenila grada daje i cveće posađeno po zelenim površinama, posebno, u parterima i cvetnim rondelama. Ovaj biljni materijal se svake godine menja dva puta, a ukupno se zasadi oko 800.000 cvetova.

Kao preduzeće sa lepom i plemenitom delatnošću, koje je uvek u službi građana, nastaviće i ubuduće, sa istim entuzijazmom, da ulepšavaju Beograd.

Izvor: JKP “Zelenilo-Beograd”

Molba za građane koji primete perisku u Jadranskom moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Krzysztof Kowalik)
Foto: Wikipedia/Hectonichus

U Zavodu za zaštitu okoline i prirode Ministarstva zaštite okoline i energetike održan je sastanak na temu ugroženosti strogo zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis).

Na sastanku su, uz predstavnike Zavoda, učestvovali stručnjaci i naučnici sa Prirodno-naučno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za okeanografiju i ribarstvo, Odeljenja za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Univerziteta u Zadru, Odeljenja za akvakulturu Univerziteta u Dubrovniku, Prirodno-naučnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković, Univerziteta Jurja Dobrile u Puli, Akvarijuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora “20.000 milja” i javnih ustanova Nacionalni park “Mljet” i Nacionalni park “Brijuni”.

Periska je endem Sredozemnog mora i ujedno najveća školjka Sredozemnog mora koji može narasti do 12 cm. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvetnica. Vrsta je primećena na dubinama od 0,5 m do 60 m i pojavljuje se u celom Jadranu.

Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Foto: Wikipedia/Hectonichus

Tokom jeseni 2016. godine na obali Španije zabeležene su pojave masovnog pomora plemenitih periski, a od tada je beleženo na velikom broju lokaliteta duž Sredozemnog mora, uključujući i Jadransko more, uglavnom u njegovom južnom i srednjem delu. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz grupe truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske i bakterija Mycobacterium sp, međutim, još uvek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100 odsto smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Na sastanku je predstavljen predlog Plana praćenja i nadzora zaraze i smrtnosti plemenite periske u hrvatskom delu Jadranskog mora. Takođe, definisani su budući koraci za uspostavljanje mera očuvanja, a kao potencijalna mera razmatra se i izuzimanje zdravih jedinki iz nekoliko populacija u hrvatskom delu Jadrana, koje bi se mogle očuvati u zatvorenim sistemima u akvarijimima i služiti za repopulaciju ili ponovno naseljavanje.

Ovim putem mole se za pomoć svi zainteresovani građani da na adresu elektronske pošte vrste@mzoe.hr dojave lokalitete (po mogućnosti i geografske koordinate) na kojima su opazili periske, uključujući informacije o prisutnosti uginulih jedinki te fotografije.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Uništavanje zaplenjenih mreža i alata za ilegalni ribolov na ušću Tise u Dunav

Foto: Ustanova "Rezervati prirode" Zrenjanin
Foto: Ustanova “Rezervati prirode” Zrenjanin

Čuvarska služba ustanove „Rezervati prirode“ Zrenjanin je u petak, 18. oktobra, pristupila uništavanju zaplenjenih mreža i alata za obavljanje krivolova i ribokrađe koju su ribočuvari pokupili sa terena Tise od 65 kilometra do ušća u Dunav tokom 2018. i 2019. godine.

Pretpostavlja se da je zaplenjeno oko 50 kilometara mreže i nekoliko desetina komada različitih ribolovnog alata.

Zaplenjeni materijal je makazama i noževima isečen, a zatim bez ikakve štete uklonjen sa objekta čuvarske službe i odvezen na deponiju.

Na osnovu rada čuvarske službe, tokom 2018. i 2019. godine, podneto je 28 prekršajnih prijava protiv fizičkih lica i preduzetnika zbog sprovođenja ribolova suprotno od zakonskih normi.

Izvor: Ustanova “Rezervati prirode” Zrenjanin

Konkurs za energetsku sanaciju i rekonstrukciju objekata u Paraćinu, Kruševcu i Užicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije objavili su poziv za nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju i rekonstrukciju objekata u Paraćinu (4 objekta), Kruševcu (6) i Užicu (5).

Rok za podnošenje ponuda je 2. decembar 2019. do 12.00.

Više informacija možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Užice

Ko zaslužuje titulu “kralja kompostiranja” i novčanu nagradu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Fondacija „Jasen” organizuje takmičenje u kompostiranju pod motom „Kralj kompostiranja” za osnovne škole na teritoriji AP Vojvodine. Cilj takmičenja je da učenici naprave što više komposta do kraja školske 2019/2020 godine.

Foto-ilustracija: Pixabay
Uslovi takmičenja

Jedna škola može da ima najviše dva tima. Koordinator mora da bude iz nastavnog kadra škole. U prijavnom listu navedite imena takmičara odnosno članova tima, godinu starosti i razred članova. Jedan tim može da ima najviše 15 članova koji ne moraju da budu iste godine starosti.

Prijavljeni timovi su dužni da podnesu izveštaj o svom radu svakog kvartala na email adresu Fondacije. Izveštaj mora da obuhvata i fotografije. Na kraju školske godine će 5 najboljih i najuspešnijih timova posetiti članovi Fondacije. Prilikom posete timovi prezentacijom od 15 minuta treba da prikažu uspešnost i marljivost u svom radu.

Nagrade

Tim koji bude najuspešniji u svom radu dobija nagradu od 30.000,00 dinara od Fondacije. Nagradu može da iskoristi za kupovinu školskih sredstava. Neophodno je napraviti predračun u prodajnom objektu i dostaviti Fondaciji kako bi mogla da isplati iznos direktno prodajnom objektu.

Timove koji su manje uspešni očekuju manje nagrade.

Ciljevi takmičenja su sticanje novih znanja iz oblasti zaštite životne sredine, mogućnost upotrebe organskog otpada i sticanje praktičnog znanja iz biologije.

Podnošenje prijave na konkurs

Prijava na konkurs se podnosi isključivo u elektronskoj formi na adresi jasen.org.rs/form/takmicenje-u-kompostiranju.

Rok za prijavu: 1.11.2019.

Fondacija nudi mogućnost posete prijavljenim školama, tokom novembra, kako bi predstavnici Fondacije održali kratku prezentaciju o procesu i značaju kompostiranja.

Za više informacija pošaljite mail na adresu gabor@jasen.org.rs ili pozovite 065 221 98 76 (Gabor Sabo).