Home Blog Page 825

Masovno izumiranje morskog sveta zbog povišenog nivoa kiselosti okeana – još jednom?!

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Chen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Dumlao)

Morski svet je jednom već bio pogođen masovnim izumiranjem, a da li postoje indikacije da se to može ponoviti?

Naučnici su nedavno istraživali fosile iz morskih sredina, uzimajući u obzir da je upravo povećanje nivoa kiselosti okeana (acidifikacija) dovelo do masovnog izumiranja morskog sveta pre više od 66 miliona godina. Zanimalo ih je da li postoji objektivna opasnost da se tako nešto ponovi, s obzirom na to da je nivo kiselosti okeana i sada povišen, te da predstavlja opasnost za živi svet u njemu.

Okeani upijaju velike količine ugljen-dioskida, što ima nepovoljan uticaj na morski ekosistem.

Smatraju da je u davnoj prošlosti, pre 66 miliona godina, uzrok povišenom nivou kiselosti okeana bio udar meteorita čije kamenje je sadržalo sulfate i karbonate koji su dospeli u okeane. Takođe, masovna izumiranja biljnog i životinjskog sveta na kopnu doprinela su povećanju nivoa ugljen-dioksida u atmosferi, što je dodatno uticalo na morski svet. Uz to se pominje mogući uticaj vulkanske aktivnosti, ali kroz znatno duži vremenski proces uticaja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Webb)

Stoga su proučavali fosile malih školjki i došli do zaključka da je usledio oštar pad pH vrednosti okeana neposredno nakon udara. Upravo je to stvorilo razlog za brigu, jer se i sada beleži nemali pad pH vrednosti u morima i okeanima.

Naučnike plaši mogućnost da dođe do ekološkog kolapsa u morskom svetu.

Studije koje proučavaju na koji način zagađenje i emisija štetnih gasova, a naročito ugljen-dioksida, utiču na život u okeanima, nisu nove.

Pre nekoliko godina takođe su sprovedena istraživanja pomoću kojih bi se videlo na koji način povećana koncentracija ugljen-dioksida u vodi direktno utiče na pad pH vrednosti. Bojazan koja se javlja uz ovu pojavu jeste i negativan uticaj na podmladak mnogih vrsta, odnosno smanjenje broja živih vrsta vodenih ekosistema. Tada je utvrđeno da okeani svakodnevno apsorbuju količinu od, u proseku, 4 kilograma ugljen-dioksida po osobi.

Potrebno je više stotina hiljada godina kako bi se nivo pH vrednosti mora vratio u ravnotežu, ukoliko se ona poremeti.

Takođe, neophodno je napomenuti da se, uz postojeću opasnost od prekomerne acidifikacije, okeani susreću i sa problemom globalnog zagrevanja, zagađenja plastikom, vodenim saobraćajem, ilegalnim ribolovom i pojavom invazivnih vrsti, što situaciju dodatno otežava.

Jelena Cvetić

Više od 55 slonova u Zimbabveu uginulo od gladi

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Greenwood)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Adam)

Vlasti Zimbabvea saopštile su da je najmanje 55 slonova uginulo od gladi u prethodna dva meseca u najvećem nacionalnom parku u toj zemlji u vreme velike suše.

Portparol Uprave za nacionalne parkove Zimbabvea Tinaše Faravo nazvao je situaciju u nacionalnom parku Hvange užasnom i naveo da su pogođene i druge životinje, među kojima su i lavovi.

Tinaše je kazao da životinje izlaze iz nacionalnih parkova tražeći hranu i vodu u obližnjim zajednicama, gde uništavaju useve i ponekad ubijaju ljude.

Prevelika koncentracija životinja u parku Hvange doprinosi uništavanju biljnog sveta. Faravo je rekao da taj park može da podnese 15.000 slonova, a da ih trenutno ima 53.000.

Izvor: Zelena Srbija

Prve isporuke gasa iz Bugarske očekuju se 2020.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sa apsolutnom sigurnošću možemo da kažemo da će bugarska strana da završi projekat neophodan za snabdevanje Srbije gasom i da će Srbija moći da očekuje isporuke gasa iz ovog pravca tokom 2020. godine, rekao je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić prilikom obilaska početka radova na izgradnji dela gasovoda u Bugarskoj, ka Srbiji.

Ministarstvo je saopštilo da je Antić sa predsednikom bugarske vlade Bojkom Borisovim i ministarkom energetike Temenuškom Petkovom, obišao radove na teritoriji opština Iskar, Kneža i Orjahovo, koji predstavljaju početak izgradnje dela gasovoda prema Srbiji, odnosno do bugarsko-srpske granice.

“Srbija vrlo intezivno radi svoju deonicu, mi ćemo linijski deo gasovoda završiti do kraja ove godine. Očekujemo i da će bugarska strana svoje radove završiti u prvoj polovini 2020., iako imaju malo kašnjenje, ali za nas je ključno da će oni brzo i intenzivno raditi deonicu do Srbije”, istakao je Antić.

Ministar je rekao da je ovo izuzetno značajan dan za projekat izgradnje Turskog toka, koji treba da obezbedi, pre svega, povezivanje tog gasovoda preko Bugarske sa Srbijom.

“Drago mi je što mogu da konstatujem da je ovo znak, da je koordinacija aktivnosti koje će u svim scenarijima obezbediti snabdevanje gasom Srbije, Bugarske i Mađarske, dala sjajne rezultate”, naglasio je on i dodao da je to potvrda da sve tri vlade stavljaju akcenat na energetsku bezbednost i sigurnost snabdevanja, iz koje proizilazi čvrsta saradnja u oblasti energetike.

On je ocenio da Magistralni gasovod kroz Srbiju od bugarske do mađarske granice, predstavlja ogroman potencijal koji će Srbiju učiniti tranzitnom zemljom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Rusev)

“Nema dileme da sve države koje se nalaze na trasi budućeg gasovoda, sprovode aktivnosti u skladu sa planom, i to će nam omogućiti da ozbiljno planiramo buduće energetske projekte”, kazao je Antić.

Sa mađarskim ministrom Peterom Sijartom ministar Antić je u junu potpisao sporazum koji će rezultirati spajanjem dva magistralna gasovoda. Tako je definisan čitav set aktivnosti koji će omogućiti da se ta interkonekcija izgradi i stavi u funkciju.

Bugarska, Srbija i Mađarska intenzivno rade na izgradnji gasovoda, i iz Bugarske šalju jasnu poruku – nastavak Turskog toka je neophodan za energetsku bezbednost regiona, istakao je Antić i ocenio da su odnosi tri zemlje na visokom političkom nivou – prijateljski, partnerski i bazirani na međusobnom uvažavanju.

“Siguran sam da će Srbija, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, održati kontinuitet daljeg jačanja političkih i ekonomskih odnosa i saradnje u energetskoj sferi, u interesu i na opšte zadovoljstvo nas i naših naroda”, zaključio je Antić.

Radove u Bugarskoj su obišli i državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova i trgovine Mađarske Tamaš Mencer, predstavnici gasnih kompanija “Bulgartransgasa” i turskog “Botaša”, ambasador Srbije u Bugarskoj Željko Jović i generalni direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović.

Izvor: RTS

Zabeleženo veliko zagađenje vazduha sumpor-dioksidom u Boru

Foto-ilustracija: Unsplash (kazuend)
Foto-ilustracija: Pixabay

Koalicija 27 izražava zabrinutost zbog kvaliteta vazduha u Boru usled povećane koncentracije sumpor-dioksida, kao i zbog različitih podataka koji dolaze iz državne i lokalne mreže za monitoring vazduha. Trenutno dostupni podaci onemogućavaju adekvatnu informisanost javnosti.

Koalicija 27 poziva Ministarstvo zaštite životne sredine, Agenciju za zaštitu životne sredine, Upravu grada Bora i Institut za metalurgiju i rudarstvo Bor da javnosti razjasne zbog čega se razlikuju republički i lokalni podaci monitoringa kvaliteta vazduha. Zbog takvih kontradiktornosti građani samostalno tumače podatke, gube poverenje u nadležne institucije, a svoje nezadovoljstvo prinuđeni su da iskazuju kroz proteste. Istovremeno, nadležne institucije su u obavezi da daju jasne i razumljive podatke, te da građanima Bora predstave informacije o kvalitetu vazduha u realnom vremenu i informišu o tome da li je trenutni kvalitet vazduha koji udišu bezbedan po njihovo zdravlje.

Prema Godišnjem izveštaju o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2018. godinu koji je krajem avgusta objavila Agencija za zaštitu životne sredine, vazduh u Boru bio je prve katerogije, odnosno čist i neznatno zagađen. U izveštaju se navodi da u Srbiji tokom prethodne godine nije zabeležena srednja godišnja vrednost koncentracije sumpor-dioksida iznad granične vrednosti (50 µg/m3).

U poslednjem dostupnom mesečnom izveštaju Agencije navodi se da je tokom septembra 2019. godine zabeleženo 10 prekoračenja dnevnih graničnih vrednosti sumpor-dioksida na dve merne stanice u Boru i ukupno 51 prekoračenje satnih vrednosti na tri merne stanice u tom gradu.

Sa druge strane, podaci iz lokalne mreže monitoringa pokazuju drugačiju sliku o kvalitetu vazduha u Boru tokom 2018. godine. Izveštaj koji izrađuje Institut za metalurgiju i rudarstvo Bor pokazuje da je srednja godišnja vrednost koncentracije sumpor-dioksida bila iznad granične vrednosti od 50 µg/m3 i iznosila je 70 µg/m3. Takođe, poslednji dostupan mesečni izveštaj Instituta za avgust ove godine pokazuje da je samo tokom tog meseca zabeleženo čak 22 prekoračenja dnevnih vrednosti.

Imajući u vidu gore navedene informacije, koje su javno dostupne, Koalicija 27 ističe da je prema važećim propisima u Srbiji dozvoljena koncentracija sumpor-dioksida 50 µg/m3 za kalendarsku godinu, dozvoljene dnevne granične vrednosti su 125 µg/m3, dok je dozvoljena granična satna vrednost 350 µg/m3. Dnevne vrednosti ne smeju biti prekoračene više od 3 puta tokom kalendrske godine, dok se granične satne vrednosti ne smeju prekoračiti više od 24 puta za period od godinu dana.

Podaci o kvalitetu vazduha u realnom vremenu dostupni na sajtu Agencije pokazuju da su satne koncentracije sumpor-dioksida krajem septembra dostizale vrednosti i preko 1250 µg/m3.

Dnevne granične vrednosti sumpor-dioksida su u Boru prekoračene i prema informacijama iz izveštaja Agencije za zaštitu životne sredine i prema informacijama iz izveštaja Instituta za metalurgiju i rudarstvo Bor.

Zakon o zaštiti vazduha propisuje niz mera koje najdležni organi državne uprave i jedinice lokalne samouprave mogu preduzeti u slučajevima kada dolazi do prekoračennja propisanih graničnih vrednosti konentracija zagađujućih materija u vazduhu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)

Građani Bora uzrok za povećane koncentracije sumpor-dioksida vide u emisijama koje dolaze iz topionice bakra u tom gradu. Koalicija 27 podseća da nadležni organi moraju javnosti obezbediti uvid u izveštaje o godišnjem bilansu emisija zagađujućih materija u vazduhu iz pomenutog izvora zagađenja, koje je kompanija „Serbia Zijin Bor Copper” u obavezi da dostavi organima.

Takođe, pozivaju kompaniju „Serbia Zijin Bor Copper” da zainteresovanoj javnosti dostavi svoje godišnje i mesečne izveštaje o emisijama u vazduh i izvršenim merenjima. U skladu sa zahtevima standarda ISO 14001, kompanija „Serbia Zijin Bor Copper” dužna je da informacije u vezi sa sistemom upravljanja životnom sredinom eksterno komunicira sa zainteresovanim stranama.

Koalicija 27 podržava građane Bora u nastojanjima da ostvare svoje pravo na zdravu životnu sredinu koje im je garantovano Ustavom Republike Srbije i poziva nadležne organe da im pojasne koje mere su preduzete ili će biti preduzete kako bi se unapredio kvalitet vazduha u njhovom gradu, a izmerene koncentracije sumpor-dioksida smanjile.

Pozivaju i Delegaciju Evropske unije u Srbiji da nadležnim organima i odgovornim operaterima uputi zahtev za poštovanje postojećih propisa i standarda kvaliteta vazduha u Srbiji, kao i primenu principa Evropske unije u zaštiti životne sredine koji su integrisani u pravni okvir Republike Srbije, što je država kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji dužna da čini.

Izvor: WWF

Do boljeg vodosnabdevanja u Bosilegradu zajedničkim ulaganjem Evropske unije i Srbije!

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Stanovnici opštine Bosilegrad imaće pristup vodi za piće dobrog kvaliteta zahvaljujući radovima koji se trenutno nalaze u završnoj fazi.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

„Izgradnjom vodovoda rešićemo naš dugogodišnji problem sa stabilnim snabdevanjem vodom, i više od 4.500 ljudi koji žive u naselju Dobri dol i selima Rajčilovci, Radičevci i Mlekominci imaće vodu za piće dobrog kvaliteta, uz smanjenje gubitaka u sistemu vodosnabdevanja“, rekao je Vladimir Zaharijev, predsednik opštine Bosilegrad koja učestvuje u finansiranju projekta sa 9.300 evra.

Kroz aktivnosti dobrog upravljanja koje se sprovode u partnerstvu sa programom Swiss PRO koji podržava Vlada Švajcarske, uspostaviće se efikasan sistem za obračun i merenje kapaciteta i distribucije vode.

Troškove radova od 310.000 evra, koji podrazumevaju izgradnju više od sedam kilometara cevovoda i osposobljavanje sistema za vodosnabdevanje „Roda“  finansirale su podjednako EU preko programa EU PRO i Vlada Republike Srbije.

Izvođač radova je grupa koju čine Javno preduzeće za komunalije i usluge „Usluga“ iz Bosilegrada i Hidrokomerc d.o.o. iz Lučana, koji su izabrani u postupku javne nabavke koji je sprovela opština Bosilegrad, dok je rok za završetak 280 dana.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Projekat Završetka izgradnje sistema za vodosnabdevanje Bosilegrada finansira Evropska unija u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije preko programa EU PRO. Кomplementarne aktivnosti projekta koje se odnose na primenu principa dobrog upravljanja sprovode se u saradnji sa programom Swiss PRO koji podržava Vlada Švajcarske.

Aktivnosti EU PRO-a, programa koji doprinosi ravnomernijem društveno-ekonomskom razvoju Srbije, Evropska unija podržava sa ukupno 25 miliona evra. Program ima za cilj da doprinese povećanju konkurentnosti mikro i malih preduzeća, poboljšanju poslovnog okruženja i unapređenju socijalne kohezije u 99 jedinica lokalne samouprave u dva regiona, Regionu Šumadije i zapadne Srbije i Regionu južne i istočne Srbije. Aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Kompanija Tesla dobila zeleno svetlo za početak proizvodnje u Kini

Foto-ilustracija: Unsplash (Charlie Deets)

Ministarstvo industrije i informacionih tehnologija Kine je kompaniji Tesla nedavno izdalo dozvolu za proizvodnju na kineskoj teritoriji i pitanje je dana kada će se trake u trećem Teslinom pogonu pod nazivom “Gigafactory” u Šangaju – zavrteti. Procenjuje se da će s radom krenuti do kraja meseca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dario)

Američki proizvođač električnih vozila je u januaru otpočeo gradnju megalomanskog postrojenja površine 121 fudbalskog terena u toj azijskoj zemlji.

Uloživši gotovo 2 milijarde evra, Tesla je podigla svoju prvu fabriku van svoje matične zemlje, Sjedinjenih Američkih Država, i prvu fabriku automobila u Kini koja je u stoprocentnom vlasništvu Amerikanaca.

Iako se početak proizvodnje prognozira vrlo uskoro, građevinski radovi i dalje nisu okončani i veruje se da će potrajati još barem dve godine.

Kompanija očekuje prvobitnu nedeljnu proizvodnju od 3.000 četvorotočkaša, ali i ambiciozan rast proizvodnih kapaciteta od deset puta kako bi na tržište izbacivali više od pola miliona Modela 3, i kasnije – Modela Y, u toku godine.

Interesovanje Kineza za vožnju na struju je svake godine sve veće i delimično je posledica potrage za rešenjem problema zagađenja vazduha. Proizvodnja Tesle na domaćem terenu pojeftiniće njegovu kupovinu za trećinu što bi moglo da rezultuje dodatnim razvojem elektromobilnosti u Kini.

Među tamošnjim stanovnicima, Model 3 uživa najveću popularnost. Reč je o kompaktnom automobilu sa četvoro vrata. Najjeftinija verzija ovog modela standardnog opsega, od oko 400 km, se prodaje za otprilike 46 hiljada evra, a njegova cena, zahvaljujući poreskim olakšicama, padne i do 12,5 hiljada evra. Ipak, kinesko ministrastvo finansija je najavilo ukidanje svih subvencija za vozila na elektropogon do 2021.

Jelena Kozbašić

Volonterska akcija “Let’s Do It – milion sadnica za jedan dan”

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine (OK BiH) je, u sklopu projekta “Olimpijski stadioni i ekološki održivi razvoj 2019”, i ove godine bio specijalni partner volonterske akcije “Let’s Do It – milion sadnica za 1 dan”.

OK BiH je pomogao u sađenju 6.250 sadnica belog bora u blizini naselja Dejčići. Sadnice i stručno osoblje za objašnjenje procesa sadnje drveća obezbedilo je KJP “Sarajevo-šume”, saopšteno je iz OK BiH.

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je dao doprinos logistički, finansijski, ali i volonterskim radom zaposlenih OK BiH.

Ove godine na akciju se prijavio rekordan broj volontera, blizu 800 volontera svih generacija.

Iz OK BiH poručuju da je očuvanje životne sredine, a samim tim i olimpijskih stadiona, jedan od prioriteta, kako olimpijskog pokreta, Olimpijskog komiteta BiH, tako i svakog pojedinca.

Izvor: Energetika.ba

Održiva poljoprivreda i značaj brendiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (Anaya Katlego)

U organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV) i Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede (VOK) je održan tematski skup „Održiva poljoprivreda i značaj brendiranja“ u PKV.

Foto: PKV

Tom prilikom, Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV, istakla je da kao što postoje brojne kulture koje poljoprivrednici gaje, tako postoje i različiti pristupi poljoprivredi.

„Neki proizvođači se udaljavaju od intenzivne proizvodnje i okreću tradiciji. Nije potrebno dodatno objašnjavati prednosti organske proizvodnje u odnosu na klasično uzgojenu hranu.  Biodinamička proizvodnja, spada u poljoprivrednu proizvodnju koja produkuje zdravu hranu. U želji da se postignu što veći prinosi sam kvalitet hrane rapidno opada, jer veliki prinos ne znači nužno i dobar kvalitet proizvoda“, rekla je Jelena Drobnjak.

Na otvaranju skupa, Drobnjak je dodala da održiva poljoprivreda pozitivno utiče na razvoj ruralne ekonomije u smislu, kako je istakla, kreiranja potencijala za razvoj drugih delatnosti koji se na nju oslanjaju (naročito održivi ruralni turizam) i boljeg kvaliteta života za ruralne zajednice.

„Ograničavanjem korišćenja pesticida i drugih hemijskih sredstava koji se koriste u klasičnoj poljoprivredi obezbeđuje se zdrava voda, čist vazduh i zdravo i plodno zemljište. Takođe, pažljivom upotrebom antibiotika i izbegavanja hormonskih preparata u stočarskoj proizvodnji, te podizanjem standarda dobrobiti farmskih životinja, unapređuje se bezbednost i kvalitet hrane životinjskog porekla. Pošto je zemljišni posed, kod najvećeg broja poljoprivrednih proizvođača veoma mali, bavljenje alternativnom poljoprivrednom proizvodnjom, kako biljnom tako i stočarskom, veoma je značajno i može da bude veoma profitabilno“, naglasila je Jelena Drobnjak.

„Postoji dosta ideja i pokreta koji streme održivom razvoju i svi podjednako zaslužuju pražnju i poštovanje, jer predstavljaju napor pojedinaca ili grupe ljudi da učine nešto dobro za planetu. Moje mišljenje je da nismo dovoljno svesni pozitivnog efekta koji ima na sve nas“, istakla je u uvodnoj reči Tanja Vujanov, menadžer VOK.

Foto: PKV

Ivana Popović, vlasnik i osnivač novog brenda „Džemara“, koji se bavi proizvodnjom domaćih planinskih delikatesa, u izjavi za medije pre početka skupa, istakla je da je danas od sirovine teško živeti i da je, kako je rekla, potrebno tu sirovinu pretočiti u finalni proizvod, u najboljem slučaju u brend koji će postatti prehrambeni delikates.

„Od sirovine do brenda, neophodno je da taj ceo koncept bude vaša ideja i nešto u šta vi kompletno verujete i samo ukoliko od početka do kraja taj proizvod predstavlja deo vas, vašeg iskustva, mašte i čitavog vašeg koncepta, u tom slučaju vi ste u mogućnosti da taj svoj brend lansirate dalje u zvezde“, istakla je Ivana Popović i dodala da je inovacija neophodna u brendingu.

O značaju alternativnih poljoprivrednih sistema za održivi razvoj poljoprivrede je govorila prof. dr Vesna Rodić sa Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu.

„Svi manje-više znamo koliko je konvencionalna poljoprivreda postala zapravo problem za životnu sredinu u kojoj se ona odvija i koliko je takav jedan sistem neodrživ na dug rok posmatrano. Stoga se već od osamdesetih godina prošlog veka uveliko razvijaju tzv. alternativni poljoprivredni sistemi, koji označavaju sve one poljoprivredne sisteme koji pored kvaliteta proizvoda, žele da ostvare i korist za životnu sredinu, dakle, društvo u celini i kao takvi, oni se suočavaju sa brojnim problemima neprepoznavanja od strane potrošača, pa se postavlja pitanje njihove ekonomske održivosti“, rekla je prof. dr Vesna Rodić, i dodala da je brendiranje sigurno nešto što može da pomogne ovim sistemima da budu ekonomski islativi.

Jedan od predavača bio je i Zoran Petrov sa biodinamičkog imanja „Baloj“ kod Vršca i vlasnik mlekare „Petrov“, koji je govorio o biodinamičkoj poljoprivredi, koja, kako je rekao, predstavlja prvu, pravu organsku poljoprivredu.

„Odnosno, svi sistemi organske poljoprivrede koji danas postoje nastali su iz biodinamičke poljoprivrede. Naša mlekara je bazirana na tim principima, radimo najnižu propisanu pasterizaciju mleka, ne radimo homogenizaciju mleka, pokušavamo u preradi mleka da ga najmanje oštetimo i da na takav način, dođe do naših kupaca. Koristimo staklenu ambalažu, kao i vozila na metan. U svakom segmentu pokušavamo da zaista budemo odgovorni prema prirodi, prema osobama koje koriste naše proizvode“, rekao je Petrov.

Na današnjem tematskom skupu, predavači su bili i Jelena Stevanović, predsednik Udruženja Permakultura Srbije i permakulturni dizajner i Jelena Đurić, naučni saradnik na temu „Permakultura – etika i principi“; prof. dr Branislav Vlahović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad na temu „Zeleni marketing” i Andrea Stijević, koordinator projekta „Regionalni brend Bačke“, kao primera dobre prakse.

Izvor: PKV

Devojčice iz Srbije osmislile robota koji čisti plastiku iz okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean O.)
Foto-ilustracija: Pixabay

Devojčice, među kojima su tri gimnazijalke iz beogradske škole “Kreativno pero”, učenica iz Niša i učenica iz srpske gimnazije “Nikola Tesla” u Budimpešti, uz svog mentora, profesora Vuka Vujovića, predstavljaće Srbiju na Međunarodnoj olimpijadi u robotici, koja će se ove godine održati u Dubaiju od 24. do 27. oktobra, i to sa veoma interesantnim projektom – robotom koji čisti plastiku iz okeana.

Tema ovogodišnje Olimpijade bila je usmerena na ekološka pitanja, plastiku i zagađenost okeana. Svake godine teme su koncipirane tako da se odnose na određene postojeće probleme s kojima se učesnici suočavaju i o kojima razmišljaju.

Objasnile su da robot funkcioniše po principu simulacije čišćenja. Ručicama upravlja loptama koje skupljaju plastiku, a zatim je prenose na drugo mesto gde će biti reciklirana. Robot ima i katapult za izbacivanje lopti na drugi nivo, kao i ručke pomoću kojih može da se zakači i stoji u vazduhu.

Izrada robota trajala je nešto duže od mesec dana.

Na Olimpijadi učestvuje gotovo 200 zemalja godišnje, tako da je konkurecija izuzetna, ali se pre svega ceni saradnja između timova. Ukoliko takmičari ne sarađuju, gube poene.

Jedan od osnovnih ciljeva projekta je i insistiranje na inženjerskom pristupu problemu kod mladih ljudi kao i razvoj interkulturalnih razmena.

Jelena Cvetić

 

Više od 400.000 prevremenih smrtnih slučaja uzrokovano je zagađenjem vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Rivett)

Evropska agencija za životnu okolinu (EEA) iznela je podatke merenja zagađenosti vazduha za 2019. godinu. Pokazano je da gotovo celokupno gradsko evropsko stanovništvo živi u zagađenim područjima, kako tvrdi Svetska zdravstvena organizacija.

Najnovije analize zasnivaju se na podacima više od 4000 stanica postavljenih po Evropi još 2017. godine.

Preko 400.000 prevremenih smrtnih slučaja u Evropi izazvano je upravo prevelikim zagađenjem, i to prema podacima iz 2016. godine. Od toga, više od 370.000 je zabeleženo upravo na teritoriji Evropske unije.

Visok nivo zagađenja vazduha predstavlja naročitu opasnost za osetljivije građane sa hroničnim tegobama. Pored zdravstvenih problema, dokazan je i negativan uticaj na ekonomiju, kroz veće troškove za zdravstvena osiguranja, kao i smanjen doprinos useva i poljoprivrenih dobara.

Koncentracije štetnih čestica su bile izuzetno povišene u nekoliko članice EU: Italiji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

Zbog ovako izražene zastupljenosti zagađenja Karmenu Vela, kao član Evropske komisije za pitanja životne sredine, naveo je da je: “Zaista neprihvatljivo da bilo ko od nas brine o tome da li je čin disanja bezbedan ili nije”, uz podsećanje da se ovo odnosi na veći deo evropskog stanovništva i da je neophodno raditi mnogo više na tome da se ti zabrinjavajući statistički podaci promene.

Na prošlonedeljnom Beogradskom bezbednosnom forumu generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu govorila je o nivou zagađenja na Zapadnom Balkanu, istakavši da se čak 6 balkanskih gradova nalazi na listi 20 svetskih gradova sa najvišom stopom zagađenosti vazduha. Dodala je da su neki od najozbiljnijih zdravstvenih problema stanovništva posledica zagađenja.

Prema podacima AirVisual-a, Beograd je prethodnog vikenda bio među najzagađenijim gradovima na svetu. U subotu je po broju partikularnih čestica PM2.5 bio na drugom, a u nedelju na trećem mestu na svetskoj listi kad je reč o zagađenosti vazduha, a prvi na evropskoj listi zagađenja, uz savete da se izbegava otvaranje prozora, vežbanje napolju, kao i da se savetuje nošenje maski i upotreba prečišćivača vazduha.

U trenutku pisanja ovog članka Beograd se nalazio na 12. mestu na listi najzagađenijih gradova u svetu.

 Jelena Cvetić

Green Fest u Domu omladine Beograda okupio 51 zemlju!

Foto: Green Fest

Dodelom nagrada pobednicima takmičarskog programa i projekcijom filma „More senki“, reditelja Ričarda Ladkanija, Šona Bogla i Metjua Podolskog, u Domu omladine Beograda, je zatvoren 10. Međunarodni festival zelene kulture „Green Fest“, koji je održan pod sloganom “Promeni igru. Budućnost je na Zemlji!”.

Foto: Green Fest

Dobro raspoloženje, veliki broj tema, više od 53 sata programa, gosti iz 8 država, 8 dugometražnih i 44 filma kratkog i srednjeg metra, 9 izložbi i prvi Bazar bez otpada, 8 predavanja i panel diskusija i veliki broj posetilaca obeležili su ovogodišnji Green Fest.

Za nagrade festivala takmičilo se 201 film iz 51 zemlje.

Nagrada za najbolji film kratki pripala je rediteljskom dvojcu iz Francuske – Matildi Fenetrije i Fransoa Revoju za film „The Glass Ceiling“.

Nagradu za najbolji film iz regiona jugoistočne Evope osvojio je Atom Šaškal iz Turske za film „We Want Our Future“.

Foto: Green Fest

U kategoriji filma o prirodi, žiri je odlučio da nagradi film „Supernature“, francuskog reditelja Frederika Planšoa.

Najbolji film u kategoriji animiranog filma došao je iz Italije. Rediteljka Kjara Kant je autor ovog izvrsnog filma pod nazivom „Welcome to Sixtintion“.

Nagrada za najbolji omladinski film otišla je u ruke Fernanda Martina Borlanda iz Španije za film „Iceberg Nations“.

Pored nagrada, žiri Festivala u sastavu Antonin Hadad, Eleonora Isunza Gutijerez i Marko Wolf, kao i, Anastasija Laukanen, Antoan Avinjon i Dragan Gmizić  je odlučio da dodeli i 3 specijalna priznanja.

Foto: Green Fest

Priznanje za kreativni pristup dobio je Satjakam Duta iz Indije za film „Finding Beauty in Garbage“. Drugo specijalno priznanje za izuzetan uvid u život crvenih kengura ide u Nemačku, rediteljima Jensu Vestfalenu i Toralfu Grošpicu za film „Wild Australia – Desert of the Red Cangaroo“. Treće i poslednje specijalno priznanje ide Seli Rajt iz Sjedinjenih Američkih Država za izuzetan naučni pristup, za film „Mosquito Metamorphosis“.

Nagradu publike za najbolji dugometražni film festivala ponelo je ostvarenje „Veliki zeleni zid“, reditelja Džereda Skota.

Ovogodišnji festival je održan uz pomoć Ministarstva zaštite životne sredine, Grada Beograda – Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Francuske ambasade i Francuskog instituta, fondacija Hajnrih Bel, kao i uz podršku mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Izvor: Green Fest

Do 2024. godine 50 odsto više energije iz OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Richter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gücklhorn)

Ukupni energetski kapaciteti koji se zasnivaju na obnovljivim izvorima povećaće se za 1,2 teravata (TW) do 2024. godine sa prošlogodišnjih 2,5 TW, što je jednako trenutnim ukupnim instalisanim kapacitetima električne energije Sjedinjenih Država, prenosi Rojters.

Solarni paneli će činiti skoro 60 odsto tog rasta, a vetroelektrane na kopnu 25 odsto, pokazuje godišnji izveštaj Međunarodna agencija za energetiku (IEA) o globalnim obnovljivim izvorima energije.

Predviđa se da će udeo obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije porasti sa današsnjih 26 procenata na 30 odsto u 2024. godini.

Pad cena ove tehnologije i efikasnije vladine politike doprineli su povećanju projekcija u pogledu razvoja kapaciteta obnovljivih izvora energije (OIE) u odnosu na prošlogodišnji izveštaj, navela je IEA.

“Obnovljivi izvori su već drugi najveći izvor elektricne energije na svetu, ali njihov razvoj još uvek treba ubrzati ako želimo da ostvarimo dugoročne klimatske ciljeve, i da poboljšamo kvalitet vazduha i pristup energiji”, izjavio je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.

“Budući da troškovi i dalje padaju, imamo sve više razloga za većom primenom solarnih fotonaponskih panela”, dodao je on.

Troškovi proizvodnje električne energije iz PV solarnih sistema instaliranih na kućama, poslovnim zgradama i industrijskim objektima već su pali ispod maloprodajnih cena struje u većini zemalja.

Očekuje se da će se troškovi proizvodnje električne energije iz solarnih panela dodatno smanjiti za 15 do 35 procenata do 2024. godine, što primenu ove tehnologije čini još privlačnijom, ocenjuje IEA.

Međutim, potrebne su reforme politika i tarifa u ovoj oblasti kako bi se osigurao održiv rast PV solarne energje i izbegli poremećaji na tržištima i povećanje cena struje, navodi se u izveštaju.

Izvor: RTV Vojvodina

Koje novine je doneo projekat “Budućnost je u alternativi?”

Foto: Pokrajinski sekreterijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodina
Foto: Pokrajinski sekreterijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodina

Završna konferencija projekta pod nazivom ,,Budućnost je u alternativi“ organizovana je danas u Kongresnom centru ,,Master“ Novosadskog sajma u okviru Sajma saobraćaja.

Konferencija je realizovana u okviru projekta ,,Gasi svetlo da ti budućnost ne bude mračna“, koji sprovodi udruženje građana ,,Srbija, moj dom“ uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, saobraćaj i građevinarstvo.

Osnovni ciljevi projekta jesu podizanje svesti i znanja učenika osnovnih i srednjih škola o uštedi energije i posledicama neefikasnog korišćenja energije, kao i povećanje korišćenja električnih vozila kao održivih vidova prevoza, čime bi se doprinelo smanjenju emisije štetnih gasova i efekta staklene bašte. Transportna politika koju bi naši gradovi trebalo da slede jeste veća upotreba zelenih vidova prevoza.

Predavanjima su prisustvovali učenici Saobraćajne škole ,,Pinki“ i Elektrotehničke škole ,,Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada.

Konferenciju je otvorio Dejan Radivojev, master inženjer saobraćaja i doktorant na smeru Saobraćaj na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Dejan je kao koordinator projekta predstavio aktivnosti koje su realizovane tokom projekta.

Predavanje pod nazivom “Značaj i koristi vožnje bicikla u Novom Sadu” održala je Jasna Žugid iz udruženja Novosadska biciklistička inicijativa. Predstavila je sve prednosti vožnje bicikla. Takođe, predstavila je i aktivnosti koje ovo udruženje realizuje u oktobru i pozvala prisutne da učestvuju u ovim aktivnostima.

Milan Manojlović iz kompanije E prime održao je predavanje pod nazivom “Električni bicikli — rešenje za gradsku gužvu”. Na ovom predavanju predstavljene su prednosti korišćenja električnog bicikla, kao i proizvodi koje kompanija E prime proizvodi.

“Električni skuteri — 0 litara na 100 kilometara” bila je tema poslednjeg predavanja koje je održao Vladimir Anid iz kompanije “Motogrini gruppo”. On je skrenuo pažnju na sve pogodnosti koje pružaju elektični skuteri, a posebno je stavio akcenat na očuvanje životne sredine.

Gospodin Anid je koncizno i iskreno opomenuo sve prisutne da dobro razmisle o svom ponašanju i u saobraćaju i prema našoj planeti, ukazao na propuste i greške koje svakodnevno činimo i na moguća rešenja da se te greške isprave.

Izvor: Pokrajinski sekreterijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodina 

Na sednici Vlade CG donete važne odluke za očuvanje životne sredine u Pljevljima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/Julian Nyča

Premijer Duško Marković saopštio je u četvrtak, 17. oktobra, u Pljevljima, nakon 139. sednice Vlade održane u tom gradu, da je lokacija održavanja sednice određena kako bi Vlada baš u Pljevljima donela važne odluke za razvoj i za građane Pljevalja.

„Danas smo u Pljevljima održali sednicu Vlade kako bismo baš ovde doneli važne razvojne odluke za ovu opštinu i građane Pljevalja i istovremeno započeli proces otklanjanja negativnih posledica po životnu sredinu. Te posledice nastale su eksploatacijom prirodnih resursa, a istovremeno su mogle uticati, ili su uticale, na zdravlje stanovništva. Danas Vlada šalje jasnu poruku da je njeno opredeljenje održiv razvoj koji pre svega podrazumeva odgovoran odnos prema životnoj sredini i valorizaciju resursa u skladu sa najvišim ekološkim standardima – u interesu današnje, ali i budućih generacija“, rekao je predsednik Marković na konferenciji za medije nakon sednice Vlade.

Premijer je rekao da su Pljevlja uvek bila okosnica crnogorske industrije i da se današnji ekonomski razvoj ne može zamisliti bez valorizacije brojnih potencijala ove opštine, ali i sanacije onoga što je devastirano.

„Nažalost, u periodu kada su u Pljevljima nastajali privredni i industrijski giganti, nisu postojali niti su bili obavezujući visoki standardi zaštite životne sredine. A to je u dugom periodu rada i eksploatacije dovelo do devastacije prostora i visokog nivoa zagađenja zemljišta, vode i vazduha. Zbog toga danas građani Pljevalja nemaju onaj kvalitet života koji bi bio srazmeran resursima koje Pljevlja imaju i kojima raspolažu. Ponoviću, sadašnja potreba da razvijamo Crnu Goru mora biti zasnovana na dinamičnoj ekonomskoj politici oslonjenoj na održivom razvoju i zaštiti životne sredine. Pored toga, novi sadržaj razvojnih politika treba da podrazumeva i sanaciju narušenog poretka u prirodi i prostoru. Eksplotacija prirodnih resursa u ovoj sredini rezultirala je stvaranjem nove ekonomske vrednosti. Ali sada je na nama obaveza da jedan deo te vrednosti planski uložimo u sanaciju posledica, a drugi deo u budućnost, u kreiranje novih kvalitetnih radnih mesta i zdravog životnog okruženja“, rekao je premijer.

U Pljevlja ulažemo gotovo 100 miliona eura

Predsednik Vlade Crne Gore je rekao na konferenciji za medije da su u Pljevljima u toku investicije vredne gotovo stotinu miliona eura:

„U toku je sanacija dve ekološke crne tačke: Deponije pepela i šljake Maljevac (TE Pljevlja) – radovi su već u toku i koštaće 3,2 miliona eura; Flotacionog jalovišta rudnika Šuplja Stijena – odabran je izvođač radova vrednih 7,8 miliona eura; otvorene su ponude za ekološku rekonstrukciju termoelektrane u koju će biti uloženo 54 miliona eura; usaglašen je koncept i način finansiranja toplifikacije grada iz termoelektrane kao osnovnog i najracionalnijeg izvora toplote; došli smo do odgovarajućeg modela ekološke naknade. Vlada je danas dala saglasnost na predlog odluke Opštine Pljevlja, kojom će se, na pravedan način, od najvećih zagađivača u opštinski budžet svake godine slivati između 2.5 i 3 miliona eura namenskih sredstava. U toku su radovi na rekonstrukciji regionalnog puta Pljevlja – Metaljka, u dužini od skoro 17 kilometara, za koji smo izdvojili 12 miliona eura. Otvorene su ponude za rekonstrukciju magistralnog puta Pljevlja – Mihajlovica vrednosti 8 miliona eura. Završili smo magistralni put Crkvice – Vrulja vrednosti 5 miliona eura, kao i projekte rekonstrukcije mosta na Tari i prilaznih saobraćajnica. Dakle, u Pljevlja se ulaže slovom i brojem – 100 miliona eura“, rekao je Premijer.

Predsednik Marković je rekao da je danas na sendici bilo reči i o dugu opštini Pljevlja po osnovi koncesija i da je Vlada zadužila Poresku upravu, nadležni sekretarijat Opštine Pljevlja i zaštitnika državnih interesa da pronađu adekvatno rešenje i da se nedostajuća sredstva budžetu opštine Pljevlja po osnovu nenaplaćenih koncesija obezbede.

Zeleno svetlo za bolnicu u Pljevljima, crveno za male HE

Predsednik Vlade je rekao da je na današnjoj sednici bilo reči i o otežanom funkcionisanju bolnice u Pljevljima zbog neadekvatnih prostornih kapaciteta.

„Mi moramo u Pljevljima, kao i u celoj Crnoj Gori, da obezbedimo veći nivo i veći kvalitet zdravstvene zaštite. Zbog toga je Vlada danas zadužila Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija i Upravu javnih radova da u najkraćem roku pronađu način i model za početak gradnje nove bolnice u Pljevljima“, rekao je predsednik Vlade.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Premijer je rekao da je na današnoj sednici predmet pažnje Vlade bilo i pitanje malih hidroelektrana.

Podsećam da je ovaj program nesporno omogućio novi zamah ulaganja u proizvodnju električne energije. Ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi naneli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj koncept razvoja promašio bi svoj cilj – a to je unapređenje kvaliteta života i razvoj lokalnih zajednica, koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene prirode i zdrave životne sredine na tim lokalitetima. Zato je danas Ministarstvo ekonomije dobilo zaduženje da, za početak, otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji male elektrane na reci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na Murinskoj reci, Komarinskoj i Đuričkoj reci u Plavu, Trepačkoj reci u Andrijevici i Bukovici u Šavniku“, kazao je predsednik Vlade Duško Marković.

Na pitanje novinara da li se, s obzirom na dobre ekonomske rezultate Vlade razmišlja o povećanju plata u zdravstvu i prosveti, premijer Duško Marković je rekao da će plate biti povećane u 2020. i 2021. godini i to ne simbolično već suštinski.

Izvor: Vlada Crne Gore

Subvencije za hibridna vozila – konačno i u Srbiji!

Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici Vlade Srbije, održanoj u petak 18. oktobra, utvrđen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara kojim se predviđa da se od 1. januara 2020. godine vlasnici hibrida budu oslobođeni od poreza na upotrebu motornih vozila.

Foto-ilustracija: Pixabay

Porez na upotrebu motornih vozila plaća se kod izdavanja saobraćajne dozvole, odnosno registracije, i to: putničkih vozila, motocikala, motocikala sa bočnim sedištem i teških tricikala.

Hibridna vozila kreću se pomoću dva ili više izvora energije, a najčešća je kombinacija tradicionalnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS) i elektromotora. S obzirom na to da, usled korišćenja električne energije tokom vožnje, emituju manje zagađujućih gasova u atmosferu u poređenju sa benzincima i dizelaša, u jeku borbe protiv klimatskih promena postali su izuzetno popularni.

Kako će se propis ispoljiti u praksi? Kupci hibridnih vozila čija radna zapremina motora ne prelazi 1.150 cm3 uštedeće 1.290 dinara. Troškovi onih čija vozila imaju zapreminu motora do 1.600 cm3 biće sniženi za 5.570 dinara. Vozila koja imaju kubikažu do 2.000, odnosno do 2.500 cm3, pojeftineće za 11.420, odnosno 56.430 dinara. Najviše uštede će ostvariti posednici najskupljih četvorotočkaša. Oni koji jezde u vozilima s motorima radne zapremine veće od 3.000 cm3 neće platiti porez u iznosu od čak 236.340 dinara!

Mnoge zemlje su odavno uvele podsticajne mere za vozače hibrida i elektromobila – od ukidanja putarina i neplaćanja parkinga preko izostanka carinskih dažbina do kretanja autobuskim saobraćajnim trakama i obeležavanja posebnim registrarskim oznakama. Kao predvodnica održivog transporta istakla se Norveška. Brojnim poreskim i drugim olakšicama, skandinavska zemlja je postigla da više od polovine novih automobilima na njenim putevima tokom 2018. godine bude delimično ili potpuno električno.

Naša zemlja je bila jedna od retkih koja je odolevala stimulisanju kupovine prevoznih sredstava nižih emisija i tek će se od naredne godine pridružiti trendu zaštite životne sredine kroz vožnju na struju. Ni odsustvo bilo kakvih popusta i podstreka vlasti nije sprečilo da naši stanovnici u toku prošle godine registruju 70 novih hibridnih putničkih automobila i 30 novih električnih vozila, što u ukupnom broju novoregistrovanih članova voznog parka Srbije, ipak, zauzima vrlo mali udeo. U našoj zemlji je registrovano 569 motornih vozila sa hibridnim pogonom i 350 vozila na električni pogon, kaže Ministarstvo unutrašnjih poslova.

“Svaki poboljšan zakon je potreban, ali ovaj predlog Vlade nije stimulativan, sem, donekle, kod vozila sa zapreminom motora preko 2.000, 2.500 ili 3.000 cm3“, istakao je predsednik Asocijacije uvoznika novih automobila i delova Miloš Petrović, zaključivši da je, bez jasnije i konkretnije motivacije pri kupovini hibridnih i električnih vozila u vidu neplaćanja poreza na dodatu vrednost (PDV), sve drugo – nedovoljno. U izjavama za medije, rešenje je ocenio kao “kozmetičko, a ne suštinsko”.

Ostaje da vidimo da li će, i koliko, izmene zakona izmeniti stanje na putevima!

Jelena Kozbašić

Počelo punjenje Turskog toka gasom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Počelo je punjenje prirodnim gasom prvog kraka gasovoda Turski tok, saopštila je kompanija Južni tok transport, ogranak ruskog giganta Gazproma.

U saopštenju se ističe da je to završni korak ka puštanju gasovoda u rad što je inicirano nakon što su oba kraka Turskog toka dobila sertifikat.

“Punjenje gasovodnog sistema gasom je značajan korak ka faktičkom početku isporuka tog energenta Turskoj i jugoističnoj Evropi preko novog sistema morskih gasovoda. Komercijalna eksploatacija gasovoda trebalo bi prema planu da počne do kraja 2019. godine”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da će punjenje drugog kraka Turskog toka gasom početi nakon što punjenje prvog bude završeno, prenosi “Tass”.

“Građevinski radovi na prijemnom terminalu u Turskoj trenutno su u poslednjoj fazi. Turski operater za prenos gasa BOTAS paralelno radi na izgradnji prvog kopnenog cevovoda kojim će se Turski tok povezati s turskom gasovodnom mrežom”, dodaje se u saopštenju.

Turski tok je gasovod koji vodi od Rusije južno od Crnog mora ka evropskom delu Turske i dalje do granice sa Grčkom, zaobilazeći Ukrajinu, podseća “Tass”.

Prvi krak je namijenjen Turskoj, dok će drugi gasom snabdevati zemlje jugoistočne Evrope, uključujući Srbiju. Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Predviđeno je i da se BiH, odnosno njen entitet Republika Srpska uključi u ovaj projekat.

Izvor: Energetika.ba