Home Blog Page 810

Trivan potpisao ugovore o subvencijama za zaštićena područja

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija brigu o svojim građanima vodi i kroz brigu o prirodi i resursima, a nema boljeg načina da se očuvaju resursi nego da politiku životne sredine, cirkularne ekonomije i održivog razvoja ugradimo u svaku sektorsku politiku, što će u Srbiji započeti usvajanjem Zakona o klimatskim promenama, rekao je danas ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na sastanku povodom dodele subvencija upravljačima zaštićenih područja.

Ministar je tim povodom svečano potpisao ugovore sa 21 upravljačem zaštićenih područja, kojima se dodeljuju preostala sredstva za subvencionisanje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa u 2019. godini u iznosu od preko dvadeset tri miliona dinara. Sa današnjom raspodelom, Ministarstvo je u 2019. godini za zaštitu prirode dodelilo subvencije u ukupnom iznosu od oko 230 miliona dinara.

Ukazujući da su pomoć i podrška upravljanju zaštićenim područjima izraz čvrstog opredeljenja da se najdragoceniji i najočuvaniji delovi prirode Srbije moraju zaštiti, Trivan je naglasio da je dodela sredstava za zaštitu prirode istovremeno signal i podsticaj svima koji prepoznaju prirodne vrednosti i žele da se u zaštitu uključe, u saradnji sa stručnim institucijama i drugim subjektima u sistemu zaštite prirode. Izražavajući zadovoljstvo zbog dodeljene pomoći zaštiti prirode u ovoj godini, ministar Goran Trivan je naglasio da će Ministarstvo nastaviti da izdvaja sredstva za ove namene, i izrazio očekivanje da će novca za očuvanje nacionalne prirodne baštine biti sve više u godinama koje dolaze.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nećemo štedeti, rekao je Trivan, da najuspešnijim upravljačima pomognemo najviše što možemo, a onima koji su iza njih, da pomognemo da dostignu taj nivo u upravljanju zaštićenim dobrom. Zaštita prirode, rekao je ministar, izuzetno je značajna jer podrazumeva očuvanje prirodnih resursa i zaustavljanje smanjenja biološke raznovrsnosti koja je osnov života na planeti kakvog ga danas znamo, i čoveka u njegovoj humanosti. „Pitanje resursa postalo je, za nacije koje žive na određenim teritorijama, ne samo ekološko, nego egzistencijalno pitanje“, istakao je Trivan. Navodeći da upravljanje zaštićenim područjima podrazumeva brojne izazove, on je najavio da će Ministarstvo u narednom periodu razmatrati organizaciju upravljanja i efikasnost mera zaštite u već proglašenim područjima.

U Srbiji je proširena teritorija pod zaštitom na blizu 8 odsto njene teritorije, i do danas je proglašeno preko 460 zaštićenih područja, od čega su 83 zaštićena područja od nacionalnog značaja (sa I režimom zaštite). Dodeljene subvencije pomoći će u sprovođenju programa i mera zaštite kako u ranije zaštićenim, tako i u novoproglašenim zaštićenim područjima. Ove i prethodne godine proglašeno je novih sedam zaštićenih područja, a do kraja godine očekuje se donošenje još sedam novih uredbi o zaštiti.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Jubilej srpskih ornitologa – 30 godina Društva za zaštitu i proučavanje ptica

Foto: DZZPS
Foto: DZPPS

Pre tri decenije u Novom Sadu je na inicijativu grupe ornitologa i ljubitelja ptica osnovano Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine. Ovo regionalno udruženje ubrzo je okupilo simpatizere sa područja cele Srbije i iz republika bivše Jugoslavije uspostavivši aktivnu mrežu saradnika koja je prikupljala i objavljivala vredne podatke o fauni ptica.

Društvo je vremenom raslo, osavremenilo svoj rad i povećalo broj aktivnosti što je dovelo do veće vidljivosti i uticaja u javnosti.

Vizija razvoja udruženja bila je pristupanje najvećoj globalnoj mreži za zaštitu ptica i prirode, BirdLife International, što je postignuto kroz uspostavljanje nove upravljačke strukture i promenu imena u Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).

Kroz tri decenije predanog rada DZPPS je prepoznato kao stručno udruženje bez čijeg delovanja se ne bi mogao zamisliti sistem zaštite prirode u Srbiji.

Članovi Društva nebrojeno puta pomogli su u prikupljanju podataka u svrhu uspostavljanja novih zaštićenih područja, praćenja stanja ptica i prirode u postojećim zaštićenim područjima i uspostavljanju mreže Međunarodno značajnih područja za ptice (Important Bird Area – IBA).

Foto: DZZPS

Zahvaljujući naporima članova Društva, od iščezavanja spasene su ugrožene vrste poput orla krstaša, sive vetruške, stepskog sokola i modrovrane, a povećanje šanse za opstanak desetinama drugih ptičijih vrsta.

Kroz obrazovne aktivnosti Društva koje se sprovode na predavanjima i istraživačkim kampovima i izletima prošle su hiljade ljubitelja prirode svih uzrasta. Članovi Društva posebno su posvećeni obrazovanju mladih od čijeg angažovanja zavisi budućnost zaštite ptica i prirode u Srbiji.

Društvo je od samog početka izdavalo svoj stručni časopis „Ciconia“ koji je bio i ostao jedini ornitološki časopis u Srbiji. Od 2009. Društvo izdaje i popularni magazin za ljubitelje ptica i prirode „Detlić“, koji je trenutno jedini prirodnjački magazin u Srbiji. Usledila su brojna stručna i popularna izdanja, monografije, a kruna izdavačke delatnosti Društva je Crvena knjiga ptica Srbije iz 2019. godine.

Foto: DZZPS

U poslednjih deset godina DZPPS je učestvovalo u stvaranju popularnih televizijskih serijala i dokumentarnih filmova koje je pogledalo više miliona ljudi u Srbiji i regionu.

„Ovaj novembar posvetili smo osvrtu na dinamičan rad Društva u protekle tri decenije. Ponosni smo na ostvareno, ali i svesni da je pred nama velika borba za očuvanje prirode i divljih ptica kako u Srbiji, tako i u ostatku sveta. Naši članovi i volonteri su naša najveća snaga bez kojih Društvo ne bi opstalo i postiglo toliko značajnih rezultata. Naše suštinsko opredeljenje jeste da ćemo jačati svoje kapacitete, povećati broj aktivnosti i broj pojedinaca i institucija sa kojima sarađujemo“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

U sklopu obeležavanja jubileja na svečanoj akademiji koja će se održati 22. novembra 2019. u Novom Sadu najistaknutijim institucijama, organizacijama i pojedincima biće dodeljene zlatne plakete i zahvalnice za podršku u radu DZPPS i doprinos u zaštiti ptica i prirode u Srbiji.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Turski tok napunjen gasom, saopštava Gasprom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Barnaby)

Oba kraka gasovoda “Turski tok“ napunjena su gasom, saopštila je korporacija “Gasprom”.

“Gasprom” saopštava da su ovom trenutku oba kraka napunjena gasom, počevši od objekta kod Anape do prijemnog terminala koji se nalazi kod mesta Kijikej na obali Turske.

Kompresorska stanica “Ruska” spremna za početak eksploatacije. Istovremeno se završavaju radovi i na prijemnom terminalu u Turskoj.

Kapacitet gasovoda biće 31,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Ova količina energije je dovoljna da zadovolji potrebe 15 miliona prosečnih domaćinstava, navodi TAS.

Predsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, razgovarali su preko telefona 9. novembra o realizaciji “Turskog toka”. Tom prilikom je potvrđeno da će do kraja decembra gasovod početi sa radom.

Izvor: RTS

Titel sadi po jedno drvo za svakog stanovnika opštine

Foto: Opština Titel

Juče, 20. novembra 2019. godine, na Svetski dan deteta, sadnjom 101 drveta, Opština Titel je započela akciju pošumljavanja, u kojoj će biti posađeno po jedno drvo za svakog stanovnika opštine Titel.

Foto: Opština Titel

Tokom jeseni i proleća biće zasađeno ukupno 16.000 sadnica i tom akcijom biće obuhvaćena sva naseljena mesta opštine Titel.

Prvo drvo u pomenutoj akciji pošumljavanja zasadili su, na ulazu u Titel, predsednik opštine Titel, Dragan Božić, predsednica Skupštine opštine Titel, Vesna Knežević, članovi Opštinskog veća opštine Titel, odbornici Skupštine opštine Titel i prisutni građani.

“Opština Titel prva u Vojvodini kreće s akcijom pošumljavanja, koja se sprovodi kako bi se poboljšao kvalitet života naših građana, smanjio uticaj ugljen-dioksida i ostalih faktora na životnu sredinu i poboljšao kvalitet vazduha, kako u Titelu, tako i u širem okruženju. Tokom jesenjeg pošumljavanja biće posađeno 5.500 sadnica, što simbolično odgovara ukupnom broju domaćinstava u svim naseljenim mestima opštine Titel. A na proleće ćemo posaditi još 10.500 sadnica”, istakao je predsednik opštine Titel, Dragan Božić.

Foto: Opština Titel

Drveće je posađeno na više lokacija u Titelu i drugim naseljenim mestima, u blizini škola, vrtića, domova zdravlja, lokalnih i regionalnih puteva. Akcija pošumljavanja trajaće celog novembra i u nju će biti uključeni svi lokalni funkcioneri i radnici lokalne samouprave, stanovnici opštine Titel, udruženja građana, škole, vrtići, zdravstvene ustanove.

Najveći broj sadnica biće posađen u naseljenim mestima kako bi se poboljšao kvalitet vazduha, a jedan deo sadnica biće posađen pored puteva kao vetrozaštitni pojas.

“Posebno je značajno što će drveće biti posađeno i u blizini farmi kako bi se smanjio nivo zagađenja i ulepšao ambijent”, izneo je predsednik Božić.

Izvor: Opština Titel

Predstava “Eko patrola” u svim vrtićima širom Rijeke

Foto-ilustracija: Unsplash (Ben White)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Borba)

Edukativna predstava “Eko patrola” zadruge Mali grad namenjena je deci predškolskog uzrasta i na njima prihvatljiv način govori o važnosti odvajanja otpada, zdravog načina života i čuvanja prirode i okoliša. Ova interaktivna predstava će do kraja novembra 2019. biti izvedena 40 puta i gostovaće u svim predškolskim ustanovama Grada Rijeke, kao i u riječkim vrtićima drugih osnivača. Predstavi u Dečjem vrtiću Drenova će prisustvovati i predstavnici Komunalnog društva “Čistoća” d.o.o. i Grada Rijeke kao nositoca projekta.

Predstava Eko patrola nastala je kao deo projekta Grada Rijeke „Obrazovno-informativne aktivnosti o održivom upravljanju otpadom“, koji je sufinansiran sredstvima Evropske unije iz Kohezionog fonda.

Cilj projekta je podstaći usvajanje pozitivnih ekoloških navika već od najranijeg uzrasta i informirati i edukovati građane o važnosti promene navika u procesu upravljanja otpadom, odnosno, jačati svest o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom. Potreba da se otpadom upravlja na održiv način sve je važnija jer, porastom broja stanovnika i kvaliteta života, raste i količina otpada koju stvaramo.

Zbog toga je u projektu poseban naglasak stavljen na edukaciju o sprečavanju nastanka otpada, pravilnom odvajanju otpada u domaćinstvima, kućnom kompostiranju i na ponovnoj upotrebi predmeta s ciljem smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta.

Izvor: Ekovjesnik

Nove odluke o smanjenju buke i drugim komunalnim pitanjima

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcela Laskoski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kelsey Chance)

Novom odlukom o kućnom redu, koju su nedavno usvojili odbornici Skupštine Beograda, promenilo se mnogo toga. Popodnevni odmor sada traje dva sata, i to od 16 do 18 sati, a vikendom i duže.

Prema novoj gradskoj odluci, vreme odmora će radnim danima trajati od 16 do 18 sati, kao i od 22 sata do sedam sati ujutru. Subotom će trajati duže, a nedeljom i do 10 ujutru.

Ono što svima smeta – majstori, glasna muzika, vika, ne bi smelo da se čuje za vreme trajanja kućnog odmora. Veš-mašina i fen mogu da budu uključeni, ali ne bi trebalo da prave buku koja je veća od 30 decibela noću. Tokom dana ta je granica 35 decibela.

“Kontrolu sprovode inspektori za zaštitu životne sredine, preko određenih organizacija koje vrše merenje buke”, kaže Olivera Milutinović iz Sekretarijata za komunalne i stambene poslove.

Ukoliko stanarima smeta lupanje klompi, invalidska kolica ili plač deteta, moći će da prijave buku Komunalnoj miliciji, ali oni neće moći da izmere jačinu buke.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Briscoe)

“U ovom trenutku, Komunalna milicija i Komunalna inspekcija nemaju mogućnost da direktno vrše merenje, jer nemaju ovlašćenja po zakonu. To mogu samo neposrednim opažanjem. Sasvim sam sigurna da plač dece i invalidska kolica koja stvaraju neku buku sigurno nisu prioriteti za kontrolu”, dodala je Olivera Milutinović.

Prema novom kućnom redu, veš ne sme da se suši na konopcima i na terasi okrenutoj prema ulici. Kućni otpad i razni materijali ne mogu da se ostavljaju u hodnicima, već u zajedničkim prostorijama, ukoliko se stanari dogovore. Isto važi i za životinje.

“Ukoliko neki stanari drže životinje u zajedničkim delovima, u hodniku i slično, to mora biti predmet saglasnosti skupštine stambene zajednice i tom drugom odlukom je propisana apsolutna saglasnost vlasnika stanova”, navela je Olivera Milutinović.

Svako glasno slavlje koje će trajati do jedan sat posle ponoći moraće da se najavi komšijama dva dana ranije.

Izvor: RTS

Beč – grad za pešake

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Leyy M)

Beč je pre 45 godina imao svega jednu pešačku zonu dugu jedan kilometar, a prošle godine već više od 90 i to u dužini od 21 km!

U četvrtak je u prisustvu zamenice gradonačelnika Beča Birdžit Hebajn i predstavnika nadležnih gradskih odseka i Bečke gospodarske komore službeno otvorena obnovljena bečka ulica “Rotenturmstraße” i to simboličnim postavljanjem poslednje granitne ploče. Nakon pet i po meseci radova, građani su u istorijskom centru grada dobili novu atraktivnu zonu susreta i to uoči početka ovogodišnjih prazničnih svečanosti.

“Rotenturmstraße” je jedna od najpopularnijih trgovačkih ulica u Beču, a radovi na njenom preuređenju izvodili su se od početka juna do sredine novembra 2019. godine. Ovom ulicom, koja povezuje Trg Svetog Stefana sa Dunavskim kanalom i trgom Švedenplac dnevno prođe više od 60.000 ljudi, koji od sada imaju daleko više prostora za sigurno kretanje. Osim podizanja kvaliteta javnog prostora, glavni cilj obnove bio je stvaranje ugodne mikroklime i snižavanje temperature vazduha u letnijm mesecima zahvaljujući hladu posađenih stabala, postavljenim fontanama i javnim česmama sa pijaćom vodom i popločavanjem ulice svetlim granitnim pločama. Sve to omogućiće da ova ulica u središtu grada bude ugodno mesto i pri sve izraženijim ljetnim vrućinama.

Gradska uprava je u obnovu ulice krenula nakon pažljivog planiranja, uvažavajući mišljenja i potrebe građana i lokalnih poduzetnika i vlasnika trgovina, koji su u projekat bili uključeni od samog početka. Zajednički cilj bio je stvaranje ugodnog prostora s više zelenila, usporavanje saobraćaja i smanjenje buke. „Pri obnovi bečkih ulica, poput ulice “Rotenturmstraße”, naglasak stavljamo na potrebe naših građanki i građana, oblikujući za njih savremeni javni prostor i mesto za slobodno kretanje“, izjavila je zamenica gradonačelnika Birdžit Hebajn. „Posebno bih istakla potrebu sadnje drveća, postavljanja javnih česmi s pijaćom vodom i klupa za sedenje. To su ciljane i održive mere prilagođavanja klimatskim promenama u vreme kada je zaštita klime sve važnija. Osim brojnim zaposlenima koji su bili uključeni u ovaj projekat, posebno se zahvaljujem mojoj prethodnici Mariji Vasilakou. Iako sam ja danas postavila poslednju granitnu ploču, upravo je ona pre više od godinu dana pokrenula uspešnu transformaciju ove ulice“, rekla je zamenica gradonačelnika.

Obnovljena ulica u brojkama

Preoblikovan je čitav ulični prostor, a kao i na ranije obnovljenoj “Mariahilfer Straße”, najveća novost je u tome što pešaci sada imaju mnogo više prostora. Automobili i autobusi i dalje se mogu kretati ulicom, iako smanjenom brzinom do 20 km/h, čime se osigurava maksimalna sigurnost pešaka i biciklista. Osigurani su i pristupi trgovinama za nesmetan istovar robe, a deo ulice je i dalje rezerviran za taksi službu. Takođe, ulicom je omogućena vožnja biciklom u oba smera, čime je Beč u svom istorijskom centru dobio prvu „zonu susreta“ (Begegnungszone). Ukupna dužina ove ulice iznosi oko 400 m, a radovima su bili obuhvaćeni i delovi obližnjih ulica. Ulica je popločana granitnim pločama različitih formata, a obnovljen je i trotoar, koji sada ima širinu od 3,5 do 4,5 m. Nova stabla – 16 japanskih sofora (Styphnolobium japonicum), posađena su tokom oktobra, a granitom je popločana površina od 6.140 kvadratnih metara na kojoj je u dužini od 950 m označena taktilna staza za slepe i slabovide osobe. Duž ulice je razvučeno 1.500 m kablova za novu uličnu rasvetu i postavljeno 450 m novih kanalizacijskih cevi. Ulica je bogatija i za 52 nova stajališta za bicikle, 24 manje i 4 veće klupe za sedenje, kao i dve fontane i dve javne česme sa vodom za piće.

U Bečkoj privrednoj komori ističu pozitivne efekte obnove bečkih ulica – to je dobro za razvoj poslova i znatno poboljšava vrednost lokacija. Iako je gradska uprava finansirala većinu troškova obnove ulice “Rotenturmstraße”, lokalni preduzetnici učestvovali su sa 30 odsto vlastitih sredstava. No, očekivana korist ovog ulaganja je daleko veća. Na primer, očekuje se da će preuređenje ulice doneti značajnu korist trgovinama i drugim lokalnim poslovima u sledećih 20 godina i povećanje prodaje za oko deset odsto već u prvoj godini. Pored toga, u Komori tvrde kako će se, zahvaljujući ovim radovima, otvoriti stotinu novih radnih mesta tie ostvariti bruto dodatna vrednost od oko 7 miliona evra godišnje. Dodatni učinak ostvariće se i uređenjem obližnjeg trga Švedenplac.

Nova pešačka zona očekuje se do kraja godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Crveno-zelena gradska vlast poslednjih godina ulaže velika sredstva u uređenje novih bečkih „zona susreta“ i pešačkih zona. U austrijskom glavnom gradu, u kojem je udeo pešačkog saobraćaja prošle godine iznosio 26 odsto, a automobilskog 29 odsto, stalno se povećava broj pešačkih zona. Krajem ove godine tako će se otvoriti 96. bečka pešačka zona, a 2020. godine biće ih već stotinu!

Činjenica je da bečka gradska uprava grad čini sve ugodnjim mestom za pešake koji dobijaju sve više prostora, što potvrđuju i službeni podaci. Koruška ulica (Kärntner Straße), glavna ulica istorijskog dela Beča, postala je u celoj svojoj dužini od 1.093 metara prva pešačka zona, još davne 1974. godine, a ukupna dužina pešačkih zona prešla je brojku od 10 kilometara 1993. godine. Prošle godine je Beč imao već više od 20 kilometara dužine pešačke zone. U međuvremenu se u Beču puno toga promenilo, a svakako je najveća novost bilo preuređenje trgovačke ulice “Mariahilfer Straße” 2014. godine, koja je uprkos žestokim raspravama ipak postala 90. bečka pešačka zona. Prema podacima bečkog magistralnog sektora za organizaciju saobraćaja MA 46, u austrijskoj prestonici  trenutno postoji 95 pešačkih zona.

Najnovija pešačka zona nalazi se u ulici “Schulgasse” u okrugu Vering, u kojoj je krajem prošle godine preuređena površina od 301 kvadratnog metra i pretvorena u najmanju pešačku zonu u Beču. Trenutno se preuređuje i ulica “Königseggasse”, gde će do kraja decembra ove godine nastati nova, 96. bečka pešačka zona.

Središte grada postaje velika pešačka oaza

Kvalitet života se širom glavnog grada Austrije konstantno podiže i uređenjem malih pešačkih površina koje se oplemenjuju sadnjom drveća, uređenjem zelenih površina i postavljanjem klupa. Grad Beč razvijanjem održivih oblika transporta nastoji da smanji broj automobila u središtu grada, ali i u prigradskim područjima. Plan je da to postignu boljom organizacijom javnog prevoza, ali i uvođenjem većeg broja pešačkih zona i zona susreta. Istorijski centar Beča, odnosno prvi okrug vodi po broju i površini pešačkih zona koje trenutno zauzimaju više od 91.000 kvadratnih metara, a prema podacima sektora MA 46 ukupna površina svih pešačkih zona u gradu iznosi 311.000 kvadratnih metara. Radi poređenja, 2011. godine njihova je površina bila 253.000 kvadratnih metara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)

Sve je spremno za početak praznične čarolije u Beču

Od sredine novembra do kraja decembra milioni posetilaca iz Austrije i celog sveta uživaće u čarima bečkog prazničnog programa. Brojni gradski trgovi i druge lokacije u gradu ispunjeni su božićnim dekoracijama, no svakako najpoznatiji i najstariji bečki praznični sajam je „Christkindlmarkt”, koji se ispred zgrade gradskog veća ove godine održava od 15. novembra do 26. decembra. Na 152 štanda posetioci mogu pronaći najukusnije delikatese, tople napitke i kreativne predmete ručne izrade. Austrijski glavni grad će svojom bogatom ponudom i ove godine oduševiti sve posetioce, a novim izgledom ulice “Rotenturmstraße” možda će uticati i na primenu bečkog modela širenja pešačkih zona i u drugim gradovima.

Izvor: Ekovjesnik

Kako izgleda foto-safari sa kitovima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Infanger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)

I u okeanu je moguće da bude po našoj narodnoj poslovici – I vuk sit, i ovce na broju.

Budući da je lov na kitove već decenijama jednak varvarizmu, Norvežani su se dosetili kako da ipak zarade od najvećih sisara na svetu. Više od 20 turističkih kompanija nudi posmatranje kitova u fjordovima.

Sve je više turista iz svih krajeva sveta koji, u potrazi za kitovima, putuju vozom u severnu Norvešku, posebno u gradić Tromse.

Turističke agencije vode ih u pravi foto-safari, razmenjujući međusobno informacije o lokacijama morskih džinova.

Foto-ilustracija: Unsplash (John O’Nolan)

Krstarenje u jednoj turi traje tri sata. Sasvim dovoljno na ledenom vazduhu grada, smeštenog 350 kilometara severno od Arktičkog kruga.

„Vidimo da bi ovo moglo da bude prilika za naše mesto i region, kada je reč o zimskom turizmu. To se tiče i razvoja smeštaja, prezentacije hrane i trpeze i svih ostalih efekata“, rekla je Silja Karlsen, pomorski programer.

Niko ne zna koliko će se kitovi zadržati uz ove obale. Kažu, sve zavisi od haringi kojima se hrane. Kada one odu dalje, i kitovi će za njima.

Sledeća stanica su obale Južne Amerike, gde će odmarati u toplijim vodama pre nego što se dogodine opet vrate u Norvešku.

Izvor: RTS

Srbija na zasedanju potpisnica Protokola o vodi i zdravlju

Foto-ilustracija: Unsplash (Jana Sabeth)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je danas u radu Petog zasedanja strana potpisnica Protokola o vodi i zdravlju koja se od 19. do 21. novembra 2019. godine održava u Beogradu. Ova konferencija na visokom nivou okupila je preko 50 visokih delegacija zemalja članica Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), kako bi predstavili napredak u ostvarivanju ciljeva Protokola o vodi i zdravlju, u svetlu sprovođenja ciljeva održivog razvoja u Panevropskoj regiji.

Protokol o vodi i zdravlju kao međunarodni ugovor predstavlja snažno sredstvo i jedinstveni mehanizam za obezbeđivanje adekvatnog pristupa zdravoj pijaćoj vodi i sanitarnim uslovima za sve. Značaj ovih pitanja za našu zemlju koja je usvojila zakon o ratifikaciji Protokola o vodi i zdravlju 2013. godine, potvrdila je predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, koja se obratila na otvaranju zasedanja. Ona je naglasila da je zaštita životne sredine jedna od najzahtevnijih tema u procesu evrointegracija, i istovremeno oblast koja zahteva najveća ulaganja u Srbiji. Naglašavajući da je naša zemlja započela ozbiljan, zahtevan i skup posao na uspostavljanju sistema za preradu otpadnih voda i snabdevanje pijaćom vodom, navela je više projekata koji su u toku, i koji će obezbediti prečišćavanje otpadnih voda i kvalitetnu pijaću vodu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pitanje dostupnosti čiste pijaće vode, održivo korišćenje vode kao prirodnog resursa i obezbeđivanje kvaliteta vode, ključna su pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, zbog čega se Ministarstvo zaštite životne sredine ozbiljno posvetilo radu na ostvarivanju ovih ciljeva, imajući u vidu da je pristup zdravoj vodi i sanitarnim uslovima osnovno ljudsko pravo, rekao je ministar Goran Trivan na Konferenciji.

Ukazujući da je postizanje evropskih standarda u oblasti voda jedan od prioritetnih zadataka, on je naglasio da Ministarstvo intenzivno radi na usklađivanju domaće legislative sa legislativom EU u ovoj oblasti, i dodao da je za postizanje savremenih standarda u oblasti voda neophodno da se u naredne dve decenije uspostavi 359 sistema za prečišćavanje otpadnih voda u vrednosti od oko 5,6 milijardi evra.

Ministar je naveo primere dobre prakse u primeni ciljeva Protokola o vodi i zdravlju u Srbiji, koje je Ministarstvo realizovalo s ciljem da obezbedi jednak pristup higijenski ispravnoj vodi za piće i sanitarnim uslovima. Projektom Ministarstva koji je realizovan uz podršku italijanskog Ministarstva za životnu sredinu, kopna i mora, urađena je analiza i procena higijenske ispravnosti vode za piće i sanitarnih uslova u 245 seoskih škola na području trinaest opština u okviru dva regiona centralne Srbije, na osnovu čega su isplanirane investicije za pomoć školama koje nisu zadovoljile evropske standarde. Takođe, završen je projekat na osnovu kojeg je utvrđen Akcioni plan sa merama koje su usmerene i na lokalni i na nacionalni nivo.

Ministar Goran Trivan je istakao da su ovakvi projekti potrebni kako bismo planirali neophodne korake, ali oni neće biti uspešni bez promene stanja svesti građana, i dodao da je Srbija zemlja siromašna površinskim vodama, zbog čega moramo prema ovom dragocenom resursu da se odnosimo s pažnjom, racionalno i štedljivo. Ministarstvo će se uz podršku takvog javnog mnjenja u narednim godinama angažovati na uspostavljanju sistema za preradu otpadnih voda, koji će zajedno sa drugim rezultatima, stvoriti sasvim novo, čisto lice Srbije, zaključio je Trivan.

Na otvaranju zasedanja, pored premijerke Ane Brnabić, učesnicima su se obratili Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (putem video linka), Olga Algajerova, izvršni sekretar UNECE i Piroška Ostlin, privremena regionalna direktorka WHO – Regionalne kancelarije za Evropu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Prvog dana Konferencije pod nazivom „Katalizacija održivog razvoja u Panevropskom regionu“ održani su paneli „Reagovanje na globalne promene i pretnje i rešavanje vanrednih situacija“, na kojem je u ime naše zemlje govorio ministar zdravlja RS Zlatibor Lončar, i panel ,,Saradnja radi osiguranja sigurnih, održivih i jednakih usluga u pogledu vodosnabdevanja i pružanja sanitarnih usluga“ na kojem je u ime naše zemlje govorio ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. Drugog dana ovog skupa biće održano nekoliko pratećih događaja, gde će države članice predstaviti primere dobre prakse, među kojima i Republika Srbija.

Srbija je od 2017. godine do danas predsedavala Protokolom o vodi i zdravlju, a od danas predsedava Belorusija. Peto zasedanje strana potpisnica Protokola o vodi i zdravlju realizuje se u organizaciji Ministarstva zdravlja i Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, pod pokroviteljstvom WHO i UNECE.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Splićani ne moraju više da prokuvavaju vodu za piće

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Građani Splita i okoline juče su obavešteni da više ne moraju da prokuvavaju vodu za piće iz gradskog vodovoda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Almos Bechtold)

Splitsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” je saopštilo da je ukinuta preporuka prokuvavanja vode.

Ta preporuka je bila na snazi od prošle nedelje kada je velika količina kiše zamutila izvor reke Jadro iz kojeg se vodom snabdeva šire područje tog grada sa više od 200.000 stanovnika.

Bilo je preporučeno prokuvavanje vodovodske vode ako je namenjena deci do tri godine, starima i osobama oslabljenog imuniteta.

Izvor: Zelena Srbija

Pošumljavanje kao misija

Photo-illustration: Unsplash (Marijana Petrovic)
Foto: Iz privatne arhive Biljane Filipović Đušić

Usaglašavanje propisa u oblasti životne sredine i klimatskih promena dugotrajan je proces, pogotovo kad se zna da se i na nivou Evropske unije ovi propisi stalno menjaju i usavršavaju, kao i da imamo manjak administrativnog kapaciteta u ovoj oblasti. Sve to dodatno komplikuje proces, tako da je pred Ministarstvom zaštite životne sredine veliki izazov da pripremi i predloži oko 100 pravnih akata kako bi transpozicija pravnih tekovina u ovoj oblasti bila potpuna, kaže Biljana Filipović Đušić.

EP: Da bi Srbija dostigla standarde EU na polju zaštite životne sredine, potrebno je oko 15 milijardi evra. U šta bi najpre trebalo uložiti novac i kako nabaviti tolika sredstva?

Biljana Filipović Đušić: U okviru nacrta Pregovaračke pozicije pripremljen je veliki broj dokumenata u kojima je detaljno razrađen plan aktivnosti, proračunate potrebne insvesticije i dati predlozi iz kojih izvora bi ovo moglo biti finansirano. Prema procenama nacrta Višegodišnjeg finansijskog i investicionog plana, iz evropskih fondova bi moglo da se finansira 64 odsto sredstava, oko 18 odsto iz nacionalnog budžeta, iz lokalnog budžeta 4 odsto, a preostalih 14 iz zajmova. Oblasti u koje je potrebno najviše ulaganja u narednom periodu su: otpadne vode, voda za piće, upravljanje otpadom i rešavanje problema mulja. Naravno, dokumenti su u nacrtu i konačno rešenje će zavisiti i od mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, ali i od sredstava koja su u budžetu RS predviđena za životnu sredinu.

EP: U implementaciji rešenja iz Poglavlja 27 važnu ulogu imaju lokalne samouprave. Istraživanja, međutim, pokazuju da u dve trećine lokalnih samouprava u Srbiji, samo jedan ili nijedan zaposleni je angažovan na poslovima zaštite životne sredine. Kako podići ekološku svest na lokalnom nivou?

Biljana Filipović Đušić: U ovom slučaju glavni problem nije ekološka svest. Problem je nedostatak ekološke administracije na sva tri nivoa (republičkom, pokrajinskom i lokalnom). Zaposleni na lokalnom nivou ni ne mogu da obavljaju svoj posao dovoljno odgovorno ako su istovremeno angažovani  po svim pitanjima, a najmanje po pitanjima životne sredine. U okviru paketa dokumenata koji prate Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, izrađen je i nacrt Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta za oblast životne sredine gde je prepoznat nedostatak od oko 760 ljudi koje je potrebno zaposliti u periodu do pristupanja EU. To je jedan od bitnih koraka kako bi se i lokalnim samoupravama uspostavio odgovarajući aparat koji bi se bavio životnom sredinom i koji bi bio osposobljen da na primeren način implementira propise u ovoj oblasti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Felicia Birloi)

EP: Srbija je najveći primalac bespovratnih pretpristupnih sredstava EU u regionu Zapadnog Balkana. Koji su projekti iz oblasti zaštite životne sredine do sada izvedeni zahvaljujući donacijama?

Biljana Filipović Đušić: U Sektoru za strateško planiranje i projekte pri Ministarstvu sprovode se aktivnosti na realizaciji projekata koji se finansiraju iz pretpristupnih fondova u vrednosti od oko 40,5 miliona evra, a koji su od velikog značaja za oblast zaštite životne sredine u Srbiji. U skladu sa planom i programom realizuju se tekući projekti iz IPA fondova, kao što su, između ostalih: izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Subotici, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Raškoj, strateško mapiranje buke u Nišu, sistem za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Kraljevu, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnja i sanacija sistema za sakupljanje otpadnih voda u Nišu i dr. U toku je priprema programskih IPA za 2019/2020. godinu. Na osnovu komentara koje je Evropska komisija uputila, završen je Akcioni plan za životnu sredinu i klimatske promene koji je ponovo poslat u Brisel na reviziju.

EP: U odnosu na razvijene zemlje, Srbija ima minimalan udeo što se tiče emisija gasova sa efektom staklene bašte. Koje su još prednosti životne sredine u našoj zemlji i koliko to može da nam olakša usklađivanje sa EU standardima?

Biljana Filipović Đušić: Drago mi je što ste postavili i to pitanje, jer obično pričamo samo o problemima koje imamo i koje možemo da očekujemo prilikom usklađivanja sa EU standardima. Ono čime je Srbija bogata i čime može da se obogati i EU jeste biodiverzitet. S tim u vezi, tokom procesa pregovaranja Srbija će predložiti EU tri dodatna tipa staništa čije očuvanje zahteva uspostavljanje novih kategorija zaštićenih područja i oko desetak vrsta koje treba zaštititi na celokupnoj teritoriji zemalja članica EU.

EP: Na Forumu inovativnih ideja pretprošle godine odabrali ste 12 projekata za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Da li su neki od tih projekata u realizaciji i koji?

Biljana Filipović Đušić: Projekti koji su predstavljeni na Forumu inovativnih rešenja su bili najzanimljiviji investitorima, a na osnovu unapred definisanih kriterijuma i tehničke evaluacije, u aprilu 2019. godine izabrano je pet projekata koji su dobili sredstva za sufinansiranje implementacije. U pitanju su sledeći inovativni projekti: preduzeće „Jugo-Impeks” iz Niša, projekat „Kraj otpada za pur penu”; preduzeće „Eso Tron” iz Rumenke, projekat „Smanji smeće radi kolektivnog zdravlja i sreće”; preduzeće „Sanicula Co” iz Gornje Mutnice kod Paraćina, projekat „Inovativni pristup u proizvodnji peleta od biomase nastale preradom lekovitog bilja”; preduzeće „GreenEnergy Point” iz Beograda, projekat „Novi pristup proizvodnji električne i toplotne energije iz drvne biomase”; javno komunalno preduzeće „Toplana-Šabac” iz Šapca, projekat „Uspostavljanje SCADA sistema za nadzor i upravljanje radom toplotnih podstanica na sistemu daljinskog grejanja grada Šapca”. Implementacija ovih projekata je započela u maju 2019. godine i trebalo bi da budu realizovani do kraja 2020. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Iva Rajović)

EP: Punih 27 godina radite u Ministarstvu zaštite životne sredine. Očigledno, priroda i ekologija su vam životno opredeljenje. Šta je za vas, kao građanina, ekološki nedopustivo?

Biljana Filipović Đušić: Najveći ekološki kriminal ogleda se u agresivnom ponašanju pojedinaca ili pravnih lica, uništavanju biljnih i životinjskih vrsta i bacanju otpada u reke. Nažalost, i dalje se svakodnevno sa tim suočavamo i protiv toga borimo svim sredstvima. Slučaj koji se nedavno dogodio u selu Donje Međurovo kod Niša, kada je nepoznata osoba iz vazdušne puške pucala na belu rodu, strogo zaštićenu životinjsku vrstu na celoj teritoriji Srbije, doveo je ponovo u žižu bahatost pojedinaca. Iseći drvo je za mene zločin. Šume su pluća naše planete, one nam daju kiseonik i pružaju toliko dobrobiti. Svet bi izgledao drugačije kada bi svako od nas bar jedanput godišnje zasadio drvo. Nismo ni svesni činjenice da pošumljavanje zapravo predstavlja najjeftiniji i istovremeno najefikasniji vid borbe protiv promena klime. Naš ministar se od početka svog mandata zalaže za pošumljavanje, ovo je ujedno velika misija svih nas koji se, ne samo profesionalno, već i iz ljubavi, bavimo životnom sredinom.

Intervju vodila: Gordana Knežević

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE, septembar – novembar, 2019.

Najveća plutajuća vetroturbina počinje s radom na severu Portugala

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Na severu Portugala, 20 kilometara od grada Viana do Kastelo, krajem godine počinje s radom najveća plutajuća vetroturbina na svetu snage 8,4 MW. Veruje se da ova vetroturbina označava početak novog razdoblja energije vetra, naročito na području priobalnih vetroelektrana.

Kako se navodi u saopštenju firme “American Bureau of Shipping (ABS)”, uz portugalsku obalu upravo se dovršava instalacija priobalne vetroturbine snage 8.4 MW, a početak rada očekuje se krajem ove godine. „Velike i veoma efikasne vetroturbine smanjuju kapitalne i operativne troškove pa postavljanje najveće svetske plutajuće priobalne vetroturbine predstavlja značajnu prekretnicu u ovoj brzorastućoj industriji“, navodi se u saopštenju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Śmigielski)

Ovo je prva od tri velike plutajuće ABS-ove vetroturbine, koje je dizajnirao “Principle Power”, koliko će ih se ukupno instalirati u sklopu nove priobalne vetroelektrane “WindFloat Atlantic”, ukupne snage 25 MW. Plutajuće konstrukcije (svaka visine po 30 metara) biće usidrene na morskom dnu na dubini od 100 m. „Poznato je da ABS podržava tehnološke inovacije što potvrđujemo i ovom novom instalacijom“, rekao je Kristofer J. Vernicki, predsednik uprave i izvršni direktor ABS-a. „Plutajuće vetroturbine nam omogućuju korišćenje energije vetra u vodama koje su previše duboke za konvencionalne priobalne vetroelektrane s čvrstim temeljima koje se instaliraju na moru gde je dubina obično manja od 60 metara. Ovaj tehnološki napredak će nam svakako omogućiti bržu globalnu energetsku tranziciju.“

U saopštenju se dalje navodi kako se ova vetroturbina temelji na uspešnom prototipu “Principle Power” vjetroturbine – Windfloat 1, koja je takođe instalirana u Portugalu u oktobru 2011. godine. Prototip vetroturbine snage 2 MW neprekidno je proizvodio energiju do jula 2016. godine i izdržao ekstremne vremenske uslove, uključujući talase do 17 m i vetrove od 60 čvorova. Projekat razvija konzorcij WindPlus, koji je u vlasništvu kompanija “EDP Renováveis”, “ENGIE”, “Repsol” i “Principle Power Inc”.

Izvor: Ekovjesnik

Cilj je četvrtina Beograda pod zelenim površinama

Foto-ilustracija: Unsplash (Tom Zimmerman)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić je juče, 19. novembra, u blizini Instituta za majku i dete na Novom Beogradu, učestvovao u sadnji 20 stabala koju je organizovala kompanija „Lukoil – Srbija”, u saradnji sa JKP „Zelenilo – Beograd”.

Događaju su prisustvovali direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i generalni direktor kompanije „Lukoil – Srbija” Denis Rjupin.

Radojičić je istakao da je sadnja drveća jedna od najvažnijih radnji koje menjaju Beograd u pravcu zelenijeg i zdravijeg grada.

“Veliko je zadovoljstvo sarađivati sa društveno odgovornim kompanijama poput ‘Lukoila’, koja posluje u našem gradu od 2003. godine i ne propušta priliku da da doprinos boljem kvalitetu života Beograđana. ‘Lukoil’ je učestvovao u mnogim događajima i projektima iz oblasti zdravlja, sporta, kulture. Naš cilj je da Beograd dostigne broj od 25 odsto pokrivenosti zelenilom, za šta će biti potrebno da se u budućnosti posadi oko dva i po miliona stabala. Sve navedeno znači da bi svaki Beograđanin trebalo da posadi jedno ili dva stabla i mislim da je to dostižan cilj”, rekao je Radojičić.

On je naglasio da se mora istaći i važna uloga JKP „Zelenilo – Beograd”, bez čije pomoći bi, kako je rekao, realizacija ovakvih projekata bila gotovo nemoguća.

Foto: Grad Beograd

” ‘Zelenilo’ na godišnjem nivou posadi oko 4.000 stabala u urbanom delu grada i oko 70.000 drvorednih sadnica. Bez dobre saradnje sa njima bilo bi praktično nemoguće ostvariti pomenuti cilj od 25 odsto Beograda pod zelenim površinama. Pre dve nedelje pokrenuo sam izazov ‘Drvo za Beograd’ i pozvao društveno odgovorne kompanije da učestvuju u ovoj akciji i daju doprinos daljem ozelenjavanju Beograda – istakao je gradonačelnik.

On je zahvalio direktoru kompanije „Lukoil – Srbija” Denisu Rjupinu, koji je oduševljen lepotama Srbije i Beograda, na tome što kompanija koju on predvodi konstantno učestvuje u akcijama nakon kojih Beograd postaje bolje i lepše mesto za život.

Generalni direktor „Lukoila” Denis Rjupin rekao je da je za kompaniju na čijem je čelu od velike važnosti da je zajednica prepozna kao društveno odgovorno preduzeće.

“Dobri odnosi sa lokalnom samoupravom neophodni su za razvoj našeg poslovanja, ali i zajednice u kojoj radimo. Sarađujemo sa Gradom Beogradom od trenutka dolaska na srpsko tržište, pre 16 godina. Sadnja stabala u Beogradu je naš pokušaj da grad učinimo ne samo lepšim i ugodnijim već i zdravijim”, rekao je Rjupin.

Izvor: Grad Beograd

Investiranje u životnu sredinu je investiranje u život – Trivan i NVO

Foto-ilustracija: Unsplash (rupixen.com)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Za uspešno rešavanje problema i postizanje neophodnih rezultata na zaštiti životne sredine potrebna su veća ulaganja u ovu oblast, ali istovremeno i veća efikasnost i namensko trošenje sredstava koja se već izdvajaju za ove namene, i na republičkom i na lokalnom nivou, rekao je sinoć ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na radionici o finansiranju zaštite životne sredine. Na ovom tematskom skupu posvećenom rezultatima projekta Ekološkog centra „Stanište“ o finansiranju zaštite životne sredine u periodu od 2010. do 2018. godine, predstavljen je i niz zaključaka i preporuka za poboljšanje sistema finansiranja.

Ministar je u razgovoru u kojem su učestvovali predstavnici javnog i civilnog sektora rekao, da je pitanje finansiranja zaštite životne sredine istovremeno izraz društvenog vrednovanja ove oblasti, i da je u društvu potrebno ostvariti veće razumevanje da je „investiranje u životnu sredinu – investiranje u naše živote“. Kako je objasnio, sa jačanjem kapaciteta nadležnih organa i institucija, i uz stabilizaciju budžeta, realno je da životna sredina dobije značajnije mesto u sistemu finansiranja. Pri tom, naglasio je, neophodno je da se „zeleni dinar“ u većoj meri izdvaja za rešavanje konkretnih pitanja zaštite životne sredine u lokalnim zajednicama, uz veće neposredno angažovanje i odgovornost lokalnih samouprava. Najavljujući da će Ministarstvo nastaviti da se angažuje na jačanju sopstvenih kapaciteta, ali i na jačanju kapaciteta lokalnih samouprava i njihovom većem angažovanju na zaštiti životne sredine, Trivan je dodao da se radi i na iznalaženju najuspešnijeg modela za Zeleni fond, po ugledu na pozitivna evropska iskustva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar je pohvalio istraživački rad u okviru projekta, i naglasio značaj dijaloga sa civilnim sektorom radi zajedničkog iznalaženja uspešnih mera kako bi se obezbedilo namensko trošenje sredstava koja se izdvajaju za oblast životne sredine, a istovremeno, povećali iznosi koji su namenjeni u te svrhe. Kako je Trivan ukazao, neophodno je uspešno i racionalno iskoristiti sredstava izdvojena za životnu sredinu. „Mi moramo popraviti sebe same, da bi mogli da očekujemo više para od države“, istakao je Trivan. On je ukazao da je prvi značajan korak ka boljem finansiranju zaštite životne sredine dobra dijagnoza sadašnjeg stanja, a dodatno ohrabrenje predstavlja visoka saglasnost civilnog i javnog sektora šta preduzimati da životna sredina dobije veću podršku građana Srbije.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tajni uspeh saradnje Bila Gejtsa i startapa – veštačka inteligencija i ogledala

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Cosma)

Bil Gejts, kako izgleda, podržava jednu novu, tajnu startap kompaniju “Heliogen” koja je napravila sasvim novi pristup dobijanja solarne energije u nameri da spasu planetu. Kako i on sam tvrdi, u egzistencijalnoj krizi se nalazi više generacija, pri čemu, svakako, podrazumeva i buduće.

Kompanija se za dobijanje čiste energije služi veštačkom inteligencijom i – ogledalima. Stvorila je neku vrstu solarne peći koja dostiže temperaturu koja je jednaka četvrtini temperature na površini Sunca, odnosno  viša je od 1.000 stepeni Celzijusa. Pritom, umesto krovnih ploča, koriste se ogledala koja reflektuju sunčevu svetlost, a ona stvara ekstremnu toplotu.

Ono što je takođe revolucionarno je što se na ovaj način koncentrovana solarna energija može koristiti za stvaranje ekstremno visokih temperatura koje su potrebne za pravljenje čelika, cementa i u drugim indistrijskim procesima, štedeći fosilna goriva koja emituju ugljen-dioksid.

Sam cement proizvodi 7 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida. Građevinska industrija i svi materijali koji se u njoj koriste odgovorni su za oko petinu ukupne emisije štetnih materija.

Ova takozvana koncentrovana solarna energija nije potpuna novost, ali nikad pomoću nje nije uspelo dobijanje tako visokih temperatura.

Bil Gros, osnivač “Heliogena” objasnio je da se uzimanjem 1.000 ogledala i postavljanjem svih na jedno mesto postižu ekstremno visoke temperature i veruje da bi se ova tehnologija mogla koristiti i za stvaranja čistog vodonika, koji bi se pretvarao u gorivo za vozila.

Veštačka inteligencija im je, sa druge strane, potrebna kako bi na pravilan način tokom ovih procesa koristili materijale.

Jelena Cvetić

 

 

Akcija đaka Filološke gimnazije – Reciklaža u službi drugarstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Učenici završnog razreda Filološke gimnazije u Beogradu odlučili su da istovremeno budu odgovorni prema životnoj sredini i da svojim drugarima iz školskih klupa koji su slabijeg materijalnog stanja pokriju troškove mature. U sklopu svoje ekološko-humanitarne akcije, IV-6 (italijansko-španski smer) će doprineti smanjenju smeća oko gimnazije.

Ideja o skupljanju i prodaji otpada u službi drugarstva potekla je od samih gimnazijalaca. Jedna od inicijatora akcije Anja Kovačević je kazala medijima da je matursko veče poslednje tokom koga će biti svi zajedno, te da treba to budu solidarni, naglasivši da su se prošle godine za ekskurziju organizovali na sličan način.

Uprkos tome što su se u podvig prikupljanja novca za svoje kolege upustili punog srca, skeptični su da li će ostvariti svoj cilj zato što je cena otkupa mala – kilogram limenki košta 74 dinara, a kilogram plastičnih flaša 23 dinara. Prvih dana su zaradili svega 500 dinara.

Troškovi mature za 23 đaka iznose oko 160.000 dinara, a odeljenje je izračunalo da će njima biti neophodno 55.000 kako bi svečanosti prisustvovali svi.

Ipak, ne klonu duhom. Nadaju se da će se za njihovu akciju pročuti i da će niska cena sirovina nadomestiti velikim odazivom ljudi. Želeli bi da se i druge škole pridruže.

U dvorištu Filološke gimnazije su postavljene kante za papir, metal i plastiku, napominju oni. Pozivamo vas da, ukoliko živite u blizini, svoj otpad razdvajate i odnesete kod njih, te im tako pomognete da na maturskoj večeri plešu zajedno.

Jelena Kozbašić