Home Blog Page 744

Cena nafte padaju uprkos dogovoru o rekordnom smanjenju proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Nova ekonomija prenela je navode CNBC da su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i druge države koje prozivode taj energent za vikend su postigle dogovor kojim će proizvodnju nafte umanjiti za 9,7 miliona barela dnevno, odnosno smanjiti količine na globalnom tržištu za nešto manje od 10 odsto.

Sporazum predstavlja najveće organizovano smanjenje proizvodnje u istoriji, a države će se ponovo sastati 10. juna kako bi utvrdile da li će dalje izmene plana biti neophodne.

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Dogovor grupa poznate kao OPEK+ prethodno je otežavao stav Meksika koji nije želeo da smanji proizvodnju za 400.000 barela dnevno, pa će po novom planu svoj output umanjiti za 100.000 barela na dnevnom nivou. Od tog pojedinačnog ograničenja se na kraju odustalo kako bi do dogovora uopšte došlo.

Sastancima na kojima je dogovarana proizvodnja energenta, čija je cena umanjena i trenutnom pandemijom koronavirusa, prethodio je i cenovni rat Saudijske Arabije i Rusije, koje su cene Brenta i West Texas Intermediate oborile ispod desetogodišnjeg minimuma.

Cene sirove nafte za isporuku su uprkos dogovoru nastavile da padaju.

Analitičari su prethodno ocenjivali da će postizanje dogovora sprečiti potpuni kolaps tržišta, ali da neće sprečiti dugoročnu štetu čitavom sektoru, javlja Axios. Isti analitičari su ukazivali da se kratkoročno može očekivati pad potražnje za čitavih 20 do 30 odsto.

Sjedinjene Američke Države, Brazil i Kanada mogle bi da umanje proizvodnju za dodatnih 3,7 miliona barela dnevno, ne zbog političkog dogovora nego zato što industrija beleži otpuštanja i jer se proizvodnja smanjuje zbog trenutnih tržišnih uslova, piše Bloomberg.

Izvor: Nova ekonomija

Počela primena sistema “zelenih” koridora na pojedinim graničnim prelazima

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Abreu)

Od juče, 13. aprila, počela je primena sistema “zelenih” koridora na određenim graničnim prelazima u okviru CEFTA regiona, a kada se ispune propisani tehnički uslovi u ovaj sistem biće uključeni i drugi prelazi.

Zemlje Centralnoevropskog trgovinskog sporazuma (CEFTA) odobrile su listu osnovnih roba kojima treba dati prednost kada je reč o prekograničnom transportu kako bi se obezbedilo adekvatno snabdevanje u uslovima krize KOVID-19.

Foto-ilustracija: Unsplash (Wojtek Witkowski)

U pitanju su hrana i medicinska oprema koji će ubuduće imati prvenstvo prolaza na tzv. “zelnim koridorima”, uspostavljenim u cilju efikasnijeg transporta i bržeg prelaska granica za svu robu.

“Zeleni koridori” podrazumevaju ubrzane pravne i zdravstvene procedure na određenim graničnim prelazima koji će biti otvoreni za trasport robe 24 sata, sedam dana u nedelji.

U Srbiji će u ovom režimu raditi prelazi Sremska Rača, Preševo, Gostun i Merdare.

Najava dolaska robe na granične prelaze obavljaće se preko Sistema elektronske razmene podataka između carinskih uprava u okviru CEFTA.

“Granični prelazi i zelene trake u okviru ovog sistema otvoreni su za sve vrste robe, dok je za proizvode koji imaju poseban humanitarni značaj uspostavljen dodatni režim prethodne najave, koji obezbeđuje poseban prioritet na graničnim prelazima duž zelenih koridora”, kažu u Privrednoj komori Srbije (PKS).

U ovaj režim uvršteni su pojedini proizvodi namenjeni ishrani ljudi i životinja, kao i lekovi, medicinska i zaštitna oprema, neophodni u suzbijanju i zaštiti stanovništva od KOVID-19 epidemije.

Predsednik Privredne komore Srbije i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Marko Čadež uputio je krajem marta apel predsednici Evropske komisije, Ursuli fon der Lajen, da se Zapadni Balkan uključi u sistem “zelenih koridora” Evropske unije, koji olakšava i ubrzava transport robe.

Na sajtu CEFTA mogu se pronaći sve neophodne sanitarne mere i lista proizvoda.

Izvor: RTS

Poziv privrednicima da se prijave za Program ekonomskih mera

Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali uputio je u ponedeljak, 13. aprila, poziv privrednicima da se prijave za korišćenje olakšica iz Programa ekonomskih mera za suzbijanje posledica po privredu epidemije KOVID-19, vrednog 5,1 milijardu evra.

Mali je podsetio na to da je pravni okvir za sprovođenje tog programa usvojen na sednici Vlade u petak, 10. aprila, i dodao da su već u toku jučerašnjeg dana privrednici počeli da se prijavljuju preko portala Poreske uprave.

Ministar je naveo podatak da je za manje od 24 časa bilo 15.000 privrednika koji su otvorili namenski račun i na taj način se prijavili za mere.

Prema njegovim rečima, putem samo dva klika, oni mogu da odlože poreske obaveze i omoguće uplatu novčanog iznosa u visini minimalne zarade za svoje radnike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru, kako je objasnio, predvidela je jednostavne procedure za prijavu.

On je rekao da je potrebno da vlasnici preduzeća u Srbiji u poreskoj prijavi, koju i inače podnose do kraja svakog meseca, kao datum početka plaćanja poreza stave 4. januar 2021. godine.

Ministar je ukazao na to da je poreska prijava, koju svako preduzeće mora da podnese Poreskoj upravi, zapravo Obrazac PPP–PD, koji svaka firma podnosi pre isplate plata.

U okviru ove poreske uprave postoji kvadrat „1.4. datum plaćanja“ u koji treba da upišu 4.1.2021. godine i na taj način automatski postaju deo ovog programa, objasnio je Mali.

Prema njegovim rečima, privredni subjekti u privatnom sektoru, koji inače nemaju obavezu da podnose Obrazac PPP–PD, odnosno koji nemaju zaposlene, biće automatski prijavljeni na mere, bez pomenute procedure.

Mali je, govoreći o otvaranju namenskog računa na koji će biti isplaćena sredstva u iznosu od 30.000 dinara, naveo da privrednici koji imaju račune u više banaka, preko aplikacije na portalu Poreske uprave treba do 25. aprila da potvrde preko koje poslovne banke žele da im se novčana pomoć isplati, odnosno da na taj način otvore namenski račun.

Pročitajte još:

Ukoliko imaju račun samo u jednoj banci, njima će se po nalogu Poreske uprave automatski otvoriti namenski račun u toj banci, što znači da ne moraju to sami da urade, dodao je ministar.

On je istakao da privrednici, nakon što otvore namenski račun i podnesu poresku prijavu, nemaju daljih obaveza jer sve ostalo za njih obavljaju Poreska uprava i Ministarstvo finansija.

Prema njegovim rečima, namera države je bila da sve bude pojednostavljeno i da se iskoriste elektronski servisi Poreske uprave i napredak u njenoj digitalizaciji.

Ministar je naglasio da se sada vidi sva korist od uspostavljanja elektronskih servisa Poreske uprave, od kojih je najvažnija upravo aplikacija e-Porezi, pri čemu su sve ostale procedure prepuštene državi.

“Naša namera je bila da sve bude pojednostavljeno i efikasno kako se ne bi gubilo previše vremena na birokratiju, kao i da bi se stvorili uslovi da novac što pre stigne do svih zaposlenih”, poručio je i dodao da uplata prvog dela minimalne zarade može da se očekuje početkom maja.

Svi privredni subjekti u privatnom sektoru mogu da koriste mere propisane Programom, pod uslovom da počev od 15. marta pa do dana stupanja na snagu Uredbe, nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10 odsto.

To se ne odnosi na zaposlene koji su sa privrednim subjektom u privatnom sektoru zaključili ugovor o radu na određeno vreme pre 15. marta za period koji se završava u periodu od tog datuma pa do dana stupanja na snagu Uredbe.

Privredni subjekat gubi pravo na korišćenje mera ukoliko u periodu od 15. marta pa do isteka tri meseca nakon poslednje isplate direktnog davanja, smanji broj zaposlenih za više od 10 odsto, ne računajući zaposlene koji su sa privrednim subjektom u privatnom sektoru zaključili ugovor o radu na određeno vreme pre pomenutog datuma za period koji se završava u tom vremenskom okviru.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Korak bliže zabrani konzumacije mesa pasa u čitavoj Kini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kinesko ministarstvo poljoprivrede prošle nedelje je objavilo nacrt zakona u kom su psi izuzeti sa spiska životinjskih vrsta koje mogu da se uzgajaju u svrhe proizvodnje mesa. Ukoliko stupi na snagu, propis će doneti revolucionarne promene upravo u trenucima kada međunarodna zajednica oštro osuđuje trgovinu životinjama u Kini zbog moguće povezanosti sa izbijanjem i širenjem novog koronavirusa.

Iako je reč o malom procentu populacije koji se hrani tim životinjama, Kinezi godišnje pojedu između 10 i 20 miliona pasa i oko 4 miliona mačaka. Većina njih je ukradena, a ne uzgojena u objektima namenjenim za to, što dodatno povećava njihovu patnju i stradanje.

Ovoj kulinarskoj praksi prvi je na put stao grad Šendžen koji je početkom aprila ove godine obustavio prodaju i konzumaciju njihovog mesa. Očekuje se, i nada, da će i ostali delovi zemlje pratiti njegov primer.

U nacrtu zakona psi se, po prvi put u Kini, opisuju kao “prijatelji ljudi” koji ne spadaju među stoku ili živinu.

Iako novi zakonski propis ne označava zvaničnu zabranu korišćenja pasa u ishrani, predstavljaće značajan napredak ove azijske zemlje u polju dobrobiti životinja i signal za humanije postupanje sa njima, smatraju aktivisti.

Pse u 21. veku jedu i stanovnici Indije, Južne Koreje, Vijetnama, Nigerije i Švajcarske.

Jelena Kozbašić

Vojvođanski front traži bolju zaštitu Nacionalnog parka Fruška gora

Foto: Wikipedia/Lightstalker200
Foto: Wikipedia/Lightstalker200

Vojvođanski front je zatražio od vlasti da što pre utvrde ko su uzročnici sedam požara na Fruškoj gori za manje od nedelju dana, i to u vreme policijskog časa.

“Očekujemo hitnu istragu nakon koje će javnosti biti upoznata i sa imenima krivaca i sa njihovim motivima. Požari na Fruškoj gori su zločin najpre prema prirodi, ali i prema ljudima, i tako ih treba i tretirati”, ukazao je Vojvođanski front.

Vojvođanski front je zatražio da se hitno sagledaju mogućnosti da Nacionalnim parkom upravlja javna ustanova čija bi delatnost bila zaštita, unapređenje i očuvanje prirodnih i drugih vrednosti.

“Paralelno s tim trebalo bi precizirati i odrediti kvalitetniji način rada čuvarske službe i omogućiti joj nezavisnost i veća ovlašćenja. Nezavisna čuvarska služba bila bi trajno rešenje i garancija u suzbijanju prekomerne seče i ostalih nedozvoljenih radnji, kao i zaštiti od požara”, ocenjeno je u saopštenju.

Uz konstataciju da je jedna od retkih zelenih oaza u Vojvodini “godinama ugrožena zbog neodgovornog ponašanja nadležnih institucija i pojedinaca”, Vojvođanski front je izrazio nadu da će nadležni državni i pokrajinski organi vlasti početi da rešavaju probleme na Fruškoj gori.

Vojvođanski front osnovali su Liga socijaldemokrata Vojvodine, Vojvođanska partija i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Izvor: Zelena Srbija

Dostava hrane u Beču – fijakerom!

Foto: Jürgen Beilein

Bečki fijakeri ipak nisu utihnuli – u saradnji sa hotelom „Intercontinental“ dostavljaju besplatne obroke građanima.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Tuesday)

Iako su hoteli i drugi ugostiteljski objekti u Austriji trenutno zatvoreni, osoblje hotela „Intercontinental“ u Beču se angažovalo u doba krize. U saradnji sa „Bečkim fijakerima“ organizovana je svakodnevna priprema hrane i dostava 250 gratis obroka građanima Beča.

Svaki fijakerista dostavlja hranu na oko petnaest adresa dnevno, a oduševljenje građana koji čekaju na obrok je veliko. „Hotel postoji već 50 godina i mi smo institucija koja je i sama deo Beča“, izjavila je direktorka hotela Brigite Tratner. Ova akcija je dobra i za konje, budući da je životinjama potrebna vežba i kretanje.

Pored hotelskog tima u kampanji učestvuju – udruženje „Bečki fijakeri“, firma „Caritas“ iz koje dolazi najveći broj dobrovoljaca za dostavu hrane, preduzeće „Mjam“ koje je obezbedilo termo-rančeve, taksi vozila „40100“ koja pružaju podršku u dostavi kao i potpredsednik jedne logističke firme, Georg Gregori, koji dobrovoljno osmišljava optimalne rute za dostavu koristeći besplatan softver firme „gb consite“.

Kampanja bi trebalo da traje do 13. aprila 2020. godine. Postoji mogućnost da se akcija produži, kažu organizatori. Volonteri mogu da se prijave svakog dana do 17 časova, ukoliko žele da učestvuju u akciji.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

KOVID-19 uticao na poboljšanje vazduha i u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Brajković)

Mere za prevenciju širenja koronavirusa značajno su uticale na poboljšanje kvaliteta vazduha i pomogle u borbi protiv zagađenja vazduha u Hrvatskoj.

Satelitski snimci koje su objavile NASA i Evropska svemirska agencija pokazuju drastično smanjenje emisije azot-dioksida (NO2) u razdoblju februara i marta ove godine u odnosu na prethodnu godinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Brajković)

Kao nastavak na navedeno Evropska agencija za okolinu je objavila pretraživač koji prati i upoređuje nedeljne prosečne koncentracije azot-dioksida i suspendovanih čestica PM10 i PM2.5. U pretraživaču se prikazuju podaci izmerenih satnih koncentracija zagađujućih materija sa oko 3.000 stanica za praćenje kvalitete vazduha koje se nalaze u zemljama Evropske unije. Pretraživač je dostupan na linku.

Iz pretraživača se može iščitati kako se koncentracije azot-dioksida koji nastaje procesom izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima i nepokretnim izvorima (npr. saobraćaj, kućna ložišta, industrijska postrojenja, itd.) značajno smanjio u brojnim evropskim gradovima u kojima su sprovedene mere za prevenciju širenja koronavirusa.

Takođe, vidno je i smanjenje emisije ugljen-monoksida (CO), koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva u energetskim sektorima. Pad beleže i emisije ugljen-dioksida (CO2), koji doprinosi klimatskim promenama i zagrevanju planete.

Iako se može očekivati i pad koncentracija suspendovanih čestica (PM2.5) iz istih razloga, takvo smanjenje još uvek nije moguće primetiti jer su glavni izvori čestica PM2.5 različiti, što uključuju i izgaranje goriva za grejanje stambenih i poslovnih zgrada, industrijske aktivnosti i putni saobraćaj. Znatan udeo lebdećih čestica takođe se stvara u atmosferi reakcijama drugih zagađujućih materija u vazduhu, uključujući amonijak, koja se obično emituje iz primene poljoprivrednih đubriva u ovo doba godine.

Ostali činioci, poput vremenskih uslova, takođe mogu značajno doprineti višenedeljnim zabeleženim smanjenjem koncentracija zagađujućih materija.

Podaci o kvalitetu vazduha na teritoriju Republike Hrvatske dostupni su na portalu Kvalitet vazduha u Republici Hrvatskoj.

Podatke za 2019. i 2020. treba posmatrati kao informativne, jer su podaci izvorni – nevalidirani, stoga se pojavljuju i nelogične vrednosti (ekstremno visoke vrednosti ili čak i negativne). Konačna ocena kvaliteta vazduha utvrđuje se na temelju validiranih podataka za svaku zagađujuću materiju odvojeno, jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Naime, u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, rok za dostavu validiranih podataka o kvalitetu vazduha u Ministarstvu zaštite okoline i energetike je 30. spril tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

Pri analizi koncentracija suspendovanih čestica PM10 i PM2.5 treba uzeti u obzir i to da je tokom vikenda od 27. do 31. marta, došlo do pojave prekograničnog prenosa peska iz pustinje, koja je uzrokovala povećane koncentracije PM čestica, čak i u primorju, gde problem zagađenja suspendovanim česticama inače nije izražen.

Zbog svega navedenog, a i s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj intenzivno sprovode mere prevencije širenja koronavirusa, prema trenutnim podacima, jasan je pad koncentracijama ugljen-dioksida, azot-dioksida i vodonik-sulfida.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Kako je koronavirus izazvao najveći pad emisije ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Pandemija koronavirusa izazvala je najveći pad potražnje za fosilnim gorivima širom sveta, što je dovelo i do najvećeg pada emisija ugljen-dioksida u toku jedne godine. Očekuje se da bi globalna emisija ugljenika iz industrije fosilnih goriva mogla da padne za 2,5 milijarde tona 2020. godine, odnosno za oko 5 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan McArthur)

Pre pojave koronavirusa stručnjaci su smatrali da će emisije ugljen-dioksida biti još izraženije tokom ove godine, naročito u industriji fosilnih goriva i proizvodnji cementa. Ipak, mnogi klimatski stručnjaci podsećaju da se ovaj splet okolnosti ne može posmatrati kao trijumfalni uspeh za klimu jer je deo globalnog zdravstvenog i ekonomskg kraha, s brojnim nemerljivo negativnim posledicama, a ne rezultat ispravnih odluka nadležnih vlasti kad je reč o borbi protiv klimatskih promena.

Veliki udeo u smanjenju štetnih emisija nose ograničenja u saobraćaju, ali i u industriji, što će dovesti do smanjenja nafte, gasa i uglja u ogromnim količinama u ovogodišnjem svetskom energetskom sistemu.

Samo pad svetske potražnje za naftom, i to za oko 4 milijarde barela, kako se očekuje, smanjilo bi emisije ugljen-dioksida za oko 1,8 milijardi tona.

Pored toga, pad potrošnje električne energije i recesije u teškoj industriji smanjiće potražnju za ugljem ili gasom, što će posledično smanjiti emisiju CO2 za oko više stotina miliona tona.

Očekuje se da će potražnja za energijom u Kini početi da se vraća na pređašnje stanje od narednog meseca, ali mnogi veruju da se na normalne nivoe neće vratiti do septembra. Ono na šta, svakako, podsećaju, jeste da ukoliko i nakon okončanja pandemije vlade ne preduzmu odgovarajuće mere podrške za čistu energiju kao deo paketa ekonomskog podsticaja, ovaj pad emisija štetnih gasova može predstavljati samo kratkotrajni predah prirode.

Jelena Cvetić

Elektronska pijaca Srbije počela sa radom

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Od petka, 10. aprila, u 12 časova počela je sa radom Elektronska pijaca Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristina Tripković)

Svi zainteresovani građani mogu, uz jednostavnu registraciju, da kupe najraznovrsnije voće, povrće, meso, sireve, mleko, jaja, med, kao i niz drugih tradicionalnih srpskih prehrambenih proizvoda. Poručena roba im može biti isporučena direktno od strane proizvođača, ali i pomoću brojnih kurirskih službi.

Za sve dodatne informacije posetite portal ePijaca Srbije ili pozovite sledeće brojeve telefona za pomoć pri registraciji ili druge dodatne informacije: +381648188826; +381600115711; +381648188777; +38163380173; +381605007100

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Rumunija zabranila izvoz žitarica i prodaju energetskih firmi

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Vlada Rumunije odlučila je da zabrani izvoz pšenice, kukuruza, pirinča, suncokreta i drgih žitarica i uljarica, kao i ulja, šećera i različitih pekarskih proizvoda dok je na snazi vanredno stanje zbog epidemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Kelzer)

Rumunija je jedan od najvećih izvoznika cerealija u Evropskoj uniji. Ta zemlja prodaje i na evropskom i na tržištima drugih zemalja, poput bliskoistočnih.

U 2018. je Rumunija izvezla 12 miliona tona cerealija.

Kako prenosi Euraktiv Rumunija, zabrana će se odnositi na sav izvoz ali će prodaja unutar EU biti dozvoljena uz uslov da zemlja kupac dokaže da je roba za njenu ili EU potrošnju i da neće biti preusmerena u treće zemlje.

Kao znak potvrde odlučnosti vlade da zabrani izvoz, najavljeno je da vlasti više neće izdavati fitosanitarne sertifikate koji se koriste kod izvoza.

Tokom vanrednog stanja zabranjena je i prodaja većinskih udela u kompanijama, uključujući Nacionalni energetski sistem.

Obe odluke su uključene u pravilnik o vanrednom stanju objavljen u večernjim satima 9. aprila i primenjivaće se nakon što budu objavljene u službenom listu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Mocan)

Euraktiv Rumunija piše da još nije jasno zašto je vlada odlučila da zabrani prodaju energetskih firmi.

Ranije se Kina udružila sa rumunskom državnom kompanijom radi gradnje novog energetskog kapaciteta u postojećoj elektrani. Međutim, na tom planu se do sada ništa nije desilo.

Krajem marta Evropska komisija je objavila smernice kojima poziva članice da u punoj meri koriste mehanizam za nadzor stranih investicija kako bi se u vreme ekonomske nestabilnosti zaštitila ključna evropska infrastruktura.

Češki ČEZ, koji ima brojnu imovinu u Rumuniji, nedavno je objavio da planira da se više fokusira na domaće tržište i proda imovinu u inostranstvu.

Kompanija je saopštila da su mnogobrojni investitori pokazali interesovanje, uključujući rumunske, ali do sada nije realizovana nijedna prodaja.

Izvor: Euraktiv.rs

EPS dodatno obezbeđuje napajanje bolnica za obolele od koronavirusa

Foto: EPS

U vremenu u kojem se Srbija snažno bori da pobedi epidemiju koronavirusa mnogo je heroja, pre svega to su ljudi koji rade u zdravstvu, vojska, policija, a važni su i zaposleni u energetskom sektoru, koji obezbeđuju stabilnu proizvodnju, distribuciju i snabdevanje električnom energijom, rekli su Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, i Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“, tokom obilaska Nacionalnog distributivnog dispečerskog centra u Novom Sadu.

Foto: EPS

Antić je naglasio da radnike u EPS i „EPS Distribuciji“ ne vidimo svakog dana, ali njihov rad se oseća i svi građani žive sa njihovim radom. To su ljudi koji obezbeđuju da država funkcioniše, a čak 20.000 ljudi svakog dana radi naporno u vrlo kompleksnim uslovima.

“Sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem obišli smo Nacionalni distributivni dispečerski centar ‘EPS Distribucije’, razgovarali smo sa zaposlenima i važno je da svi ljudi koji rade na ovakvim mestima imaju sva neophodna zaštitna sredstva, da se vodi računa o dezinfekciji prostora, da vode računa o sebi i najbližima. Oni rade odgovoran posao, koji je uvek, a posebno sada od ključnog značaja za život u Srbiji. Iz ovog centra upravlja se celokupnim sistemom, obezbeđuje sigurnost snabdevanja u celoj Srbiji. Ključno je da svi važni potrošači imaju stabilno snabdevanje električne energije”, rekao je Antić. “Zato hvala svim zaposlenima u EPS, posebno onima rade u održavanju u distribucionim centrima jer su pojačali pravce snabdevanja za KOVID-19 bolnice koje su sada apsolutno sigurne da će u svakom trenutku imati stabilno snabdevanje.”

Milorad Grčić, v. d. direktora Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“, istakao je da uz podršku Vlade Srbije i predsednika Srbije posebna pažnja na sigurnosti u proizvodnji, snabdevanju i distribuciji, jer su ključni za sve, posebno za zdravstvene ustanove. On je naglasio da ne sme da postoji nijedan prekid u snabdevanju.

“Hvala svim zaposlenima koji predano rade u proizvodnji, distribuciji i snabdevanju električnom energijom. Vas i sve kolege molim da sami sebe čuvate maksimalno i imajte na umu da od vas zavisi nečiji život, život nekog ko leži priključen na respirator, jer ako stane EPS i proizvodnja i distribucija električne energije, onda staje sve. Zato ste na neophodni, čuvajte se, vas ne može niko da zameni. Zato ovih dana i obilazimo sve važne tačke u EPS-u da proverimo da ljudi imaju dovoljno zaštitne opreme, da li im je nešto potrebno. Danas je ključna uloga na svakom pojedincu, radite odgovoran posao i zato ste nam važni”, rekao je Grčić radnicima u Nacionalnom distributivnom dispečerskom centru.

Antić je objasnio i da je veoma bitno što se nastavlja sa investicijama i ključnim projektima, jer su toku radovi na izgradnji tri velike 110 kV trafostanice u Aranđelovcu, Gornjem Milanovcu i Tutinu.

Izvor: EPS

Plod saradnje Srbije i Hrvatske i 3D štampe, posebne maske za zaštitu medicinskog osoblja

Foto: EU info centar
Foto: EU info centar

Saradnja i solidarnost, udružene sa inovativnim tehnologijama, pokazale su se vrlo korisnim i u doba pandemije KOVID-19. Jedna od najznačajnijih saradnji u ovim teškim trenucima jeste inicijativa mejkera iz Srbije i Hrvatske, koji pomoću 3D štampe prave maske sa vizirima kako bi zaštitili zdravstvene radnike od virusa. Za samo nekoliko dana oganizovali su se volonteri, kompanije, laboratorije, inkubatori iz obe države kako bi doprineli borbi protiv pandemije i pomogli medicinskom osoblju.

Inicijativu je pokrenula Facebook grupa „Vizionari Srbije“ i  uputila apel svim ljudima koji poseduju 3D štampač da se priključe akciji štampanja nosača vizira. Tako se ova ideja proširila i van granica naše zemlje kroz saradnju dve zemlje na projektu “XBIT — Prekogranična IT mreža za konkurentnost, inovaciju i preduzetništvo”.

Projekat se radio u Hrvatskoj i Srbiji sa ciljem da se razviju dve nove digitalne zajednice, kroz osnivanje i razvoj dva nova centra, sa obe strane granice – jedan u Startit centru u Inđiji (Vojvodina), a drugi u Donjem Miholjcu, u Hrvatskoj. Realizovao ga je konzorcijum koji čine vodeći partner SEE ICT, Poslovni inkubator Osvit iz Donjeg Miholjca (hrvatsko-mađarska granica), Opština Magadenovac, Fakultet tehničkih nauka iz Novog Sada i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije. Projekat finansira Evropska unija kroz Interreg IPA prekogranični program saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020.

Cilj ove združene akcije je pružiti onima koji su u uskoj borbi sa pandemijom što bolju zaštitu protiv virusa KOVID-19. U razgovorima sa zdravstvenim radnicima pojavila se ideja da posebne maske za vizir mogu pružiti preko potrebnu zaštitu. Ove maske u potpunosti prekrivaju lice korisnika, štiteći od kapljičnog prenosa virusa, a nakon dezinfekcije, mogu se ponovo upotrebiti.

Foto: EU info centar

“Maske su slate u Beograd, do sada u KBC Srbija i KBC Zvezdara i priprema se isporuka za KBC Bežanijsku kosu. Produkcija je za naše podneblje prebačena u Beograd za sada, a dnevno možemo izaditi oko tridesetak vizira”, rekao je Nenad Jovanovski, menadžer nacionalne mreže Startit centara.

Kroz ovu akciju ceo tim daje veliki doprinos korišćenjem kapaciteta koji su stvoreni zahvaljujući EU projektu. Oprema i materijali nabavljeni projektom, u Srbiji i Hrvatskoj, koriste se za dizajn zaštitnih maski s vizirima, što daje priliku Startit Inđiji, iDEAlab-u Novi Sad i Poslovnom inkubatoru Osvit iz Donjeg Miholjca da ulože sve svoje kapacitete u ovu akciju.

Od početka kampanje, uspešno je otpremljeno više od 350 maski za vizir, a u toku je priprema dodatnih 700 komada za distribuciju, što će omogućiti da najmanje 1.000 zdravstvenih radnika iz više od 30 zdravstvenih ustanova u Srbiji i Hrvatskoj rade zaštićeni u potpunosti.

Izvor: EU info centar

Vlada BiH donela odluku o smanjenju cena nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehluli Hikwa)

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je da je Vlada donela odluku kojom je propisala maksimalne dopuštene marže u trgovini naftnim derivatima, a što u na kraju znači smanjenje cena nafte u FBiH.

Foto-ilustracija: Pixabay

U proteklom periodu desio se radikalan pad cena nafte na svetskom tržištu, a cene su na brojnim pumpama u FBiH ostale iste, jer su pojedini trgovci ignorisali svetsko tržište. Deo benzinskih pumpi prijavljivao je čak veoma visoke cene i izuzetno visoku maržu koja je dostizala i 0,50 konvertibilnih maraka po litri.

“Zato smo danas na sednici Vlade propisali da je maksimalna marža za maloprodaju 0,25 KM po litru. Time je faktički naređeno smanjenje cena nafte, odnosno njihovo usklađivanje sa stanjem na svetskom tržištu. Istovremeno, imajući u vidu da pojedine naftne firme kontrolišu u velikoj meri i maloprodaju i veleprodaju, propisali smo i maksimalnu maržu za veleprodaju u iznosu 0,06 KM. To će sprečiti da prodavci preko veleprodaje nadoknade ono što ‘izgube’ na maloprodaji”, kazao je Novalić, povodom sednice održane prethodne nedelje, 9. marta.

U slučaju da se na neki drugi način izbegne efekat neposredne kontrole, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo trgovine da pripremi zakonom predviđeni model određivanja najvišeg nivoa maloprodajnih cena, o kome će se direktno odlučivati na Vladi.

“Ovo nije nikakav intervencionizam, već sprečavanje monopola i nelojalne konkurencije. Ne mogu se prodavci nafte pozivati na svetsko tržište samo kada povećavaju cene, a ignorisati svetsko tržište kad tamo padaju cene. Ako poštujemo tržište, onda ga treba poštovati dosledno. Obećali smo da niko ne sme profitirati na ovoj krizi i time se i vodimo. Za sprovođenje nadzora odluka o smanjenju cena nafte zadužili smo Federalnu, kantonalnu, gradske i opštinske inspekcije”, poručio je Novalić.

Izvor: Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine

Ptice čuvaju nosoroge od lovokradica u Africi

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Crni afrički nosorog je izuzetno ugrožena vrsta i prema podacima Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode, u 2018. godini populacija je imala oko 5.630 crnih nosoroga.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Crveni kljunari su ptice koje se često mogu videti na leđima nosoroga, gde se odmaraju. Američko-australijska studija objavila je da bi ove ptice mogle da spasu ugrožene životinje u Africi od lovokradica.

U afričkoj divljini, naučnici su pratili život crnih nosoroga oko dve godine i primetili da crvenokljuni govedar može biti „prva linija odbrane” u borbi sa lovokradica. Ove ptice se ponašaju kao stražari i upozoravaju na potencijalnu opasnost. Istraživanja su objavljena u časopisu “Current Biology”.

„Crni nosorozi slepi su kao šišmiši, pa im se lovokradice mogu približiti, ako nema vetra, na udaljenost od pet metara, a da oni to ne primete”, naveo je naučnik Ron Plok, sa australijskog univerziteta Viktorija.

Nosorozi koje su u južnoafričkom parku „Hluhluwe-iMfolozi” posmatrali naučnici „mnogo bolje su predosećali opasnost i uspešno izbegavali ljude”, zahvaljujući pticama na svojim leđima.

„Naseljavanje ptica govedara, čiji se broj takođe smanjio, bilo bi od velike koristi za crne nosoroge, koji bi ranije mogli da osete lovokradice”, istakao je naučnik Ron Plok.

Izvor: RTS

Kako je Dunav stvorio ostrva?

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog čega nastaju rečna ostrva? Otkud Veliko ratno ostrvo na Dunavu, baš na tom mestu? Kako izgledaju rečna dna i zašto nastaju poplave? Odgovori na sva ova pitanja kriju se u vrlo jednostavnim objašnjenju o tome kako se kroz reku, kao što je na primer Dunav, kreću razne čestice koje se zovu nanos i ponegde zaustavljaju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naime, rečna korita, iako smo ih sva odavno ucrtali na mapama, zapravo se vremenom menjaju i deformišu. Dolazi do erozije (drobljenja i spiranja materijala), kao i do taloženja rečnog nanosa. Onaj teži nanos, kao što je šljunak i krupniji pesak, kreće se po dnu, dok finiji i lagani nanos, kao što su sitniji pesak, prašina i glina, putuju izmešani sa vodom kao suspenzija.

Koliko će i kakvog nanosa biti, umnogome zavisi ne samo od same reke, njene brzine i toka, već od toga da li se krče okolne šume, da li se grade nasipi i brane i koliko se brine o priobalju i zaštiti od poplava.

Kako izgleda rečno dno Dunava, koliko vode protiče i kakav je nanos ove reke još od 1964. godine prati Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”. Kako dr Marina Babić Mladenović piše u monografiji “Režim nanosa Dunava”, u ovoj drugoj po veličini evropskoj reci, težeg, vučnog nanosa, ima deset puta manje od suspendovanog. Ona objašnjava da rečne sile turbulencije ne mogu podići krupne čestice visoko iznad dna, dok se fine čestice sporo talože i u mirnoj vodi.

Materijal voda nosi nizvodno. Tamo gde ima nagiba terena, reka nosi krupnije komade, dok je u ravnici reka “tromija” i više nosi sitne čestice pa i rečna voda ima izraženiju boju. Kada bi se na neki način rečni tok zaustavio, čestice bi se istaložile na dnu. Upravo se to i događa na mestima gde se rečni tok naglo proširi – snaga reke opadne i čestice se talože pa baš tu nastaju rečna ostrva – ade. Jedna takva, nama veoma poznata ada nalazi se u centru Beograda – Veliko ratno ostrvo. Sličnih ostrva, manjih i većih, na Dunavu ima veoma mnogo.

Dunav sa svojim 2857 km dugim tokom i srednjim višegodišnjim protokom od oko 6500 m3/s protiče kroz Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Sve ove države veoma su zainteresovane da se napravi održiv plan upravljanja Dunavom kao i rizicima od poplava na slivu Dunava.

Srbija se u ovaj posao uključila kroz međunarodni projekat Danube Sediment kroz koji će se utvrditi svi ključni činioci koji utiču na nastanak i kretanje nanosa kao što su hidroenergija, obezbeđivanje uslova za plovidbu, zaštita od poplava, vodosnabdevanje, eksploatacija šljunka i slično. Znanja o tome šta se dešava na dnu Dunava i šta ljudi čine u njegovoj blizini, s obzirom na klimatske promene koje nas očekuju i čije posledice ovih dana već osećamo, biće nam od ključnog značaja za život uz Dunav.

Izvor: M.Đ./Nauka kroz priče

Bugarski trgovci u obavezi da prodaju domaću hranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija navode portala Novinite, trgovački lanci u Bugarskoj biće u obavezi da prodaju bugarske namirnice, koje će zauzimati najmanje polovinu prostora u njihovim objektima.

Projekat je na odobravanje i koordinaciju poslat granskim i strukovnim poljoprivrednim organizacijama.

Obaveza će obuhvatati osnovne životne namirnice, mlečne i mesne proizvode, sveže voće, povrće i konzerviranu hranu proizvedenu na teritoriji Bugarske.

Cilj novih mera je da se pomogne bugarskim proizvođačima, koji su pogođeni zdravstvenom krizom i pandemijom koronavirusa.

Izvor: Nova ekonomija