Home Blog Page 742

Kako će se avio-kompanije izboriti sa padom emisija ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)
Foto-ilustracija: Unsplash (Derek Thomson)

Avio-industrija je gotovo blokirana otkad je počela pandemija koronavirusa. Pribojavaju se da će gubici biti i veći od očekivanog, s obzirom na ogroman broj otkazanih letova.

Vazduhoplovna industrija je u obavezi da kompenzuje emisije ugljen-dioksida koje beleži, koje su sada u definitivnom padu, odnosno da nadoknade bilo kakav rast emisije ugljenika iznad dogovorene osnovne vrednosti. Osnovna vrednost posmatra se kroz prosečne emisije za prethodne dve godine, međutim, smatra se da će ta vrednost biti znatno niža za 2020. godinu, kada su emisije štetnih gasova drastično smanjene, što će značiti da će njihovi ciljevi u budućnosti biti izazovniji. Avio-kompanije imaće znatno veće troškove oko svojih ekoloških obaveza.

Međunarodna asocijacija za avionski saobraćaj upozorila je Međunarodnu organizaciju civilnog vazduhoplovstva Ujedinjenih nacija da bi bilo potrebno izmeniti shemu kompenzacije, odnosno osnovne vrednosti za dozvoljene emisije ugljen-dioksida, jer će se u suprotnom mnoge avio-kompanije povući iz ovog dogovora, kako bi opstale.

Međunarodna asocijacija za avionski saobraćaj smatra da bi za određivanje osnovne vrednosti bilo dovoljno da se koristi proračun vrednosti iz 2019. godine. Pre pandemije, procene su pokazale da će avio-kompanije trošiti između 4 i 8 milijardi funti godišnje do 2035. godine na postizanju ugljenične neutralnosti.

U međuvremenu mnogi optužuju avio-kompanije da na ovaj način izbegavaju svoju odgovornost, pri čemu one napominju da je u pitanju opstanak industrije koja je u ovom trenutku veoma ugrožena. Iako kompanije smanjuju kapacitete, flotu i troškove, i dalje neće moći da nadoknade gubitke.

Jelena Cvetić

Digitalni asistent Andrija bori se protiv koronavirusa u Hrvatskoj (VIDEO)

Foto: YouTube (screenshot)

U Hrvatskoj je puštena u rad aplikacija Andrija, prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa na „Votsapu“. Pitanje koje mnoge muči je da li ona ugrožava privatnost građana.

Aplikacija Andrija dobila je ime po, kako navodi se u video-objašnjenju na Jutjubu, ocu narodne medicine dr Andriji Štamparu. Ideja je da aplikacija pomogne hrvatskim epidemiolozima i celom zdravstvenom sistemu u kontroli epidemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kev Costello)

U vreme kada su lekari opterećeniji nego inače, digitalni asistent može dovoljno brzo i efikasno građanima da pruži aktualne informacije i preporuke.

Prvog dana rada aplikciju je koristilo 30.000 građana i svi su morali pritom da ostave svoj broj telefona, javlja hrvatski portal Indeks.

Andriju je izradilo nekoliko hrvatskih IT firmi, a akciju je koordinisalo Ministarstvo uprave s ministrom Ivanom Malenicom na čelu.

Malenica je rekao jutros da se u sistem Andrija prijavilo već 30.000 građana i da je naročita korist od ove aplikacije to što rasterećuje epidemiološke službe koje dnevno primaju i do 50.000 poziva zabrinutih građana.

Epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ dr Branko Kolarić kaže da je aplikacija sigurna i anonimna, „da se ne skupljaju nikakvi podaci koji bi osobu mogli identifikovati i da ne služi za praćenje građana.

„Andrija je četbot, komad softvera koji je programiran da odgovara i simulira konverzaciju na osnovu unapred pripremljenih pitanja, ključnih reči i odgovora. To je u današnjem vremenu uobičajeni marketinški alat, koji uglavnom služi da se umanji količina upita prema operaterima i to uglavnom u procesu prodaje neke usluge ili u inicijalnim koracima tehničke podrške“, istakao je informatički stručnjak Marko Rakar.

Zabrinjava ga, međutim, što građani za pristup aplikaciji moraju da ostave svoj broj mobilnog telefona, jer ona radi samo putem Votsapa, popularne aplikacije koja ne funkcioniše bez broja telefona, a dodatno se, ukazao je, pokazalo da aplikacija u nekim slučajevima traži i lokaciju građana.

Rakar, naime, kaže, da četbot poput Andrije može da se napravi tako da odgovara na predvidljiva pitanja korisnika bez prethodnog traženja njihovih podataka, na primer, broja telefona.

Marko Rakar ukazuje na to i da anonimnost na internetu de fakto ne postoji, pa tako ni ovde, u razgovoru sa Andrijom.

Izvor: RTS

Krofna kao inspiracija za ekonomski oporavak Amsterdama posle pandemije

Foto-ilustracija: Pixabay

Recept za krofne koji je holandskoj prestonici Amsterdamu preporučila britanska ekonomistkinja Kejt Ravort se umnogome razlikuje od onog po kome ovaj slatkiš priprema moja baka. Njena krofna zapravo ne sadrži ni jednu od zloglasne “četiri bele smrti” i umesto da mu zakrči krvne sudove, ona će gradu otvoriti put ka oporavku privrede narušene borbom protiv novog koronavirusa – i to u skladu sa postulatima održivog razvoja.

Centralna pretpostavka ekonomskog modela pod nazivom krofna jeste da državne aktivnosti treba da budu usmerene na ispunjavanje osnovnih potreba svih građana, ali unutar mogućnosti planete.

Unutrašnja strana krofne predstavlja minimum sredstava neophodnih za dobar život utvrđenih na osnovu Ciljeva održivog razvoja koje su skrojile Ujedinjene nacije. Svako ko nema na raspolaganju hranu, čistu vodu, određeno sklonište, odgovarajuće higijenske uslove, pristup energiji, obrazovanje, zdravstvo, rodnu jednakost, pravo glasa i prihode, prema Ravort, “živi” u rupi krofne.

Spoljašnja strana, na koju dolazi posip, je tzv. ekološki plafon koji iscrtavaju naučnici iz oblasti klime. Njime se naglašavaju granice preko kojih čovečanstvo ne bi trebalo da prelazi ukoliko ne želi da naruši klimu, zemljište, okeane, ozonski omotač, vodu i bogatstvo biodiverziteta.

Mesto susreta potreba svih ljudi i ograničenja Zemlje je testo.

Počev od juče, Amsterdam sve svoje javne politike oblikuje imajući na umu – krofnu. Ne znam da li to znači infiltraciju policije u političke krugove ;)

Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni grad Holandije je prvi grad na svetu koji se odvažio na ovakav poduhvat. Krofna je tu da podstakne zakonodavce da razmišljaju van kutije ————————>

Implementacija modela krofne je tek prvi korak i Holanđane tek očekuju procesi mešenja i prženja. Oko 20 odsto stanovnika Amsterdama nakon što plati kiriju nema dovoljno novca da pokrije osnovne potrebe, a tek 12 odsto od ukupno 60.000 zahteva za socijalno stanovanje biva uslišeno.

Jedno od potencijalnih rešenja je izgradnja više kuća. Ipak, ukoliko grad teži tome da snizi emisije ugljen-dioksida za 31 odsto u odnosu na 1990. godinu, donosioci odluka trebalo bi da imaju na umu da građevinski materijali, hrana i drugi proizvodi, koji nisu nastali na lokalnom nivou, imaju udeo od čak 62 odsto u ukupnom ugljeničnom otisku. Odgovor na taj izazov jeste korišćenje recikliranih sirovina biološkog porekla.

Jelena Kozbašić

 

EBRD Srbiji namenio do 750 miliona evra za podršku preduzetnicima

Foto: Wikipedia/Sdrawkcab
Foto: Wikipedia/Sdrawkcab

Kako prenosi Nova ekonomija, Evropska banka za obnovu i razvoj odobriće veća sredstva od ranije planiranih za pomoć kompanijama u Evropskoj uniji. Zapadnom Balkanu namenjeno je zajedno sa kapitalnim ulaganjima od 1,3 do 1,5 milijardi, a Srbiji između 700 i 750 miliona evra, kazala je za N1 direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.

Od iznosa namenjenog našoj zemlji, oko 40 odsto novca će biti usmereno kao podrška preduzećima zbog situacije sa pandemijom koronavirusa. Za domaća preduzeća opredeljeno je oko 400 miliona evra, a za kredite mogu da apliciraju pored mikro, malih i srednjih firmi i velike kompanije.

Kreditni uslovi zavisiće od sektora proizvodnje i rizika, za obrtna sredstva krediti će se davati na najviše dve ili tri godine, a za investicije od pet od sedam godina.

“Već imamo potražnju od naših partnerskih banka od 200 milona evra i očekujemo da ćemo ove kreditne linije potpisati da kraja juna. To je samo početak. Očekujemo da ćemo pružiti i nove kredite linije do kraja godine. Znači, 200 za početak i videćemo kakva će biti dalja potražnja banaka. Trenutno imamo osam ili devet projekata, od toga samo su samo dva preduzeća tražila kredit za obrtna sredstva, a ostali nastavljaju da investriraju“, kaže Hargitai.

Od ukupne sume namenjene Srbiji, oko 150 milona predviđeno je za državna preduzeća.

“Za javni sektor planirano je 150 milona. Imamo projekte koji su u pripremi, to su kapitalna ulaganja. U kontaktu smo sa gradovima i komunalnim preduzećima, da ukoliko bude potrebno uključimo i mogućunost kreditiranja za obrtna sredstva”, navodi ona.

Izvor: Nova ekonomija

Grenlandska ledena ploča najmanja do sada

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Grenlandska ledena ploča smanjila se više prošle godine nego u bilo kojem periodu od kada je 1948. počelo beleženje podataka, pokazuju najnovija istraživanja.

Kako je preneo londonski “Indipendent”, istraživači su otkrili da su veliki pad površinske mase uzrokovale ne samo tople temperature, već i određeni atmosferski uslovi koji su postali učestaliji zbog klimatskih promena.

„Decenijama uništavamo led koji je nastajao hiljadama godina“, rekao je voditelj studije Marko Tedesko, istraživač u Zemaljskoj opservatoriji “Lamont-Doerti” Univerziteta Kolumbije u Njujorku.

Ledena ploča Grenlanda – druga po veličini na svetu – pokriva 80 odsto ostrva. Prošle godine je izgubila blizu 600 milijardi tona vode, što je doprinelo porastu globalnog nivoa mora za oko 1,5 milimetara, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “Kriosfera”.

Izvor: RTS

Simens se okreće upotrebi zelenog vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Sezer Arslan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sezer Arslan)

Kompanija “Siemens Gas and Power” potpisala je ugovor sa kompanijom “Uniper”, čime su produžili dugogoišnju saradnju, pri čemu će glavni fokus biti usmeren na proizvodnju i upotrebu takozvanog “zelenog vodonika”.

Biće posvećeni definisanju uloge koju vodonik može imati u budućnosti u razvoju postojećih elektrana na ugalj kompanije “Uniper”. Ova kompanija najavila je da će zatvoriti sve svoje elektrane na ugalj u Evropi najkasnije do 2025. godine.

Deo ove saradnje pratiće i procenu potencijala postojećih gasnih turbina u vlasništvu “Uniper-a”, kao i skladišta gasa za upotrebu vodonika. Cilj im je transformacija energetskog sistema, odnosno prestanak korišćenja uglja i prelazak na proizvodnju električne energije na gas koji neće biti štetan za životnu sredinu.

Dekarbonizacija gasne industrije veoma je značajna za Evropu u postizanju klimatske neutralnosti.

Zeleni vodonik može umnogome doprineti postizanju zacrtanih klimatskih ciljeva, i to u više sektora: industriji, mobilnosti, proizvodnji toplotne i električne energije. Upravo zato ga kompanije Simens i “Uniper” posmatraju kao ključ za uspešan preokret energetkog sektora u budućnosti.

Jelena Cvetić

Energetske kompanije u Srbiji nesmetano rade

Foto-ilustracija: Unsplash (Linh Ha)

Energetske kompanije i u uslovima zabrane kretanja, tokom čitavog vikenda obezbeđuju nesmetano snabdevanje svim ključnim energentima, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Antić je naveo i da 123 benzinske stanice širom Srbije rade u režimu 24 sata.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“One su predviđene pre svega za snabdevanje prioritetnih potrošača, zdravstvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova, komunalne službe, i transportere. Svih onih koji se nalaze u prvom prioritetu”, kazao je Antić.

Ministar je naveo da sva postrojenja “Elektroprivrede Srbije” rade u punom kapacitetu u tri smene.

“Obezbeđuju puno snabdevanje električnom energijom za naše građane i privredu koja radi”, navodi Antić i dodaje da jedan deo te električne energije, u ovom trenutku, Srbija izvozi u skladu sa dugoročnim ugovorima.

Takođe, 24 sata radi i Rafinerija u Pančevu kao i preduzeće “Srbijagas”, koje obezbeđuje redovno snabdevanje tržišta gasom. „Sve energetske kompanije obavljaju svoju dužnost u punom kapacitetu”, ističe ministar, navodeći i da sve toplane rade uobičajeno, dok režim grejanja prilagođavaju vremenskim uslovima.

“Beogradska toplana u ovom trenutku funkcioniše u režimu da greje u jutarnjim satima i uveče, a u toku dana, kada su temperature preko 20 stepeni, u tom periodu zaustavljaju grejanje i tako će funkcionisati narednih nekoliko dana”, rekao je Antić.

Kada je reč o funkcionisanju rudarskih kompanija u Srbiji, Antić navodi da one rade normalno i obezbeđuju proizvodnju uglja, ali i svih ostalih metala i minerala.

“RTB Bor radi takođe u režimu 24 sata dnevno, što je značajno i za našu ukupnu ekonomsku politiku, za proizvodnju, za našu ekonomiju. Paralelno sa borbom protiv epidemije, mi sprovodimo snažne mere kako bi se pripremili da Srbija na ekonomskom planu uhvati korak sa onim trendovima koje smo imali krajem prošle i početkom ove godine, kada smo bili u zamahu i kada smo imali veoma intenzivan ekonomski i privredni rast”, objasnio je ministar.

“Upravo iz tog razloga, energetski i rudarski sektor će dati snažan doprinos ukupnim merama ekonomskog oporavka koje je predstavio predsednik Aleksandar Vučić, a koje imaju za cilj da Srbija sa što manje štete na ekonomskom i privrednom planu prebrodi ovu krizu i da već u trećem i četvrtom kvartalu normalizujemo naše ukupno ekonomsko stanje u državi i da ojačamo našu proizvodnju”, zaključio je ministar Antić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Svet hoće domaće – voćari iz Srbije imaju šansu za izvoz uprkos velikim problemima

Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Kako prenosi Nova ekonomija, proizvodnja voća i povrća u Srbiji nastavlja se i tokom pandemije koronavirusa, jer postoji povećana tražnja, a intenzivno se radi i na realizaciji svih ranije ugovorenih poslova uprkos povećanim troškovima u lancu snabdevanja, transportu, otežanom kretanju radnika, kao i manjku radne snage, rečeno je na onlajn panelu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Gubici na tržištu postoje usled prestanka rada ugostiteljskog sektora i pijaca, dok su maloprodajni lanci morali da prilagode poslovanje skraćenom radnom vremenu, čemu su i dobavljači morali da se prilagode, rečeno je na panelu koji je održan u sklopu Projekta za konkurentnu privredu, u okviru inicijative „Svet hoće domaće“.

Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Na panelu „Industrija svežeg voća i povrća: prepreke i prilike u doba krize“ istakuto je i da izvoz ipak nije zaustavljen, uprkos neizvesnosti vremena potrebnog za isporuku, kao i za proveru dokumentacije.

Glavnu šansu, kako je naglašeno, predstavlja veći plasman robe na domaćem tržištu i izvoz u zemlje koje trenutno ne mogu da uvoze robu iz Španije, Italije i drugih zemalja koje su značajnije pogođene virusom.

Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na rešavanju svih prepreka kako bi proizvođači mogli kontinuirano da rade. Tome doprinosi ubrzavanje procesa izdavanja dozvola za kretanje, pomoć starijim poljoprivrednicima, a velika očekivanja imamo i od Elektronske pijace Srbije, koja je počela sa radom pre nekoliko dana i koja će značajno unaprediti plasman proizvoda u ovim otežanim okolnostima“, rekao je rukovodilac Grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane Ministarstva poljoprivrede Branislav Raketić.

Pročitajte još:

Podseća se i da inicijativa „Svet hoće domaće“, pokrenuta septembra 2018, predstavlja važno mesto za promociju i edukaciju domaćih proizvođača visokokvalitetne hrane.

Prateći trenutne okolnosti, USAID-ov Projekat za konkuretnu privredu, kroz seriju ovih onlajn panela nastaviće da podržava lokalnu prehrambenu industriju, ukazujući na ključna pitanja i pomažući proizvođačima da se lakše snađu u trenutnoj situaciji, navedeno je u saopštenju.

Izvor: USAID, Nova ekonomija

Hrvatska nastavlja ulaganja u poboljšanje vodovodne infrastrukture

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Ugovore o dodeli bespovratnih sredstava i ugovore o sufinansiranju za poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracija Slatina, Karlovac-Duga Resa i Križevci potpisali su juče, 15. aprila, ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić i generalni direktor “Hrvatskih voda” Zoran Đuroković s korisnicima.

Projekat Poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracije Slatina vredan je 266,5 miliona kuna (34,5 miliona evra), od čega su prihvatljivi troškovi 213,4 miliona kuna (27,7 miliona evra). Veći deo, odnosno 152,5 miliona kuna  (19,8 miliona evra) čine bespovratna sredstva Evropske unije. Preostalih 60,8 miliona kuna (7,9 miliona evra) u projektu će osigurati Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske i “Hrvatske vode” (svako po 26,3 miliona kuna ili 3,4 miliona evra) i grad Slatina (8,1 miliona kuna ili 1,1 milion evra).

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Projekat obuhvata izgradnju i rekonstrukciju sistema vodosnabdevanja i odvodnje i izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Slatina, a završetak projekta planiran je za avgust 2023. godine. Realizacijom ovoga projekta omogući će se priključivanje novih korisnika na sistem vodosnabdevanja i odvodnje i smanjenje gubitaka u sistemu vodosnabdevanja.

Isti ciljevi žele se postići i projektom Poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracije Križevci.

Projekat je vredan 320,4 miliona kuna (41,6 miliona evra) od čega su prihvatljivi troškovi 256,3 miliona kuna (33,3 miliona evra). Veći deo, odnosno 179,8 miliona kuna (23,4 miliona evra) čine bespovratna EU sredstva.

Za projekat Poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracije Karlovac-Duga Resa osigurano je 227,4 miliona kuna  (29,6 miliona evra) bespovratnih EU sredstva. Preostalih 103,2 miliona kuna (13,4 miliona evra) u projektu će osigurati Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske i “Hrvatske vode” (svako po 41,3 miliona kuna ili 5,4 miliona evra) i jedinice lokalne samouprave (20,6 miliona kuna ili 2,7 miliona evra) na kojima će se projekat sprovoditi.

Projekat obuhvata izgradnju i dogradnju sistema vodosnabdevanja i odvodnje i izgradnju postrojenja za solarno sušenje mulja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Karlovac.

Generalni direktor “Hrvatskih voda” Zoran Đuroković kao najznačajniji doprinos ovih projekata istakao je povećanje standarda građana: „Dosegnućemo nivo priključenosti od gotovo 90 odsto na sva tri područja. To znači 200 kilometara novih kanalizacijskih kolektora i 75 kilometara vodovodne mreže. Na sistem javne odvodnje biće priključeno više od 20 hiljada stanovnika, a novih 4.200 stanovnika dobiće mogućnost priključenja na vodu“, rekao je.

Svi ovi projekti za koje su potpisani ugovori sufinansiraju se iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020. Do sada je doneta odluka o finansiranju za ukupno 57 projekata ukupne vrednosti 23,7 milijarde kuna (3,1 milijarde evra), od čega evropska sredstva iznose 13,31 milijardi kuna (1,7 milijardi evra), što predstavlja 166,87 odsto ukupne alokacije.

„Izgradnjom vodovodne infrastrukture dajemo veliki doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda, pre svega u sektoru građevinarstva“, zaključio je ministar Ćorić.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Stiglo još pomoći Evropske unije – kontejneri za trijažu u bolnicama u Beogradu

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Prvih deset od ukupno 100 kontejnera za potrebe trijaže i urgentnog zbrinjavanja pacijenata potencijalno obolelih od KOVID-19 koji su nabavljeni sredstvima Evropske unije postavljeni su u sedam zdravstvenih ustanova u Beogradu: Kliničkom centru Srbije, kliničko bolničkim centrima „Bežanijska kosa“, “Zvezdara“, i „Zemun“, Univerzitetskoj dečjoj klinici „Tiršova“, Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“ i Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Ovi kontejneri, od kojih je svaki opremljen krevetom za pregled, stolom sa dve stolice, beskontaktnim termometrom, manjim kontejnerima za medicinski i infektivni otpad i kantom za otpatke, važan su segment u ukupnoj borbi sa pandemijom i faktor prevencije jer omogućavaju sprečavanje ulaska potencijalno zaraženih osoba u zdravstvene ustanove.

Nabavka i montaža ovih kontejnera, u vrednosti od 590.000 evra, deo su paketa pomoći EU od 4,9 miliona evra, koji su 3. aprila ove godine potpisali šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, ministarka za evropske intergracije Jadranka Joksimović i šefica UNOPS-a u Srbiji Mikela Telatin. Ova donacija namenjena je za nabavku neophodne medicinske opreme – respiratora, laboratorijske opreme i testova, monitora intenzivne nege, beskontaktnih termometara i zaštitne opreme, koji će u Srbiju stizati tokom aprila i maja.

„Spremnost našeg zdravstvenog sistema da se nosi sa izazovom širenja virusa zavisi pre svega od toga koliko smo uspeli da zaštitimo bolnice, doktore i medicinske radnike koji su posvećeni očuvanju našeg zdravlja. Otuda je njihova zaštita od ključnog značaja za uspeh naše borbe protiv Kovid-19. Zahvalna sam Evropskoj uniji na podršci, budući da smo obezbedili nabavku preko 100 kontejnera za trijažu pacijenata i doprineli tome da se smanji rizik od širenja infekcije i ojača sposobnost našeg sistema za odgovor na ovaj izazov”, rekla je Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator.

Evropska unija je 8. aprila 2020. objavila svoj „globalni odgovor“ za borbu protiv virusa KOVID-19 širom sveta vredan 15,6 milijardi evra. Inicijelna podrška od 93 miliona evra izdvojena za Srbiju namenjena je za adresiranje zdravstvenih, ekonomskih i društvenih posledica pandemije koronavirusa.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Preostali kontejneri, kao i druga medicinska oprema, će prema procenama i potrebama Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije biti raspoređeni po zdravstvenim ustanovama u Srbiji.

„Efikasna trijaža predstavlja ključni faktor u sprečavanju širenja koronavirusa. Zdravstveni radnici, koji se nalaze u prvim redovima u ovoj borbi, moraju biti zaštićeni kako bi mogli da pomognu svima nama. Ova donacija omogućiće im da se sa ovom krizom bore uz manje izlaganje riziku. Od početka krize izazvane virusom KOVID-19 nije prošao gotovo ni jedan dan, a da EU nije dopremila ili kupila ključnu medicinsku opremu za zdravstvene ustanove iliugrožene zajednice. Ponosan sam na hitnu podršku koju pružamo Srbiji zahvaljujući paketu pomoći za reagovanje u kriznim situacijama od 15 miliona evra. Baš kao i u ranijim teškim trenucima, EU nastavlja da stoji uz Srbiju. Ovaj virus ne poznaje granice. Samo zajedno možemo poraziti našeg zajedničkog neprijatelja“, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji.

Nabavku kontejnera sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge – UNOPS, koja je na globalnom planu usled pandemije pokrenula mehanizam hitnih nabavki.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

 

Deceniju rasta naftne industrije uništila pandemija

Foto-ilustracija: Unsplash (Worksite Ltd.)
Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Martinez)

Kako prenosi Nova ekonomija, globalna potražnja za naftom će tokom ove godine opasti za 9,3 miliona barela dnevno međugodišnje, dok će potražnja za najvažnijim energentom samo u aprilu opasti za oko 29 miliona barela dnevno, upozorila je Međunarodna energetska agencija (IEA) u svom poslednjem mesečnom izveštaju.

U drugom kvartalu 2020. godine pad će iznositi oko 23 miliona barela. Oporavak tržišta u drugom polugodištu će biti postepen, zbog čega se očekuje da će u decembru međugodišnja potražnja i dalje biti za 2,7 miliona barela manja.

Iako su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) nedavno postigle dogovor o smanjenju proizvodnje sa Rusijom i Meksikom, to će smanjiti globalni autput samo za 9,7 miliona barela po danu. IEA napominje da se dalja smanjenja očekuju i od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

Rane procene ukazuju da su i Kina i SAD uvećale svoje zalihe, ali da su globalne zalihe ispod petogodišnjeg minimuma.

“Mere ograničenja kretanja su na snazi u 187 zemalja i, mada se oni razlikuju po obimu, aktivnosti u transportnom sektoru dramatično su pale gotovo na celoj planeti. Čak i uz pretpostavku da će ograničenja kretanja biti ublažena u drugoj polovini godine, očekujemo da će globalna potražnja za naftom u 2020. godini pasti za 9,3 miliona barela dnevno u odnosu na prethodnu godinu, čime bi bila izbrisana skoro deceniju rasta”, zaključuje IEA.

Izvor: IEA, Nova ekonomija

Uređena zelena površina na Dajbabskoj gori

Foto: Glavni grad Podgorica

Površina oko Tornja na Dajbabskoj gori javna je površina koja je data na korišćenje Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku delatnost Crne Gore, a s obzirom na to da se radi o poziciji sa koje se pruža prelep pogled na Podgoricu, građani se ovde slobodno mogu opusititi i uživati.

Foto: Glavni grad Podgorica

Kako bi se posetiocima Dajbabske gore priustio još lepši doživljaj, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku delatnost Crne Gore uložila je sredstva za uređenje ove površine, a gradsko preduzeće “Zelenilo” je izvelo radove.

Za kvalitetno izvođenje radova na ovom prostoru bilo je potrebno izvršiti obeležavanje i planiranje površine, a nakon toga i zemljane radove kako bi se kasniji radovi obavili na adekvatnoj podlozi.

Izletište kod Tornja na Dajbabskoj gori sada ima novu šetnu stazu od rizle, a bogatije je i za 14 odraslih sadnica drveća i 336 komada žbunja, a biće ugrađen i hidrosistem i formiran travnjak.

Budući da je gradsko preduzeće “Zelenilo” u prethodnom periodu realizovalo veliki broj projekata uređenja postojećih zelenih površina i formiranje novih, uvereni su da će građani Podgorice imati brojna nova mesta na kojima će uživati u prirodi nakon epidemije koronavirusa.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Nabavka i ugradnja pumpi za vodu u Zrenjaninu od sledeće nedelje

Foto: RTV (screenshot)

Grad Zrenjanin će od sledeće nedelje krenuti sa nabavkom i ugradnjom pumpi za vodu, kako bi rešio problem sa pritiskom vode u pojedinim stambenim zgradama, saopštio je gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić.

Foto: RTV (screenshot)

Dodaje da postrojenje funkcioniše bez ikakvih problema.

“Od sledeće nedelje krećemo sa nabavkom dodatnih pumpi i pojačivača za oko 30 zgrada u Zrenjaninu, u kojima na višim spratovima postoji problem sa manjim pritiskom u vodosnadbevanju”, naveo je Janjić.

Kako dodaje, pokreće se postupak javne nabavke za sve neophodne pumpe i prateću opremu, a Grad će pronaći način da sve to finansira, kako bi to obavili u što kraćem roku, navedeno je u saopštenju Grada Zrenjanina.

Prema Janjićevim rečima, tehnički je moguće rešavati do četiri ulaza u stambene zgrade sa jednom pumpom, a to će biti primenjeno na lokacijama na kojima je izvodljivo.

Janjić podseća na rezultate analiza Zavoda za javno zdravlje koje su pokazale da kvalitet vode zadovoljava sve standarde zdrave pijaće vode, kao i da je pokrenuta procedura skidanja zabrane na upotrebu vode, koja traje minimum 30 dana.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Proizvođači jagoda već beleže velike gubitke

Foto-ilustracija: Unsplash (Jez Timms)

Kako podseća Nova ekonomija, sredinom aprila iz plastenika voćara stižu prve jagode, međutim zbog vanrednog stanja zabrinuti su za plasman voća.

Usled zatvaranja pijaca, proizvođači jagoda ne znaju šta će sa rodom, pa su njihovi dnevni gubici ozbiljno počeli da rastu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)

“Gajimo jagode na 20 ari, ulaganja su bila velika, a prihod će biti nikakav. Voće i povrće ne može da čeka bolje dane i strategiju za pomoć koja u startu kasni, za nas je već kasno. Jer rod samo što nije, a nemamo kako da ga prodamo”, kaže za RINU Mina Ranković iz čačanskog sela Prijevor, a prenosi Ekapija.

Ugledni stručnjak za jagodičastvo voće dr Aleksandar Leposavić, za “Novosti” pojašnjava da su voćari u svetu već osetili drastične posledice, pa tako trenutna situacija sa virusom najviše pogađa proizvođače jagode iz Španije. Naime, proizvođači ove voćne vrste iz njihovog glavnog proizvodnog regiona, okoline grada Huelva, suočeni su sa ogromnim padom tražnje, a španska jagoda danima stoji netaknuta na trgovačkim rafovima širom Evrope.

O situaciji u Srbiji i sa kojim problemima će se proizvođači susretati, dr Leposavić kaže da je “pred nama prilično neizvestan period”.

“Naši proizvođači i prerađivači u mnogo su većoj meri podložni negativnom uticaju aktuelnih dešavanja. Problem sa obezbeđenjem radne snage, nasleđeno i ne baš dobro stanje u proizvodnim zasadima maline i kupine, koje su dugo godina bile okosnica izvoza srpske privrede je evidentan”, naglašava dr Leposavić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Danielle MacInnes)

Ukoliko kriza potraje, kaže naš stručnjak, preporučuje se da se na vreme pripreme skladišni kapaciteti i da se obezbedi dovoljno ambalaže za prijem i smrzavanje robe u slučaju nedostatka ljudstva i nemogućnosti normalnog funkcionisanja proizvodnog procesa u prijemnim i prerađivačkim centrima u Srbiji.

On dodaje da bi konkretna pomoć države bila od presudnog značaja za opstanak svih aktera u lancu proizvodnje. Iskustvo drugih zemalja, a posebno Francuske i njihova najava aktivnog uključivanja države u proces otkupa bi, po njegovom mišljenju i kod nas povoljno uticala na proizvodni ciklus.

Pored ostalog, aktivnim uključivanjem države i strogom kontrolom proizvodnje, prerade i izvoza, a pri tome vodeći računa i o sopstvenom interesu, sprečile bi se i zloupotrebe o kojima svake godine, na različite načine, komentarišu sa jedne strane proizvođači, a sa druge izvoznici voća iz naše zemlje, zaključio je dr Leposavić.

Izvor: Nova ekonomija

Na hiljade povređenih i uginulih ptica selica pronađeno u Grčkoj

Foto: Facebook (screenshot)

Nekoliko hiljada ptica selica, i to ponajviše lastavica, uginulo je ovog proleća tokom leta iz Afrike prema Evropi, upozorili su prošle nedelje grčki ornitolozi i dodali da su ptice stradale zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika i jakog vetra poslednjih dana u Grčkoj.

Foto: Facebook (screenshot)

„Zbog jakih vetrova posebno na Egejskom moru, poslednja tri dana uginulo je ili je povređeno nekoliko hiljada ptica“, izjavila je za AFP Marija Ganoti iz udruženja za zaštitu divljih životinja “Anima”, a vest o ovom pomoru ptica preneo je i britanski časopis “Guardijan”. Ptice su pronađene na ulicama i balkonima Atine, na severu zemlje, kao i na ostrvima Egejskog mora i oko jezera na Peloponezu, a Grčko ornitološko društvo (“Elliniki Ornithologiki Etaireia”) objavilo je velik broj fotografija stradalih ptica na društvenim mrežama. Kako se navodi u udruženju “Anima”, „noć između 5. i 6. aprila bila je katastrofalna za ptice već iscrpljene letom iznad Sahare i Sredozemnog mora, i to zbog jakih vetrova, pada temperature i kiše u nekim područjima Grčke.“

Pretpostavlja se da su južni vetrovi naveli ptice prema severnoj Africi, a potom su se suočile sa severozapadnim vetrovima na Egejskom moru i odletele prema istočnoj Grčkoj kako bi se odmorile.

U ponedjeljak 6. aprila, stanovnike istočnog dela Grčke šokirao je prizor desetina hiljada bolesnih i iscrpljenih ptica na putevima, balkonima, krovovima i svim dostupnim površinama. Čiope – vrlo slične lastavicama i najprilagođenije životu u vazduhu koje nikada ne sleću na tlo, našle su privremeno utočište na zidovima kuća ili u olucima i odvodima kišnice. Muholovke su se sklonile u parkovima i vrtovima Atine i drugih gradova. Ovakvi prizori su zabeleženi širom istočne Grčke, od Krita na jugu do Makedonije na severu.

Jugoistočni deo Evrope i Grčka nalaze se na ruti nekoliko stotina hiljada ptica selica, izvestio je AFP, a prema britanskom Kraljevskom društvu za zaštitu ptica olujno vreme predstavlja jednu od glavnih opasnosti. Nažalost, tokom migracija ptica uvek se mogu očekivati smrtni slučajevi, no ptice su se do određene mere prilagodile i nepovoljnim vremenskim prilikama, objasnilo je Grčko ornitološko društvo.

Međutim, ova specifična vremenska kombinacija bila je bez presedana i celu populaciju ptica je dovela do granica izdržljivosti“, tvrde u “Animi”. „Ako još uzmemo u obzir sve teškoće koje im ljudska aktivnost donosi tokom njihovog putovanja – gubitak staništa, ilegalni lov i dr, ovi bi gubici mogli biti pogubni.“

Foto: Facebook (screenshot)

Udruženje “Anima” pozvalo je zabrinute ljubitelje ptica da ne prilaze i ne hrane ptice koje se odmaraju, ali da svakako pokušaju da ih zaštitite od automobila i mačaka, te da nazovu centar za divlje životinje ako pronađu ptice kojima je potrebna pomoć.

Kako navodi portal “Greek Reporter”, zbog posebno loših vremenskih prilika najviše su stradale lastavice, inače najpopularnije ptice u Grčkoj. Njihov dolazak najavljuje proleće, a ove male ptice svake godine ponavljaju neverovatan podvig prelazeći velike udaljenosti. „Ove ptice dnevno prelete i do 350 kilometara, pri čemu im na njihovom putovanju znatno pomaže stabilno vreme podižući ih još više u nebo“, objasnio je vanredni profesor na Odeljenju za šumarstvo i zaštitu okoline na Univerzitetu u Solunu Dimitris Bakaloudis. „Zimske mesece provode u Africi, na području južno od Sahare sve do Južne Afrike te počinju sa migracijom u talasima od početka marta na ruti dužoj od 10.000 kilometara.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Plutajuća vetroelektrana u Norveškoj doprineće smanjenju emisija CO2 za 200.000 tona godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Norveška ima u planu novu plutajuću vetroelektranu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Craig Cooper)

Ministarstvo naftne industrije ove zemlje odobrilo je planove za razvoj i rad vetroparka snage 88 MW pod nazivom “Hywind Tampen”.

Ideja za ovaj projekat nastala je u cilju smanjenja emisija štetnih gasova iz naftnih i gasnih polja Gulfaks i Snor. Njihove platforme će prve biti snabdevene strujom iz ove vetrolektrane.

Kompanija koja stoji na čelu ovog projekta “Equinor” pravi vetroelektranu na vodi koja će se sastojati od 11 turbina, pojedinačne snage od po 8 MW.

Procenjuje se da će ovaj projekat doprineti smanjenju emisija ugljen-dioksida za više od 200.000 tona godišnje, što je okvirna vrednost godišnjih emisija iz automobila.

Ovim projektom Norveška pravi korak bliže ka radu na ugljeničnoj neutralnosti i progresivnosti projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, naročito u odnosu na konkurentnu industriju nafte i gasa.

Početak gradnje dogovoren je za kraj 2022. godine.

Jelena Cvetić