Home Blog Page 827

Podgorica dobila pametne parkove

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Zelenilo Podgorica, Glavni grad i Crnogorski Telekom juče, 17. oktobra, u Njegoševom parku u Podgorici su predstavili zajednički projekat „Pametni parkovi“. Reč je o inicijativi podgoričkog Zelenila, a projekat je predstavljen kao deo kampanje „Svet novih mogućnosti“, kroz koju je Telekom građanima Podgorice poklonio pametne klupe crnogorskog proizvođača URB-A i internet hotspotove za sedam gradskih parkova.

U prvoj fazi projekta, pametne klupe su postavljene u Njegoševom, Karađorđevom, Dečjem parku i parku na Kruševcu, a ceo projekat će biti završen do kraja sledeće godine. Iz Telekoma podsećaju da su pametni parkovi, nakon pametnog parkinga i sistema za monitoring kvaliteta vazduha i nivoa buke, još jedno u nizu pametnih rešenja koja Glavni grad implementira sa Telekomom.

Zamenica gradončelnika dr Slađana Vujačić istakla je da je neophodno bolje čuvati zelene površine: „Danas zvanično pokrećemo projekat “Pametni parkovi”. Imali ste prilike da vidite da je Glavni grad u prethodnom periodu pokrenuo jedan zeleni paket kojem pripada niz zelenih projekata, a sa ciljem da menjamo svest građana kada je ova tema u pitanju. Nešto radimo samostalno, nešto u saradnji sa društveno odgovornim pojedincima i kompanijama. Na ovaj način revitalizujemo gradske parkove, odlučili smo da do kraja ove godine pokrijemo Wi-Fi signalom nekoliko gradskih parkova i to Njegošev, Karađorđev, Dečji park na Kruševcu i parkovsku površinu koja se nalazi u blizini dvorca na Kruševcu. Osim što je ovo način da menjamo svest građana o tome da je neophodno bolje čuvati parkovske površine, ovo je način i da vratimo dominantno mlade ljude u parkove, prateći savremene tehnologije”, saopštila je ona.

„Zajedno sa Zelenilom i Glavnim gradom promovišemo parkove kao zelene oaze u kojima građani Podgorice i sve brojniji turisti tokom najvećeg dela godine mogu da provode vreme, završavajući obaveze za koje im je neophodan internet, koji su do sada tražili u kafićima. Želja Telekoma je da Podgorica dobije titulu pametnog grada i tako se upiše na evropsku mapu gradova koji svojim stanovnicima omogućavaju da osete prednosti digitalnog društva i postanu deo sveta novih mogućnosti. Nastavićemo da radimo na tome sa Glavnim gradom jer kao deo Dojče Telekom grupe posedujemo napredna rešenja, standarde i ekspertizu za transformaciju Podgorice u evropski pametni grad“, kazala je Gordana Spahić, rukovodilac marketinga u Telekomu.

Foto: Glavni grad Podgorica

“S obzirom na vreme u kojem živimo i nove internet generacije, a sa ciljem da omladinu vratimo u parkove, došli smo na ideju da u parkovima Podgorice, izvršimo implementaciju internet mreže. Crnogorski Telekom prepoznao je ovu ideju kao pozitivan primer društvene odgovornosti i donirao pametne klupe i internet mrežu za svih sedam podgoričkih parkova. Prva faza realizacije ovog projekta obuhvatila je četiri parka (Njegošev, Karađorđev, Kruševac i Dječiji) dok će naredne godine isto biti izvršeno i u preostala tri gradksa parka. Svedoci smo da naša omladina sve više vremena provodi u kućama, zatvorenom prostoru, zagušljivim kafićima i sličnim objektima gde postoji besplatan Wi-Fi omogućen od strane vlasnika objekata. Naš cilj je da podignemo svest građana, naročito tinejdžerske populacije, i omogućimo im da svoje aktivnosti vezane za mobilne telefone ili računare mogu obavljati na otvorenom prostoru, na svežem vazduhu, okruženi zelenilom, čime bi spojili lepo i korisno”, istakla je izvršna direktorka “Zelenila” Daca Popović i dodala da se nada da će se u narednom periodu ostvariti nova saradnja i realizovati i drugi projekati sa Glavnim gradom i Crnogrorskim Telekomom, koji će biti od velikog značaja, kako za grad tako i za građane.

Osim klupa, svaki park dobio je po jedan hotspot za bežični internet koji je postavljen u centralnom delu parka, dok će u Dečjem parku biti aktiviran mobilni internet.

Do kraja sledeće godine pametne klupe i internet dobiće Kraljev park, park na Pobrežju i park Ivana Milutinovića.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Poboljšanje kvaliteta života u Beogradu postiže se brigom o zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Nieścioruk)
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević prisustvovao je danas primopredaji ekoloških multifunkcionalnih vozila Javno-komunalnom preduzeću „Zelenilo – Beograd”. Vozila su nabavljena sredstvima Sekretarijata za zaštitu životne sredine za potrebe održavanja zaštićenih prirodnih dobara na teritoriji grada Beograda.

Događaju je prisustvovala sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević.

Nikodijević je istakao da će nabavka novih vozila pomoći „Zelenilu” u redovnim aktivnostima, ali i biti značajna pomoć za druge projekte koji će biti realizovani u Beogradu.

“Želeo bih da iskoristim priliku da nekoliko dana ranije čestitam JKP „Zelenilo – Beograd” veliki jubilej – 90 godina postojanja preduzeća koji se obeležava 22. oktobra. „Zelenilo” je jedno od najstarijih i najuspešnijih gradskih preduzeća, ali i jedno od najznačajnijih. Tokom poslednjih nekoliko godina, zajedno sa „Zelenilom”, uspeli smo da, pored tekućih poslova i obaveza koji podrazumevaju održavanje zelenih površina, napravimo više od 180 novih parkova, dečijih igrališta i sportskih terena, što je zaista odličan rezultat. U velikim gradovima poput Beograda, preduzeća koja održavaju zelene površine imaju ključnu ulogu jer taj posao humanizuje grad i direktno utiče na kvalitet života. Uprkos svemu navedenom, želimo da rezultati budu još bolji i da „Zelenilo” preuzme održavanje još većeg broja zelenih površina, uz isti kvalitet obavljenog posla”, rekao je Nikodijević.

On je podsetio da Grad Beograd ima strategiju poboljšanja kvaliteta životne sredine, koja se bazira na nekoliko dokumenata koje je Skupština grada usvojila u proteklih šest-sedam godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucie Hošová)

“Nastavljamo da se bavimo poboljšanjem kvaliteta životne sredine u Beogradu, ne okrećemo glavu od problema sa kojima se susrećemo, a pre svega edukujemo i podstičemo sugrađane da bi u tom poslu trebalo da budemo partneri. Grad Beograd je jedan od prvih gradova koji je usvojio Strategiju o pošumljavanju 2011. godine, a od tada do danas pošumljeno je 850 hektara šumskih površina. Tokom poslednjih godina posađeno je 20.000 drvorednih sadnica, a uz Strategiju o pošumljavanju imamo i Strategiju o poboljšanju kvaliteta vazduha, što je izuzetno značajno za kvalitet života i zdravlje ljudi. Takođe, primenjujemo mere prilagođavanja Beograda klimatskim promenama koje neminovno dolaze i na koje ne smemo osati nemi. Ukoliko na vreme ne preduzmemo neophodne korake, suočićemo se sa velikim problemima”, dodao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, Skupština grada je ove godine donela Plan generalne regulacije zelenih površina.

“U Beogradu postoje 44 posebno zaštićena područja pod šumama i zelenim površinama, a Plan generalne regulacije zelenih površina kao strateški dokument daje nam pravni osnov da nastavimo sa pošumljavanjem i da štitimo postojeće zelene površine. Očekujemo da ćemo u narednom periodu pošumiti oko 8.000 hektara i da će procenat površine Beograda koju zauzimaju zelene „skočiti” sa sadašnjih 13 na više od 20 odsto. Takođe, nastojaćemo da povećamo broj kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku, a kako podaci ukazuju da se u Beogradu u narednom periodu broj stanovnika neće smanjiti, jasno je da nas i tu očekuje veliki posao. Želim da zahvalim i sekretarki za zaštitu životne sredine Ivani Vilotijević na sjajnom poslu koji obavlja, kao i direktoru JKP „Zelenilo – Beograd” i svim zaposlenima. Sugrađane pozivam da nam budu partneri jer je poboljšanje kvaliteta životne sredine posao koji obavljamo za dobrobit svih stanovnika našeg grada”, zaključio je Nikodijević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Jay)

Direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević zahvalio je Nikodijeviću na, kako je rekao, lepim rečima i čestitkama povodom 90. rođendana preduzeća.

“Vozila koja smo dobili predstavljaju još jedan dokaz o kvalitetu našeg rada koji je prepoznala Skupština grada. Ovo nije prvi put da nam grad pomaže, pa pored mehanizacije i opreme koju sami nabavljamo, dolazimo i do dodatnih sredstava koja nam pomažu da radimo još kvalitetnije i produktivinije”, rekao je Stanojević.

Izvor: Grad Beograd

Ko su najveći zagađivači među automobilima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tabea Damm)
Foto-ilustracija: Unsplash (Holly Mandarich)

Modeli automobila kategorije “SUV” (Sport and Utility Vehicle), veoma popularna kombinacija elemenata terenskih vozila i putničkih automobila, bili su drugi najveći izvor emisije ugljen-dioksida (CO2) u svetu od 2010. do 2018. godine, upozorio je direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

“Svakako, proizvođači automobila ulažu mnogo novca u električne automobile, ali na tržište iznose sve više i više modela SUV”, rekao je Fatih Birol u Parizu, na međunarodnoj konferenciji o “elektrifikaciji energije”.

“Da, električni automobili napreduju snažno. U svetu ih ima oko šest miliona (…) Ali da li je to sinonim za dekarbonizaciju? Apsolutno ne!”, rekao je on, primetivši da je polovina električnih vozila sveta “u samo jednoj zemlji Azije, u Kini” koja dve trećine električne energije proizvodi u elektranama na ugalj.

“Električni automobili nisu Panakeja. Preduslov mora biti dekarbonizacija energetskog sistema“, rekao je Birol.

Pored toga, “prava zvezda automobilske industrije nije električni automobil, već SUV vozila. U 2010. godini 18 odsto prodatih automobila u svetu bili su iz kategorije SUV, a 2018. godine bilo ih je više od 40 odsto!”.

“Rezultat toga je da su u poslednjih deset godina automobili SUV drugi najveći izvor rasta emisije CO2”, dodao je, “pa su oni na listi zagađivača iza sektora energetike, ali pre teške industrije, teretnih kamiona ili vazduhoplovstva.

Više od 200 miliona automobila SUV danas kruži svetom, dok ih je 2010. godine bilo 35 miliona. Taj trend postoji svuda, navodi IEA u dokumentu objavljenom u utorak.

Uglavnom znatno teža i manje aerodinamična, vozila SUV troše za četvrtinu više energije u odnosu na automobil srednje veličine, kaže se u tom izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)

Zato su vozila SUV bila jedini izvor povećane potražnje automobilske industrije za naftom između 2010. i 2018. godine. Povećanje potrošnje zbog vozila SUV je u velikoj meri nadmašilo povećanje efikasnosti manjih automobila i uštedu goriva, kao i uštedu korišćenjem električnih automobila.

“Ako apetit potrošača za SUV i dalje bude rastao tempom kao u protekloj deceniji, ti automobili bi svetskoj potražnji za naftom do 2040. godine dodali skoro dva miliona barela nafte dnevno, poništavajući uštedu koju bi do tada donelo 150 miliona električnih automobila”, upozorava se u izveštaju.

Uz to je IEA ukazala da je “veće i teže automobile poput SUV-a teže i elektrifikovati”.

Izvor: Zelena Srbija

I Kruševac dobija LED rasvetu!

Foto-ilustracija: Unsplash (Kilarov Zaneit)

U Gradskoj upravi 16. oktobra je potpisan Ugovor o projektu javno–privatnog partnerstva između Grada Kruševca i partnera „KEEP LIGHT” i podizvođača „MEP INŽENjERING“ iz Beograda. Radi se o rekonstrukciji, racionalizaciji i održavanju preostalog dela sistema javnog osvetljenja na teritoriji grada.

Foto: Grad Kruševac

Predmet rekonstrukcije javnog osvetljenja u gradu, faza 2, obuhvata rekonstrukciju i implementaciju novih svetiljki tako da će ukupan broj iznositi 6.153 svetiljki, od ukupno 6.558, koje uključujući postojeće LED svetiljke i reflektore, čine sistem javnog osvetljenja.

Vrednost projekta je oko 4.780.000 evra, a projekat će trajati 15 godina.

Bez obzira na buduće cene električne energije, sistem rekonstruisanog osvetljenja predviđa uštede električne energije u iznosu od 75 odsto.

Najvažniji rezultati projekta su :

  • Rekonstrukcija i implementacija 6.153 svetiljki na teritoriji Grada čija zamena je višestruko opravdana;
  • Investiciju finansira privatni partner, Grad se kreditno ne zadužuje, već iz ostvarene uštede plaća naknadu za primenu mera energetske efikasnosti privatnom partneru u periodu od 15 godina;

    Foto: Grad Kruševac
  • Izdaci Grada se ne uvećavaju, već od prvog ispostavljenog računa, ostvaruje benefit. Ušteda se ogleda u tome da Grad uz izmirenje svojih obaveza ka privatnom partneru, pored novog iefikasnog javnog osvetljenja ostvaruje i finansijski benefit  koji se ogleda kroz uštedu na sistemu javnog osvetljenja;
  • Usluga koju privatni partner treba da ponudi obuhvatiće pripremu i izradu projektne dokumentacije, nabavku, transport i montažu opreme, upravljanje izvođenjem radova na zameni postojećih svetiljki za energetski efikasne LED svetiljke, odlaganje stare opreme na mesto koje odredi javni partner, finansiranje, osiguranje i održavanje projekta i ugrađenih elemenata javnog osvetljenja za vreme trajanja ugovora, sa ciljem smanjenja budžetskih troškova i podizanja nivoa efikasnosti u pružanju energetskih usluga.

Izvor: Kruševac

Modernizacija mreže za praćenje kvaliteta vazduha u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Na Okruglom stolu o kvalitetu vazduha u sklopu 11. nacionalnog naučno-stručnog skupa s međunarodnim učešćem „Zaštita vazduha 2019“ juče je u Bolu na ostrvu Brač predstavljen projekt “AIRQ” – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete vazduha koju sprovodi Državni hidrometeorološki zavod u saradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Rukovoditeljka projekta AIRQ, dr sc. Kleo Kosanović je ovom prilikom istakla: „Projekt AIRQ od strateškog je značaja za Hrvatsku i njene građane. Zahvaljujući njegovoj implementaciji Republika Hrvatska imaće uspostavljen kompletan sistem merenja i kontrole vazduha u skladu s evropskim i nacionalnim kriterijumima o očuvanju životne sredine i zdravlja ljudi. Pored navedenog, projektom će se osigurati stopostotna informiranost naših građana o kvalitetu vazduha u urbanim područjima“.

Projektom AIRQ, koji je finansiran iz Evropskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost, a čija ukupna vrednost iznosi 125.123.500 kuna (oko 16 miliona evra), napraviće se značajan pomak i osigurati unapređenje u kvalitetu vazduha za sve građane Hrvatske, pružiti potpora implementaciji zakonodavnog okvira u području kvaliteta vazduha i okoline i osigurati izgradnju pet novih i modernizaciju 19 postojećih mernih stanica.

„Gotovo 450 miliona kuna (oko 60 miliona evra) osigurano je za dva strateška projekta Ministarstva zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske. Reč je o projektima METMONIC i AIRQ, koji su primeri primene naprednih tehnologija u rešavanju  izazova zaštite životne sredine, kako meteoroloških, tako i klimatskih. Nakon sprovođenja projekta očekujemo da ćemo imati ojačane kapacitete koji će doneti unapređenje u zaštiti okoline, kao i ekonomsku dobit za privredu na nacionalnom i evropskom nivou“, naglasio je pomoćnik ministra Igor Čižmek.

Na Okruglom stolu o kvalitetu vazduha uz rukovoditeljku projekta dr sc. Kosanović i pomoćnika ministra Čižmeka, učestvovali su i predstavnica Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Nirvana Franković Mihelj, koordinatorka projekta za Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Gordana Pehnec i direktor Odeljenja za zaštitu okoline i održivi razvoj Ekonerga dr sc. Vladimir Jelavić.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Schneider Electric predstavio najnovije trendove u oblasti upravljanja energijom

Za održivu budućnost potrebna je energetska efikasnost

 

Foto: Vizual media

Povećana potrošnja električne energije i razvoj novih tehnologija glavni su trendovi i izazovi koji se nalaze pred nama, zaključak je Konferencije o inovativnim rešenjima iz oblasti upravljanja električnom energijom i automatizacijom Innovation day, koja je po prvi put održana u Srbiji, u organizaciji kompanije Schneider Electric.

Konferenciji je prisustvovao i ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srbije, Aleksandar Antić.

Platforma EcoStuxure donosi velike uštede

Na konferenciji su predstavljena rešenja koje je kompanija Schneider Electric razvila, koja počivaju na savremenoj tehnologiji poput IoT i omogućuju automatizaciju na svim nivoima poslovanja. Glavni proizvod kompanije je EcoStuxure platforma, koja služi kao osnova za upravljanje, vođenje, automatizaciju i optimizaciju sistema lokalno ili u cloudu.

Tako se na primer upotrebom EcoStruxure Building platforme uvode značajne uštede u zgradama koje su veliki raspinici energije. Pametne fabrike u kojima su svi procesi potpuno automatizovani ne predstavljaju daleku budućnost zahvaljujući EcoStruxure Plant platformi, koja se već uveliko primenjuje širom sveta, u kojima je produktivnost je povećana za sedam odsto, dok energetske inovacije dostižu uštede i do 30 odsto.

Schneider Electric Dejan Marković
Foto: Vizual media

„Potreba za digitalnom transformacijom upravljanja energijom i automatizacijom je višestruko značajna, a njena moć je velika. Pored toga, u uslovima kada se pred nas postavljaju novi izazovi po pitanju trošenja resursa, izuzetno je važno da pronađemo rešenja koja su pre svega održiva i ekonomski isplativa, a koja umnogome doprinose boljem i kvalitetnijem životu“ – naglasio je Dejan Marković, generalni direktor kompanije Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru.

Ministar Antić pozdravio je ulaganja kompanije Schneider Electric u Srbiji. „Posebno je važno pomenuti da Schneider Electric u Novom Sadu ima svoj razvojni centar koji proizvodi međunarodno priznati softver za distribuciju energije ADMS. To je u jedan od naših najboljih izvoznih proizvoda u oblasti softverske proizvodnje, koji zadovoljava čak i najzahtevnija tržišta, poput nemačkog“, rekao je Antić.

Ministar Antić
Foto: Vizual media

Schneider Electric je predstavio i Ecostruxure IT rešenje za upravljanje infrastrukturom data centara zasnovano na cloud tehnologiji, rešenja za punjenje električnih vozila, a reči je bilo i o ADMS softveru, koji nastaje u razvojnom centru kompanije u Novom Sadu (SEDMS NS) i slovi za najnaprednije rešenje na svetu koje omogućava upravljanje sistemima za distribuciju električne energije.

O kompaniji Schneider Electric

U kompaniji Schneider veruju da je pristup energiji i digitalnom svetu, osnovno ljudsko pravo.  Oni podstiču sve aktere da sa manje resursa ostvare više, u skladu sa njihovim sloganom Life Is On svuda, za svakoga, u svakom trenutku.
Obezbeđuju digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Kombinuju vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge na polju energetike i automatizacije u integrisana rešenja za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.
Spremni su da otvore nebrojene mogućnosti, koje pruža jedna otvorena, globalna i inovativna zajednica koja sa žarom deli našu svrhu i vrednosti koje su inkluzivne i osnažujuće.

Više na www.se.com/rs

Kopenhagen ima 5 godina da anulira emisije ugljen-dioksida – Kako će to postići?

Foto-ilustracija: Unsplash (Febiyan)

U doba borbe savremenih ljudi protiv klimatskih promena, koje izjedaju različite aspekte njihovih života, mnoge kompanije, gradovi i države postavili su sebi rokove do kada bi trebalo da svedu na nulu emisije ugljen-dioksida kao jednog od gasova koji značajno doprinosi porastu temperature na globalnom nivou. Danska prestonica planira da ostvari ovaj cilj do 2025. godine. Ukoliko u tome i uspe, postaće prvi ugljenično neutralni glavni grad na svetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Magatti)

Pred Kopenhagenom stoji još pet godina da u potpunosti poništi sopstveni ugljenični otisak. Kao jedno od sredstava iskoristiće i saznanja projekata Nordhavn, u čije su sprovođenje od aprila 2015. do oktobra 2019, Danci uložili 19 miliona evra. Iza njega stoji ideja o osmišljavanju prve svetske pametne energetske laboratorije.

Udružujući pod istim krovom nauku, razvoj i praksu, tvorci projekta težili su tome da inovativnim rešenjima doprinesu stvaranju ekonomičnog energetskog sistema koji integriše elektroenergetiku, grejanje, saobraćaj i stanovanje. Sada je red na političarima da usvoje predložene mere kako bi se zelena tranzicija u Danskoj odvijala bržim tempom!

Iako Kopenhagen beleži konstantan priliv stanovništva i razvoj ekonomije, ipak je uspeo da od 2005. smanji emisije ugljen-dioksida za 42 odsto  – a sve zahvaljujući razvoju čiste energije i primeni sličnih praksi za očuvanje okruženja, koje su “osvojile” grad i pre Nordhavna.

Ulicama jezdi više bicikala nego ljudi. Čak dve trećine putovanja na kratke staze odvija se pomoću održivih vozila. Stanovnici Kopenhagena pešače, pedaliraju ili se voze javnim prevozom.

Intervencija koju su načinili u rashladnom sektoru se takođe značajno odražava na njihovu nameru. Ukoliko bi sistem hlađenja zgrada cirkulacijom morske vode primenili na sve kompanije zgrada u Kopenhagenu, Danci bi da se otarase oko 80 hiljada tona ugljen-dioksida godišnje.

Obnovljivi izvori energije, prema nalazima stručnjaka, mogu samo polovično da učestvuju u zauzdavanju klime – druga polovina posla se pripisuje energetskoj efikasnosti, što su primetili i “energetski laboranti” iz Nordhavna, te su i u skladu s tim preporučili određene mere. Smatraju i da se svi naftni derivati, pa i onaj najčistiji – prirodni gas, moraju odstraniti iz energetskog miksa širom planete.

Jelena Kozbašić

Naprava koja čisti i mikroplastiku u Pacifiku (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Wojtek Witkowski)
Foto: YouTube (screenshot)

Holandski naučnici osmislili su napravu koja će čistiti otpad u Pacifiku. Najveću novinu predstavlja mogućnost da se na ovaj način očisti čak i mikroplastika.

Pacifik je toliko zagađen, da se procenjuje da se u njemu nalazi čitavo ostrvo otpada veličine koja prelazi površinu 3 puta veću od teritorije Francuske.

To je, složićemo se, zastrašujuće.

Upravo zbog toga, plutajuća naprava duga 600 metara pod nazivom “Ocean cleanup” može da učini mnogo.

Rad na ovoj napravi trajao je punih 7 godina, a 25-godišnji autor projekta Bojan Slat objavio je da je prva akcija čišćenja uspešno završena. Ideja mu se javila još tokom školovanja i zahvalio se timu koji mu je pomogao da je pretvore u stvarnost.

Godišnje se broji oko 8 miliona tona otpada koji stiže sa plaža i do 800.000 metričkih tona otpada od ribarske opreme.

Veruju da će se ovaj sistem za čišćenje okeana pokazati uspešnim.

Jelena Cvetić

 

Povećano interesovanje građana za besplatne sadnice

Foto: JP Srbijašume
Foto: JP Srbijašume

JP “Srbijašume” je ove godine dobilo daleko više zahteva za besplatne sadnice zahvaljujući akciji “Zasadi drvo” i popularizaciji sadnje i značaja pošumljavanja kroz izdanja Adria Media Group, navodi ovo preduzeće.

Prema finalnim podacima koji su dostavljeni iz svih šumskih gazdinstava, ove jeseni biće podeljeno 118.254 sadnice, i to gotovo 80.500 lišćarskih sadnica i blizu 38.000 četinara. Ovim sadnicama biće pošumljeno ukupno 52 hektara zemljišta u privatnoj svojini.

U prilog tome koliko je važno promovisati ovakve akcije kroz medije govore i podaci da je u proleće ove godine podeljeno svega 50.000 sadnica, a prošle jeseni skromnih 11.000.

JP Srbijašume je izuzetno drago što je stanovništvo Srbije prepoznalo značaj šuma i pošumljavanja, što razumeju da baš sve, pa i šume, ima svoj vek trajanja i da se upravo zbog toga redovno, svake sezone, moramo svi zajedno baviti pošumljavanjem, kako bi se površine pod šumom u Srbiji konstantno uvećavale.

Izvor: JP “Srbijašume”

Ministar Trivan otvorio Green Fest

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u utorak je svečano otvorio deseti, jubilarni Međunarodni festival zelene kulture – Green Fest koji se održava od 15. do 18. oktobra u Domu omladine Beograda pod sloganom „Promeni igru. Budućnost je na zemlji.“

Kako je ministar Goran Trivan ukazao da bi svet postao bolje mesto za život i stanje planete zaista promenilo na bolje, potrebna je promena igre, kao što Festival poručuje, a manifestacije kao što je Green Fest daju značajan doprinos upravo takvim promenama koje bude optimizam. Goran Trivan je odao lično priznanje organizatorima, ukazujući na veliki lični doprinos direktora i programskog direktora Festivala Ivane Jovčić i Vladana Šćekića da se festival ekoloških filmova razvije u jedinstveni kulturni događaj koji menja percepciju sagledavanja ekoloških tema. On je rekao da ova manifestacija koja poručuje koliko je važno baviti se zaštitom životne sredine, istovremeno pokazuje da ne postoji država, vlada, građani, koji mogu da funkcionišu bez entuzijazma i upornosti mladih ljudi i organizacija civilnog društva.

Svet unazad 40 godina pokušava da se bavi planetom i održivim razvojem, ali nismo nigde stigli, zato što prosečna godišnja temperatura vazduha i dalje raste, što znači da nešto mora da se promeni, ukazao je Tivan. Ciljevi nisu dobro projektovani 40 godina, zbog čega bi danas trebalo da ciljamo na vlasnike tehnologija, a to su multinacionalne kompanije. To je meta, njih je potrebno ubediti, a napretka u zaštiti životne sredine neće biti ukoliko se to ne shvati, naglasio je. „Nikakva politika neće biti moguća ukoliko ne uradimo ovaj deo posla koji je zelen, u svim zemljama, i razvijenim i nerazvijenim, i to jeste ideja i rešenje“, istakao je, dodajući da blagu promenu koja pruža optimizam nagoveštavaju delimično i filmovi uvrsteni u program Festivala.

Ministarstvo zaštite životne sredine koji je jedan od pokrovitelja Green Fest-a nastaviće da podržava ovu i slične manifestacije, rekao je ministar Trivan i pozvao i druge nevladine organizacije da konkurišu za sredstva koje dodeljuje Ministarstvo putem javnog konkursa, i učine nove korake da se promeni svest ljudi i poboljša stanje životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Grad Užice i Fondacija Divac izdvojili 3,75 miliona dinara za pčelarstvo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Užice

Grad Užice i Fondacija „Ana i Vlade Divac“ potpisali su danas ugovore sa 29 korisnika kojima je dodeljena bespovratna novčana pomoć za razvoj pčelarstva. Projekat je vredan tri miliona i 750 hiljada dinara, gde je učešće grada tri miliona, a fondacija 750 hiljada dinara.

Marko Stevanović, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu rekao je da će svako od korisnika dobiti do 130 hiljada dinara i da će se ta sredstva iskoristiti u razvoj ove oblasti.

„Naši pčelari će ova sredstva moći da iskoriste u nabavku košnica i rojeva ili za opremu, kao i da iskombinuju ove stvari kako njima odgovara. Dobro je to što je gotovo polovina potpisnika ugovora nova u ovom poslu i nadamo se da će uspešno otpočeti i razvijati svoj biznis. Inače, ova godina je bila nepogodna za pčelare zbog loše bagremove paše i kišne godine tako da će ova pomoć dobro doći pčelarima“, naglasio je on.

Foto: Grad Užice

Ovim projektom saradnja grada Užica i Fondacije „Ana i Vlade Divac“ nastavljena je četvrtu godinu zaredom, a sadašnja podrška pčelarstvu dolazi nakon pomoći pružene ovčarstvu i kozarstvu.

„Naš Fond je ušao u 13 godinu postojanja, a naši donatori su uglavnom individualci. Mi smo do sada radili u 12 opština i gradova i svako se opredeljuje za podršku različitim oblastima. Nadam se da će se saradnja sa Užicem nastaviti i u narednim godinama“, rekla je Nada Obradović, predstavnik Fondacije „Ana i Vlade Divac“.

Izvor: Grad Užice

“Solarni ćilim” krasi centar Pirota

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Dušan Rodić, umetnik koji radi u Berlinu, svoju umetničku instalaciju “Solarni ćilim” poklonio je srpskoj prestonici ćilima – Pirotu.

Umetnički izrađen solarni panel postavljen je krajem prošle nedelje u centru grada, na Cvetnom trgu, tačnije na mestu gde su nekad bili Radio Pirot i “Sloboda”.

“Solarni ćilim” stigao je u Pirot polovinom juna. Planirano je da umetničko delo bude postavljeno još krajem avgusta, tačnije do 28. avgusta, kada se obeležava gradska slava.

Autor dela Dušan Rodić bio je inspirisan protestima na Staroj planini protiv izgradnje malih hidroelektrana, a kao umetnik koji kroz svoj rad promoviše pitanja zaštite životne sredine i održive energije, želeo je da ovim putem podrži okretanje ka ovim problemima. Zato se i odlučio se za solarni panel, u ovom slučaju, kroj spoj umetnosti i primene energetske efikanosti.

Rekao je da mu je prijatelj Srđan Cvetković, istoričar iz Pirota, preporučio da ovaj rad pokloni Pirotu. Objasnio je da je sofra, kao simbol jakog domaćinstva, odabrana kao motiv koji je postavljen na njegovim solarnim panelima, jer oni predstavljaju ono što domaćinstva može samo da ojača.

Jelena Cvetić

Kad moje uši čuju formulu na struju!

Photo: Electric Arrow
Foto: Električna Strela

Šta povezuje 54 studenta sa devet različitih fakulteta Univerziteta u Beogradu – Mašinskog, Elektrotehničkog, Matematičkog, Tehnološko-metalurškog, Ekonomskog, Pravnog, Arhitektonskog, Fakulteta organizacionih nauka i Vojne akademije? Iako je vrlo teško pronaći zajedničko interesovanje ljudi koji imaju naizgled korenito različita profesionalna usmerenja, šarolika ekipa se okupila kako bi projektovala i izradila elektroformulu.

U oktobru 2018. godine, nekoliko nekadašnjih članova Tenfore Drumske Strele je osnovalo Električnu Strelu. Kapacitete svog tima su osnažili novim ljudima i idejama, zajednički učinivši pomak kom čovečanstvo u eri borbe protiv klimatskih promena i teži – od motora sa unutrašnjim sagorevanjem ka elektropogonu. Oni su odlučili da znanje stečeno u prethodnom timu iskoriste za realizaciju do sada najambicioznijeg projekta. Suočili su se sa izazovom da za manje od dve godine razviju i konstruišu prototip trkačkog automobila na električni pogon za potrebe učešća na najprestižnijem svetskom inženjerskom takmičenju Formula Student. Sa Električnom Strelom i njenim prošlim i budućim metama nas je upoznao njen vođa Nikola Novaković.

Foto: Električna Strela

Novaković je na samom početku razgovora napomenuo da Električna Strela usko sarađuje sa Drumskom. „U suštini funkcionišemo kao jedan veliki tim sa dobro podeljenim poslom po podtimovima“, kazao je on.

Radoznalost nas je navela da saznamo nešto više o takmičenju Formula Student. „Timovi projektuju i izrađuju vozilo oslanjajući se na pravilnik koji su doneli najpriznatiji inženjeri iz automobilske industrije. Za svaki deo formule, svaki sistem, svaku disciplinu i svaki dokument, postoje zahtevi koji se moraju ispuniti. U suprotnom se tim diskvalifikuje i nema pravo daljeg učešća. Inspekciju vozila vrše inženjeri zaposleni u najvećim auto-moto firmama, stoga ne postoji način da neka nepravilnost prođe neprimećeno“, objasnio je Novaković pruživši nam uvid u dešavanja van staza Formule Student.

Trend smanjenja upotrebe fosilnih goriva je 2008. godine doveo do pojave prvih formula na „električnu energiju“ u  sklopu takmičenja. Od 2012. godine one su dobile šansu da rame uz rame, ili možda bolje rečeno, bolid uz bolid, iskažu svoje mogućnosti sa formulama sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem.

Ko važi za „najžešću“ konkurenciju Električnoj Streli na takmičenju i čiji studenti su najinovativniji u oblasti elektromobilnosti? „Kako u samoj automobilskoj industriji, tako i na našem takmičenju, prednjače timovi iz Nemačke“, otkrio nam je Novaković, „ta industrijska grana je na neki način postala i deo njihove kulture zbog čega timovi imaju i pomoć velikih kompanija i države. Pored Nemaca, tu su Holanđani, Šveđani, Englezi i drugi.“ Prema njegovim rečima, tim iz Delfta je sa Masačusetskim tehnološkim institutom iz Sjedinjenih Američkih Država započeo rad na autonomnom vozilu, a veliki broj inovacija koje će se izroditi iz ove saradnje bi u budućnosti mogao pomoći i ostalim takmičarima. „Mi svakako ne možemo da očekujemo da ćemo sa prvom izrađenom električnom formulom moći da pariramo timovima iza kojih stoje godine iskustva i velike kompanije, ali smo u svakom slučaju krenuli u tom pravcu“, zaključio je Novaković.

Foto: Električna Strela

Početkom sledeće godine, tim će privesti kraju rad na formuli. Sa dolaskom proleća i lepšeg vremena, testiraće je na stazi do krajnjih granica. „Dizajn vozila iz 2016. predstavlja prilagođenu verziju vozila Drumske Strele iz iste godine. Vozilu je izmenjen pogon i ostali neophodni sistemi dok su šasija, oslanjanje i aerodinamika neizmenjeni ili blago izmenjeni kako bi zadovoljili pravila takmičenja. Ovogodišnji koncept vozila sadržaće veliki broj inovacija i gotovo da neće imati sličnosti sa dizajnom iz 2016. godine. Svaki sistem vozila je drastično unapređen kako bi studenti dobili mogućnost da uče o novim stvarima. Pogon na sva četiri točka koji omogućava vozilu da ima bolje dinamičke karakteristike i prvi monokok koji će zameniti cevastu šasiju i smanjiti masu vozila predstavljaju glavne novine. Povrh toga, detaljnije je ispitana baterija koja napaja motore i prilagođena kako bi zadovoljila kako zahteve takmičenja, tako i zahteve sigurnosti. Uz nju je neophodno isprojektovati i sistem upravljanja baterijom (BMS, Battery Management System). Prema proračunima, novo vozilo će imati ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3 sekunde, a napajaće ga baterija od gotovo 600 V i kapaciteta 7,7 kWh. S obzirom na to da je tim sa prethodnim dizajnom u Italiji već osvojio treće mesto, sa novim unapređenim konceptom očekujemo plasman u prva tri mesta, iako je takmičenje u Velikoj Britaniji na koje idemo ove godine strože i ozbiljnije“, kazao je Novaković.

Tekst priredila: Jelena Kozbašić

Ceo tekst pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST jun-avgust 2o19.

Semafor u Zagrebu opominje pešake koji koriste telefon

Foto-ilustracija: Unsplash (K. Mitch Hodge)
Foto-ilustracija: Unsplash (Banter Snaps)

Sigurno vam se dešava da se, čekajući zeleno svetlo na semaforu, zagledate u mobilni telefon. Ipak, zabrinjava to što dosta ljudi hodajući ulicom i listajući novosti na telefonu, nekad i ne primećuje da se u međuvremenu upalilo crveno svetlo, te se ni ne zaustave.

U Zagrebu su nedavno postavljeni novi semafori upravo za pešake koji ne skidaju pogled s telefona.

U okviru kampanje “Dan bez telefona u saobraćaju” postavljen je semafor koji svetlost baca prema tlu pešačkog prelaza, tačno tako da se crveno svetlo reflektuje na ekranima telefona te ga mogu primetiti ljudi koji u tom trenutku prate neki zanimljiv sadržaj na svom mobilnom uređaju, a projektuje se i na pešačkom prelazu pa je moguće spaziti ga perifernim vidom. Svakako će naterati pešake da se zaustave i sačekaju zeleno svetlo.

Prvi je semafor ovog tipa, a glavni cilj je ukazivanje na opasnosti nedovoljno odgovornog ponašanja pešaka i biciklisti u saobraćaju.

Prema podacima istraživanja, 50 odsto pešaka i 33 odsto biciklista koristi telefon pri prelasku ulica, čak i raskrsnica, pri čemu čak 20 odsto ne primeti promenu svetla na semaforu i ne registruje crveno svetlo, jer su rasejani zbog korišćenja telefona.

Rezultati istraživanja o ponašanju u saobraćaju pokazuju da 91 odsto vozača, 33 odsto biciklista i 50 odsto pešaka koristi mobilni telefon tokom učešća u saobraćaju. Dokazano je da su reakcije vozača koji koriste telefon tokom vožnje oko tri puta sporije od uobičajenih, a telefon se, kao uzrok distrakcije, smatra jednim od najčešćih uzroka nesreća na putu.

Jelena Cvetić

Toyota na solarni pogon

Foto-ilustracija: Unsplash (Chandler Cruttenden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Londoño)

Japanski proizvođač automobila Toyota eksperimentiše sa hibridnim modelom Prius na solarni pogon koji bi anulirao potrebu za punjenjem električnih automobila na posebnim stanicama, a inspiraciju su našli u novim, tankim solarnim pločama za satelite.

U projektu koji je finansirala japanska Vlada, inženjeri ove kompanije postavili su solarne panele na haubu, krov, zadnje staklo i bočne elemente karoserije kako bi utvrdili koliko struje mogu da proizvedu iz energije sunca.

Struja iz solarnih panela ide direktno u pogonsku bateriju, što znači da se automobil može puniti i u vožnji i parkiran. Tokom sunčanih dana paneli mogu proizvesti dovoljno struje za prelazak razdaljine od 56 kilometara. Poređenja radi, prosečni Amerikanac dnevno pređe 47 kilometara, prema istraživanju američkog Udruženja za bezbednost saobraćaja.

Rezultat je znatno lošiji u slučaju oblačnog vremena, ali i prevelikih vrućina. U takvim uslovima, u stvarnoj vožnji, automobil bi se morao zaustaviti i puniti na električnim punjačima.

Same solarne ćelije su izuzetno tanke, svega 0,03 milimetra, što znači da su dovoljno savitljive da se prilagode karoseriji automobila. Inženjeri su morali da formiraju izolacionu zonu između stakla, odnosno karoserije, i panela, kako bi ih zaštitili, tako da je debljina modula solarnih panela u stvarnosti ipak oko 1 centimetar.

U gepeku testonog automobila nalaze se baterije za solarne panele, čime se težina vozila povećava za oko 80 kilograma. Najveći je izazov smanjiti težinu baterija, ali i izuzetno velike troškove, rekao je vodeći inženjer kompanije Toyota na projektu Satoši Šizuku, dodajući da će model postati komercijalan verovatno tek za nekoliko godina.

Izvor: Energetika.ba

BiH – prva zemlja u regionu sa standardom za transparentno i održivo šumarstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Yusuf Evli)

Bosna i Hercegovina prva je i trenutno jedina država u regionu koja ima svoj FSC standard, čime je preduzećima u Bosni i Hercegovini olakšan put do FSC sertifikata i međunarodnog tržišta. Taj sertifikat garantuje da se šumom u određenoj kompaniji upravlja transparentno, u skladu s ključnim međunarodnim propisima i domaćom legislativom, uključujući veći stepen zaštite prirode. Informacija je objavljeno juče na svečanosti u sarajevskom hotelu Holiday, u prisustvu predstavnika relevantnih ministarstava, te mnogih stručnjaka iz šumarskog sektora, kako Federacije Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srpske.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yusuf Evli)

„Radna grupa za razvoj FSC standarda započela je s radom početkom 2016. godine, a umesto uobičajenih desetak članova, zbog zahteva samog FSC-a da u članstvu postoje predstavnici ekonomskog, društvenog i naučnog sektora, kao i zbog administrativnog uređenja Bosne i Hercegovine, naša je radna grupa brojila 23 člana. Naravno, vodili smo računa o zastupljenosti žena, kao i svih nacionalnosti. Posao smo priveli kraju pre planiranog datuma i bez prepreka“, istakla je Petra Remeta, direktorka programa WWF Adrije, predstavivši projekt promocije odgovornog upravljanja šumama u Bosni i Hercegovini, koji se uz finansijsku podršku švedske fabrike nameštaja IKEA sprovodi još od 2012. godine.

Nakon uspešnog sertifikovanja 56.000 ha šuma Tuzlanskog kantona, te 121.000 ha šuma Srednjobosanskog kantona, od 2015. godine, u partnerstvu s Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, WWF sprovodi proces razvoja FSC standarda i podizanja svesti o važnosti Uredbe Evropske unije o drvetu, u koji su uključena oba entiteta u Bosni i Hercegovini, kao i distrikt Brčko. Ovaj standard stupiće na snagu u martu iduće godine, do kada bi sva šumarska preduzeća u Bosni i Hercegovini trebalo da se prebace na korišćenje novog standarda.

Samim time što Bosna i Hercegovina ima svoj standard, postupak sertifikovanja postaje brži i jeftiniji, a omogućava i poređenje i analize među kompanijama. Dosadašnja primena generičkog standarda bila je složeniji i dugotrajniji proces. Ostale države regiona, uključujući i članice Evropske unije, Sloveniju i Hrvatsku, još nisu izradile svoje FSC standarde.

„Sertifikovanje upravljanja šumskim resursima u Bosni i Hercegovini unaprijediće ekološke, socijalne i ekonomske performanse upravljanja šumama, ali i konkurentske prednosti domaćih preduzeća šumarstva i drvne industrije. To se posebno odnosi na izvozno orijentisane poslovne subjekte iz Bosne i Hercegovine, pred koje se na atraktivnim evropskim tržištima nameću sve stroži zahtevi u pogledu porekla drveta“, objasnio je doktor nauka Mersudin Avdibegović sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Uz već spomenutih ukupno 177.000 ha šuma sertifikovanih u okviru ovog projekta, WWF privodi kraju i sertifikovanje preostalih 65.000 ha šuma Srednjobosanskog kantona. Sertifikat se očekuje u rano proleće.

Izvor: WWF